Srce je uplji mi i, veliine stisnute ake, koji pumpa krv kroz krvne ile. Smje teno je u rsnom ko u.

Srce ovjeka ima masu 200 - 425 grama. Izvana ga titi vanjska opna - osrje . Srce je graeno od sranoga mi inog tkiva. Dobro je prokrvljeno to mu osigurava dovolj no hrane i kisika. Ovaj uplji mi ini organ podijeljen je mi inim zidom na lijevu i desn u stanu. Svaka strana dijeli se na dva dijela - manji je pretklijetka, a vei klij etka. Elastine opne - srani zalisci - reguliraju prolaz krvi iz pretklijetke u kli jetku. Oni imaju ulogu ventila: propu taju krv u jednom smjeru, iz pretklijetke u klijetku. Tlak krvi koja prolazi iz pretklijetke u klijetku zatvori srane zaliske pa vraanje krvi nije mogue. Sadr aj 1 Graa srca 1.1 Histologija 1.2 Provedbeno srano mi ije 2 Embrionalni razvoj 3 Vidi jo 4 Vanjske poveznice Graa srca Ljudsko srce ima etiri upljine: dvije pretklijetke i dvije klijetke. U medicini se esto rabi izraz "desno" i "lijevo" srce. Desno srce ini desna pretklijetka i desn a klijetka; u desnu pretklijetku dolazi venska krv iz tijela koja se kroz desnu klijetku pumpa u plua. Rad srca ine dvije radnje - skupljanje i irenje. Otkucaje srca mogue je osjetiti na vratu, zape u ili podlaktici. To je bilo ili puls. Krv iz desnoga srca u plua vodi pluna arterija (u njoj se nalazi venska krv, no zo ve se arterija zato to je pravilo da se sve krvne ile koje idu od srca prema perif eriji nazivaju "arterijama"). U pluima se krv rje ava ugljik-dioksida, a obogauje kisikom. Takva proi ena krv sada je arterijska te iz plua dolazi u lijevu pretklijetku plunim venama (iako sadr e arteri jsku krv, zovu se vene jer dolaze s periferije u srce). Iz lijeve pretklijetke a rterijska krv dalje odlazi u lijevu klijetku pa u aortu, koja je raznosi po cije lome tijelu. Budui da lijevo srce pumpa arterijsku krv u cijelo tijelo (a desno s rce vensku krv samo u plua), u lijevom su srcu tlakovi triput vei te su njegove st ijenke deblje i jae. Latinski naziv za pretklijetku jest atrium (atrij), a za klijetku ventriculus (v entrikul). "Zid" koji dijeli srce na desno i lijevo srce (srana pregrada) naziva se septum. Zbog septuma nema kontakta izmeu dviju pretklijetki i dviju klijetki. U protivnome bi do lo do mije anja venske i arterijske krvi. Ljudsko srce Izmeu pretklijetke i klijetke nalazi se su enje (ventil ili valvula) sa zaliscima ( zalisak je na latinski cuspis). Zalisci sprjeavaju vraanje krvi iz klijetke u pret klijetku. U desnom srcu nalaze se tri takva zaliska pa se valvula naziva "trikus pidalna valvula" ili valvula s tri kuspisa. U lijevom srcu izmeu pretklijetke i k lijetke nalaze se dva zaliska pa je to bikuspidalna valvula (jo se zove i mitraln a, jer slii biskupovoj mitri) . Zalisci se takoer nalaze na izlazu iz klijetki u plunu arteriju i aortu. Ti zalisc i se nazivaju polumjeseasti zalisci (lat. valvulae semilunares) i na polazi tu arte rije nalaze se po tri polumjeseasta zaliska. Na slobodnim rubovima zalisaka ve u se tanke tetivaste strune - chordae tendineae - koje te rubove spajaju s bradavinim mi iima, musculi papillares. Ti mi ii str e iz zidova srane klijetke i vrhom su usmjeren i prema pretklijetkama. Zalisci na izlasku iz desne i lijeve komore smje teni su u

poetku plune arterije i u poetku aorte. Polumjeseasti zalisci lijeve i desne komore jednake su i oblikuju ih po tri tanka vezivna listia oblo ena endokardom. Srani mi i k rvlju opskrbljuju vjenane arterije, aa. coronariae cordis. Potoje dvije arterije i izlaze iz samog poetka aorte, a ulaze u srani mi i ispod zalistaka. Ako se zbog bilo kojeg razloga krv vraa nazad kroz valvulu u pretklijetku, to se naziva insuficijencija valvule. Rije insuficijencija dolazi od latinske rijei za " nedovoljno". Dakle valvula je nedovoljno funkcionalna da bi sprijeila vraanje krvi natrag. Ako zbog poremeaja srce treba obaviti vei rad nego to je normalno, srane stijenke se zadebljavaju. Dvije faze rada srca jesu sistola i dijastola. Sistola je ispumpa vanje, a dijastola punjenje srca krvlju. Histologija Srce je graeno od tri sloja: endokard - obla e unutra njost srca miokard - najdeblji sloj koji sadr i poprenoprugaste mi ine stanice i provedbene s rane mi ine stanice epikard - vanjski sloj, viseralni dio osrja (lat. pericardium) Srani skelet posebna je vezivna struktura na koje se ve u mi ine stanice, a sastoji se od etiriju fibroznih prstena i dvaju fibroznih trokuta. Provedbeno srano mi ije Stanice srane muskulature imaju sposobnost stvaranja impulsa (akcijskog potencija la), koji uzrokuje kontrakcije (stezanje) sranih mi inih stanica, to pak uzrokuje kon trakciju sranih upljina. Provedbeno srano mi ije sastoji se od posebnih stanica koje l ak e stvaraju i br e prenose impulse, a rasporeene su u posebne strukture kako bi pod ra ivanje mi inih stanica srca i njihova kontrakcija bili koordinirani, radi to uinkovi tijeg pumpanja krvi. Provedbeno srano mi ije mo e se podijeliti na: sinuatrijski sustav koji se sastoji od sinuatrijskoga vora (lat. nodus sinusa trialis) atrioventrikularni sustav koji se sastoji od: atrioventrikularnoga vora (lat. nodus atrioventricularis) atrioventrikularnoga snopa, Hisova snopa (lat. fasciculus atrioventricul aris) - glavno stablo snopa podijeli se na lijevi (lat. crus sinistrum) i desni krak (lat. crus dextrum) Purkinjeovih niti Srce mo e sadr avati brojne dodatne putove provoenja impulsa, kao to su Kentov snop, J amesov snop, Mahaim vlakna. Oni uzrokuju poremeaje koji se ubrajaju u pre-eksitac ijske sindrome. Embrionalni razvoj Pregraivanje sranih pretklijetki poinje u petom tjednu trudnoe. Najprije nastaje pri marna (septum primum), a nakon toga sekundarna pregrada (septum secundum). Prema klasinom modelu razvoja srca, proces poinje kad se tanka membrana (septum pr imum) poinje oblikovati na stra njem i gornjem zidu atrija. Membrana raste te se na pokon spoji s tkivom endokardija (unutra njost srca). Dok membrana raste, izmeu nje i endokardijalnih jastuia postoji otvor, primarno u e (ostium primum), koji se zatvo ri kad se ove dvije strukture spoje. Prije nego to se ostium primum posve zatvori , u primarnoj pregradi stvori se mali otvor, sekundarno u e (ostium secundum). Kraj em petog tjedna embrionalnoga ivota poinje druga faza razvoja kad se u atriju poinj e oblikovati sekundarna pregrada. Ova membrana takoer raste prema endokardijalnim jastuiima i prekriva sekundarno u e. Sekundarna pregrada ostaje nepotpuna. Ovalni ot vor (fossa ovalis; foramen ovale) otvor je koji ostaje nakon to zavr i rast sekunda

rne pregrade. Zavr na faza procesa poinje kad gornji dio sekundarne pregrade poinje propadati te n apokon posve nestane. Potpuno oblikovana pretklijetka sada ima dvije pregrade, o bje nepotpune, koje se preklapaju. Gornji dio sekundarne pregrade prekriva sekun darno u e te oblikuje jednosmjerni ventil koji dopu ta desno-lijevi protok krvi u fet usa. Sve dok je dijete u maternici, izmeu dvije pretklijetke postoji ovaj ovalni otvor koji skree krv iz desnog u lijevo srce. Na ovaj nain se sprjeava odlazak velike ko liine krvi u plua koja se jo nemaju funkciju. U fetalnom je razdoblju tlak u desnoj pretklijetki vei nego u lijevoj to pospje uje tok krvi kroz ovalni otvor. Pri porod u dijete napravi prvi udah, ra ire se plua, snizuje tlak u desnom srcu i zatvara ov alni otvor. U prosjeno 70% osoba nakon roenja se spajaju primarni i sekundarni sep tum te nastaje jedinstvena, cjelovita pregrada. Nepotpuno zatvaranje pregrade uz rokuje nastanak atrijskoga septalnog defekta.