1

CAVITAS THORACIS-grudna upljina je podeljena desnim i levim delom medijastinalne

pleure na sredogrue-medijastinum-neparni i parni boni:spatiumpulonale dextrum et
sinistrumZidovi medijastinuma: napred:grudna kost i rebarne hrskavice,
zadnji : tela grudnih prljenova, boni:medijastinalna pluna maramica-pleura,
donji zid:centrum tendineum dijafragme,gornji zid:apertura thoracis superior.
Podela medijastinuma:horizontalna ravan koja prolazi kroz-napred:angulus sterni, pozadidiskus intervertebralis Th IV i V deli na :mediastinum superius i mediastinum inferius.
Mediastinum superius: iza manubrium sterni,a ispred Th1.2.3.4 i u njemu se nalazi:thymus
ili njegovi ostaci:corpus adiposum thymicum.Iz timusa je venski plan: v.brachiocefalica
dextra et sinistra,poetni deo v.cava sup.Iza venskog je arterisjki plan:arcus aortae,i
tr.braciocephalicus,a carotis communis sinistra,a. subclavia communis sin i a. subclavia
sinistra.Pozadi venskog plana je organski plan u ome se nalaze:dunik,jednjak,nn.vagi,truncus
sympathicus i ductus thoracicus.
Mediastinum inferius:je podeljen na mediastinum :anterus,medius i posterius.
Prednji deo donjeg mediastinuma je mediastinum anterius i to je retrosternalni prostor.
Mediastinum medius:najvei deo donjeg medijas. i sadri srce obavijeno perikardom.Iznad
srca su delovi velikih k.sudova koji ine sranu krunu-corona cordis:truncus pulmonalis,
aorta ascedens,v.cava sup.,vv.pulmonales,obe glavne dunice-bronchi pricipales i svi ostali
delovi desnog i levog plunog korena-radix pulmonum,zavrni luk:arcus v.azygos.
Mediastinum posterius je retrokardijalni prostor u kome se nalaze:aorta thoracica,
oesophagus,v.azygos.v.hemiazygos,ductus thoracicus,nn.vagi,truncus sympathicus i njegove
grane nn. splanchnici.
GORNJI MEDIASTINUM: sadri THYMUS-grudna lezda.koja ima oblik slova H:ima 2
renja:lobus dexter-vei et lobus sinister ili ree slova V.
Ispred: je pothioidni mii.iza:dunik,bono:aa.carotike,a skroz nazad:n laryngeus
recurens.U odnosu na manubrium sterni,timus ima 2 dela:vratni i grudni.
TRACHEA:cevast organ, opripada donjim vazdunim putevima,poinje od
grkljana(laryngx)od cartilago crycoidea laryngis(C6)-do bifurcatio tracheae (Th5,a napred
:angulus sterni) gde se deli na bronchus pincipalis dex et sinister.Deli se na vratni i grudni
deo. Grudni deo dunika : napred: k. sudovi-iznad: i ispred :arcus aortae koji sa gornje
strane obuhvata levu granu bronchus principalis sinister,a iznad luka aotre je v.cava
sup,truncus brachiocephalicus i a.carotis communis sinistra.A.pulmonalis dextra prolazi
ispred bifurkacije dunika.Pozadi je jednjak.Bono desno:medijastinalna pleura sa
paratrahealnim l.vorovima i v.cava sup i luk v.azygos,n.vagus dexter.
Bono levo:n.layngeus recurens sinister(nalazi se u lebu izmeu traheje i jednjaka.)
Vaskularizacija gornjeg grudnog dela dunika:arterije:grane a.tyroideae inferior i grane
a.thoracica interna.Donji deo:rr bronchiales od aorte toracice.
Vene: se ulivaju u donju titnu i unutranju grudnu venu i bronhijalne vene i vene sistema
v.azygos. Limfni sudovi:iz grudnog i donjeg dela odlaze u gornje i donje traheobronhijalne
l.vorove-nodi lymphatici tracheobronchiales superiores et inferiores.
Inervacija:parasimpatike grane n.vagusa i n.laryngeus recurens i simpatike grane donjeg i
gornjih grudnih gangliona simpatikog stabla.
Dunik se deli na bronchus principalis sinister i bronchus principalis dexter(krai,strmiji i
iri od levog i desno pluno krilo je izloenije patolokim procesima od levog!
Projekcija bronchus principalis i radix pulmonis:napred:II meurebarni prostor i na III
rebarnoj hrskavici 2-3,5cm od ivice sternuma????-vidi knjigu!,pozadi:telo Th5 prljena do
rebarnog ugla u VI desnom ili VII levom meurebarnom prostoru

2
Provodni sistem srca-systema conducens cordis ine:
1.SA vor-nodus sinuatrialis(Keith-Flack)-nalazi se ispod perikarda u sulcus terminalis
-granini leb desne pretkomore-ispod ua v.cava superior
2.AV vor-nodus atrioventricularis (Aschoff-Tawara)-ispod endokarda unutranjeg zida desne
pretkomore u trouglastom prostoru(Koch-ov trougao): izmeu septuma,ua v.cava inferior i
ua koronarnog sinusa
3. Fasciculus atrioventricularis- His koji se sastoji iz stabla:truncus koji polazi iz AV
vora,probija trigonum fibrosum dextrum i zavrava se bifurkacijom na levu i desnu granu
ili krak:crus dextrum i crus sinistrum.
Crus dextrum prolazi kroz miini greben desne komore(trabecula septomarginalis).
Vaskularizacija srca:
Arterije: aa coronariae:a.coronaria dextra i a. coronaria sinistra nastaju iz sinus aortae
Valsalvae dexter et sinister- svaka iz odgovarujeeg sinusa.
A. coronaria sinistra daje 2 velike zavrne grane: r. interventricularis anterior-prolazi
kroz istoimeni leb:sulcus interventricularis anterior i
B. r. circumflexus-prolazi kroz levi i zadnji tj-donji deo sulcus coronarius-a. Obe arterije
daju :pretkomorne,komorne i septalne grane.
Vene srca:povrne i duboke.
Najvei deo povrnih vena se uliva u srani venski sinus-sinus coronarius,koji predstavlja
zavrni proireni deo velike srane vene-v.cardiaca magna-koja nastaje spajanjem v.
interventricularis anterior i v.coronaria sinistra.Sinus coronarius se nalazi u koronarnom lebu
na dijafragmatinoj strani srca izmeu leve pretkomore i komore i uliva se u desnu
pretkomoru blizu ua v.cava inferior.Pritoke sinus coronarius-a su:
v.obliqua atrii sinistra-Marchall,
vv.posteriores ventriculi sinistri,
v.interventricularis posterior,v.cardiaca parva i duboke vene srca:vv. cardiacae minime.
Povrne vene desne komore:vv.ventriculi dextri anteriores se ulivaju u desnu pretkomoru
nezavisno od koronarnog sinusa.
Duboke vene srca:vv cardiacae minimae-nalaze se u sranom zidu i ulivaju se u sve 4 srane
upljine.
Limfni sudovi srca: obrazuju duboke:miokardne i subendokardne spletove i povrnesubepikardne spletove iz kojih polaze sudovi koji se zavravaju u limfnim vorovima rave
dunika-nodi lymphatici tracheobronchiales inferiores i u nodi lymphatici mediastinales
anteriores.
PLEXUS CARDIACUS
-grade ga grane parasimpatike srane grane-rr.cardiaci vratog i grudnog dela n.vagus-a i
nn.cardiaci-koji polaze iz vratnog i grudnog dela simpatikog stabla-truncus sympathicus.
-rr. cardiaci su:1.-rr.cardiaci cervicales superiores-nastaju iz ganglion superius-n.vagusa
2.-rr cardiaci cervicales inferiores-potiu od stabla n.vagusa u nivou
a.subclavia,a na desnoj strani iz n laryngealis recurrens dexter
3.rr.cardiaci thoracici-na desnoj strani se odvajaju iz stabla n.vagusa,a na levoj
od n laryngeus recurens sinister-a.
NN cardiaci-su postganglijska vlakna vratnih i grudnih ganglioana simpatikusa.
Vratni:
1.-n.cardiacus cervicalis superior,
2.-n.cardiacus cervicalis medius,
3.-n.cardiacus cervicalis inferior.

3
Grudni:
1.-nn. cardiaci thoracici nastaju iz C1-5 gangliona grudnog simpatikusa,ima ih
10-15.
Srani ivani splet-plexus cardiacus-nalazi se u predelu luka aorte i ima povrni i duboki
deo:
1-povrni ili prednji deo spleta lei ispred luka aorte i grade ga:r.cardiacus cervicalis superior
sinister i n.cardiacus cervicalis superior sinister ,a ponekad i r.cardiacus cervicalias inferior
sinister.
Duboki deo se nalazi iza luka aorte i gade ga sve preostale srane grane n-vagusa i srani
ivci simpatikusa.Delovi sranog spleta anstomoziraju gde se nalazi veliki srani ganglionWrisberg-ov ganglion.
Grane parasimpatikusa su nazvane nn.retardantes cordis-usporavaju sranu radnju,a grane
simpatikusa-nn. accelerantes cordis-ubrzavaju sranu radnju.
VELIKI KRVNI SUDOVI BAZE SRCA:
ine sranu krunu:corona cordis:
1-truncus pulmonalis
2-aorta ascedens
3-v.cava superior
4-v.cava inferior
5-vv.pulmonales dextrae et sinistrae
Arterijski k.sudovi su- napred,uplje vene- desno, plune vene-levo.
Truncus pulmonalis-poinje sa ostium trunci pulmonalis na prednjem zidu desne komore-II
levi meurebarni prostor,duine 4-5cm,irine 3cm.2/3 stabla sa ushodnim delom aorte
:obavijeno perikardom
Ispred:kod dece:timus,kod odraslih: retrosternalno masno tkivo.
Zavrna rava bifurcatio trunci pulmonalis nije obavijena perikardom i nalazi se nepsredno
ispod luka aorte i ispred bifurcatio tracheae.Zavrne grane tr.pulmonais:
a.pulmonalis dextra i sinistra.
Sa gornje strane a.pulmonalis sin polazi lig.arteriosum-ostatak fetalnog ductus
arteriosus,koji se zavrava na luku aorte.AA. pulmonales ulaze u sastav radix pulmonom.
Aorta:najvea arterija oveka,prenik:2,5-2,7cm.Poine na bazi leve komore sa ostium
aortae-III levi grudnohrskaviavi zglob.Delovi:aorta ascedens-poinje sa bulbus aortae-iz
koga izlaze aa. coronariae,koje vaskulariziraju srce.U nivou angulus sterni,aorta ascedens
nastavlja se lukom: arcus aortae.Arcus aortae je upravljen je koso,nazad i levo,prelazi
preko levog radix ulmonum,nalazi se iza II desne rebarne hrskavice , u visini angulus
sterni.Grane arcus aortae-s desna ulevo:
1-truncus brachiocephalicus-koji se grana na:a.carotis communis dextra i a.subclavia dex.,
2-a.carotis communis sinistra,
3-a.subclavia sinistra.
Sa prednje strane luka i grana luka aorte se nalaze:v.brachiocephalica sinistra,sve grane
:plexus cardiacus,n.phrenicus sinister,n.vagus sinister.Ova strana nalee na mediastinalnu
pleuru levog lua i ostavlja otisak-impresio.
Zadnjaunutranja strana luka aorte:dodiruje v.cavu superior,dunik i jednjak i ovu stranu
ukrtaju ductus thoracicus i n.laryngealis recurrens sinister.Na sredini donje strane luka se
zavrava lig.arteriosum,a levo od lig.je n.laryngealis recc.sin.Donja strana ukrta elemente
radix pulmonum sinister.Zavrni dio luka je isthmus aortae u nivou leve strane Th IV i
nastavlja u aorta descedens,koji ima 2 dela:aorta thoraccica i aorta abdominalis.

4
Aorta thoracica:od arcus aortae,tj.suenja isthmus aortae u visini Th4 do ispred Th12 gde
kroz hiatus aorticus diaphragmae prelazi u aortu abdominalis.
Odnosi u medijastinumu:ispred grudnog dela aorte:radix pulmonum sinister,limfni
vorovi,zadnja strana perikarda,jednjak i n.vagus dexter.Iza:zavrni delovi v.hemiazygos i
v.hemiazygos accessoriae i vv intercostales posteriores.Desno: ductus thoracicus,gore i desno
je jednjak-pa je ukrta i prelazi na njenu prednju stranu.Levo:-u gornjem delu pleura i levo
pluno krilo na kome je otisak: impressio aortica.
Visceralne grane grudne aorte su:rr.bronchiales,rr.oesophageales,rr.pericardiaci,
rr.mediastinales.
Parijetalne grane su:aa.intercostales posteriores,a subcostalis i a.phrenica superior.
V.cava superior:nastaje spajanjen:v.brachiocephalica sinistra i dextra,poetak: I desni
meureb.prostor uz sternum,a zavretak: nivo III rebarne hrskavice gde se uliva u desnu
pretkomoru u ostium v.cavae superioris-nema zalistak.Stalna i jedina pritoka je v.azygos.
V.cava inferior: se uliva na donjem delu u desne pretkomore u ostium v.cavae inferioris-ima
polumeseasti zalistak:valvula v.cavae inferioris-Eustachi.
Vv.pulmonales:ulivaju se u levu pretkomoru,a to su 4 vene-po 2 vene:vv.pulmonales
dextrae et sinistrae.
SINUSI PERIKARDA
-perikardijum-srana kesa, je dvostruka opna,obavija srce i poetne delove arterijskih i
zavrne delove venskih sudova.Ima 2 lista: 1-pericardium serosum:lamina visceralis i lamina
parietalis i 2-pericardium fibrosum.Izmeu 2 serozna lista je cavitas pericardialis sa
tenou:liquor pericardii-smanjuje trenje pri sranoj radnji.Serozni perikard obavija
poetne delove k.sudova i obrazuje arterijske i venske serozne omotae.Arterijski omota:
oko tr.pulmonalis i aortae ascedens,a venski ima oblik slova T i njegov horizontani deo se
prua izmeu desnih i levih vv.pulmonales,a uspravni ine omotai -odozgo na nie:
omotai:v.cave sup,vv pulmon.dextrae i v.cave inf. Arterijski i venski serozni omotai
ograniavaju 2 kapilarna sinusa: 1-poreni:sinus transversus pericardi i 2-sinus obliquus
pericardi.
Sinus transversus pericardi:granice-napred:truncus pulmonalis i aorta,pozadi-v.cava
superior,gore-a.pulmonalis dextra,dole-odgovarajui deo baze srca.
Sinus obliquus pericardii:desno-vv pulmonales dextrae i v.cava inf.,levo-vv.pulmonales
sinstrae,napred- zadnji zid leve pretkomore,pozadi-jednjak.Stoga ,dolazi do disfagije-oteano
gutanje,kod perikardnog izliva u ovaj sinus!
SEGMENTI PLUA: pluni reanj-lobus-se sastoji od plunih segmenata(segmenta
bronchopulmonalia.To su bronhoarterijske jedinice plua,iji je vazduni put segmentalna
dunica,koja nastaje grananjem reanjskih dunica.Desno pluno krilo ima 10,a levo 8 seg.
Segmenti desnog pl.krila:lobus superior dexter su: segmentum apicale,segmentum posterius
i segmentum anterius.Lobus medius:segmentum laterale i segmentum mediale.
Lobus inferior dexter:segmentum apicale, segmentum basale mediale(cardiacum),
segmentum basale anterius ,segmentum basale laterale, segmentum basale posterius.
Segmenti levog pl.krila: lobus superior sinister:segmentum apicoposterius,segmentum
anterius,segmentum lingulare superius i segmentum lingulare inferius.
Lobus inferior sinister:segmentum apicale,segmentum basale mediale,segmentum basale
laterale,segmentum basale posterius.

5
Vazduniputevi,poev od glavne dunice:bronchus principalis se dele dihotono u manje
grane i obrazuju bronhijalno stablo:arbor bronchialis-zavrava se plunim mehuriimaalveoli pulmonum.
1.-bronchus pricipalis
2.-bronchi lobares
3.-bronchi segmentales se dele u prvih 10 generacija i daju: rr.bronchiales segmentarum
a sledeih 10-15 generacija daju bronchiole ija poslednja generacija nosi naziv bronchioli
teminales koji ulazi u sekundani pluni renji-lobulus pulmonis secundarius.
Terminalna bronhiola se deli vie puta i u distalnom delu sekundarnog renjia daje oko 50
respiratornih bronhiola-bronchiolus respiratorius koji ulazi u lobulus pulmonis primarius u
kome se zavrava alveolarnim kanaliima-ductus alveolares.
Arbor alveolaris ili pluni grozd-acinus pulmonalis grade:alveoli pulmones ,sacculi
alveolares i ductus alveolares(ulazi u sastav lobulus pulmonis primarius).
Inervacija plua: plexus pulmonalis koga ine:parasimpatika vlakna n.vagusa i grane
grudnog dela simpatikog stabla-truncus sympathicus.Simpaticus iri disajne putevebronhodilatatori i smanjuje sekreciju bronhijalnih lezda,a parasimpaticus suava bronhijalne
puteve-bronhokonstriktor i stimulie sekreciju bronhijanih lezda.
Projekcija plua na zidovima g.koa
Apex pulmonis-nalazi se iznad ravni II rebra i prelazi u bazu vrata,
napred:3-5cm iznad I rebra i 1-3cm iznad ravni klavikule
pozadi:najvia taka vrha=vrat I rebra.
Radix pulmonis i bronchus principalis:
napred: u II meurebarnom prostoru i na III rebarnoj hrskavici na udaljenosti od 2-3.5cm od
ivice sternuma
pozadi: od tela Th V prljena do rebarnog ugla u VI desnom ili VII levom meurebarnom
prostoru.
Prednja ivica plua-margo anterior :se projektuje: art. sternoclaviculare nanie i unutra do
srednje linije sternuma i nivoa II rebarne hrskavice,zatim vertikalno nanie do nivoa IV
rebarne hrskavice.Od ovog mesta-desno: do spoja VI desne rebarne hrskavice sa sternumom,a
levo: se zbog incisure cardiacae ivica udaljava pa leva projekcija preseca hrskavicu V levog
rebra i zavrava na spoju VI levog rebra i njegove hrskavice.
Zaobljena zadnja ivica se projektuje na paravertebralnoj liniji od vrata I rebra do X ili XI
Th prljena.
Donja ivica-margo inferior:od VI rebarne hrskavice ukrta medioklavikularnu liniju u VI
meurebarnom prostoru,VIII rebro u aksilarnoj liniji,X rebro na skapularnoj liniji i zavrava
se kod donje ivice XI rebra na paravertebralnoj liniji.
Fissura obliqua se projektuje poev od rtnog nastavka Th III,preseca V rebro na aksilarnoj
liniji,prati VI rebro i zavrava se na parasternalnoj liniji u nivou VI rebarne hrskavice.
Fissura horisontalis poinje od fisure oblikve iza aksilarne linije,prati IV rebro i zavrava
se u III meurebarnom prostoru uz sternum.
OESOPHAGUS
-deo sistema za varenje duine 22-25cm,poinje u nivou krikoidne hrskavice larinxa-C6,tj od
drijela, do nivoa Th11-do eluca u ostium cardiacum eluca.

6
Delovi:vratni-pars cervicalis-5cm,grudni-pars thoracica-15-20cm,trbuni deo jednjaka-pars
abdominalis:1-2cm.Jednjak ima 3 suenja-angustiae oesophagei:gornje:angustia cricoideau nivou krikoidne hrsk.grkljana i C6 prljena-udaljeno od donjih sjekutia 15cm.
Srednje-angustio aorticobronchialis-mesto gde jednjak ukrtaju luk aorte i levi bronh-donja
polovina Th4 ili gornja polovina Th5 prljena-udaljeno 19-21cm od donjih sjekutia.
Donje angustia diaphragmatica-u predelu hiatus oesophageus diaphragmae-nivo Th10udaljeno 40cm od donjih sjekutiaSuenja su bitna kod uvoenja sonde u eludac da ne bi
dolo do povrede zida jednjaka!
Gornji deo jednjaka se nalazi u mediastinum superius-iza dunika i iznad luka aorte i naziva
se:retrotrahealni ili supraaortini deo jednjaka.Donji grudni deo se nalazi ispod
bifurkacije traheje,iza perikarda,izmeu aorte i v.azygos i naziva se retroperikardijalni ili
interazigoaortini deo jednjaka. Prednjom stranom jednjaka od Th6 prljena silaze grane
levog n.vagusa.Zadja strana jednjaka je u odnosu sa grudnom aortom,grudnim limfnim
kanalom,v.azygos i granama desnog n.vagusa.
AA jednjaka su grane aortae thoracicae:rr.oesophageales kao i rr.intercostales,
rr.bronchiales,rr diaphragmatici.
VV.jednjaka:su prtoke sistema v.azygos.
Limfni sudovi: iz vratnog i gornjeg grudnog dela jednjaka odlaze u duboke vratne i
paratrahealne limfne vorove,iz prednjeg i donjeg grudnog dela odlaze ugornje i donje
traheobronhialne l.vorove.z dela koji je neposredno iznad dijafragme odlaze u nodi
lymphatici juxtaesophageales pulmonales.
Inervacija:gornji poprenoprugasti deo inervie:plexus pharyngeus od n.laryngealis
recurrens,srednji i donji deo (glatka miina vlakna):plexus oesophagealis koga ine grane
n.vagusa i simpatikih stabala.
SISTEM VENA AZYGOS
ine:v.azygos,v.hemiazygos i v.hemiazygos accessoria-uspostavljaju anastomotini krvotok
izmeu v.cava inf i v.cava superior.
Sistem vv.azygos nastaje od v.lumbalis ascedens dextra i v.subcostalis dextra, obrazuje se
ispod dijafragme i njihovi poeci anastomoziraju sa v.cava inferior.V azygos ulazi u g.
upljinu kroz slbinski deo dijafragme,izmeu snopova miia i ide prednjom ili desnom
straom tela Th 3 ili 4-Th12 prljena.Levo od vene je ductus thoracicus.Zavrni luk v.azygos
je u nivou Th4 gde se uliva u v.cavu sup.,a obuhvata sa zadnje i gornje strane desni pluni
koren.Pritoke v.azygos su:vv oesophageales,vv.pericardiales,vv.bronchiales dextrae,
vv.mediastinales,vv.intercostales posteriores dextrae,vv.phrenicae superiores,v.hemiazygos i v.
hemiazygos accessoria.!!! Pita desne pritoke v. azygos!!!
V.hemiazigos nastaje na levoj strani spajanjem v.lumbalis ascedens sinistrae i v.subcostalis
sinistra.Ulazi u g.duplju kroz slabinski deo dijafragme i ide levom stranom kimenog stuba do
Th8,pa skree udesno iza: aorte,jednjaka i ductus thoracicus i uliva se u v.azygos.
Pritoke v.azygos su:vv.intercostales posteriores sinistrae(VII-XI),donje vv.jednjaka,leve
bronhijalne i vv. zadnjeg medijastinuma,ponekad i v hemiazygos accessoria.
V.hemyazigos accessoria:nastaje levo spajanjem IV-VI zadnje meurebarne vene.
Tok ove vene moe biti nishodan i uliva se u v.azygos ili v-hemiazygos,a moe biti ushodan i
tada se pridruije levoj gornjoj meurebarnoj veni-v.intercostalis superior sinistra-koja se
uliva u levu brahiocefalinu venu.Pritoke akcesorne v.hemiazygos su
ezofagealne,bronhijalne,trahealne i vv iz zadnjeg dela gornjeg medijastinuma.

7
DUCTUS THORACICUS
-odvodi 3/4 limfe u venski krvotok, iz donjih udova,iz dela trupa ispod dijafragme, iz veeg
dela g.koa, iz leve ruke i leve polovine glave i vrata.
Nastaje ispod dijafragme, u nivou L1 ili L2 prljena, spajanjem truncus lumbalis dexter et
sinister i trunci intestinales.Mesto gde se spajaju stabla se zove cysterna chyli.Ductus
thoracicus prolazi kroz hiatus aorticus dijafragme, iza aorte, i nastavlja prednjom stranom
kimenog stuba do nivoa Th5,pa skree levo gde ide levom stranom k.stuba do gornjeg
otvora g. koa,sputa se luno do levog :angulus venosus sinister-koga obrazuje:v subclavia
sinistra i v.jugularis interna sinistra.Neposredo pre ua primi pritoke:truncus jugularis
sinister,truncus subclavius sinister i truncus brachiomediastinalis sinister.
Ductus lymphaticus dexter:nastaje spajanjem 3 stabla:truncus subclavius dexter(limfa iz
desne ruke),truncus jugularis dexter(desna polovina glave i vrata),i truncus
bronchomediastinalis dexter(desna polovina g.koa).
TRUNCUS COAELIACUS
je neparna visceralna grana aorte abdominalis,odvaja se od aorte nepsredno isod hiatus
oesophageusa-Th12 i nakon 1-2cm se deli na:a.gastrica sinistra,a.hepatica communis i
a.splenica. A.gastrica sinistra:upravljena ka desnoj ivici kardije gde ulazi u omentum minus i
izmeu 2 lista silazi nz malu krivinu eluca i anastomozira a.gastrica dextra granom
a.hepaticae propriae-sa kojom gradi atrerijsku arkadu male krivine eluca.
Grane su:rr.oesophagei-u visini kardije.
A.hepatica comminis:kratka:2-3cm i dei se na a.hepatica propria i a.gastroduodenalis.
A.hepatica propria-ushodna grana a.hep.communis ide do porte hepatis gde se deli na 2
grane:r.dexter i r.sinister,koje ulaze u jetru kroz portu hepatis i dele se u jetri na manje grane
za jetrine renjeve.Bone grane a.hep.propriae su a.gastrica dextra i a.cystica.
A.gastrica dextra polazi od a.hep.propriae iznad pars superior duodeni i na maloj krivini
anastomozira sa a.gastrica sinistra=arerijska arkada m.krivine eluca.
A.cystica:polazi od r. dexter a.hep.propriae i prua se ka vratu .kese gde se deli na zavrne
grane.A.cystica na svom putu ka .kesi prolazi iznad spoja ductus hepaticus communis i
ductus cysticusa sa kojima ograniava uni trougao(mesto gde se podvezuje a.cysica pri
operaciji .kese!)
Nishodna grana a hep.communis je a.gastroduodenalis-prolazi iza pars superior duodeni i
njegove donje ivice i deli se na 2 zavrne grane:a.gastroomentalis dextra-ide du velike
krivine eluca i anastomozira sa a.gastroomentalis sin-grana a.splenice i gradi arterijsku
arkadu velike krivine eluca i a.pancreaticoduodenalis superior anterior.
A.pancreatioduodenalis superior anterior daje ogranke za duodenum i pankreas koji
anastomoziorau sa prednjom granom a.pancreaticoduopdenalis inferior(grana a.mesentericae
superior).A.pancreaticoduodenalis superior posterior je bona grana a.gastroduodenalis
anastomozira sa a.pancreaticoduodenalis inferior.Od a.panc.duod.superior posterior polaze
rr.duodeni i rr.pancreatici.Aa.retroduodenalis su bone grane a gastroduodenalis-uestvuu u
izgradnji pnkreatikoduodenalnih arterijskih arkada zajedno sa pankreatikodudenalnim
arterijama.
A.splenica:je najvea zavrna grana celijanog stabla,prua se do gornje ivice tela pankreasanadpankreatini de a.splenicae,pa na zadnju sranu pank.-retropankreatini deo a.splenicae,pa
prelazi na prednju strau repa pank.-predpankreatini de a.spl., i ulazi u
lig.pancreaticosplenicum i dolazi do hiluma slezene,gde se deli na 2 rr.splenici.Bone grane
a.splenicae:rr.pancreatici,a.gastroomentais sinistra,aa.gastricae breves.

8
Rr.pancreatici su:a.pancreatica dorsalis,a.pancreatica magna,a.cauda pancreatis i a.pancreatica
inferior.
A.MESENTERICA SUPERIOR
-neparna visceralna grana trbune aorte ,nastaje u visini L1prljena.Poetni deo a.mesen.sup
zatvara sa prednjom stranom aorte ugao otvoren na dole koji se naziva aortna kleta u kome
se nalaze:v.renalis sinistra,processus uncinatus pancreasa i pars inferior(horisontalis) duodeni.
Desne bone grane a.mesenterice superior su:a.pancreaticoduodenalis inferior,a.colica
media,a.colica dextra i a.ileocolica.
Leve bone grane a. mes.sup.su:aa.jejunalis i aa.ilei.
A.pancreaticoduodenalis se raa od a.mes.sup u visini incisure pancreatis i daje grane koje
idu sa prednje i zadnje strane glave pankreasa i uestvuju u izgradnji pankreatikoduodenalnih
arkada.
A.colica media:raa se u visini pars inferior dudoeni i u visini desnog ugla kolona se deli
na desnu-nishodnu i levu granu.Desna silazi niz colon ascedens i anastomozira sa ushodnom
granom a.colicae dextrae.Leva grana:ulazi u mesocolon transversum anastom. sa desnom gr.
a.colicae sinistre gradei Riolan-ovu arterijsku arkadu koja vaskularizuje colon transvers.
A.colica dextra:na sredini unutranje ivice colon ascedens-a se deli na ushodnu i nishodnu
granu.Ushodna grana anastomozuje sa nishodnom granom a.colicae mediae,a nishodna grana
sa ushodnom (kolinom) granom a.ileocolicae.
A.ileocolica:najnia desna bona grana a. mes. superior usmerena ka ileocekalnom uu i
prividno nastavlja tok a.mes.sup.Iznad ileocekalnog ua se deli na zavrne
grane:r.colicus,r.iliacus,a.caecalis anterior i a.caecalis posterior.
Aa.jejunales et aa.ilei:vaskularizuju jejunum i ileum i ima ih 12-16 i svaka se deli na
ushodnu i nishodnu granu i ushodna grana jedne anastomozuje sa nishodnom granom druge.
A.MESENTERICA INFERIOR
-neparna visceralna grana rtbune aorte koja se raa u visini L3 prljena,iza pars inferior
duodeni i zavrava se ispred S3 prljena kao a. rectalis superior,koja vaskularizira rectum.
Bone grane a.mesentericae inferior su:a.colica sinistra,a.sigmoidea superior,a.sigmoidea
media,a.sigmoidea inferior.
A.colica sinistra:ima 2 grane:desna-ushodnu i nishodnu.Ushodna grana anastomozuje sa
levom granom a colica media-gradei Riolan-ovu arterijsku arkadu.Nishodna grana a.colicae
sinistre anastomozuje sa ushodnom granom a. sigmoideae superior.
A.sigmoidea superior:deli se na ushodnu i nishodnu granu.Ushodna grana anastomozuje sa
nishodnom granom a.colicae sinistrae,a nishodna sa ushodnom granom a.sigmoidea mediae.
A.sigmoidea media:ima ushodnu i nishodnu granu.Ushodna grana anastomozuje sa
nishodnom granom a.sigmoideae superior,a nishodna sa ushodnom granom a.sigmoideae
inferior.
A.sigmoidea inferior: ima ushodnu i nishodnu granu.Ushodna grana anastomozuje sa
nishodnom granom a.sigmoideae mediae,a nishodna, zvana a.sigmoidea ima,spaja se sa
ushodnom granom a.rectalis superior gradei Siideck-ovu anastomozu koja moe biti sa
spoljne strane colon sigmoideuma ili u zidu creva.

9
HEPAR
-najvea lezda oveijeg tela-lui u,ali obavlja i niz metabolikih procesa,u njoj se
deponuju:glikogen,masti,proteini,vitamini. Lei u podmezokolinom spratu peritonealne
upljine i ispunjava u potpunosti desni hipohondrijum,zauzima gornji deo epigastrijuma i
manji gornji deo levog hipohondrijuma.
Jetra ima 2 strane:gornja i donja i 2 ivice:prednje donja ivica i zadnja ivica.
Gornja:facies diaphragmatica-konveksna,priljubljena je uz dijafragmu i na toj strani je
sagitalnom duplikaturom peritoneuma lig.falciforme hepatis podeljena jetra na 2
lobusa:lobus dexter i lobus sinister.Zadnji deo gornje strane je area nuda neobavijen
peritoneumom-golo polje i sraslo za dijafragmu pomou vezivnog tkiva.
Donja,drobna-konkavna strana-facies visceralis je blago konkavna prema nanie i
pozadi,ima 3 leba:2 sagitalna i l popreni-kao slovo H.Desni sagitalni leb-fissura sagitalis
dextra u svom prednjem delu sadri vesica biliaris-.kesa,a u zadnjem delu v.cava inferior,
pa se prednji deo fissure zove- fossa vesicae biliares,a zadnji -sulcus v.cavae .
Levi sagitalni leb-fissura sagitalis sinistra sadri u prednjem delu obliteriranu v.umbilicalislig.teres hepatis,a u zadnjem-vensku vezu- lig venosum.,pa se prednji deo zove:fissura
lig.teretis,a zadnji-fossa lig.venosi.Popreni leb koji se prua od sredine desnog do sredine
levog sagit.leba se zove porta hepatis.Kroz portu hepatis ulaze u jetru: a.hepatica propria i
v.portae,ivci,a iz jetre izlaze levi i desni jetrin uni kanal i jetrini l.sudovi.Jetrine vene
naputaju jetru du sulcus v.cavae!
STRANE,LOBUSI,LEBOVI I IVICE-UDBENIK ANATOMIJE!
Veze jetre:jetra je intraperitonealni organ-obavijena je peritoneumom-osim area nuda(sraslo
sa dijafragmom)!Visceralni peritoneum gradi duplikature peritoneuma koje predstavljaju
veze jetre:omentum minus,lig.falciforme hepatis,lig.teres hepatis,lig.coronarium hepatis i lig
triangulare dextrum et sinistrum.
Omentum minus(OM):polazi s donje strane jetre.sa porte hepatis i fossa lig.venosi i prua
se do male krivine eluca i gornjeg dela duodenuma-pars superior duodeni.Levi deo OM se
zove lig hepatogastricum,a desni lig.hepatoduodenale.Desna ivica lig.hepatoduodeale je
slobodna i sadri:ductus choledochus ,levo od njega: a.hepatica propria,a iza:v.portae.
Lig.falciforme hepatis:sag.postavljena peritonealna duplikatura na dijaf. strani jetre,a napred
se prua niz prednji zid trbuha do pupka.Sa donje strane lig.koji se prua od donje ivice jetre
do pupka ,sadri obliteriranu v.umbilicalis i naziva se lig.teres hepatis.
Lig.coronarium hepatis:ima 2 lista:gornji list peritoneuma koji ide gornjom stranom jetre do
aree nude i prebacije se na donju stranu dijafragme,a donji list koji ide donjom stranom jetre
do zadnje ivice pa se prebacije na prednju stranu slabinskog dela dijafragme i izmedju
listova je area nuda!
Lig.triangulare dextrum et sinistrum:nastaje spajanje gornjeg i donjeg lista lig coronariuma
na desnom i levom kraju zadnje-gornje ivice jetre i povezuje jetru sa dijafragmom.
GRAA JETRE:
-tunica seroza-visceralni peritoneum
-tunica fibrosa-sa ije duboke strane polaze produeci,koji ulaze u jetrin parenhim i dele je
na lobi i lobuli. Jetrin reni-lobulus se sastoji od radijalno postavljenih jetrinih elija koji u
sredini imaju v.centralis lobuli i obavijen je Glisonovom perivaskularnom aurom.
Izmeu lobulusa se nalaze spatia interlobularia ili Kiernanovi prostori kroz koje prolaze
interlobularne grane v.portae i a.hepaticae propriae i interlobularni uni kanali.

10
Spolja jetra ima 2 lobusa:levi i desni,odozdo:lobus dexter,l.sinister,l.quadratus i l.caudatus,
meutim,k.sudovi i .putevi ne dele se po lobusima,ve po delovima jetre,a potom po
segmentima unutar delova. Delovi jetre:pars hepatis sinistra i pars hepatis dextra pa se
analogno tome i a.hepatica i v. portae deli na r.sinister i r.dexter kao zavrne grane.
Granicu desnog i levog dela ini desna sagitalna pukotina.Pars hepatica sinistra ima 4
segmenta:I,II,III i IV,a pars hepatica dextra:4 seg:V,VI,VII i VIII.Svaki segment poseduje
sopstveni izvor vaskularizacije i bilijarnu mreu-predstavlja posebnu funkcionalnu jedinicu
jetrinog parenhima-bitno je kada se hirurki odstranjuju ili transplantiraju!
Krvni sudovi i ivci jetre:
V. portae je funkcionalni krvni sud jetre i donosi u jetru krv iz creva,slezene i pankreasa.
V.portae nastaje iza glave pankreasa spajanjem v.mesentericae superior , v.mesentericae
inferior i v.splenica.Stablo vene portae ide prema gore i deli se na 2 zavrne grane:r.dexter i
r.sinister,koje ulaze u jetru kroz portu hepatis i dele se na interlobularne grane koje daju grane
za lobuluse.Pritoke v.portae su:v.gastrica sinistra,v.cystica,vv paraumbilicales,a u toku
intrauterinog ivota:v.umbilicalis.
A.hepatica propria: nutritivni krvni sud jetre.Polazi od a.hepaticae communis,ide kroz
desnu ivicu lig.hepatoduodenale i ispod porte hepatis i deli se na zavrne grane:r.dexter i
r.sinister.One ulaze u portu i dele se na segmentarne grane,a zatim interlobularne grane.
Interlobularne grane a hepaticae prepriae nastavljaju kapilarima iz kojih nastaje v.centralis
lobuli.
Vv.hepaticae:nastaju od centralnih vena lobulusa,a njihovim spajanjem nastaju:
vv.sublobulares,koje zatim grade vv.hepaticae.Dve velike i dvadesetak malih hepatikih
vena naputaju jetru kroz sulcus v.cavae i ulivaju se u v.cava inferior.
Inervacija:plexus hepaticus od plexus-a coeliacus-a.
Projekcija jetre-udbenik ,knjiga!
VENA PORTAE
-funkcionalni k.sud jetre putem koga celokupna venska krv iz abdominalnog dela kanala za
varenje dolazi u jetru da bi hranjive materije u jetri bile podvrgnute metabolikim
procesima,a potom preko jetrinih vena prele u v.cava inferior i u optu circulaciju.
V.portae nastaje iza glave pankreasa spajanjem v.mesentericae sup,inferior i v.splenicae,
zatim se prua navie i udesno,prelazi iza pars superior duodeni i ulazi u lig.hepatoduodenale.
Idui kroz desnu ivicu ove veze ,v.portae dolazi do donje strane jetre,gde se deli na 2 zavrne
grane,levu i desnu,koje ulaze u jetru kroz portu hepatis i u jetrinom parenhimu dele se na
vv.interlobulares.Poetne grane v.portae prate istoimene arterije i primaju pritoke,koje su
analogne bonim granama tih arterija.Pritoke v. portae:v.gastrica dextra,v.gastrica sinistra,v.
umbilicalis( u fetalnom dobu),vv.paraumbilicales i v.cystica.
Anastomoze v.portae i upljih vena:portokavalne anastomoze u prednjem trbunom zidu:
Predstavljene su anastomozom vv.paraumbilicales i vv subcutaneae abdominis.Vv.
paraumbilicales polaze iz koe pupanog predela,prate lig.teres hepatis(oblit.v.umbilicalis)
i na donjoj strani jetre ulivaju se u levu zavrnu granu v.portae.Vv.subcutaneae abdominis
polaze iz koe prednjeg trbunog zida i ulivaju se u v.epigastica inferior (pritoka v.cavae inf)
i v.epigastrica superior )pritoka v.cavae superior).Kada postoji prepreka u cirkulaciji u
ograncima v. portae,u jetri,krv iz zavrnih granav.potae zaobilazi jetru i odlazikroz
vv.paraumbilicales i vv subcutenae abdominis,pa u uplje vene.Pri tome se vv.subcutanae
u predelu pupka proiruju ,grade mreu nabreklih venskih sudova zvanu-caput Medusae.

11
Pancreas: lezda pridodata kanalu za varenje,a ima i endokrinu funkciju.Produkti pankreasa
su:pankreasni sok-putem pankresnih kanala ubacuje sok u dvanaestopalano crevo i pomae
varenju.Produkti unutranjeg luenja su insulin i glukagon,koji reguliu nivo eera u krvi.
Pankreas lei duboko u trbunoj duplji,priljubljen je uz L1 i 2, najvei deo pankreasa se nalazi
u nadmezokolinom spratu trbune duplje,a samo processus uncinatus lei u
podmezokolinom spratu tr.duplje.Pankreas se nalazi u konkavitetu vijuge dvanaestopalanog
creva,a njegov rep dopire do levog bubrega i slezene.Ima oblik spljotene trake ,spreda prema
nazad i poreno je postavljen uz zadnji trbuni zid.
Delovi pankreasa:caput pancreatis,corpus pancreatis i cauda pancreatis.
Izmedju caput i corpus pancreatis se nalazi isthmus pancreatis,a od donjeg dela caput
panc.polazi produetak upravljen nanie-processus uncinatus i izmedju donje ivice glave i
gornje ivice proc.uncinatusa se nalazi-incisura pancreatis.
Strane pankreasa:prednja,donja zadnja i donja:facies anterior,posterior i inferior.
Rubovi:margo superior-izmedju prednje i zadnje strane,margo anterior-izmedju prednje i
donje strane i margo inferior-izmedju zadnje i donje strane.Na margo superior,u predelu
vrata pankreasa,nalazi se opornjako ispupenje tuber omentale.
Odnosi pankreasa:-prednja strana-odgovara zadnjoj strani eluca,colon transversum i
mesocolon transversum.
Zadnja strana-iza glave prolaze:ductus choledochus,v.portae,v.cava inferior i aorta
abdominalis ,a iza vrata je ganglion plexus coeliacus(otuda oboljenja pankreasa prate jaki
bolovi),a iza tela lei poetak ductus thoracicus i brojne l.lezde.
A.slenica prati gornju ivicu pankreasa i prednju stranu njegovog repa.Processus uncinatus
lei u uglu izmedju trbune aorte i a.mesentericae superior(arterijska kleta).
Gradja pankreasa:egzokrini i endokrini deo pankreasa:
-egzokrini deo:izgradjen iz renjia-lobuli pancreatis,unutar kojih se nalaze acinusi,u kojima
se lui pankreasni sok i putem izvodnih kanala odlazi u dvanaestopalano crevo.
-endokrini deo:grade Langerhansova ostrvca,koja su rasuta izmedju lezdanih mekova
egzokrinog dela pankreasa.Njihova veliina je razliita,od veoma malih-od nekoliko elija,do
onih koji su vidjivi golim okom.
Izvodni kanali pankreasa:poinju intralobularnim kanaliima,pa interlobularni,koji se spajaju
i nastaju vei kanali,koji se ulivaju u glavni i pomoni izvodni kanal pankreasa.Glavni izvodni
kanal pankreasa-ductus pancreaticus-Wirsungov kanal,nastaje u predelu repa pankreasa i
prua se udesno kroz telo i glavu pankreasa,pa ulazi u unutranji zid silaznog dela duodenuma
i tu se spaja sa ductus choledochus-om ,gradei sa njim ampulla hepatopankreatica ili
Vaterova ampula,koja se otvara na papilla duodeni major.
Ductus pancreaticu accessorius-Santorini-sporedni kanal- nastaje u donjem delu glave
pankresa,skree udesno i uliva se u nishodni deo duodenuma na papilla duodeni minor.
Projekcija pankresa:
-na prednjem trbunom zidu se projektuje u vidu horitontalne trake-gornji deo reg.umbilicalis
poev desno od sredine rastojanja izmedju srednje linije i desne medioklavikularne linije,a
zavrava levo-kod leve medioklavikularne linije.Na zadnjem trbunom zidu-L1 i 2prljena.
Ampulla hepatopancreatica se projektuje na simetrali ugla koji zatvaraju vertikalna linija
povuena od pupka navie i horizontalna linija povuena od pupka udesno.
Na ovoj simetrali,5cm udesno i navie od pupka se projektuje ampulla hepatopancreatica.

12
PELVIS
-deli se na pelvis major i pelvis minor pomou zamiljene linije-linea terminalis.
Pelvis major:od aperture pelvis superior do linea terminais,a pelvis minor,tj.pravi pelvis:
od lineae terminalis do dna. Zidovi pelvisa su:kostur pelvisa,zglobovi pelvisa,miii i
fascije,k.sudovi,limfni sudovi i ivci.Kosti:os coxa-obe,os sacrum i os cocygeus.
Zglobovi:A:symphisis pubica,art.sacroiliaca i syndesmosis sacroischiadica,
B:art:lumbosacralis i art.sacrococcygea.
Symphisus pubica-zglobne povrine:facies symphysialis obe prep.kosti sa discus interpubicus
Koji su pojaani sa:lig.aurcuatum pubis-dole i lig.pubicum superius-gore.U trudnoi zglobne
veze olabave i omogue razmicanje karlinih kostiju za 5mm.
Art.sacroiliaca:paran,facies auricularis(FA) os coxae i FA os sacrum.Zglobne veze
su:ligg,sacroisliaca:anteriora,interosea i posteriora i lig.iliolumbale.Pokreti u zglobu-ogranieni-samo:nutatio-pomeranje sakruma napred,a trtine gore i contranutatio.suprotno.
Syndesmosis sacroischiadica:parne,jake veze:lig.sacrospinale i lig.sacrotuberale.
Lig.sacrospinale:povezuje-os sacrum i spina ischiadica,a ig.sacrotuberale:povezuje:os sacrum
i tuber ischiadicum.Ove veze yajedno sa incisura ischiadica major ograniavaju foramen
ischiadicum majus,a sa incisurom ischiadicom minor-foramen ischiadicum
minus.Art.lumbosacralis:spoj:basis ossis sacri i donje strane L5prljena i zajedno zatvaraju
tup ugao ije teme tri unapred i naziva se promontorium.Zglob je nepokretan i ojaan je sa
lig.iliolumbale.
Art.sacrococcygea:spoj:apex ossis sacri i gornje strane os coccygeus
ojaan:lig.sacrococcygeum posterius superficiale,lig.sacrococcygeum posterius
profundum,lig.sacrococcygeum anterius i lig.sacrococcygeum laterale.nepokretan zglob,u
trudnoi veze olabave i pomera se unzad za l,5-2cm.
Miii i fascije: periferni zid,tj.unutranju stranu karlinih kostiju oblau miii sasvojim
fascijama: m.obturatorius internus i m.piriformis i prelaze u sedalni deo noge.
Donji otvor karlic-apertura pelvis inferior je osteofibrozni deo:ine ga spredaprema
nazad:symphysis pubica,donja ivica karline kosti,tuber ischiadicum i vrh trtine kosti.
Otvor ima oblik romba i popreni prenik kroz oba tuber isschiadicuma deli ga na 2
trougla:prednji-urogenitalni i zadnji analni trougao.Miii karline preage potpuno zatvaraju
navedene truglove ,a na sredini aperture pelvis inferior miii grade levkasto dubljenje sa
otvorom hiatus urogenitalis.Povrnije je karline medjice i urogenitalnog otvora nalazi se
perineum.Perineum se sastoji iz 2 dela:urogenitalni-napred-koji odgovara urogenitalnom
truglu i analni-pozadi.koji odgovara analnom trouglu.
Diaphragma pelvis:iroka miina ploa koja svojom gornjom stranom formira dno karlice
koje je oblika slova V.Donja strana ove dijafragme ograniava fossu ischioanalis.
Dijafragmu izgradjuju 2 parna miia:m.levator ani i m.coccygeus,a fascijalni deo ine:fascia
superior diaphragmatis pelvis i fascia inferior diaphragmatis pelvis.
a).levator ani:paran pljosnat mii,spoljanom ivicom se pripaja na unutranjoj strani
preonske kosti,zatim na zadebljanje fascije m.obturatorius internus-arcus tendineus m.
levatoris ani.pa na lig.anococcigeum i na vrh trtine kosti.Mii ima3 snopa:
m.pubococcygeus,m.iliococcygeus,m.puborectalis.M.levator ani ima statiku funkciju i
osigurava normalan poloaj karlinih organa,a njegov snop m.puborectalis se prua od
unutranje strane preponske kosti od prednjeg i bonog zida rectuma,a deo vlakana obuhvata
perinealnu krivinu rectuma-flexura perinealis recti,gradei omu oko nje.Funkcija ovog
snopa je da ispravlja krivinu rectuma pri defekaciji.Inervacija:n.musculi levatoris ani-grana
n.pudendus,tj od plexus sacralisa.

13
M.coccygeus-paran mii-svojom bazom se pripaja na bonoj ivici trtine kosti,a vrhom na
spina ischiadica.Statika uloga,fiksira trtinu kost.Inervacija:n.musculi coccygei-prednje
grane S4 i 5-pl.sacralisa.
b)Fascijalni deo karline preage:ine 2 lista koji pripadaju:fascia pelvis
parietalis:1.gornja:fascia superior pelvis diaphragmatis pelvis koja ima zadebljanje :arcus
tendineus fasciae pelvis od ijeg se prednjeg kraja ka vratu m.meike prua lig.pubovesicale
kod ena,ili lig,puboprostaticum-kod mukaracaKod medijalne ivicem.levator ani se fascija
privruje na vrh m.beike i rectumakod mukarca,a kod ene:vrh m.beike,vaginu i rectum
,da bi se navie u subperitonealnom prostoru karlice nastavila u visceralnu fasciju-fascia
visceralis pelvis. 2.Donja fascija:fascia inferior diaph.pelvis je tanka i gradi unutranji zid
fossa ischioanalis.
PERINEUM:
-nalazi se ispod karline preage,a grade je miii,fascije i koa i zajedno zatvaraju donji
otvor:apertura pelvis inferior.
Perineum ima 2 predela:regio urogenitalis i regio analis-to odgovara istoimrnim truglovima
donjeg otvora karlice.
Urogenitalni predeo sadi miie,fascije,spoljanje polne organe,uretru i vaginu u ene.
Musculi perinei su rasporedjeni u sloja:1.spatium profundum perinei-predstavlja
diaphragmu urogenitale i spatium superficiale perinei.
Slojevi regio urogenitalis:fascia diaph,urogenitalis superior,pa miii spatium prof.perinei:
m.transversus perinei profundusi m. sphincter uretrae externus,zatim:membrana perinei-sve
navedeno ini:diaphragma urogenitale!
Ispod dijafragme je spatium superficiale perinei i prostire se od:membrane perinei,pa miii:
m.transversus perinei superficialis,m.ischiocavernosus i m.bulbospongiosus,ispod je fascia
perinei,pa potkono masno tkivo:tela subcutanea perinei,pa koa perineuma.
Fibrozne formacije perineuma su:centrum perinei,membrana perinei i fascia perinei.
Ovakva gradja perineuma omoguavanormalan poloaj i funciju karlinih organa,a najvie
pomae pranjenje urinarnog i digestivnog trakta.
Spatium profundum perinei kod mukarca sadri:uretru i gl.bulbouretrales,a kod ene:uretra i
vagina.
M.transversu perinei profundus:paran miizadnjeg dela urogen.dijafragme,polazi sa tuber
ischiiadicum do tetivnog sredita perineuma-centrum perinei.Uloga:pomae dejstvo m.
sphincter uretrae exrernus,deluje kao sfinkrer vagine i pomae erekciju kavernoznih tela.
Inervacija:nn.perineales-zavrne grane n.pudendus-a.
M.sphincter uretrae externus neparan,nalzi se na prednjem delu urog.dijafr.,ima luna i
kruna vlakna oko uretre,a kod ena vlakna obuhvataju uretru i vaginu(m.sphincter
uretrovaginalis) .Njegova kontrakcija zatvara uretru,a oputanje omoguava mikciju.
Inervacija:nn.perineales,zavr.grane n.pudendus-a.
Spatium superficile perinei mukarca:koren penisa i skrotum,a kod ene:gl.vestibulares
maires i minores,erektiln tela spljnih polnih organa:bulbus vestibuli et clitoris.
M.transversus perinei superficialis-paran mii ispod MTP profundusa,funkcija_zatee tetivno
sredite-centrum tendinei perinei,inervacija;nn.perinei,od n. Pudendus-a.
M.ischiocavernosus i m. bulbospongiosus:parni, pridodati kavernoznim telima,uestvuju u
erekciji i ejakulaciji,kod ene:suavaju vestibulum vagine,inervacija:ista!
Ova 3 miia sa fascia perinei superficialis-ispod navedenih miia-ine:diaphragma
pudendale.

14
REGIO ANALIS
-odgovara analnom trouglu i prua se od zadnje ivice urogenitalne dijafragme do vrha
trtine kosti,bono su:sakrotuberalni ligg,a nanie do koe analnog predelu.U analnom delu
se nalazi:canalis analis u sredini,a oko njega m.sphincter ani externus,lateralno:desna i leva
fossa ischioanalis.Predio je prekriven naboranom pigmentisanom koom koja sadri brojne
lojne i znojne lezde,a ispod koe je tanak sloj potkonog masnog tkiva.
M.sphincter ali externus: sastoji se od 3 dela-pars subcutanea-okruuje mar,pars
superficialis,povezuje anus sa tetivnim sreditem perineuma-napred,a pozadi sa trtinom
kosti,i pars profunda.okruuje rectum i povezan sa nitima m.puborectalis-od m.levator ani.
Mii je voljni,suava i zatvara rectum,a prilikom defekacije relaksira se zajedno sa m.
puborectalis. Inervacija:nn rectales inferiores.bone grane n.pudendus-a.
Fossa ischioanalis-sedalnomarna jama-parni ,levi i desni prostor koji se nalazi u
perineumu,ispod diaph.pelvicum odgovarajue strane.Oblik je trostrane piramide:baza
pozadi,vrh napred.Glavni deo se nalazi bono od rectuma u regio analis.Spoljni zid
ini:fascia obturatoria im. obturatorius internus.
Gornjeunutranji zid:fascia diaph.pelvis inferior i m.levator ani,donji
zid:koa.Vrh:napred ,skoro do unutranje strane preponske kosti:u urogenitalnom
predelu,izmedju diaph.pelvicum i diaph.urogenitale.Baza:pozadi i ini je duboka strana
m.gluteus maximus i lig.sacrotuberale.
Pozadi rektuma,levu i desnu fosu ishioanalis razdvaja lig.anococcygeum.Fosa je ispunjena
masnim tkivom-corpus adiposum fossae ischioanalis kroz koje prolaze:a.rectalis inferior,
vv.rectales inferiores,nn.rectales inferiores.
Infekcija u fossi moe dovesti do nastanka abscessus-a,koji moe spontano da iscuri bilo u
rektum bilo preko koe,ili se formira fistula.
Desna i leva fossa komuniciraju medjusobno izmedju povrnog i dubokog dela m.sphincter
ani externusa i infekcija moe da se iri iz l u 2.sedalnomarnu jamu.
Na donjem delu fossa ischioanalis se nalazi fascijalna duplikatura koja formira:Canalis
pudendalis-Alcockov stidni kanal-ogranien spolja sa fascia obturatoria,unutra:processus
falciformis lig.sacrotuberale i kroz kanal prolaze:a. et v.pudenda interna i n.pudendus.
Fascije karlice:-opne karlice:
1.fascia pelvis-ima 2 lista:1.fascia pelvis parietalis-oblae zidove karlice,a na perifernom
kraju karlice prekriva unutranju stranu m.obturatorius internus i naziva se fascia
obturatoria,na kojoj se nalazi zadebljanje arcus tendineus m.levatoris ani i slui za pripoj
istoimenog miia.
Na donjem delu parijetalna karlina fascija gradi fascijalni deo daph.pelvicum,a to su 2
fascije:fascia diaph.pelvis superior i fascia diaph.pelvis inferior.
2.Fascia pelvis visceralis:prua se u sagitalnoj ravni,od preponske od krsne kosti,ima 2 lista.
Polazi od zadebljanja fasciae diphragmatis pelvis superior koje se naziva:arcus tendineus
fasciae pelvis,pruase navie do do parijetalnog peritoneuma prema gornjem otvoru karlice.
Ova 2 lsta visceralne fascije dele subperitonealni prostor karline duplje na 3 dela:srednji-u
kome su karlini organi i 2 bona-u kojima su k.i limfni sudovii ivci.
U sastav donjeg zida karlice ulaze i 2 lista perinealne fascije koji ograniavaju spatium
perinei profundum-fascia diaphragmatis urogenitalis superior i fascia diaphragmatis
urogenitalis inferior.Tu se nalazi i fascia perinei superficialis-kojase nastavlja na povrne
fascije susednih predela i odvaja spatium perinei superficiale od potkonog dela i koe
perineuma.

15
CAVITAS PELVIS-karlina duplja
-nalazi se ispod trbune duplje,tj.prua se od aperture pelvis superior do koe perineuma.
Okolo je ograniena perifernim zidom karlice,dole koom perineuma,gornji zid ne postoji,jer
parijetalni peritoneum trbune upljine prelazi na karlinu duplju i prebacije se na organe
karlice,pokriva ih i uvlai se izmedju njih gradei pagove.
Spratovi karline duplje su:gornji ili peritonelna duplja,srednji ili subperitonealni prostor i
donji sprat ili medjica.GORNJI SPRAT:peritonealna duplja ili cavitas peritonei je najnii deo
peritonealne upljine i pripda karlinoj duplji jer se nalazi ispod aperture pelvis superior.
Sadraj je :vijuge pokretnog dela tankog creva,i colon sigmoideum .Zidovi gornjeg sprata
karline duplje su obloeni parijetalnim peritoneumom i taj peritoneum se prebacije preko
organa smetenih u srednjem spratu karline duplje.Organi su delimino obloeni
peritoneumom,a izmedju njih se nalaze pagovi.Karlini organi se nalaze u sagitalnoj
ravni,spreda ka pozadi:m.beika,polni organi i rektum.U mukarca:se parijetalni peritoneum
sa trbunog zida prebacuje na . beiku,a sa nje na prednji zid rectuma,gradei pag:excavatio
rectovesicalis.U ena postoje 2 paga:excavatio vesicouterina i excavatio rectouterinaDouglasov pag,jer se peritoneum prebacuje sa m. beike na matericu,a sa materice na
rectum. Ovi pagovi su najnii delovi peritonealne duplje.SREDNJI SPRATsubperitonealni :se prua izmedju parijetalnog peritoneuma i diaphragma pelvis.Pozadi i
navie se produuje u retroperitonealni prostor trbune duplje.Ovaj prostor je sa fascia pelvis
visceralis podeljen na 1 srednji i 2 bona prostora.U srednjem delu se nalazi-spreda
premapozadi:v.urinaria sa
karlinim delovima levog i desnog uretera,zatim polni organi mukarca ili ene i pozadi je
rectum.Karlini organi su obloeni vezivnim tkivom, bono od njih se nalazi fascia pelvis
visceralis.Izmedju fascije pelvis visceralis i perifernog zida karlice se nalaze krvni i limfni
sudovi i ivci karlice.
DONI SPRAT-perineum:prue se izmedju diaphragmae pelvicum i duboke strane koe
medjice i predstavlja pod karlice,koju ini:diaphragma pelvicum i diphragma urognenitale sa
spatium perinei profundum i SP superficiale.Tu se nalazi i fossa ischioanalis,a kroz ovaj sprat
prolazi:uretra ,vagina u ena i rectum.
LOE KARLINIH ORGANA:
-u sredinjem delu subperitonealnog prostora karlice se nalaze karlini organi,
zidovi navedenog prostora su bono:desno i levo je fascia pelvis viscealis,gore:parijetalni
peritoneum,dole:fascia diaphragmatis pelvis superior.Vezivno tkivo oko njih gradi fascijalne
listove i pregrade kojeovaj prostor dele u 3 loe:paracystium,paracolpium i paraproctiumene imaju sva 3,a mukarci:2-paracystium i paraproctium.
Paracystium:-loa mokrane beike,granice-gore:parijetalni peritoneum,dole:fascia
diaph.pelvis superior,bono:fascia pelvis visceralis,napred fascia vesicoumbilicalis,pozadiseptum rectovesicale u mukarca ili septum vesicovaginale u ena.
U parcystiumu su smeteni:vesica urinaria i zavrni delovi oba uretera,u mukarca se nalaze i
delovi nekih unutranjih polnih organa:prostata,vesiculae seminales,ampula ductus deferentis
i ductus ejaculatorii i pars prostatica uretre-koja spada u spoljane polne organe.
Paracolpium:-loa vagine-postoji samo kod ena!
Nalazi se iza paracistiuma,a ispred paraprokciuma.Tu je smeten gornji deo vagine i prednja
strana cervix ureti.Paracolpium grade:bono:fascia pelvis visceralis,napred:septum
vesicovaginale,a pozadi-fascia rectovaginalis i septum rectovaginale.

Paraproctium: loa rectuma.nalazi se sasvim pozadi ispred krsne i trtine kosti.Tu je

smeten dio rectuma-ampula recti.Napred:parijetalni list peritoneuma,a ispred njega septum
rectovesicale u mukarca,ili septum rectovaginale kod ene.
16
Peritoneum prekriva gornji deo prednje strane ampule recti odakle se prebacuje na zadnju
stranu m. beike mukarca i formira excavatio rectovesicalis,odnosto na zadnji zid uterusa
ene i formira-excavatio rectouterina.Bono:fascia pelvis visceralis,pozadi:vezivno tkivo
koje odvaja rectum od krsne i trtine kosti,dole:fascia diaphragmatis pelvis superior.
KRVNI SUDOVI I IVCI KARLICE
-arterije:a.ilica interna,a. sacralis mediana,a.rectalis sperior i parna:a.ovarica ili a.testicularis.
Nastaje od a.iliacae communis u visini art.sacroiliaca i prua se do gornje ivice incisurae
ischiadica major gde dajeparijetalne i visceralne grane.
Parijetalne grane su:a.iliolumbalis,aa.sacrales laterales,a.glutealis superior,a.glutealis
inferior i a.obturatoria.
Visceralne grane su:a.umbilicalis,a.vesicalis inferior,a.uterina-ene,odnosno-a.ductus
deferentis-mukarca,a.rectalis media,a.pudenda interna.
A.umbilicalis se prua do pupka,njen gornji deo obliterira posle rodjenja i predstavlja
lig.umbilicale mediale,a manji donji deo je funkcionalan.Od tog dela se odvajaju
:aa.vesicales superiores i rr.ureterici.
A.pudenda interna:doprema arterijsku krv spoljnim polnim organima ene ili mukarca i
perineum.To je meovita arterija, ima parijetalne i visceralne grane.Ona naputa karlicu kroz
foramen infrapiriforme,obidje spinu ischiadicu i kroz foramen ischiadicum minus se vrati u
kalicu i ulazi u fossa ischioanalis gde prolazi kroz canalis pudendalis-Alcockov kanal,potom
ide preko urogenitalne preage gde daje zavrne grane a.perinealis i a.penis ili clitoridis,a
njena bona grana je a.rectalis inferior koja se odvaja u toku prolaska kroz Alcockov kanal.
IVCI:
3.plexusa:plexus sacralis,plexus pudendus,plexus coccygeus.
Plexus lumbalis daje 1 od zavrnih grana-n.obturatorius koji na svom putu ka canalis
obturatorius prolazi kroz karlicu.Prolazi ispod parijetalnog pedritoneuma i ukrta zadnju
stranu rave a.illiaca communis na dnu fossae ovaricae u kojoj je smeten ovarium.
Plexus sacralis:grade prednje grane prva 3 sakralna ivca.Zavrna grana je n.ischiadicus,a
bone:rr musculares za m.piriformis i m obturatorius internus.
Plexus pudendus:grade ga prednje grane S3,4 i 5:meoviti ivac,daje grane motorne:
za mm.perinei,n musculi levatores ani, i n.musculi coccygei i zavrnu granu:n.pudendus.
N.pudendus daje nn. rectales inferiores i n.dorsalis penis ili clitoridis i nn.perineales-meov.
Plexus cocygeus-spajanjem prednjih grana S5 i trtine 1i zavrna mu grana n.coccygeusmeovita. Karline organe inerviu vegetativni karlini plexus-plexus pelvicus,a polne lezdetestis ili ovarijumi:od plexus coeliacus.
Plexus hypogastricus inferior ili plexus pelvicus:vegetativni splet koji inervira karline
organe.Ima dovodna vlakna,ganglione i odvodna vlakna.Dovodna :simpatika i
parasimpatika.Simpatika su od karlinog dela simpatikusa:ganglia sacralia,ganglion impar i
nn.splanhnici sacrales i od plexus hypogastricus superior koji je grana simpatikog aortinog
spleta.Od ovog spleta se odvajaju:n.hypogastricus dexter i sinister koji uestvuju u formiranju
plexus hypogastricus inferior odgovarajue strane.
Parasimpatika vlakna odlaze iz parasimpatikog centra ki.modine-S2-4 i naputaju
kimeni kanal preko prednjih grana S3,45,zatim se odvajaju kao nn splanhnici pelvici i
dospevaju do plexus hypogastricus i karlinih gangliona.

Simpatiki splet.plexus iliacus internus-okruuje a.iliaca interna i povezan je sa karlinim

ganglionima.Ganglia pelvica -karlini ganglioni koji imaju oblik mreaste ganglijske
ploe.Odvovdna vlakna karlinog spleta su simpatika i parasimpatika.Oni grade spletove
oko arterijskih grana a.iliacae internae i zajedno sa njima dospevaju do odredjenih karlinih
organa.
17
Odvodni spletovi su:plexus vesicalis,plexus rectalis medius,plexus rectalis inferior,
plexus deferentialis,plexusprostaticus,nn.cavernosi penis-za muke pol.organe,plexus
uterovaginalis i nn.cavernosi clitoridis-za enske pol.organe.
Karlini deo simpatikusa:ine 4 parna krsna ganglion-ganglia sacralis.Oni se direktno
nadovezuju na slabinski deo simpatikusa i imju manje ganglione.Nalaze se levo i desno od
sredinje linije ,a dole se zavravaju sa poprenom spojnicom-ganglion impar-(nestali
ganglion)ispred 1.trtinog prljena.Iz krsnih gangliona idu nn.splanchnici sacrales,koji su
dovodne grane za plexus hypogastricus inferior.
TRBUH-ABDOMEN
Granice:
Napred-baza ksifoidnog nastavka grudne kosti,ide nanie i u polje du levog i desnog
rebarnog luka,pa du donje ivice 12. rebra i zavrava se na Th12 prljenu.
Donja-napred polazi od gornje ivice preponske simfize,ide navie i upolje desno i levo du
preponskog konog nabora-plica inguinalis,zatim du cristae iliaae karline kosti do rtnog
nastavka S5 prljena.
Trbuna upljina ima 4 zida:gornji,prednje boni,zadnji i donji i se prostire znatno iznad ve
opisanih granica,jer gornji zid ini dijafragma,koja deli grudnu i trbunu duplju i ima oblik
kupole,konveksne navie.Dno trbune upljine grade fossae iliacae-leva i desna,koje lee
ispod cristae iliacae koje predstavljaju srednji deo donje povrinske granice abdomena.
Abdomen se deli na spratove i regione.
SPRATOVI abdomena:epigastrium,mesogastrium i hypogastrium.
Epigastrium je gornji sprat abdomena koji lei iznad horizontalne ravni koja prolazi kroz
najnie take desnog i levog rebarnog luka.
Mesogastrium je srednji sprat abdomena i prua se od navedene horizontalne ravni koz oba
rebarna luka do horizontalne ravni provuene kroz najvie take obe crystae iliacae.
Hypogastrium je donji sprat abdomena koji lei ispod horizontalne ravni provuene kroz
najvie take obe cristae iliacae.
Pomou 2 sagitalne ravni leve i desne ,koje prolaze kroz sredine plicae inguinalis
odgovarajue strane , sva 3 sprata se dele na 3 regiona.
Epigastrium se deli na :srednji ili epigastrini.regio epigastrica i 2 bona:regio
hypochondriaca dextra et sinistra.
Mesogastrium se deli: srednji-regio umbilicalis i 2 bona: regio lateralis dextra et sinistra.
Hypogastrium se deli:srednji:regio pubica i 2 bona:regio inguinalis dextra et sinistra.
PREDNJE-BONI trbuni zid:
Slojevi:cutis,tela subcutanea,fascia superficialis abdominis,miino-aponeurotini sloj,fascia
transversalis i peritoneum parietale.
Cutis i tela subcutanea iz udbenika!
Miino -aponeurotini sloj:
Miii:
1.m.rectus abdominis:gore:processus xyphoideus sternuma,napred:prednje strane 5,6 i 7
rebarne hrskavice,dole:tuberculum pubicum.Inervacija:nn.intercostales V-XII i n.lumbalis I.
Dejstvo:pregiba g.ko prema abdomenu,ako je oslonac na donjem pripoju,a ako se lei na
ledjima-pregiba karlicu ka g.kou.

2.m.obliquus externus abdominis:gore:spoljana strana i donja ivica rebara V-XII,dole:

Prednji deo labium externum cristae iliacae.Najvei broj vlakana prednjim i donjim krajem
formira aponeurozu koja ulazi u sastav vaginae m.recti abdominis.Donji deo ove aponeuroze
gradi lig.inguinale Pauparti(od spinae iliacae ant.superior do tuberculum pubicum-a)
Inervacija:nn.intercostales V-XIIi n.lumbalis I.
18
Dejstvo:oslanac na gornjem pripoju-pri obostranoj kontrakciji-pregiba karlicu ka g.kou.
Pri jednostranoj kontrakciji,ako je taka oslonca na donjem pripoju-pregiba g.ko bono,na
svoju stranu i istovremeno obre na suprotnu stranu.Pri obostranoj kontrakciji pregiba g.ko
prema abdomenu i deluje kao ekspiratorni mii.
3.m.obliquus internus abdominis:dole: na prednjem delu:linea intermedia crystae iliacae i na
spoljanjem delu lig.ingiunale Pauparti, gore i napred: na 3 poslednja rebra.
Vei deo vlakana u visini m.rectus abdominis uestvuje u izgradnji vaginae m.rectus
abdominis.
Inervacija:nn.intercostalesVIII-XII i n-lumbalis I.Dejstvo:ako je taka oslonca na
na donjim pripojima pri jednostranoj kontrakciji.g.ko se pregiba bono na svoju stranu i
obre na svoju stranu.Pri obostranoj kontrakciji-pregiba g.ko prema abdomenu.Kad je taka
oslonca na gornjim pripojima-pregiba karlicu ka g.kou.
4.m.transversus abdominis:pozadi: na 6 poslednjih rebara,popreni nastavci lumbalnih
prljenova,labium internum crystae iliacae,spoljani deo lig.inguinale Pouparti.
Napred najvei deo vlakana prelazi u aponeurozu,koja uestvuje u izgradnji vaginae m.recti
abdominis.Inervacija:nn.intercostales VII-XII i n.lumbalis I.Dejstvo:povlai rebra unutraekspiratorni mii.
Najnii snopovi m.obliquus internus-a abdominis i m.transversus abdominis-a,koji polaze sa
lig.inguinale Pauparti,nose naziv m.cremasteri, oni prate testis prilikom njegovog sputanja u
skrotum.Inervie ga n.genitofemoralisi-r.genitalis podie testis,a kod ene analogni snopovi
prate lig.teres uteri-slabije razvijen nego kod mukarca.
5.m.pyramidalis:dole:prednja strana corpus ossis pubis,gore:donji deo lineae albe.
Inervacija-n. intercostalis XII i n.lumbalis I.Dejstvo:zatee lineu albu.
ABDOMINALNA PRESA-PRELUM ABDOMINALE:
Zajednika kontrakcija:-predstavlja abdominalnu presu koje omoguavaju sledee grupe:
1. miia prednjebonog trbunog zida:m.rectus abdominis,m.obliquus externus abd.,
m.obliqus internus abd.,m.transversus adb.i m.pyramidalis ,
2. miii dijafragme ,
3. miia medjice:A:m.transversus perinei profundus i m.sphincter uretrae externus,
B:m.transversus perinei superficialis,m.ischiocavernosus i m.bulbospongiosus,
C:m.sphincter ani externus
dovodi do poveanja intraabdominalnog pritiska to pomae kod pranjena elucapovraanje-vomitus,pranjenja creva-defekacija:m.levator ani i
m.coccygeus?,pranjenje m.beike-mictio, i matericepri porodjaju-partus.
OMOTA PRAVOG TRBUNOG MIIA-Vagina m.recti abdominis i BELA LINIJA-Linea
alba:
M.rectus abdominis je obavijen fibroznim omotaem: vagina m.recti abdominis koja ima
prednji i zadnji list.Prednji list potpuno prekriva prednju stranu m.rectus abdominis,a zadnji
list-gornje 2 treine zadnje strane ovog miia.Vaginu m.rectus abd. grade aponeuroze 3
bona pljosnata miia abdomena.Prednji list:aponeuroza m.obliquus externus abd.. i prednji
list aponeuroze m. obliquus internus abd,dok zadnji list vagine grade:zadnji sloj aponeuroze
m.obliquus internus abd. i aponeuroza m.transversus abd.Donji deo vagine m.recti abdominis
ima samo prednji list i njega grade aponeuroze sva 3 bona pljosnata miia trbunog zida.

Linea alba:aponeurotina vlakna 3 desna i 3 leva bona pljosnata miia trb.zida obavijaju
m.rectus abdominis odgovarajue strane, gradei njegovu vaginu i u sredinjoj liniji prednjeg
trbunog zida se ukrtaju i grade vertikalnu fibroznu traku.-linea alba,koja se prua od
processus xyphoideus-a do preponske simfize.Ispod sredine lineae albe se nalazi anulus
umbilicalis kroz koji kod fetusa prolazi funiculus umbilicalis-pupana vrpca.
19
FASCIA TRANSVERSALIS-poprena trbuna fascija:
-tanka opna koja se nalazi izmedju miinoaponeurotinog sloja i peritoneum parijetale.
Fascia transversalis iz prednjebonog zida abdomena prelazi gore-na donju stranu dijafragme
koju oblae,unazad-na zadnji trbuni zid, koji oblae gradei fascijalni omota bubega,
nanie-nastavlja se u fascia iliaca u predelu cristae iliacae i obavija m.iliacus.
U predelu lig.inguinale Pauparti , od fasciae transversalis,polazi nanie cilindrini izvrat, koji
se prua kroz canalis inguinalis u skrotum.Kod mukarca ovaj izvrat sadri:funiculus
spermaticus i testis,a kod ene:lig.teres uteri i gradi njihov fascijalni omota.
Peritoneum parietale-najdublji sloj trbunog zida i oblae duboku stranu prednjebonog
tr.zida,zatim se prebacuje navie- na donju stranu dijafragme,unazad- na zadnji trbuni
zid,nanie -do bedrene jame,prelazi preko lineae terminalis pelvis,sputa se u malu karlicu i
oblae njene zidove.
Slabe take prednje-bonog trbunog zida:canalis ingiunalis i otvori na linei albi.
Canalis inguinalis:nalazi se na prednjem tr.zidu iznad unutranje polovine plicae inguinalis.
Duina je 4cm i kroz njega prolazi:funiculus spermaticus-mukarca i lig teres uteri-ene.
Zidovi kanala:4 zida:prednji-aponeurosis m.obliquus extrnus abd.
zadnji-fascia transversalis
gornji-donje ivice m. obliquus internus abd. i m.transversus abd.
donji-lig.inguinale Pauparti
Otvori kanala:povrni otvor:anulus inguinalis superficialis-na prednjem zidu kanala,a gradi ga
aponeurosis m.obliquus externus abd.Ovaj zjap ograniavaju crus laterale aponeurotina
vlakna m.obliquus externus-a abd.,sa pripojem na tuberculum pubicum i crus mediale
aponeurotina vlakna istog miia sa pripojem na prednjoj strani preponske simfize.
Duboki otvor-anulus inguinalis profundus:nalazi se l,5cm iznad sredine plicae inguinalis i
kroz njega u canalis inguinalis ulazi funiculus spermaticus kod mukarca,odnosno:lig.tere
uteri-ene.Slabu taku prednjeg trbunog zida predstavlja zadnji zid canalis inguinals-a,koga
gradi fascia transversalis.Pri poveanju intraabdominalnog pritiska zid moe probiti vijuga
tankog creva koja prodje kroz anulus inguinalis superficialis i nastane ispod koe:preponska
kila-hernia inguinalis.Na zadnjem zidu ingvinalnog kanla postoje pojaanja:spoljanja i
unutranja.Spoljanje je lig.interfoveolare,a unutranja su:tendo conjunctivus,falx
aponeurotica i lig.refleum.
Otvori na linei albi-anulus umbilicalis i nekoliko manjih sudovno ivanih otvora.
Anulus umbilicalis je najvei otvor na linei albi i kroz otvor kod fetusa prolazi funiculus
umbilicalis,a nakon rodjenja se tu formira oiljak-umbilicus.Na svakom od otvora linee albe
moe nastati hernia umbilicalis.
PERITONEUM:
-tanka serozna opna koja oblae zidove trbune i karline duplje i popuno i delimino oblae
veinu organa u dupljama.Peritoneum ima 2 lista:peritoneum parietale i peritoneum viscerale.
Peritoneum parietale oblae iznutra zidove trbune duplje:donju stranu dijafragme,duboku
stranu prednjebonog i zadnjeg trbunog zida,gornju stranu desne i leve bedrene jame,pa se
preko lineae terminalis pelvis nastavlja nanie i oblae zidove karline duplje.Peritoneum
parietale moe lako da se odvoji od trbunog zida jer se ispod njega nalazi sloj rastresitog
vezivnog tkiva.Na zadnjoj strani prednjeg trb.zida se nalazi nabora parietalnog peritoneumasredinji-neparni:od pupka do vrha m.beike-plica umbilicalis mediana,a uzdie ga

URAHUS-obliterirani embrionalni kanal.Od plicae umbilicalis medianae se prua plica

umbilicalis medialis(od bone strane m.beike do pupka),a izdie je obliterirana a.umbilcalis.
Najlateralnije je:plica umbilicalis lateralis-koja se prua medialno i navie prema pupku i
izdie je a.epigastrica inferior.
20
Izmedju plicae umb.medianae i plicae umb.medialis se nalazi fossa supravesicalis,izmedju
plicae umb.medialis i plicae umb.lateralis je fossa inguinalis medialis gde mogu da nastanu
direktne preponske kile,a upolje od plicae ing.lateralis je fossa inguinalis lateralis-lei u
nivou dubokog otvora preponskog kanala gde mogu nastati indirektne preponske kile.
Peritonealna duplja-cavitas peritonealis
-prostor ogranien parietalnim peritoeumon i deli se na peritonealnu dupljuabdomena i
peritonealnu duplju male karlice.
pagovi peritonealne duplje superitonealni depovi koji komuniciraju sa optom
peritonealnom dupljom u kojoj se ponekad zadrava:krv ili gnoj.Najvei pag peritonealne
duplje je.1- bursa omentalis u mesokolinom spratu,iza eluca,a ispod pankreasa i levog
bubrega.Ima oblik depa spljotenog od spreda unazad i otvorena na svom desnom kraju.
Zidovi bursae omentalis:prednji-omentum minus,zadnja strana eluca-visceralni peritoneum ?
i lig.gastrocolicum.Gore i desno-omentum minus,dole:parijetalni peritoneum.?
Zadnji-prednja strana: pankreasa,levogbubrega i leve nadbubene lezde i deo zadnjeg
trbunog zida.Donji zid-mesocolon transversum.Levi kraj lei na hilum slezene,a na desnom
kraju bursae omentalis nalazi se ulazni otvor:foramen epiploicum Winslowi,preko koga bursa
komunicira sa optom peritonealnom dupljom.
upljina burse omentalis podeljena je na desni ,manji, ulazni deo-vestibulum- i levi vei
deo,a granica je gore:plica gastropancreatica koja sadri a.gastricu sin,a dole:plica a hepatica
communis.Foramen epiploicum Winslowi ograniava:spreda:v.portae sadrana u
lig.hepatoduodenale,pozadi:v. cava inferior,gore:lobus caudatus jetre,a dole:pars superior
duodeni.
-Recessus superior bursae omentalis-produetak vestibuluma,prua se navie i zalazi izmedju
ivice lobus caudatusa jetre i dijafragme.
-Recessus inferior bursae omentalis-nanie,iza i ispodcurvatura major eluca.
-Recessussplenicus-levi produetak i lei izmedju curvatura major elica i splen-a.
2-Recessus subphrenici-2 uska pukotinsta paga koja se nalaze izmedju donje strane
dijafragme i gornje strane jetre i odvojeni su:desni i levi sa lig.falciforme,a nepred se oba
otvaraju uoptu peritonealnu duplju.
Peritoneum viscerale obavija veinu organa u trb.duplji i gradi tunicu serosu i vrsto je srastao
sa povrinom organa.
Tvorevine peritoneuma:omenta,mezoi i ligamenta.
Omenta su peritonealne duplikature,koje polaze sa eluca.Mezoi su peritonealne duplikature
koje se pruaju od trb.zidado pojedinih delova creva.Ligamenta u peritonealne duplikature
koje spajaju 2 trbuna organa medjusobno ili se pruaju od trb.zida do onih organa,koji ne
predstavljaju deo digestivnog kanala.
ZADNJI TRBUNI ZID:ima:
-1 srednji-regio vertebralis-odgovara kimenom stubu
- 2 bona:regio lumbalis dextra et sinistra,koja se prua od regio vertebralis do vertikale
povuene kroz vrh XII rebra.
Sojevi:koa,potkono tkivo,fascia superficialis dorsi-koja se navie produava u zadnji zid
g.koa,a napred se nastavlja povrnom trbunom fascijom,a nanie:fascia glutea.
Miino-aponeurotini sloj:2 grupe miia: unutranja i spoljanja.

Unutranja grupa:m.erector spinae.opisan kod g.koa.

Spoljanju grupu miia ine 4 sloja miia:
1-povrni:1.sloj:m.latissimus dorsii m.obliquus externus abdominis-zadnji deo.
2.sloj:m.serratus posterior inferior i m.obliquus internus abdominis.
21
3.sloj:m.transversus abdominis-zadnji,aponeurotini deo.
4.sloj:m.psoas major , m.quadratus lumborumi mm.intertransversarii lumborum
Poprena trbuna fascia:u trbunoj duplji,priljubljeni uz zadnji trb.zid
su:bubrezi,nadbubrene lezde,trbuna aorta i v.cava inferior.Fascia transversalis dolazi sa
prednjebonog trb.zida i kod spoljane icive bubrega se deli na 2 lista:prednji zadnji, koji
obavijaju ubreg i nadbubreg sa prednje odnosno zadnje strane gradei fascia prerenalis i fascia
retrorenalis.Fascia prerenalis prelazi preko prednjih strana aorte i v.cava inf.,fiksirajui se na
njima,a fascia retrorenalis fiksira se na odgovrajuem boku kimenog stuba.
Peritoneum parietale:
-dolazei sa prednjebonog trb.zida kod spoljanje ivice bubrega se odvaja od trbunog zida i
prelazi preko prednje strane bubrega ,nadbubrene lezde(NB),aortae abdominalis i v.cava
inferior,te se prostor iza parijetalnog peritoneuma,a ispred miia zadnjeg trb.zida i kimenog
stuba naziva retroperitonealni prostor i njegov sadraj ine:bubreg,NB,aorta abdominalis i
v.cava inferior.
Slabe take zadnjeg trbunog zida su:Petitov donji slabinski trougao-u povrnom sloju i
Grynfellt-ov slabinski trougao,u dubokom sloju miia zadnjeg trb.zida..
-Petitov donji slabinski trougao:iznad sredine crysta iliaca,prednju ivicu ini:zadnja ivica
m.obliquus externus abd,zadnja ivica- prednja ivica m.latissimus dorsi,donja-crysta iliaca.
-Grynfellt-ov gornji slabinski trougao-trigonum lumbale superius-Grynfellt:gore i unutradonja ivica m.serratus posterior inferior,dole i spolja- zadnja ivica m.obliquus internus
abdominis,unutra-m.erector spinae.
PODELA TRBUNE UPLJINE: cavitas peritonealis i spatium retroperitoneale.
SPRATOVI PERITONEALNE DUPLJE: 2 sprata:gornji-1-nadmezokolini-situs
abdominalis superior i 2 - donji: ili podmezokolini sprat:situs abdominalis inferior.
Spratove nepotpuno razdvajaju colon transversum i peteljka mesocolon transversum.
Colon transversum se prua od regio hipochondrica dextra do reg.hypoch.sinistra.
Obavijen je visceralni peritoneumom i od njegove zadnje strane polazi duplikatura
parijelatlnog peritoneuma koja odlazi na prednju stranu zadnjeg trb.zida i naziva se mesoclon
transversum.
U situs abdomonis superior se nalazi: desno-jetra,levo-slezena u sredini-eludac,gornji deo
dvanaestopalanog creva i najvei deo pankreasa.
U situs abdominis inferior se nalaze:donji deo dvanaestopalanog creva,procesus unicinatus
pankreasa,vijuge jejuni-ileuma i najvei deo debelog creva(cecum,colon ascedens,colon
transversum,colon descedens i colon sigmoideum).
Situs abdominis superior i inferior komuniciraju medjusobno preko uzane pukotine koja se
nalazi izmedju prednje strane colon transverum i prednjeg trbunog zida.
Podela organa trbune upljine prema njihovom odnosu sa peritoneumom:
1.intraperitonealne organe:eludac,deo duodenuma,jejunum,cecum,colon transversum i
colon sigmoideum,jetra slezena i deo pankreasa.Nalaze se u cavitas peritonealis,obavijeni su
visceralnim peritoneumom,pokretni su na svojoj peritonealnoj peteljci,koja ih spaja sa
zadnjim trb.zidom ili sa susednim organima.
2.primarno retroperitoneani organi:bubreg,bubena karlica,trbuni deo mokraovoda,

nadbubrene lezde,krvni i limfni sudovi i ivci.Nalaze se u retroperitonelnom prostoru,iza

parijetalnog peritoneuma zadnjeg trbunog zida i oni imaju takav poloaj primarno,od
poetka svog razvoja do kraja.
3.sekundarno retroperitonealni organi:deo duodenuma,ushodni i nishodni kolon i
pankreas.
22
U poetku se nalaze u cavitas peritonealis i obavijeni visceralnim
peritoneumom.Kasnije,sekundarno ,oni su postali retroperitonealni,na taj nain to su se
svojom zadnjom stranom priljubili uz zadnji trb. zid,pri emu visceralni peritoneum zadnje
strane organa sraste sa parijetalnom peritoneumom gradei straslinu tzv.Toldt-ova
fascia.Visceralni peritoneum,koji je obavijao prednju stranu organa dobija deblji
podperitonelni sloj i postaje kao parijetalni peritoneum.Na kraju razvoja,prednju stranu
organa prekriva sekundarno nastali parijetalni peritoneum,to znai da su organi postali
retroperitonelni.
ELUDAC - GASTER
-proireni dio kanal za varenje i prua se od jednjaka otvorom ostium cardiacum-do
dvanaestopalanog creva,tj,otvora:ostium pyloricum.eludac je spljoten spreda prema unazad
i ima 2 zida i 2 ivice:
Zidovi:paries anterior i paries posterior,a ivice-krivine:curvatura major-velika-leva ivica i
curvatura minor-mala krivina-desna ivica.
Na maloj krivini,na spoju njegog vertikalnog i horizonztalnog dela se nalazi urez-incisura
angularis,a poetni deo velike krivine i jednjak zatvaraju ugao incisura cardiaca.
:gornji-vertikalni vei deo i donji-horizontalni-manji deo.Na vertikalnom delu:
-pars cardiaca-deo koji okruuje octium cardiacum
-fundus ventriculi-lei iznad i levo od kardije
-corpus ventriculi-donji vei deo vertikalnog dela eluca
Horizontalni deo eluca se naziva pars pylorica i delovi su:
-antrum pyloricum-levi iri deo i
-canalis pyloris-desni ,ui deo pars pylorica koji se na prelazu dvanaestopalano crevo
zavrava sa ostium pyloricum.
Poloaj eluca:lei u nadmezokolonom spratu peritonealne duplje abdomena.Najvei deo
lei iza levog rebarnog luka i u regio hypochondrica sinistra,dok njegov manji deo-pars pylori
lei u regio epigastrica.eludac je intraperitonealni organ,visceralni peritoneum ga potpuno
obavija sa prednji i zadnjim listom,koji se spajaju na velikoj i maloj krivini gradei
duplikaturekoje idu na zidove trbune upljine i na susedne organe,a zovu se veze eluca.
Veze su:1-lig.hepatogastricum-od male krivine do donje strane jetre,2-omentum majus-sa
velike krivine i ine ga: a)lig.gastrophrenicum-prua se od fundusa eluca do dijafragme ,
b)lig.gastrosplenicum:od velike krivine do slezene i c)lig.gastrocolicum od velike krivine do
colon transversum. Duplikatura peritoneuma koja se prua od velike krivine do colon
transversuma,silazi ispred c.transversuma nanie do preponske simfize,a zatim se vraa do
colon transversuma za koji se fiksira i to je omentum majus u uem smislu rei i oblika je
etvorolisne tvorevine.
Gradja eluca:omotaa i spolja prema unutra:1-tunica serosa-visceralni peritoneum.
2-tunica muscularis-3 sloja:uzduni-stratum longitudinale,ispod je kruni-stratum
circulare,anadublji je kosa miina vlakna-fibrae obliquae,koji se od osium cardiacum
radijalno razilaze kroz prednji i zadnji zid eluca.
3-tela submucosa-rastresito vezivno tkivo sa arterijskim spletom.

4-tunica mucosa-debljine 0,3-1,5mm,kada je prazan na sluznici se vide plicae gastricae

izmedju kojih se nalaze areaegastricae,na kojima se nalaze jamice-foveolae gastricae
Na dnu jamica se nalaze gastrine lezde:glandulae gastricae koji lie eludani sok koji
sadri HCl, enzime i sluz.U sluzokoi pylorinog dela se nalaze glandulae pyloricae koje lue
iskljuivo sluz,koja titi eludanu sluzokou od proteolitikog dejstva eludanog soka.
Arterije eluca: rade arterijske arkade.
23
-Arterijsku arkadu male krivine grade:a.gastrica sinistra-grana tr.coeliacus i a.gastrica
dextra-grana a.hepaticae propriae.
-Arterijska arkada velike krivine eluca:grade a.gastromentalis sinistra grana a.splenicae i
a.gastroomentalis dextra grana a.gastroduodenalis.
Fundus ventriculi vaskulariziraju aa.gastricae breves grane a.splenicae.
Pars cardiaca vaskularizuju a.gastrica sinistra i aa.gastricae breves
Vene eluca:prate istoimene arterije.V.gastrica sinistra i v.gastrica dextra se ulivaju u
v.portae.V.gastroomentalis sinistra i vv.gastricae breves se ulivau u v.splenica-u koja je jedna
od poetnih grana v.portae.V.gastroomentalis dextra se spaja sa v.mesentericom superior-koja
je jedna od poetnih grna v.portae.
Limfna drenaa:u nodo gastrici sinistri et dextri i nodi gastroomentales dextri et sinistri.???
ivci:inervacija od 3 vegetativna spleta koji potiu od plexus celiacusa:plexus gastrici,plexus
splenicus i plexus hepaticus,kao i direktne grane desnog n.vagusa.
Projekcije eluca:Traubeov prostor-spatium semilunare Traube-predstavlja projekciju
eluca koji lei ispod levog rebarnog luka i ogranien je :odozgo-levi rebarni luk,odozdoluna linija koja se prua od prednjeg kraja VIII levog rebra,see mamilarnu liniju na VII
levom rebru i zavrava se na preseku linee axillaris sa X rebrom.
Lebee-ov eluani trougao:projekcija dela eluca koji lei u epigastriju i direktno nalee na
prednji trb.zid.Ima oblik trougla vrhom okrenutim nagore i 3 ivice:leva ivica-levi rebarni luk,
donja-gradi horizontalna linija koja se prua 6cm iznad pupka,a poinje od levog rebarnog
luka do l,2cm udesno od srednje linije prednjeg trbunog zida.Desna ivica Labeovog trougla
gradi linija koja spaja desni kraj donje ivice ovog trougla sa levim rebarnim lukom u nivou
prednjeg kraja VIII rebarne hrskavice.
TANKO CREVO- INTESTINUM TENUE
-deo kanala za varenje ,a prostire se od eluca do debelog creva.U crevu se dovrava
zapoeto varenje iz eluca,obavlja se apsorpcija hranjivih materija,a nepotrebni ostaci se
potiskuju u debelo crevo.
Gradja tankog creva:4 omotaa:1.tunica serosa-visceralni peritoneum,a ispod seroznog
omotaa lei subserozni nervni splet-plexus subserosus-izgradjen od parasimpatikih vlakana
koji ubrzavaju peristaltike pokrete creva.
2-tunica muscularis-2 miina sloja-stratum longitudinale i stratum circulare.Izmedju ova 2
sloja se nalazi plexus myentericus,izgradjen od simpatikih nervnih vlakana-usporavaju
peristaltike pokrete i parasimpatika vlakna koja ih ubrzavaju.
3-tela submucosa-labavo spaja sluzokou i miini sloj i tu se nalazi plexus submucosus
izgradjen od simpatikih i parasimpatikih vlakana.
4-tunica mucosa:sastoji se od krunih Kerkingovih nabora-plicae circulares Kerkingi,koji
poveavaju apsorpcionu povrinu sluznice naroito jejunuma.Sluznica gradi milione
prstolikih izvrata-villi intestinales,a izmedju njih su uvrati-crypte intestinales-Liberkin-ove
sa lezdama.U jejunumu se nalaze nodi lymphatici solitarii,a u ileumu su grupisani-nodi
lymphatici agregati.
Podela tankog creva:duodenum, jejunum i ileum.

Duodenum:odeluca do jejunuma duine oko 30cm,oblika kvadrata u svom toku.

Delovi:1-pars superior-gornji,2-pars descedens,3-pars inferior,4-pars ascedens.
1-pars superior:od ostium pyloricum eluca do desnog boka L1,gde gradi pravi ugao,otvoren
nanie i unutra- flexura duodeni superior.
2-pars descedens-od flexurae duodeni superior do desnog boka L3 gde zavija ulevo i gradi
ugao flexura duodeni inferior,
24
3-Pars inferior-od flexurae duodeni inferior ,prolazi ispred L3 i dolazi do levog boka L3gde
skree navie.
4-pars ascedens-od levog kraja pars inferior duodeni navie od levog boka L2 gde prelazi u
jejunum.
Zadvni deo duodenuma i poetni deo jejunuma zatvaraju otar ugao otvoren na nie u visini
levog boka L2 i naziva se flexura duodenojejunalis.
Gradja duodenuma:1.tunica serosa,2-tunica muscularis,3.tela submucosa,4.tunica mucosa
U tela submucosa se nalaze glandulae duodenales,iji sekret titi sluzokou duodenuma od
kiselog eludanog sadraja.
Na sluznici pars descedens duodeni se nalazi plica longitudinalis duodeni koju uzdie ampula
hepatopancreatica,koja predstavlja spoj ductus choledochusa i ductus pancreaticus-a i
sadrana je u zidu duodenuma.Na donjem kraju plicae longitudinalis duodeni se nalazi papila
duodeni major,a na gornjem papilla duodeni minor-gde se otvara ductus pancreaticus
accessorius.
Peritoneum:-duodenum je sekundarno retroperitonealni organ i fiksiran je za zadnji trbuni
zid Toldt-ovom fascijom.Jedino je pars superior duodeni obavijen visceralnim peritoneumom
koji se navie nastavlja u lig.hepatoduodenale, nanie u omentum majus.
Lig.hepatoduodenale i lig.hepatogastricum zajedno ine omentum minus.
JEJUNUM I ILEUM
-pokretni deo tankog creva i prua se od flexurae duodenojejunalis do ostium ileale.
Jejunum predstavlja gornje 2 petine,a ileum donje 3 petine(ukupna duina je 5-6m)
Nalazi se u levoj polovini podmezokolinog sprata peritonealne duplje abdomenai pravi
nekoliko horizontalnih vijuga-anseae inestinales.Jejunum se nastavlja u ileum,prua se udesno
pravei nekoliko-5-6 vertikalnih vijuga i uliva se u caecum na ostium ileale koje lei u ossa
iliaca dextra.Razlika izmedju jejunuma i ileuma je je vei broj Kerningovih nabora u
jejunumu,a limfni vorovi su u jejunumu usmljeni,a u ileumu grupisani i grade Pyer-ove
ploe.Jejunum i ileum su obavijeni visceralnim peritoneumom,imaju 2 ivice-prednju i
zadnju,prednja je slobodna i nalee na prednji trbuni zid,a zadnja ima duplikaturu
peritoneuma mesenterium.
Odnosi :ispred vijuga jejuno-ileuma je omentum majus koji odvaja vijuge od prednjeg
trbunog zida.
Iznad colon transversum i mesocolon transversum.Dole-mokrana beika,materica,colon
sigmoideum i rectum.Levo-colon descedens,ileum je desno u odnosu sa colon ascedens.
Ostium ileale se projektuje na sredini linije koja spaja pupak i desnu spina iliaca anterior
superior i naziva se Monro-ova linija,a taka Mac-Burney-eva taka.
Peritoneum jejuno-ileuma:vijuge su im obavijene visceralnim peritoneumom i pozadi polazi
peritonealna duplikatura mesenterium,kojom je privren za zadnji trbuni zid.Mesenterium
ima oblik lepeze i dua strana lepeze je vezana z vijuge creva,a kraa za zadnji trbuni zid i
naziva se radix mesenterii.Radix mesenterii se pivruje na zadnjem trbunom zidu du
linije koja polazi od leita flexura duodenojejunalis,tj.od levog boka L2,ide udesno i nanie
prelazi preko rocesus uncinatusa pancreasa,preko parsinferior duodeni,preko v.cava inferiori
zavrava u fossa iliaca dextra (u nivou ostiuma ileale).Izmedju 2 lista peritonuma,tj kroz

mezenterium prolaze a.mesenteria superior,plexus mesentericus superior i limfni sudovi

ovog dela tankog creva.
DEBELO CREVO INTESTINUM CRASSUM
-predstavlja zavrni deo kanala za varenje i prua se od ostium ilele do anusa-mar i duine
je l,5m.Ima oblik luka otvorenog nanie i obuhvata vijuge tankog creva.
25
Najvei deo lei u podmezokolinom spratz trbune duplje,a samo zavrni deo :colon
sigmoideum i rectum lee u maloj karlici.
Delovi debelog creva: -slepo crevo- caecum
-ushodni kolon-colon ascedens
-popreni kolon-colon transversum
-nishodni kolon-colon descedens
-sigmoidni kolon-colon sigmoideum i
-marno crevo-rectum.
Caecum-poetni proireni deo debelog creva, slepo se zavrava na svom kraju.Caecum lei
u desnoj bedrenoj jami-fossa iliaca,na ijem gornjem unutranjem delu se nalazi otvor:ostium
ileale sa valvulom ileocaecale-zalistak koji spreava vraanje sadraja iz debelog u tanko
crevo.Valvula je se sastoji od 2 sluzokona nabora-gornji i donji,koji se nalaze na obodu
ileocekalnog otvora.Caecum se na donjem unuranjem delu zavrava sa crvuljkom-appendix
vermiformis-pogreno nazvanim slepo crevo- .Crvuljak je dug oko 9cm,tj.2-25cm i njegova
sluzokoa je bogata limfnim vorovima zbog ega se zove-crevni krajnik- i zbog toga se esto
Razvija zapaljivi proces-appendicitis-.Ue crvuljka u cekum se projektuje na Lanz-ovoj
taki:lei na spoju desne i srednje treine koja spaja desnu i levu spinu iliacu anterior superior.
Colon ascedens:polazi od cekuma i penje se do desnog hipohondrijuma,tj.do donje strane
desnog renja jetre i tu pravi ugao gde skree ulevo:flexura coli dextra,gde se nastavlja kao
colon transversum.
Colon transversum:ide ulevo i pravi blagu krivinu-konveksnu nanie i ulazi u levi
hipohondrini predeo,de ispod prednjeg pola slezene,colon pravi flexura coli sinistra i
skreena dole prelazei u colon descedens.Flexura coli sinistra je otrija i vie i dublje
poloena od flexurae coli dextrae.
Colon descedens:silazi od flexura coli sinistra do fossae iliacae sinistre,gde se nastavlja
sigmoidnim-colon sigmoideum.On je dublje postavljen od ushodnog kolona i ispred njega su
vijuge tankog creva te se ne moe palpirati kroz prednji zid trbuha.
Colon sigmoideum:od nishodnog colona do marnog creva-rectum.Vijuge imaju oblik
grkog slova sigma i njen gornji deo lei u levoj fossa iliaca,a vei-donji deo u maloj karlici.
Karlini deo sigmoidnog colona silazi niz levo deo karlice,savija u desnoi prolazi izmedju
mokrne beike i rectuma kod mukarca,a izmedju uretusa i rectuma kod enei poto dodje
do desnog zida karlice zavija prema nazad i unutra i ispred S3nastavlja rectumom.
Rectum:predstavlja zavrni deo debelog creva,nalazi se u maloj karlici i sastoji se od
rectuma-marno crevo i marni kanal-canalis analis.Nastavlja se na colon sigmoideum,a
zavrava se marnim otvorom-anus.
Rectum lei ispred krsne i trtine kosti,a zavrni deo prolazi kroz perineum.Rectum ima 2
krivine u sagitalnoj ravni:a-krsna-flexura sacralis-konkavna unapred i perinealna krivinaflexura perinealis-konkavna unazad.Perinlna krivina se probija kroz karlinu pregzdiaphragma pelvicum. Rectum se sastoji iz 2 dela:gornji-iri:ampula recti i donji-ui-canalis
analis.Izmedju ampule i kanala se nalazi flexura perinelis recti-to treba imati u vidu prilikom
kolonoskopije.
Ampula recti:gornji ,iri i dui deo rectuma,koji se nastavlja na sigmoidni kolon i predstavlja

rezervoar za fekalije.Ampula ecti formira flexuru sacralis i metena je u subperitonealnom

prostoru karline dupljei prua se od gornje ivice S3 prljena do perineuma.Ampula je
okruena vezivnim tkivom koje gradi fascijalnu lou paraproctium.

26
Prednja strana ampule recti u mukarca je u odnosu sa:postatom,semenim
kesicama,ampulama ductus deferens i fundus vesicae urinariae,a kod ene:sa vaginom i
matericom.
Zadnja strana ampule je u odnosu sa prednjom stranom krsne i trtine kosti,kao i sa
sadrajem rastresitog vez.tkiva:a.sacralis mediana,karlini deo simpatikusa,plexus
sacralis,plexus pudendus i plexus coccygeus.
Canalis analis:donji,sueni i znatno krai deo rectuma,koji se prua nanie,unazad kroz
debljinu perineuma, od diaphragmae pelvicum do koe perineuma i anusa.Bono je u odnossa
masnim tkivom fossae ischioanalis odgovarajue strane.
U unutranjosti rectuma sluzokoa obrazuje brojne ppprene nabore-plicae transversalis recti,
Od kojih se jedan najsatlniji i najvei prua preko prednjeg i desnog zida rectuma 6-8cm
iznad anusa i naziva se plica transversalis recti Kohlrauschi.U donjem delu rectuma ,tj.u
analnom kanalu se vide uzduna ispupenja.columne anales,a izmedju njih su
udubljenja:sinus anales,na ijem dnu se otvaraju analne lezde.Gornji krajevi analnih stubova
oznaavaju lineu anorectalisa njihovi donji krajevi su spojeni analnim valvulama-valvulae
anales.Columnae anales su prouzrokovane venskim spletovima smetenim u podsluzokoi
rectuma.Ovaj deo analnog knala se zove zona columnalis,a neposredno ispod zone se nalazi
anulus hemorrhoidalis visok l,5-2cm i odgovara nivou m.sphincter ani exernus.
Gradja rectuma:4 sloja:spoljni,miini,podsluzokoni i sluzokoni sloj.
1-Spoljni-tunica serosa je peritoneum koji oblae deo prednje i bonih strana ampule recti.
Deo rectuma koji nije obloen peritoneumom obavija vezivno tkivo koje gradi paraproctium.
2-miini-tunica muscularis-ine miina vlakna koja grade spoljanji,uzduni -stratum
longitudinale i unutranji-kruni-stratum circulare.Iznad marnog otvora kruni sloj je
zadebljan i obrazuje m.sphincter ani internus.Mii inervira simpatikus iz plexus pelvicus-a i
ne podlee dejstvu volje.Povrnije i spolja se nalazi m.sphincter ani externusne ulazi u sastav
zida rectuma,pripada perineumu i podlee dejstvu volje i inerviran je sa nn. Rectales
inferiores.Postoji i tzv.trei sfinkter mara koga predstavljaju mm.levatores ani ili mm perinei
i on donekle moe zameniti spoljanji i unutranji sfinkter ukoliko dodje do povrede ili
paralize!
3-podsluzokoni sloj-tela submucosa-predstavljeno je sa rastresitim vezivnim tkivom u kome
se nalaze vijugavi i razgranati venski splet-plexus haemorrhoidales i ako se desi prepreka
oticanju krvi iz spletovapojavljuju se plaviasti vorii-uljevi-noduli hemorrhoidales.
Proirenje k.sudova u predelu columnae anales prouzrokuje noduli haemorrhoidales interni,a
proirenje k.sudova u podruju prstena i anusa prouzrokuje noduli haemorrhoidales externi.
4-sluzokoni omota-tunica mucosa-ima istu gradju kao i ostali delovi rectuma samo to u
donjem delu rectuma gde od gornje ivice stubova mara-columnae anales pa nanie
cilindrini epitel biva zamenjen ploastoslojevitim epitelom koji prekriva zonu columnalis i
anulus haemorrhoidalis.Idui u predelu anusa koa je pigmentisana-zona cutanea i sadri
znojne i lojne lezde i dlaice.
Vaskularizacija rectuma:a.rectalis sperior (zavr.grana a.mesentericae inferior),a.rectalis
media(zavr.grana a.iliaca interna),a.rectalis inferior(bona grana a.pudenda interna).
Vene su parne ,prate istoimene arterije i medjusobno anastomoziraju u zidu rectuma:
vv.rectales superiores su poetne grane v.mesenterice inferior ,koja pripada sistemu v.porte,

vv.rectales mediae i vv.rectales inferiores su pritoke v.iliacae interne i pripadaju slivu v.cava
inferior.Na taj nain je u zidu rectuma uspostavljena anastomoza izmedju 2 venska sistema:
v.portae i v.cava inferior.Kod venske staze-bilo kakav zastoj u sistemu v.portae,proire se
venski spletovi u zidu rectuma i nastaju noduli haemorrhoidales-uljevi.
27
Limfni sudovi iz zonae cutaneae i hemoroidealnog venskog prstena rectuma odlaze u nodi
lymphatici inguinales superficiales i nodi limphatici anorectales,a iz ostalih delova marnog
kanala u nodi limphatici iliaci interni.Iz ampularnog dela se ulivaju u nodi limphatici iliaci
interni i nodi limphatici sacrales i nodi lymphatici mesenterici inferiores.
Kako se karcinom rectuma iri limfnim sudovima do najbliih l.lezda,navedene limne
lezde se hirurki odstranjuju prilikom hirurkog leenja karcinoma!
Inervacija:gornji deo rectuma inervie:plexus coeliacus preko plexus rectalis superiora,a donji
deo:plexus pelvicus preko:plexus rectalis medius i plexus rectalis inferior.
Miie u rectumu osim sfinktera inerviraju parasimpatika vlakna:nn.splanchnici pelvici od
plexus pelvicus-a.M.sphincter ani internus inerviraju simpatika vlakna iz plexus pelvicus.
M.sphincter ani externus inerviraju nn.rectales inferiores od n.pudendus-a.Defekacija nastaje
kontrakcijom muskulature rectuma pod dejstvom parasimpatikusa praeno istovremenom
relaksacijom m.sphincter ani internus-a,koga inervira simpaticus i voljnim oputanjem
m.sphincte ali externus-a(n.pudendus) .
UNUTRANJI POLNI ORGANI ENE Partes genitale internae
1-jajnik-ovarium, 2-jajovod-tuba uterina, 3-materica-uterus, 4-usmina ili vagina-vagina
OVARIUM:enska polna lezda u kojoj sazrijevaju jajne elije-ovula, i ima endokrinu
funkciju-lui enske polne hormone.
Jajnik je parni organ,nalazi se u fossa ovarica-uz boni zid male karlice i do puberteta ima
glatku povrinu,a kasnije neravne povrine gyri ovarii-zbog prskanja folikula.
Razlikuju se 2 strane:facies medialis i f.lateralis,2ivicemargo mesoovaricum i m.liber,2 polaExtremitas tubaria i extremitas uterina.
Facies lateralis-spoljanja,konveksna i odgovara bonom zidu male karlice,a facies medialis
je okrenuta materici.
Prednja ivica je preko veze-mesoovarium- spojena sa zadnjom stranom lig.latum uteri,a na
prednjoj ivici se nalazi- hilus ovarii- kroz koji u jajnik ulaze arterije i ivci,a izlaze vene.
Zadnja ivica jajnika je okrenuta nazad ka rectumu i na gornjem zadnjem delu se nalaze rojtefimbriae tubae uterinae. Extremitas tubaria-gornji pol je obuhvaendelom jajovoda-ampula
tubae uterinae,adonji pol-extremitas uterina -je okrenut ka materici i preko lig.ovarii proprium
je vezan za fundus uterus.
Jajnici se nalaze u- cavum pelvis peritoneale-,u fossa ovarica-.Fossa ovarica se nalazi na
unutranjoj strani karline kosti-iznad spinae ischiadicae,u ravi a.iliaca communis.
Granice fosse ovaricae:odozgo:a.iliaca externa,pozadi:a.iliaca interna i ureter,
odozdo:a.uterina,napred:lig.latum uteri. Ispred parijetalnog peritoneuma fossae ovaricae
prolazi n.obturatoriusi i otuda pri upali jajnika sevaju bolovi u unutranji deo buta, koga
inervie navedeni nerv.
Veze jajnika:
1-lig.suspenzorium ovari-povezuje gornji pol jajnika sa sredinom lineae terminalis karlice i
predstavlja peritonealni nabor koji uzdie a.ovarica pristupajui jajniku.
2-mesoovarium-povezuje zadnji list lig.latum uteri sa prednjom ivicom jajnika.
3-lig.ovarii proprium-povez.donji pol jajnika sa fundus uteri
4-fimbria ovarica-najvea od rojti tubae uterinae koji se prua niz zadnju ivicu jajnika.

Peritoneum:jajnik je jedini organ koji je sadran u peritonealnoj duplji,a ekstraperitonealan

je ,zbog toga to se njegova duplikatura-mesoovarium- prua od zadnjeg lista lig.latum uteri
do njegove prednje ivice i tu se zavravaju oko hilus ovarii-Fareova linija-linea alba.
Gradja jajnika:-stroma ovarii-tkivo jajnika i -epithelium ovarii-epitelni omota.
Epitelni omota je jednoslojni cilindrini epitel.
28
Stroma jajnika se sastoji od:1-cortex ovarii koji sadri -folliculi ovarii- u razliitom
stadijumu razvitka i
2-zona vascularis-krvni sudovi,vezivna i glatka miina vlakna.
Krvni sudovi i ivci:a.ovarica-grana aortae abdominalis i r.ovaricus od a.uterinae.(a.il.int)
Vene u jajniku obrazuju plexus pampiniformis iz koga se izdvaja v.ovarica i poeci
vv.uterinae.
Inervacija:plexus ovaricus( iz plexus coeliacus) i plexus uterovaginalis( poreklom iz plexus
pelvinusa)
TUBA UTERINA-Falloppi-Jajovod
-cevasti organ,koji sa jedne strane komunicira sa trbunom dupljom,a sa druge sa dupljom
materice.Nalazi se na gornjoj ivici lig.latum uteri.Na mediajlnom kraju ima :ostium uterinum
tubae.komunicira sa matericom,a na lateralnom-ostium abdominale tubae-smeten na dnu
levka jajovoda:infundibulum-,koji je okruen rojtama-fimbriae tubae uterinae.
Uloga jajnika je da sprovede zrelu jajnu eliju do materine duplje,a u jajovodu se obavlja i
oplodjenje zrele jajne elije!
Delovi jajovoda: idui od unutra ka spolja:materini deo-pars uterina-u zidu materice,dug lcm
-isthmus tubae uterinae-suenje jajovoda ,dug 4cm,
-ampula tubae uterinae-jairi deo i njemu se vri oplodnja jane elije.dug 8cm.
-infundibulum tubae uterinae-levak-dug 2cm i sa njegovog oboda polaze rojte-fimbriae tubae
,od kojih je l duga 3cm-fimbria ovarica.
Jajovod je cevast organ,od materice ide horiontalno,pa zavija na dole i odozgo obuhvata jajnik
i zavrava se na gornjem delu zadnje ivice jajnika.Kliniki-jajnik i jajovod s nazivaju adnexa,
esto zajedno obolevaju i obolenja se nazivaju adnexitis.Poloaj materice je anteflexio i
anteversio uteri,a adnexa su u odnosu na matericu:spolja i pozadi materice.Ako je materica u
retroflexio-nagnuta nazad-adnexa su napred i iznad materice!
Peritoneum:jajovod je obloen peritoneumon sa svih strana osim sa donje i perit.peteljka se
zove-mesosalpinx.Mesosalpinx je gornji deo lig.latum uteri i prua se od jajovoda do
mesoovariuma-koji ga odvaja od mesometriuma-donji deo lig.latum uteri.
Gradja jajovoda:1-tunica serosa-peritoneum,2-tunica subserosa- podperitonealno vez.tkivo,
3-tunica muscularis:stratum longitudinale-uzduni sloj i stratum circulare-kruni slojmiia
koji obezbedjuju peristaltiku jajovoda,4-tunica mucosa,koji se sastoji od krzna i cilindrinog
epitela, koji zajedno sa peristaltikim pokretima glatke muskulature jajovoda potiskuju jajnu
eliju ka materinoj duplji.Sluzokoa pokazuje uzdune nabore-plicae tubariae-najizraenije
u ampularnom delu-plicae ampullares,a najmanje izraene u istmusu-plicae isthmicae.
Krvni sudovi i ivci:arterije:r.tubarius a.uterinae i r.tubarius a.ovaricae,
Vene:su pritoke vv.uterinae i plexus pampinifornis-a
ivci:iz plexus uretovaginalis-a,a delimino iz plexus ovaricusa.
UTERUS-Materica
-neparni organ,koji u toku trudnoe prima i ishranjuje oplodjenu jajnu eliju,obezbedjuje
razvoj ploda i njegovo istiskivanje u toku porodjaja-partus.Oblik kruke,spoljotena od napred
prema nazad i suenim delom okrenuta na dole.

Poloaj uterusa:lei u cavum pelvis subperitoneale,izmedju diaphragma pelvis i peritoneuma

karline duplje,tj.:iza m.beike,ispred rectuma,iznad vagine,a odozgo pokrivena vijugama
tankog creva i colon sigmoideuma.
Delovi uterus:corpus uteri-telo,isthmus uteri-materino suenje,cervix uteri-materini vrat.
1-Corpus uteri:2 strane,2 bone ivice,dno i 2 roga.
Strane:prednja-facies vesicalis-zaravnjena,okrenuta m.beici, zadnja-facies intestinalis,
konveksna,okrenuta ka vijugana t.creva i c.sigmoideum.
29
Ivice:margo uteri:margo sinister i margo dexter.
Dno-fundus uteri je gornja ivica corpus-a,nalazi se iznad ravni ua tubae uterinae,a ravan kod
nulipara,a ispupen kod multipara.
Rogovi:cornu uteri dextrum et sinistrum,koji se nalaze na spoju desne i leve ivice sa fundus.
2-Isthmus uteri-izmedju corpus i cervix uteri i u nivou bone ivice istmusa u matericu
pristupaju odgovarajue grane a. uterinae.
3-Cervix uteri- ima 2 dela:portio supravaginalis-iznad vagine i portio vaginalis ili grli,dio
vrata koji tri u vaginu sa otvorom-ostium uteri-okruglast kod nulipara,a pukotinast kod
multipara, na kome se razlikuju 2 usne:labium anterius i labium posterius.
Cavum uteri:delovi su :cavum corporis uteri,canalis isthmi i canalis cervicis
Canalis cervicis ima 2 otvora:orifitium internum canalis cervicis i orifitium externum canalis
cervicis-koji se vidi na portio vaginalis uteri.
Poloaj materice:normalno je materica u celini nagnuta napred,tako da osovina njenog vrata i
osovina vagine zatvaraju tup ugao otvoren unapred-anteversio uteri ,a telo materice u
odnosu na vrat materice zatvaraju tup ugao otvoren unapred-anteflexio uteri.
Materine veze: prednja-lig.teres uteri,bona-lig.latum uteri,zadnja-lig.sacrouterinum.
Lig.teres uteri-obla veza,izmedju materice i prednjeg trbunog zida.Na materici se
privruje ispod i ispred ua jajovoda,prolazi izmedju 2 lista lig. Latum uteri i na njegovom
prednjem delu izdie plica lig.teretis,pa prolazi kroz canalis inguinalis i privruje se
dubokoj strani koe ,koju prekriva anulus inguinalis superficialis.
Lig.latum uteri: materica sa bonim zidom male karlice.Dva peritonealna lista oblau
matericu,na ivicama se priljubljuju,pruaju u polje do bonih ivica male karlice ,gde se
nastavljaju parijetalnim peritoneumom.Peritoneum,poto obavije matericu,poput arava se
prebacuje preko tube uterinae,tako da se tuba nalazi u gornjoj ivici lig,latum uteri.Pripojem
mesoovarium,lig.latum uteri je podeljen na gornji-mesosalpinx i donji mesometrium.
U mesometriumu se na l,5cm od isthmusa uteri,ukrta a.uterina i ureter.Celom duinom ,
izmedju 2 lista lig.latum uteri se nalazi vezivno tkivo-parametrium.
Lig.sacrouterina-povezuje zadnju stranu cervix uteri i isthmus uteri sa krsnom kosti.
Postavljene su u sagitalnoj ravni,uzdiu parni nabor plica recto uterina,koji bono ograniava
excavatio rectouretina.
Gradja materice:1-perimetrium-to je peritoneum koji pokriva fundus,prednju i zadnju stranu
tela i zadnju stranu vrata materice.
2-myometrium-3 sloja miia:a)-spoljanji,uzduni-stratum supravasculare,
b) stratum vasculosum-sloj izukrtanih i krunih miinih vlakana,koji sadri krvne sudove
c)lamina muscularis mucosae-sloj unutranjih uzdunih mi.vlakana.
3-endometrium.koji se sastojiod lamina propria mucosae i cilindrinog epitela sa trepljama.
U cavum corporis uteri postoje kripte-glandulae uterine,koje imaju ulogu u regeneraciji
materine sluzokoe.U canalis cervicalis sluzokoa je naborana u plicae palmatae i sadri
gll.cervicales uteri koje lue alkalnu sluz bogatu glikogenom.Na ostium uteri se cilindrini
epitel smenjuje sa ploastoslojevitim,koji prekriva portio vaginalis cervicis.
Krvni sudovi i ivci materice:

A.uterina.grana a.iliacae internae i po odvajanju od a. iliacae int-silazibonim zidom karlice

pa prolazi kroz donju ivicu lig.latum uteri i u prametriumu ukrta spreda ureter,dolazi do
isthmus uteri,gde se od a.uterine odvaja r.vaginalis za vaginu.Izmedju leve i desne a.uterinae
postoji slaba anastomoza u prednjem i zadnjem zidu materice ,te se stoga gravidna materica
otvara sredinjim rezom-sectio cesarea.Na gornjem delu bone ivice matrice,a.uterina daje 3
zavrne grane:r.fundicus,r.tubarius i r.ovaricus.
30
Venska krv odlazi plexus uterovaginalis,zatim u vv.uterinae,a odatle u v.iliacu internu.
ivci:od plexus uterovaginalis-a koji nastaje od plexus pelvinusa.
VAGINA:usmina
-kopulacioni organ ene,sluzokono miina cev,koja se prua od materinog vrata do
spoljanih polnih organa.Pri uspravnom stavu ene,vagina je upravljena koso,nagore i unazad
pod uglom od 7o stepeni u odnosu na horizontalnu ravanZidovi vagine su:prednji-paries anterior-u odnosu sa dnom m.beike i uretrom,
zadnji zid-paries posterior-u odnosu sa rectum-omZidovi vagine su priljubljeni,tako da upljina vagine ima izgled pukotine.
Bone ivice-margo lateralis-su sa svoje 2 gornje treine u odnosu sa plexus uterovaginalis i
paracolpium-vezivno tkivo fascijalne loe vagine,a sa donjom treinom su u odnosu sa
miiima koji izgradjuju perineum.
Gornjim delom se vagina pripaja oko cervix uteri i deli ga na portio supravaginalis i portio
vaginalis.Prostor u gornjem delu vagine,oko portio vaginalis cervicis uteri,predstavljaju
svodove vagine.Svodovi su:-prednji-fornix anterior,2 bona svoda-fornix lateralis i zadnji
svod-fornix posterior-najdublji i slui kao receptor semene tenosti-receptaculum seminale.
Zadnji svod je prekriven samo peritoneumom-excavatio rectouterina,i preko zadnjeg svoda se
moe opipati sadraj male karlice.
Donjim krajem se vagina ,preko ua-ostium vaginae,otvara u vestibulum vaginae.U ostium
vagine se nalazi hymen ili njegovi ostaci-carunculae hymenales.
Poloaj vagine:gornje 2 treine se nalaze u cavum pelvis subperitoneale,u fascijalnoj loiparacolpium,okolo koje je vezivno tkivo subperitonealnog sparta karline duplje:
-ispred vagine-je septum vesicovaginale-vezivna pregrada,
-bono-fascia endopelvina
-pozadi-fascia rectovaginali
Donja treina vagine se nalaziu cavum pelvis subcutaneum,odnosno u perineumu.
Gradja vagine:vezivno tkivo-spoljni omota,pa tunica muscularis:sloj uzdunih stratum
longitudinale i sloj krunih glatkih mi.vlakana-stratum circulare,pa tunica mucosa-koja je u
svoje donje 2 treine naborana-rugae vaginales,koje na prednjem i zadnjem zidu formiraju
po jedno uzduno,vertikalno ispupenje:columna rugarum anterior i columna rugarum
posterior.Na donjem kraju columna rugarum anterior koje lei u ostium vaginae,nalazi se
carina urethralis vaginae gde se otvara urethra.
Vaskularizacija:r.vaginalis od:a.uterinae,a.vesicalis inferior i a.rectalis mediae.
Vene:obrazuju plexus vaginalis,koje zajedno sa venama oko a.uterinae obrazuju plexus
uterovaginalis,koji se uliva u v.iliaca interna.
ivci-iz plexus uterovaginals-poreklom iz plexus pelvinusa.
UNUTRANJI MUKI POLNI ORGANI-Partes genitales internae:
-semnik:testis,-pasemnik:epididymis,-semenovod:ductus deferens,-briznik:ductus
ejaculatorius ,-lezde pridodate semenim putevima:semena kesica:vesicula seminalis,
prostata i glandula bulbourethralis-bulbouretralna lezda.

U testisima se stvaraju spermatozoidi,koji se dalje sprovode semenim putevima do mokrane

cevi,a preko nje van organizma.lezde pridodate semenim putevima lue sekrete,koje zajedno
sa semenim elijama obrazuju spermu.
Testis:lezda sa egzokrinom-stvara spermatozoide i endokrinom funkcijom-lui muke polne
hormone.Testis je paran organ i smeten je u konoj kesi-monice-skrotum.Desni i levi
skrotum se nalaze ispod preponske simfize,a iza polnog uda.U ranoj fazi embrionalnog
razvoja testisi se nalaze u trbunoj duplji,u visini L5.
31
U toku daljeg razvoja sputaju se descensus testis- niz zadnji trbuni zid i za sobom povlae
svoje krvne sudove i ivce.Oko 7mj intrauterinog ivota testis je na ulazu u inguinalni kanal i
pred sobom potiskuje sve slojeve prednjeg trbunog zida i formira omotae testisa i
neposredno pre rodjenja dospeva u skrotum. Prilikom sputanja,jedan ili oba testisa moe da
zaostane ,najee u inguinalnom kanalu,tako da dolazi do tzv.kryptorchismus skriveni
testis,koji ukoliko ostane u trbunoj upljin,sklon je degeneraciji!
Izgled:testis ima oblik spljotenog jajeta i ima:2 strane,2 ivice i 2 pola.
Strane testisa:facies lateralis et medialis.
Ivice:margo anterior i margo posterior.Na unutranjem delu zadnje ivice :hilus(arter,vv,ivci)
Polovi:-extremitas superior,ima apendix testis,kao ostatak Miilerovog kanala.
-extremitas inferior-spojen sa horda scrotalis.
Na gornjem polu testisa i na spoljanjem delu njegove zadnje ivice lei epididymis.
Gradja testisa:vezivno tkivo i parenhim testisa-parenchyma testis.
1-Vezivno tkivo-aura-tunica albuginea-na povrini,
-fibrozne pregrade-septula testis-idu ka zadnjoj ivici,spajaju se i
obrazuju zadebljanje-medijastinum testis ili Corpus Higmort.
2-Parenhim testisa je vezivnim pregradama-septula testis izdeljen na renjie-lobuli testisoko 200 lobula i imju oblik kupe okrenut vrhom ka zadnjoj ivici.Izgradjen je od tubuli
seminiferi contorti-koji na vrhu renjia prelaze u tubuli seminiferi recti, koji odlaze u
mediastinum testis.U mediastinumu grade rete testis,od kojih se odvaja 20-ak ductuli
efferentes testis koji se ulivaju na poetku ductus epididymisa.
U lobulusima testisa,izmedju tubuli seminiferi contorti, nalazi se intersticijsko tkivo sa
Lajdigovim elijama, koje lue testosteron i androsteron.
Omotai testisa-tunicae testis:
-tunica vaginalis testis-serozni-peritoneum.2 lista:lamina visceralis-obavija testis,i lamina
parietalistj:periorchium,nalee na visceralni list-dopuni knjigom st 333!Izmedju listova je
mala kol.sluzave tenosti.
-fascia spermatica interna-predstavlja produetak fasciae transversalisi na nju nalee m.
cremaster-ija su vlakna produetak m.obliquu internus abd. i m.transversus abd.
-m.cremaster
-fascia spermatica externa je produetak fasciae superficialis abdominis u visini
L2.Vaskularizacija:a.testiculatis-bona grana aortae abdominalis.A.testicularis anastomozira
sa a. ductus deferentis,granom a.vesicalis inferior,kao i sa a.cremasterica,granom
a.epigastrica inferior-knjiga 335!
Inervacija-dvojna-iz plexus celiacusa,preko plexus testicularisa(koji prati a. testicularis) i
plexus pelvinusa preko plexus deferentialisa(koja prati a.ductus deferentis)
Epididymis-pasemnik: gradi sklupani ductus epididymidis,kojim spermatozoidi izlaze iz
testisa.Nalazi se na gornjem polu i zadnjoj ivici testisa.
Delovi epididymisa:-caput epididymidis-priljubljena uz gornji pol testisa,corpus epididymidis
-priljubljen uz zadnju ivicu testisa i cauda epididymidis.donji,sueni deo pasemenika.

Ductus deferens:prua se od epididimisa do prostate,gde se proireni deo:ampula ductus

deferentis spaja sa ductus excretorius vesiculae seminalis i formira ductus ejaculatorius,koji
se otvara na colliculus seminalis-prostatinog dela uretre-pars prostatica uretrae.
Dustus deferens polazi od caudae epididymidis,izlazi iz skrotuma i ulazi u sastav funiculus
spermaticus,koji prolazi kroz canalis inguinalis.Na dubokom otvoru preponskog kanala,ductus
deferens naputa funiculus spermaticus,ide preko fosae iliacae,ulazi u malu karlicu i dolazi do
baze prostate.
32
Prema svom putu se deli na:-pars epididymica,-pars funicularis,koji se deli na pars liberaslobodno se nalazi u skrotumu,i pars inguinalis-u ingvinalnom kanalu.,-pars iliaca(od anulus
inguinalis profundusa do lineae terminalis pelvis)i -pars pelvina-zavrni deo,koji poinje na
linea terminalis pelvis i zavrava na bazi prostate.Ovaj deo prelazi na dno m.beike,ukrta
prednju stranu uretera,silazi du unutranje ivice vesiculae seminalis spajajui se njenim
izvodnim kanalom sa kojim gradi ductus ejaculatorius.
Funiculus spermaticus:sudovno ivana peteljka testisa koja sadri:semenovod,krvne i
limfne sudove i ivce obavijene omotaima semene vrpce i prua se do anulus inguinalis
profundusa,do zadnje ivice testisa.
Sadraj semene vrpce:1-ductus deferens,2-a.testicularis(grana aortae adb.,a.vesicalis
inferior),3-a.ductus deferentis(grana a.iliacae internae),4-a.cremasterica(grana a.epigastrica
inferior),5-plexus pampiniformis anterior et posterior-od njih nastaju vv.testiculares,6-vasa
lymphatica,7-plexus testicularis-plexus poreklom iz plexus coeliacus i plexus deferentialis iz
plexus pelvinusa,8-r.genitalis od n.genitofemoralis i 9-lig.vaginale-obliterirali zaostatak
peritonealnog izvrata-procesus vaginalis peritonei.
Omotai funikulusa su:1-fasciaspermatica externa,2-m.cremaster,3-fascia spermatica interna
Vesicula seminalis:parne lezde pridodate semenim putevima,a smetene su na obe strane m.
beike.Gornji deo je prekriven peritoneumom,a ostali deo u septum rectovesicale.Glandulae
vesiculose lue semenu tenost bogatu belanevinama, koja ulazi u sastav sperme.Izvodni
kanal vesiculae seminales-ductus excretorius vesiculae seminalis se spaja sa ampulla ductus
deferentis i gradi ductus ejaculatorius.
Zid semenih kesica je gradjen:-spoljni-tunica adventitia,tunica muscularis i tunica mucosa.
Ductus ejaculatorius:nastaje spajanjem ampullae ductus deferentis sa ductus excretorius
vesiculae seminalis,prolazi kroz tkivo prostate idui napred,nanie i unutra i uliva se u uretru
na colliculus seminalis,na zadnjem zidu prostatikog dela uretre.
Gradja semenih kanala:tunica adventitia,tunica muscularis,tunica mucosa-izgradjena od
laminae propriae i dvorednog cilindrinog epitela,mestimino sa trepljama.
Prostata:neparni lezdano miini organ,lui alkalnu tenost koja ulazi u sastav sperme.
Ima oblik kestena,na njoj razlikujemo:1-facies anterior-odgovara preponskoj simfizi,2-facies
posterior,nalee na rectum,3vrh prostate-apex prostatae-dopire do dijafragme urogenitale i
4-basis prostatae,na kojoj lei dno m.beike.Kroz prostatu prolaze 2 ductus ejaculatoriusapozadi i uretra-ispred njih.Deo prostate koji se nalazi izmedju 2 kanala se zove isthmus
prostatae,koje u starosti esto hipertrofira,pritiska uretru i ometa mokrenje.Prostata ima lobus
anterior,koji lei ispred uretre i 2 bona renja-lobi laterales,koji su napred spojeni prednjim
renjem.U sredini lezdanog tkiva, a izmedju oba ductus ejaculatoriusa se nalazi meinicautriculus prostaticus,slepo zatvorena na svom gornjem kraju,a dole se otvara na colliculus
seminalisu prostatikog dela uretre.U zidovima utriculusa se otvaraju i ductuli prostatici.
Prostata se nalazi u podperitonealnom spratu karline duplje i lei ispod m. beike,iza
preponske kosti,a ispred rectuma.Vrh je na diaphragma pelvis.Prostata ima i svoju fascijalnu
lou-fascia prostatae.Prednji zid ove loe gradi list vez.tkiva,koji odvaja prostatu od plexus

venosus vesicalis.Bone zidove fibrozne loe prostate gradi fascia endopelvina,a zadnji zidseptum rectovesicale.
Glandulae bulbourethrales:parne su i smetene u diaphragmi urogenitale.Izvodni
kanal.ductus gll.bulbourethralis otvara se u fossa bulbi spongioznog dela muke uretre i lui
slabo alkalnu tenost-ulazi u sastav sperme.

33
PARTES GENITALES EXTERNAE MASC.
-penis,scrotum,urethra masculina
Penis:kopulacioni organ mukarca,valjkastog oblika i kroz njega prolazi uretra.
Delovi:radix penis,corpus penis i glans penis.
Radix penis,nepokretni deo penisa,fiksiran za donje grane preponskih i sedalnih kostiju,donju
ivicu simfize i za donju stranu urogenitalne dijafragme.
Corpus penisa,pokretni deo-pars libera.
Glans penis-glavi,ima svoju ivicu-corona glandis,a od tela je odvojen lebom- collum
glandis .Penis ima 3 erektilna tela-parna,corpora cavernosa penis i neparno,donje- corpus
spongiosus penis,kroz koji prolazi uretra.Corpora cavernosa se napred kupasto zavravju i
ulaze u upljinu glans penisa.Pozadi su spojena oba u sorpus,da bi sasvim pozadi ponovo
bila rastavljenau crura penic-koja se privruju na donjim ivicama desne i leve preponske
kosti.Tela su obavijena tunica albuginea corporum cavernosum,od koji se odvajaju pregradice
koje formiraju septum penis-koji nepotpuno odvaja kavernozna tela.
U telima se nalaze upljine cavernae corporum cavernosum-ispunjene krvlju,a odvojene
trabeculama-tabeculae corporum cavernosum-od vezivnih i minih vlakana.
Gornji deo penisa se zove dorsum penis.
Corpus spongiosum penis se nalazi ispod kavernosnih tela,u lebu koga oni formiraju svojom
donjom stranom facies urethralis.Napred se proiruje u glans,oblika uplje kupe,na kome se
nalazi ostium urethrae externum.Pozadi je telo roireno i zaobljeno u bulbus penis,oko koga
se nalazi m.bulbospongiosus,koji svojom kontrakcijom olakava izbacivanje sperme.Kroz
spongiozno telo prolazi muka uretra,koja ima 2 proirenja:u glansu-fossa navicularis i u
bulbusu-fossa bulbi.
Sva 3 erektilna tela su obavijena sa fascia penis profunda i fascia penis superficialis.Oko
fascija je vezivno tkivo,a preko koa.U predelu glavia,koa gradi duplikaturu-praeputium
,koja je pokretna prema podlozi.Na donjoj strani penisa su raphe penis i nastavljaju se u
raphae scroti.
Vaskularizacja:a.penis,grana a.pudenda internae.A.bulbu urethrae,za bulbus penis,a.profuda
penis uz medijalni rub crura penis ulazi u odgovarajui corpus cavernosum penis i ide ka
glansu penisa.A.dorsalis penis je parna arterija,koja se prua dorzalnom stranom penisa
zajedno sa ivcima i istoimenim venama i pokrivena je sa fascia profunda penis.Desna i
leva izmedju sebe anastomoziraju i vaskulariziraju glans i kavernozno telo.Funkcionalni sud
penisa je a.profunda penis koja rasipa aa helicinae,koje se zavravaju u upljinama
kavernoznih tela.Iz tih upljina polaze vv.cavernosae,koje kroz trabecule odlaze u venski
splet fibroznog omotaa erektilnih tela penisa,a iz njih u v.dorsalis penis,koja je za razliku od
a.dorsalis penis i funkcionalni i nutritivni k.sud.V.dorsalis penis uliva se u plexus venosus
vesicalis.
ivci penisa potiu iz plexus pudendusa i pl.pelvinusa.
Scrotum:naborana kona kesa smetena izmedju prednjeg dela perineuma i korena penisa.

Koa je tanka,rastegljiva i jae pigmentirana.upljina skrotuma je sa septum skroti podeljena

u 2 polovine i u svakoj polovini je smeten testis,epididimis i deo semene vrpce,a testis je sa
lig. scrotale inferius vezan za skrotum.Na povrini skrotuma se nalazi sredinja sagitalna
pruga-rapha scroti-odgovara septum scroti,a u potkonom skrotuma nalazi se tunica dartos
scroti,koji reaguje na promene spoljanje temperature-koa se nabira na nioj temperaturiime se tite testis od rashladjenja.Za normalnu spermatogenezu je neophodna temp.za 2,54C nia od telesne temp.
Urethra masculina:
-izvodna cev m.beike i zavrni deo semenih puteva i prua se od ostium urethrae internum-u
34
vrhu trigonum vesicae,do njenog ostium urethrae externum-na glansu penisa.
Uretra se prua nanie kroz prostatu i diaphragma urogenitale,pa iza preponske simfize pravi
svoju prvu krivinu-curvatura subpubica,konkavna navie,obilazi odozdo simfizu pa pravi
svoju drugu krivinu-curvatura prepubica,koja je konkavitetom okrenuta nanie.Curvatura
subpubica ima znaaj pri kateterizaciji.Na tom mestu se kateterom mora zaobii donja strana
preponske simfize.Curvatura prepubica nema znaaja prilikom kateterizacije jer se lako
ispravi.
Delovi uretre:1-pars prostatica- u prostati-3cm, 2-pars membranacea-u diapharagmi
urogenitae-1cm, 3-pars spongiosa u spongioznom telu telu penisa-12cm.
Na zadnjem delu pars prostatica urethrae se nalazi semeni breuljak-colliculus seminalis,koji
dopire gore-do uvula vesicae,dole-se nastavlja sa crista urethralis.Na sredini se nalazi porus
utriculi prostatici,a bono od porusa su pori ejaculatorii preko kojih se otvaraju ductus
ejaculatorii.U lebiima,uz bone ivice colliculuca seminalis,otvaraju se ductuli prostatici,koji
odvode sekret prostate u uretru.Colliculus urethrae deli pars prostatica urethrae na 2 dela:
1-zadnji-portio interna-prua se gore do m.beike i 2-portio externa-dopire dole do diphragme
urogenitale.
Muka uretra ima 3 suenja i 3 proirenja:suenja su:ostium urethrae internum,pars
membranacea i ostium urethrae externum.Proirenja uretresu:1-pars prostatica-12cm ,2-fossa
bulbi -11cm-u bulbusu penisa-i u fossi se ulivaju parne bulbouretralne lezde,3-fossa
navicularis-nalazi se u glansu penisa i duine je 10mm.Tu se nalazi valvula fossa navicularis i
sputa se od gornjeg zida fosae,nanie i napred,te se zbog tog nabora kateter uvodi du
donjeg zida uretre.