1. Koje su grane biologije?

- Biokemija, botanika, zoologija, mikrobiologija, ekologija, genetika, opća biologija

2. Koje su discipline u biologiji?
- Citologija, anatomija i fiziologija
3. Kojim redoslijedom ide istraživanje u biologiji?
prikupljan obrada znanstveni
predviđan eksperime
pitanje
je nt
je zaključak
podataka podataka rad

4. Od čega su izgrađene sve tvari u svijetu?

- Od atoma
5. Što su makromolekule i koje sve postoje?
- Makromolekule su molekule građene od više tisuća stotina atoma
- Postoje 4 osnovne: lipidi, proteini, ugljikohidrati i nukleinske kiseline
6. Kako dijelimo stanice prema građi?
Stanice prema građi dijelimo na eukariotske i prokariotske
7. Što je tkivo, organ, a što organski sustav?
- Tkivo je skup više stanica koje imaju sličnu funkciju
- Organ je skup tkiva
- Organski sustav je skup organa koji obavljaju iste funkcije
8. Koja su zajednička svojstva živih bića?
- Zajednička svojstva svih živih bića su: kretanje, razmnožavanje, prilagođavanje,
podražljivost, metabolizam, evolucija, stanična građa, starenje, umiranje rast i razvoj
9. Što je podražljivost, a što prilagodljivost?
- Podražljivost je sposobnost živih bića za primanje podražaja iz vanjske okoline i reagiranje
na njih, a prilagodljivost je sposobnost živih bića na novo nastalo okruženje.
10. Kako dijelimo organizme prema udjelu energije?
- Prema udjelu energije, organizme dijelimo na autotrofne i heterotrofne
11. Kako dijelimo metabolizam?
- Metabolizam dijelimo na katabolizam i anabolizam
12. Što je rast?
Rast je povećanje broja stanica u organizmu.
13. Što je binomna nomenklatura, te Systema Naturae, te koje je godine objavljena?
Binomna nomenklatura je dvostruko nazivlje u biologiji. Systema na
14. Što je populacija, vrste i koja je njihova razlika?
- Populacija je skup jedinki iste vrste koje žive na istom području i mogu se međusobno
razmnožavati. Razlika je u tome što vrsta daje plodno potomstvo a populacija ne.
15. Što je modifikacija, a što mutacija?
Modifikacija je varijacija nastala zbog utjecaja vanjskih čimbenika, a mutacija je varijacija
nastala zbog promjene u nasljednom materijalu.
16. Što je varijacija?
Određeno odstupanje od tipičnih obilježja neke skupine.
17. Što je biocenoza, biotop i biom?
Biocenoza je životna zajednica, biotop je stanište, a biom je skup ekosustava u kojem
prevladava jedna biljna zajednica.
18. Što čini biosferu?
Čine ju svi biomi na Zemlji.
19. Što je razmnožavanje i nasljeđivanje?
Razmnožavanje je proces produljenja vrste, a nasljeđivanje je postupak prijenosa nasljednog
materijala.
20. Tko je otac moderne sistematike?
Carl Linne
21. Koji su makro elementi u prirodi? (12)
To su: željezo, fosfor, sumpor, magnezij, kalij, kalcij, dušik, vodik, kisik, ugljik, natrij i klor
22. Kako dijelimo biogene elemente u stanici?
Biogene elemente u stanici dijelimo na organske i anorganske.
23. Koji su anorganski elementi, a koji organski?
Anorganski elementi su voda, sol i anorganske kiseline, a organski elementi su
makromolekule.
24. Što izaziva anemiju, osteoporozu, te što uzrokuje bolesti živaca?
Anemiju izaziva manjak željeza, osteoporozu izaziva manjak kalcija, a bolest živaca manjak
kalija.
25. Zašto je voda dipolna molekula?
Dipolna je molekula, jer ima dva pola različitog naboja.
26. Što je adhezija, a što kohezija?
Kohezija je svojstvo vode pri povezivanju istovrsnih molekula, a adhezija je svojstvo vode pri
povezivanju raznovrsnih molekula.
27. Što je kapilarnost a što površinska napetost?
Kapilarnost je kožica koja nastaje na vodi na granici zraka i vode, a kapilarnost je rezultat
adhezije i kohezije.
28. Koja je razlika između hidrofobnih i hidrofilnih molekula?
Hidrofobne su nepolarne i nisu topljive u vodi, a hidrofilne su polarne i topljive su u vodi
29. Što je pH vrijednost?
To je mjera kiselosti koju sadržava neka otopina, tj pokazuje količinu vodikovih iona koju
sadržava otopina.
30. Definicija acidoze i alkaloze?
Acidoza je povećanje koncentracije vodikovih iona u otopini, a alkaloza je smanjenje.
31. Kako dijelimo biološke molekule po građi?
Dijelimo ih na monomere, polimere i oligomere.
32. Kako dijelimo lipide?
Dijelimo ih na trigliceride, fosfolipide, vosak i steroide.
33. Što je toplinski kapacitet?
Toplinski kapacitet je količina energije koju treba primiti jedna kg tvari, da bi joj se
temperatura povećala za 1 K.
34. Od čega su izgrađene masti, fosfolipidi i steroidi?
Fosfolipidi- glicerol, 2 masne kiseline i fosfatna skupina
Steroidi- 4 međusobno povezana ugljikova prstena
Masti- glicerol i 3 vise masne kiseline
35. Koja je uloga fosfolipida i triglicerida?
Pohrana energije i izgradnja stanične membrane.
36. Što su adipociti?
Adipociti su masne stanice u kojima se trigliceridi pohranjuju u obliku kapljica.
37. Što su lecitin i kolin?
To su masne tvari koje mogu biti biljnog i životinjskog podrijetla.
38. Što su amfipatske molekule?
To su molekule koje imaju polarne glavice i ne polarne repove.
39. Kako je građen vosak?
Od jednovalentnog alkohola i jedne više masne kiseline
40. Koji je najvažniji steroid u tijelu?
Kolesterol
41. Koja je uloga ugljikohidrata?
Davanje energije
42. Kako su građeni monosaharidi, ologosaharidi i polisaharidi?
43. Kako su građene heksoze? (formula)
C6H12O6
44. Što su pentoze, te koja je uloga polisaharida?
Pentoze su jednostavni šećeri i to su riboza i deoksiriboza. Uloga polisaharida je izgradnja
stanica i pohrana energije.
45. Što je glukoza?
Glukoza je najvažniji šećer.
46. Što su saharoza, maltoza i laktoza?
To su disaharidi.
47. Koji su predstavnici polisaharida?
Škrob, glikogen, celuloza i hitin
48. Od čega je izgrađen škrob, celuloza i hitin?
Škrob- nekoliko stotina tisuća molekula glukoze
Celuloza- polimer glukoze izgrađen od čvrstih niti organiziranih u snopiće i snopove
Hitin- izgrađen je od glukoze uz jednu aminokiselinu
49. Što je celuloza?
Polimer glukoze
50. Koji su najrašireniji spojevi u živim bićima?
Proteini
51. Što su proteini?
To su makromolekule izgrađene od nekoliko stotina aminokiselina povezanih peptidnom
vezom.
52. Što je glikogen?
Najvažniji skladišni oblik glukoze.
53. Od čega je izgrađena svaka aminokiselina u građi proteina?
Izgrađena je od alfa ugljikovog atoma, amino skupine, aminokiselinskog ogranka i karboksilne
skupine.
54. Što je peptidna veza i napišite njezinu formulu. Koji je njezin rezultat?
Peptidna veza je veza kojom dolazi do spajanja aminoskupine jedne i karboksilne skupine
druge aminokiseline uz istodobno izdvajanje vode. Rezultat joj je lanac izgrađen od okosnice i
međusobno različitih aminokiselinskih ostataka.
55. Gdje se odvija sinteza proteina?
Odvija se na ribosomima.
56. Koje strukture razlikujemo kod proteina? Opiši ulogu svake.
57. Što su enzimi?
Enzimi su posebna vrsta proteina koja ubrzava kemijske reakcije.
58. Što su koenzimi, te što usporava enzimsku katalizu?
Koenzimi su enzimi koji osim proteina u građi imaju i drugu molekulu, a inhibitori usporavaju
enzimsku katalizu.
59. Što su lipaze, amilaze i peptidaze?
To su enzimi koji djeluju na makromolekule.
60. Koje pod vrste proteina postoje?
Podvrste proteina su: kolagen, miozin i aktin, antitijela, hormoni i keratin
61. Što je energija aktivacije?
Energija aktivacije je energija potrebna da bi molekula ušla u kemijske reakcije.
62. Koji je drugi naziv za DNA I RNA?
Deoksiribonukleinska kiselina i ribonukleinska kiselina.
63. Od čega su izgrađene DNA I RNA?
Izgrađene su od polinukleotidnih lanaca.
64. Koji je prvi korak u enzimskoj katalizi i po kojem načelu funkcionira vezanje supstrata i
enzima?
Prvi korak u enzimskoj katalizi je stvaranje enzim supstrat kompleksa, a enzim i supstrat
funkcioniraju po načelu ključ-brava.
65. Kako se zove mjesto na enzimu gdje se veže supstrat?
Zove se aktivno mjesto.
66. Vezivanje supstrata na aktivno mjesto naziva se?
Prijelazno stanje
67. Koje dušične baze postoje?
Purinske i pirimidinske.
68. Od čega su izgrađene nukleinske kiseline?
Od velikog broja nukleotida
69. Od čega je izgrađen nukleotid?
Od pentoze, fosfatne skupine i jedne dušične baze.
70. Što je polinukleotidni lanac?
Lanac izgrađen od velikog broja nukleotida.
71. Koje su dušične baze i koji su komplementarni parovi?
Imamo adenin, timin, gvanin, uracil i citozin. Komplementarni parovi su A-T I C-G
72. Tko je otkrio strukturu DNA i koje godine, te koja je njezina uloga?
Otkrili su je James i Crick Watson 1953.
73. Što je genom?
Genom je cjelokupna DNA nekog organizma ili stanice.
74. Uz pomoć slika objasnite udvostručenje DNA.

75. Koje vrste RNA postoje i koja im je uloga?

rRNA- IZGRAĐUJE RIBOSOME
mRNA- šalje uputu za sintezu proteina iz jezgre kroz citoplazmu na ribosome
tRNA- dovodi na ribosome odgovarajuću aminokiselinu
76. Što je genska uputa?
Genska uputa je specifičan redoslijed nukleotida.
77. Što je gen?
Gen je dio DNA koji posebnim redoslijedom nukleotida određuje osobine organizma
78. Objasni transkripciju i translaciju.
79. Kako dijelimo organizme prema njihovoj građi?
 Organizme prema građi dijelimo na jednostanične i mnogostanične.
80. Napiši uloge:
Robert Hooka- prvi upotrijebio riječ stanica
Anton van Leeuwenhoeka- otac mikroskopije i mikrobiologije
Rudolfa Virchowa- proučavao jezgru stanice
J. Schleidena- otac stanične teorije
Theodora Schwanna- otac stanične teorije
Dimitrija Ivanovskog- proučavao mozaičku bolestu duhana
Wendella Stanleya- otkrio da se virusi mogu kristalizirati
Martinusa Beijerincka- prvi upotrijebio riječ virus

81. Što je mikroskop?

Mikroskop je optička sprava koja nam služi za promatranje unutrašnje građe stanica i tvari
koje nisu okom vidljive.
82. Koje vrste mikroskopa postoje? Po čemu se razlikuju?
Imamo svjetlosni i elektronski, a razlikuju se po ukupnom povećanju mikroskopa, tehnici
korištenja i sustavima leća.
83. Označi dijelove mikroskopa na slici.

84. Koje su metode istraživanja stanica?(5)+1*

85. Kako dobijemo ukupno povećanje mikroskopa?
86. Koja su obilježja virusa?(5) Koja je njihova osnovna građa?
87. Kako sistematiziramo viruse?(4)
88. Koje su čestice uzročnici bolesti manje od virusa?
89. Kako se možemo obraniti od virusa?
90. Kako dijelimo prokariotske stanice?
91. Koje su im dvije osnovne funkcije?
92. Što su patogene bakterije?
93. Kako dijelimo bakterije morfološki a kako metabolički?
94. Koja je građa bakterija?
95. Što je postupak bojenja po gramu?
96. Koja je razlika u građi cijanobakterija i bakterija? Označi dijelove bakterije na slici.

97. Kako se bakterije razmnožavaju?

98. Što su endospore?
99. Što sadrže tilakoidi?
100. Koji su dijelovi životinjske eukariotske stanice?

101.Označi dijelove na slici, te ispod napiši sve njihove funkcije.

1) ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM-
a) -
b) -
2) GOLGLIJEVO TIJELO-
3) JEZGRA-
a) -
b) -
c) -
d) -
e) -
4) LIZOSOMI
5) PEROKSISOMI-
6) MITOHONDRIJ-
7) RIBOSOMI
8) CENTIOLI-

1. 102.Koja je razlika između hrapavog ER-a i glatkog?

2. 103. Što su cisterne? Koja je uloga stanične stijenke?
3. 104.Koja je razlika između građe eukariotskih stanica i prokariotskih?
4. 105. Što su plastidi? Što je atocijan?
5. 106. Koja je uloga vakuole?
6. 107. Što su leukoplasti, kromoplasti i kloroplasti?
7. 108.Što je to endosimbiotska teorija?
8. 109. Koja je uloga stanične membrane?
9. 110. Koje dvije vrste transporta postoje?
10. 110. Tko je otkrio model tekućeg mozaika i koje godine? Kakav je to model?
11. 112. Kakve vrste proteina razlikujemo? Zašto je membrana selektivno permeabilna?
12. 113.Koje su funkcije proteina u membrani?
13. 114. Koje tri vrste membranskih ugljikohidrata razlikujemo?
14. 115. Opiši građu kloroplasta.
15. 116. Što je difuzija a što osmoza i koja je njihova razlika?
16. 117. Kakve vrste difuzije postoje? Koje vrste proteinskih prenositelja razlikujemo?
17. 118. Kakve vrste otopina razlikujemo i objasni svaku.(3)
18. 119.Što je natrij/kalijeva crpka i što je potrebno za njezinu funkciju?
19. 120. Što je fagocitoza, a što pinocitoza?
20. 121.Objasni egzocitozu i endocitozu.
21. 122. Što je kinetička energija, kemijska, a što potencijalna?
22. 123. Kakve su anaboličke, a kakve kataboličke reakcije?
23. 124. Koja je energetska vrijednost hrane?
24. 125. Što je fotosinteza, od koja dva procesa se sastoji, gdje se odvija, objasni detaljno!
25. 126.Što je stanično disanje, a što glikoliza?
26. 127. Što je vrenje i koje vrste razlikujemo?
27. 128. Koliko molekula ATP-a dobivamo glikolizom, koliko Krebsovim ciklusom i koliko dišnim
lancem?
28. 129.Objasni procese Krebsov ciklus i oksidativnu fosforilaciju.
29. 130.Što je nasljeđivanje?
30. 131.Što je mitoza, a što mejoza?
31. 132. Objasni pojam haploida i diploida, te njihovu razliku.
32. 133. Objasni što stanični ciklus označava jednostaničnim, a što mnogostaničnim
organizmima.
33. 134. Objasni faze staničnog ciklusa (detaljno!).

Faza G1-

Faza S-

Faza G2-

Faza G0-
 34. 135. Što je kromatin i od čega je izgrađen?
35. 136. Tko sve može obavljati fotosintezu i o čemu ovisi njezina brzina (3)?
36. 137. Što znači aeroban, a što anaeroban?
37. 138. Po čemu se životni ciklus biljaka razlikuje od životinjskog životnog ciklusa?
38. 139.Što određuje G1 faza?
39. 140. Što podrazumijevamo pod diobu, koja dva procesa?
40. 141. Što je dioba mitozom mnogostaničnim, a što jednostaničnim organizmima?
41. 142. Od čega je izgrađen nukleosom?
42. 143. Opiši događaje u:

PROFAZI-

PROMETAFAZI-

METAFAZI-

ANAFAZI-

TELOFAZI-

43. 142. Označi dijelove procesa mitoze na slici.

44. 143. Što je kontaktna inhibicija?
45. 144.Što je tumor i kako nastaje?
46. 145.Koji su vanjski a koji unutarnji signali staničnog ciklusa?
47. 146. Što je mejoza?
48. 147.Označi dijelove mejozu I. i mejozu II., te njihove faze.
49. 148. Što su tetrade?
50. 149.Što je crossingover?
51. 150.Koliko stanica nastane nakon 14 uzastopnih dioba od jedne stanice majke?
52. 151.Što je gametogeneza?
53. 152.Objasni oogenezu i spermatogenezu, te gdje se odvijaju.
54. 153. Što je oocita II.?
55. 154. Objasni sastave spermija!
56. 155. Što je grafov folikul?