SRCE (COR) Srce je uplji mii teak oko 300 grama, dvostruka miina pumpa koja tjera krv

kroz krvne ile koje ju nose po cijelome organizmu. Kod odraslih ljudi srce je dugako oko 12 cm, iroko 8-9 cm u najirem dijelu, te debljine oko 6 cm. Srce moemo podijeliti na desno i lijevo. Desno srce pumpa krv malog, a lijevo srce pumpa krv velikog krvotoka. Obje strane su podijeljene na pretklijetku (atrij, atrium) i klijetku (ventrikul, venctriculus), odvojene septumom (septum cordis). Ono ima dva krvotoka: a) b) funkcionalni opskrbljuje tijelo nutritivni opskrbljuje srce (a. i v. coronariae)

Srce ima oblik trostrane piramide bez naglaenih rubova. Na njemu razlikujemo bazu (basis cordis), vrh (apex cordis) i tri strane: prednja (facies sternocostalis/anterior), postranine (facies pulmonalis dex. et sin.) i donja (facies diaphragmatica/inferior). Sranu krunu (corona cordis) tvore velike krvne ile koje izlaze iz srca. Srce i poetne dijelove velikih krvnih ila prekriva perikard - fibroserozna membrana koja se dijeli na dva lista: vanjski (pericardium fibrosum) i unutarnji (pericardium serosum). Izmeu dva lista perikarda (cavitas pericardica) je tanki sloj tekuine koji ima zatitnu ulogu pri radu srca i plua (smanjuje trenje izmeu listova pericarda). Iznutra je podjeljeno na dvije pretklijetke i dvije klijetke koje su odvojene septumima atrijski (septum interatriale) i ventrikularni (septum interventriculare). Klijetke su vee od pretklijetki te imaju deblje stijenke. Najdeblja stijenka je stijenka lijeve klijetke koja je i najoptereeniji dio srca. Unutarnju stijenku srca oblae endokard. Izmeu pretklijetke i klijetke nalazi se suenje (valvula) sa zaliscima (cuspis). Zalisci sprjeavaju vraanje krvi iz klijetke u pretklijetku. Oni su podvostruenje endokarda. U desnom srcu nalaze se tri takva zaliska pa se valvula naziva "trikuspidalna valvula" (valvula tricuspidalis). U lijevom srcu izmeu pretklijetke i klijetke nalaze se dva zaliska pa je to bikuspidalna valvula (mitralna, valvula bicuspidalis). Graeno je od: a) endokarda (endocardium) oblae unutarnju stijenku srca, njegova udvostruenja tvore zaliske b) epikard (epicardium) oblae povrinu srca

c) miokard (myocardium) srani mii, nije pod utjecajem nae volje, nego je pod kontrolom autonomnog ivanog sustava Provodna srana muskulatura (complexus stimulans cordis) su specijalizirana miina vlakna koja stvaraju i provode ivane podraaje uzdu radne muskulature

(miokarda). Usklauju pokrete pojedinih dijelova srca. Prvo kontrakcija zahvati oba atrija, a zatim oba ventrikula. Razlikujemo: a) SA vor (nodus sinuatrialis) nakupina posebne vrste sranog miinog tkiva, izboenje na stranjoj stijenci desnog atrija, krvna opskrba mu dolazi od desne koronarne arterije, a od simpatikusa i parasimpatikusa dobiva inervaciju b) AV vor (nodus atrioventricularis) nalazi se u pregradi izmeu dva atrija

c) Hisov snopi ( fasciculus atrioventrikularis) atrioventrikularni snop, ima izgled vrpce, on je jedina veza izmeu atrijskog i ventrikularnog miokarda d) Purkinjeove niti ( Purkinjeova subendokardijalna vlakna)

SA vor pripada sinuatrijskom sustavu, a Nodalni vor i Hisov snopi pripadaju atrioventrikularnom sustavu. Srce inervira autonomni ivani sustav parasimpatikim ivcima preko n. vagusa i simpatikim ivcima iz simpatikog trunkusa (n. cardiacus cervicalis superior et medius et inferior, rr. cardiaci thoracici). Plexus cardiacus, koji se nalazi ispred djelita dunika, iza luka aorte i iznad djelita plune arterije, tvore parasimpatiki i simpatiki ogranci. Arterijska opskrba srca je bazirana na dvije srane arterije koje hrane srce a. coronaria dex. et sin. Desna koronarna arterija opskrbljuje desni atrij, desni ventrikul, interventrikularni septum te atrioventrikularni i sinuatrijski vor. Takoer opskrbljuje neke dijelove lijevog atrija i ventrikula. Lijeva koronarna arterija opskrbljuje vei dio lijeve polovice srca, atrioventrikularni snop i prednju polovicu septuma. Sve vene (vv. cordis) ulaze direktno u srce preko sinus coronariusa u desni atrij. Najvea pritoka sinusa corinariusa je v. cardiaca magna. Takoer postoje v. ventriculi sinistri posterior, v. obliqua atrii sinistri, v.cardiaca media, v. cardiaca parva, v. cardiacae minimae i vv. cardiacae anteriores koje takoer opskrbljuju srce krvlju.