Professional Documents
Culture Documents
AORTA
ESEJ
MAHIR TRNKA
INDEKS BROJ: 0053-09/VST
SMJER: SESTRINSTVO
TRAVNIK,
21.02.2010.GODINE
SADRŽAJ STRANA
1.UVOD 3
2.GRANE AORTE
6.LITERATURA 7
2
1.UVOD
Aorta je glavna krvna arterijelna žila, koja izlazi iz srca, te razdjeljuje krv po čitavom tijelu.
Proteže se od lijevog ventrikula sve do četvrtog lumbalnog kralješka, gdje daje dvije velike grane:
arteriae iliacae communes, a sama se nastavlja kao aorta caudalis, koja predstavlja njen terminalni
dio.
Aorta izlazi iz lijevog ventrikula ide iza tr. pulmonalis prema gore i naprijed i nešto na desno,
zatim u visini corpusa III vertebrae thoraciace, zavija u luku prema natrag i poviše bronchus sinister,
te iza njega silazi prema dolje, na lijevoj strani columnae vertebralis, do sedmog ili osmog toraklanog
kralješka, odakle ide prema medijalnoj liniji. Probija dijafragmu kroz hiatus aorticus, dolazi u
abdomen gdje se nalazi ventalano od columnae vertebralis u medijalnoj liniji, i tako dopire do
četvrtog lumbalnog kralješka. Takođe, aorta se prialgođava krivini kičme u dorsovaentralnom smislu,
tako da u toraklanom dijelu pravi konkavitete prema naprijed, a u lumbalnom lagani konveksitet.
Aorta na svom početku pokazuje malo proširenje – bulbus aortae, a zatim se postepeno
umanjuje u promjeru. Dijelimo je na aortu ascendens - početni dio, zatim arcus aortae - horizontalni
dio i aorta descendens – silazni dio, koji je ujedno i najveći kojeg prema položaju gdje se nalazi
dijelimo na aorta thoracica i na aorta abdomınalis.
2.GRANE AORTE
AORTA ASCENDENS – nalazi se iza tr. pulmonalis, a sa desne strane ima auriadu dextru i venu
cavu superior s lijeve i straga ima tr. pulmonalis i ar. pulm. Dextra. Daje dvije art. cornonarie cordis.
ARCUS AORTAE – ide skoro horizontalno prema nazad i lijevo te prelazi u aortu descendes.
Dajući velike koraterale smanji se u promejru, te čini tzv.istlmus aortae, koji je ujedno i granica
ızmeđu arcusa i aorte descendes. Od arcus aortae odlaze truncus brachiocephalicus, art. carotis
communis sinistra i art. subclavia sinistra.
3
AORTA THORACICA – proteže se od četvrtog torakalnog kralješka do hiatus aorticus. Nalazi
se u cavum mediastinale posterius (stražnjem mediastinumu), iza art. pulmonalis sinistra iza
bronchus sinister i art. i v. bronchales sin. i iza v. pulmonales sin., zatim dolazi u kontakt s
ezofagusom, kojemu stoji najprije na lijevoj strani, a zatim se kržzaju u formi slova x, tako da aorta
ide prema desnoj strani, a esofagus lijevo i ispred aortae. Kroz hiatus aorticus prolazi i ductus
thoracicus skupa sa aortom. Aorta thoracica daje male kolateralne ogranke, od kojih su neki
parietalni, a neki visceralni.
Aortae ascendens daje samo dvıje arteriae coronarie cordis dextra i sinistra.
Polazı odmah na početku aorte, tačnije iz sinus Valsavae ventralis (dexter) poviše valvulae
semil. dextrae, ide na desnu stranu uložena u sulcus coronarius cordis i tako dolazi na stražnju stranu
srca. Daje najprije jedan ili dva ogranka za conus arteriosus i male ogranke za desnu ariculu. Daje
zatim grane za zid desnog ventrikula, a u visini sulcus interventricularis posterior daje svoju najveću
granu ramus interventricularis, koja ide kroz sulcus sve do vrha srca dajući grane za pars muscularis
septi i za desni i za lijevi ventrikul.
Polazi iz sinus Valsavae sinister, ide na lijevu stranu i natrag ızmeđu truncus pulmonalis i
lijevog atrija. Dolazi na prednju stranu srca i odmah se dijeli na dvije veće grane: ramus
4
ineterventricularis ide u sulcus interventricularis ventralis sve do vrha, oko kojeg zavija te dolazi i na
stražnju stranu. Daje grane za prednju stranu lijevog i desnog ventrikula.
TRUNCUS BRACHICEPHALICUS - je neparan i polazi od konveksiteta luka aorte u visini donjeg ruba
rebrane hrskavice prvog rebra. Ide prema gore lateralno od art. carotis communis sinistrae, udaljuje
se od nje idući prema gore medijalno od v. brachiocephalicae dextrae pleure, i desnog pluća, ispred
tracheae, a iza mambruma, od kojeg ga odjeljuje polazeća vlakna m. Sternohyoideusa i m.
Sternothyreaideusa. Gore dolazi od visine donjeg ruba klavikule. Ne šalje kolateralnih grana nego se
tu račva na dva dijela: arteria subclavia dextra i arteria carotis communis dextra.
Postoji lijeva i desna. Lijeva je duža radi toga što izlazi direktno iz aorte, a desna izlazi iz
truncus brachiocephalicusa. Desna izlazeći iz truncus brachiocephalicus u visini sternoklavikularnog
zgloba, ide vertikalno prema gore, iza m. sternothyreaideusa i m. sternohyoideusa fasciae colli
mediae i m. omohyoideus a ispred fasciae colli profundae. Medijalno od nje nalazi se trachea,
oseophagus, glandula thyreoidea, nevri laryngei inferiores a nešto gore larynx i pfarinx. Lateralno i
prema natrag od nje stoji vena iugularis interna, a ızmeđu njih sa stražnje strane ide n. Vagus koji je
skupa umotan u jednu ovojnicu. Ispred tog živno – nervnog sklopa ide ramus descendes, nevri
hypoglossi i rami cardiaci superiores nevri vagi. Ima dva terminalna ogranka art. carotis externa i art.
carotis externa. Ondje gdje se one odvijaju, postoji jedna mala žlijezda puna krvnih žila i nerva, a
građena je iz mnogo kromafilnih stanica. Nazvana je glomus caroticum.
Kao terminalna grana art.carotis communis počinje u visini gornjeg ruba tireoidne hrskavice,
a dopire do collum mandibulae gdje daje svoje terminalne ogranke art. temporalis superficialis i art.
maxillaris. Idući od svog početka prema gore art. carotis externa prolazi redom ispod m.
Sternocleidomastoideusa, zatim ispod nervusa hypoglossus , ispod venter posterior m.digastrici te
5
ispod m. stylohyoideusa dolazi u gl. parotis kroz koju prolazi medijalno od v. ıugularis externae
medijalo od nervus auriculotemporalisa i n. facialisa te daje terminalne ogranke.
Prema art. carotis interni art. carotis externa lezi pri polasku od zajedničkog trunkusa
ventralno i nešto medijalno, zatim je ukršta od sprijeda i dolazi lateralno od internae.
Art. carotis externa šalje ove veće kolateralne grane 1. Art. thyiroidea superior, 2. Art.
lingualis, 3.art. facialis i još neke manje grane za okolna tkiva.
Grana se po larinksu i gl. thyreoide i odlazi malo poviše mjesta gdje se art. carotis ext. odvaja
od art. carotis communis. Ide horizontalno naprijed i medijalno. Zavija dole i dolazi do gl.
thyreoideae. Leži na m. constructor pharyngis medius. Daje sljedeće ogranke: ramus infrahyoıdeus,
zatim ramus ternoclaudomastoideus, ramus cricothyreoideus.
ART. LINGUALIS
Polazi nešto poviše art. thyroideae superior ide medijalno prema cronu maius ossis hyoidei
zavija pokraj velikog roga prema gore ide u kosom i valovitom toku naprijed i gore. Osobito je
vrijedan njen odnos sa n. hypoglossusom koji ide sa laterlane strane m. hyoglossusa, arterija ide pak
ispod tog mišića tj. sa medijalne strane. Zbog takvog odnosa služı n. hypoglossus kao putokaz kojim
ćemo naći aretriju kad nam treba za povezivanje. Arterıa lingualis daje sljedeće grane: ramus
suprahyoideus, rami dorsales linguae, art. sublingualis, art. profunda linguae.
ART. FACIALİS
Počinje na prednjoj strani arterije carotis externae malo poviše polaska art. lingualis. Ide
prema gore i medijalno te dođe na stražnju stranu glandulae submandibularis, zatim zavije oko
donjeg ruba mandibule. Art.palatina ascendes odlazi odmah na početku art. facialis.
ART. OCCIPITALIS
Polazi sa stražnje strane art. carotis externa u visini art. fascialis. Ide prema natrag i gore
ispod sternocleidomastoideusa a ispred i lat. od vene ıugularis internae. Daje sljedeće grane: ramus
descendes, ramus menıngeus, ramus auricularis, dok završne grane idu prema tjemenu lobanje te
opskrbljuju m. occipitalis, mm epicraniii kozu lobanje.
6
6.LITERATURA