Arterije glave i vrata

Hadifejzovi Maida
Aorta
 Pars ascedens aortae (aorta ascedens)
Arcus aortae
Pars thoracica aortae (aorta thoracica)
Pars abdominalis aortae (aorta
abdominalis)
 Grane arcusa aortae su:
truncus brachiocephalicus
a. carotis communis sinistra
a. subclavia sinistra
 Truncus brachiocephalicus
neparni organ koji polazi sa konvaksiteta aorte, u razini donjeg ruba 1. rebarne
hrskavice. Usmjeren je prema gore. Nalazi se lateralno od a. carotis communis
sinistra i medijalno od desne brahiocefaline vene i desnog plua. Ispred je
dunika, a iza prsne kosti, od koje ga odjeljuju vlakna miia m. sternohyoideus i
m. sternothyroideus. Prema gore dopire do razine donjeg ruba kljune kosti.
Nema postraninih ogranaka. ve se u razini donjeg ruba klavikule dijeli na:
a. carotis communos dextra
a. subclavia dextra
 A. carotis communis dextra
Odvaja se u razini sternoklavikularnog zgloba, usmjerena je okomito prema gore.
Nalazi se iza miia m. sternothyroideus, m. sternohyoideus i m. omohyoideus.
Nalazi se izmeu srednjeg i dubokog lista vratne fascije. Medijalno od desne
zajednike karotidne arterije su dunik, jednjk, titna ljezda, malo gore grkljan i
drijelo. Lateralno i straga je v. jugularis interna, a izmeu nje i zajednike karotide,
sa stranje strane prolazi n. vagus.
ilno-nervni snop vrata: a. carotis communis (medijalno), v. jugularis
interna (lateralno) i n. vagus (u sredini i straga)
 A. carotis communis dextra u pravilu ne daje postranine ogranke. Zavrni ogranci
su:
a. carotis externa
a. carotis interna
Na ravitu zajednike karotidne arterije sjeteno je malo osjetno tijelo s brojnim
krvnim ilama i ivcima, glomus caroticum.

A. carotis communis sinistra je izravni ogranak luka aote. Djelom lei u prsnoj
upljini. Usmjerena je koso prema lijevoj strani, iza lijeve brahiocefaline vene, dok
ne dosegne lijevi sternoklavikularni zglob, a potom tok odgovara toku a. carotis
communis dextra.
 A.carotis externa

odvaja se od zajednike karotidne aterije u visini gornjeg ruba titne hrskavice,

dopire do donje vilice gdje daje zavrne ogranke. Na svom putu a. carotis externa
prolazi ispod m. sternocleidomastoideus-a, n. hypoglossus-a, te ipod venter posterior
m. digastrici i m. stylohyoideus-a. Potom dolazi na paroidnu ljezdu, prolazi
medijalno od aurikulotemporalnog i linog ivca, te daje zavrne ogranke.
Na ravitu, a. carotis externa lei medijalno od a. carotis internae, potom je kria
sprijeda i dolazi lateralno od nje.
 postranini ogranci su:
a. thiroidea superior
a.pharyngea ascedens
a. lingualis
a. facialis
a. occipitalis
a. auricularis posterior

zavrni ogranci su:

a. temporalis superficialis
a. maxillaris
 A. thyroidea superior
Odvaja se malo iznad a. carotis communs,
usmjerena je vodoravno prema naprijed i
medijalno. Potom zavija ka dolje i dolazi do
titne lijezde. U poetki je pokrivena
povrinskim listom vratne fascije, a u
silaznom dijelu je smjetena ispod m.
omohyoideus i m. sternothyroideus a,
odenosno srednjeg lista vratne fascije.

Postranini ogranci:
a. infrahyoideus
r. sternocleidomastoideus
a. laryngea superior
a. cricothyroideus
r. glandularis arterior
a. auricularis osterior
 zavrni ogranci:
r. glandularis anterior, posterior et lateralis

a. laryngea superior odvaja se na mjestu gdje a. thyroidea superioe zavija prema dolje.
Probija membranu thyroideu i ulazi u grkljan. Opskrbljuje epiglotis i miie grkljana.
 A. pharyngea ascendens

Polazi sa stranje strane a. carotis externae.

Usmjerena je ka gore izmeu drijela i a.
carotis internae do baze lobanje.
Postranini ogranci:
rr. pharyngei
a. tympanica inferior

Zavrni ogranak:
a. meningea posterior ulazi kroz foramen
jugulare u lubanjsku duplju i grana se po tvrdoj
modanoj ovojnici stranje lobanjske jame
 ARTERIA LINGUALIS

Odvaja se od a. carotis externae neto iznad a. thyroideae superior. Usmjerena je

prema medijalno. a pokraj velikog roga jezine kosti zavija prema gore. Ulaz u jezik i
dopire do njegovog vrha kao a. profunda linguae.

- Kolateralne grane: - Terminalna grana:

1. R. suprahyoideus A. profunda linguae
2. Rr. dorsales linguae
3. A. sublingualis
 a. sublingualis odvaja se pije nego to a. lingualis ue u jezik. ide paralelno
sa izvodnim kanalom submandibularne grane. Grana se u miiima jezika.
a. profunda linguae - plolazi izmeu m. genioglossus i m. longitudinalis
inferior, do vrha jezika i daje ogranke za miie jezika.
 ARTERIA FACIALIS
Polazi sa prednje strane a. carotis externae, neto iznad polazita a. lingualis
Ide prema gore i naprijed, prislonjena na m. constrictor pharyngis medius, a prolazi ispod venter
posterior m. digastrici i m. stylohyoideus i dospijeva u regio submandibularis.
Ide sa unutranje strane gl.submandibularis. Zavija oko donjeg ruba mandibule i dospijeva na
lice.
U valovitom toku ide ka medijalnom onom uglu .

Kolateralne grane: Terminalna grana:

1. A. palatina ascendens A. angularis - anastomozira sa a. dorsalis nasi (a. ophtal mica )
2. Rr. glandulares externo interna carotis anastomoza
3. A. submentalis
4. A. labialis inferior
5. A. labialis superior
6. Rr. musculares
7. A. nasalis lateralis
 A. palatina ascendens usmjerena je prema gore i vaskularizira meko nepce.
Rr. glanulares za submandibularnu ljezdu
A. submentalis - odlazi od a. facialis izmeu submandibularne ljezde i mandibule.
Usmjerena je vodoravno prema naprijed, uz polazite m. mylohyoideus- a, lei na
unutranjoj strani mandibule. Sprijeda prelazi peko donjeg ruba mandibule u
podruje brade. Anastomozira s a.. sublingualis i a. labialis inferior.
 a. labialis inferior odvaja se u visini kuta usana, i dolazi na donju usnu
gdje anastomozira s arterijom sa suprotne strane i a. submentalis.
a. labialis superior odvaja se takoe u visini kuta usana, usmjerena je
medijalno u gornju usnu i anastomzira s istoimenom arterijom
suprotne strane.
a. angularis ulazi u medijalni oni kut, anastomozira s a. dorsalis nasi
 A. occipitalis

o Odvaja se sa stranje strane a. carotis externae.

o Usmjerena je prema gore, nazad i neto lateralno.
o Ukrta sprijeda v. jugularis internu i r. externus n. accessorii.
o Ide izmeu processus transversus atlasa i processus mastoideusa i dospijeva u svoj
sulcus. Na tom dijelu je pokriva m. splenius, a na njegov medijalni rub dijeli se na
terminalne grane koje teku sasvim povrinski.

Kolateralne grane:
1. Rr. musculares
2. R. descendens
3. R. meningeus
4. R. auricularis
5. A. stylomastoidea

Terminalne grane: Rr. occipitales

 A. auricularis posterior
polazi s sranje strane a. carotis externa, iznad a. occipitalis
lei uz stranji rub digastrinog miia, prolazi kroz parotidnu ljezdu ili ispod
nje, te se nastavlja okomito ka gore izmeu mastoidnog nastavka temporalne
kosti i aurkule
Postranini ogranci:
a. stylomastoidea
a. tympanica posterior
r. occipitalis
r. partideus
Zavrni ogranci:
rr. auriculares
 A. stylomastoidea prolazi kroz formen stylomastoideum, i ulazi u canalis facialis. U
kanalu daje ograna, r. stapedius za m. stapedius, a nakon toga kroz hiatus n. facialis,
dolazi na tvrdu modanu ovojnicu. Daje grane, rr. mastoidei, za mastoidn zrane
komore.
A. tympanica posterior kroz kanali canaliculus chordae tympani, ulazi u bubnjite.
R. auricularis po medijalnoj plohi une kolje. Neke granice probijaju unu
koljku i dolaze na njenu prednju stranu.
 A. temporalis superficialis

o Manja terminalna grana a. carotis externae. Polazi u visini vrata mandibule, usmjrena je prema gore
isped aurikule kroz parotidnju ljezdu, kria s vanjske strane stranji dio zigomatinog luka, i nastravlja
se prema lobanjskom svodu.

o Kolateralne grane:
1. A. transversa faciei
2. Rr. parotidei
3. Rr. auriculares anteriores
4. A. zygomaticoorbitaliis
5. A. temporalis media

oTerminalne grane:
1. R. frontalis
2. R. parietalis
 a. transversa faciei odvaja se u visini vrata mandibule. Usmjerena je prema naprijed
po vanjskoj strani m. masseter- a iznad parotidnog kanala, a ispod zigomatinog luka.
Grana se iznad miia m. buccinator i anastomozira s a. facialis, a. buccalis, a.
infraorbitalis i a. alveolaris superior posterior.
rr. auriculares anteriores za prednju stranu aurkule
a. zygomaticoorbitalis prolazi gornjim rubom zigomatinog luka, u podvostruenju
temporalne fascije i grana se po postraninom dijelu m. orbicularis oculi.

a. temporalis media probija temporalnu

fasciju i m . temporalis, i nalazi se u brazdi
temporalne kosti.
r. frontalis - prednji zavrni ogranak, grana se
po koi pednjeg dijela lobanje i miiima.
r. parietalis stranji zavrni ogranak,
usmjeren ka gore i straga. Grana se po
parijetalnom podruju. Anastomozira s a.
auricularis posterior, a. occipitalis i r. frontalis.
 A. maxillaris
o Druga, vea terminalna grana a. carotis externae.
o Polazi u visini collum mandibulae u parotidnoj loi, a zavrava u
fossa pterygopalatina.
o Tok joj je valovit i usmjeren medijalno.
Pars mandibularis: Pars pterygoidea:
1. A. auricularis profunda 1. A. temporalis profunda posterior
2. A. tympanica anterior 2. A temporalis profunda anterior
3. A. alveolaris inferior 3. A. masseterica
4. A. meningea media 4. A. buccalis
5. R.meningeus accessorius 5. Rr. pterygoidei
Pars sphenomaxillaris
1. A. alveolaris superior posterior
2. A. palatina descendens
3. R.pharyngeus
4. A. canalis pterygoidei
A. infraorbitalis i a. sphenopalatina
Pars mandibularis:
a. auricularis profunda ulazi u vanjski sluni hodnik i zavrpaa na bubnjiu
a. tympanica anterior ulazi u bubnjite
a. alveolaris inferior ulazi u canalis mandibulae zajedno s n. allveolaris
inferior, prije ulaska u kanal daje r. mylohyoideus, za istoimeni mii. A kroz
foramen mentale dale r. mentalis koji dolazi na bradu.
a. memingea media kroz foramen spinosum ulazi u lobanjsku upljinu, i daje
granke r. parietalis i r. frontalis, r. petrosus i a tympanica superior.
Pars pterygoidea:
a. masseterica pristupa na duboku stranu ovog miia
a. temporalis profunda anterior usmjerena je prema gore uz vanjsku stranu
velikog krila sfenoidalne kosti, sitni ogranci se probiaju u dubinu temporanog
miia
a. temporalis profunda posterior prlazi izmeu ljuske temporalne kosti i
miia, opskrbljuje njegov stranji dio
a . buccalis na vanjskoj strani m. buccinator- a i anastomozira s a. facialis, a.
transversa faciei, a. infraorbitalis i a. alveolaris superior posterior.
Pars sphenomaxillaris:
a. alveolaris superior posterior ulazi u gornju vilicu kod tuber maxillae
a. infraorbitalis s istoimenim ivcem prolazi kroz fissura orbitalis inferior, u
infraorbitalni sulkus i kanal, te kroz foramen infraorbitale izlazi na lice gdje daje
brojne ogranke. U infraorbitalnom kanalu daje aa. alveolares superiores
anteriores.
a. canalis pterygoidei kroz istoimeni kanal, zavrava u blizini tube
a. palatina descendens kroz canalis pterygopalatinus, usmjerena prema dolje i
dolazi na tvrdo nepce kao a. palatina major. Daje aa. palatne minres za meko
nepce.
a. sphenopalatina zavrni ogranak a. mxillaris. Ulazi u nosnu upljinu kroz
foramen pterygopalatinumi daje vie arterija: aa. nasales posteriores laterales i
rr. septales posteriores.
 A. carotis interna
Odvaja se od a. carotis communisu
visini gornjeg ruba titne hrskavice.
Usmjerena je prema gore i
medijalno, i kria s vanjske strane a.
carotis externu. Prolazi ispod
miia m. stylopharingeus i m.
styloglossus. Ispred vratnog dijela
unutarnje karotidne arterije nalazi
se vratno produenje parotidne
lijezde, atraga duboki list vratne
fascije, medijalno drijelo, lateralno
je v. jugularis interna i n. vagus.

sinus caroticus
ateroskleroza
 A. carotis interna dolazi do baze lobanje i ulazi u karotidni kanal, canalis
caroticus, u kojem je prvo usmjerena ka gore, a potom zavija prema naprijed i
medijalno i izlazi iz kanala. Nakon toga prelazi preko vezivne ploe koja zatvara
foramen lacerum, i ulazi u sulcus caroticus ossis sphenoidalis, a potom u sinus
cavernosus. U kavernoznom sinusu usmjerena je prema gore, te potom zavija
prema naprijed do razine nastavaka, processus clinoideus anterior, i skree
prema medijalno i straga, probija duru i prelazi u zavrni ogranak a. cerebri
media. U kavernoznom sinusu zavoji unutranje arerije ine koljeno, siphon
caroticum. U sinusu arterija s laterlane strane kria vidni ivac.
 Prema smjetaju razlikuju se 4 dijela arterije:
1. pars cervicalis vratni dio arterije, prije ulaska u karotidni kanal. U tom
dijelu arterija ne daje postranine ogranke, ve se samo nalazi sinus caroticus.
2. pars petrosa dio arterije u priramidi temporalne kosti, odnosno u
karotidnom kanalu. Tu se odvajaju: aa. caroticotympanicae, koje kroz istoimena
kanale ulaze u bubnjite i a. canalis pterygoidei, smjetena u istoimenom kanalu.
3. pars cavernosa dio arterije koji prolazi kroz kavernozno sinus. Daje
manje ogranke za tentorij (r. basalis tentorii i r. marginalis tentorii), meke
modane ovojnice (r. meningeus), hipofizu (a. hypophisialis inferior), sinus
kavernozus (r. sinus cavernosi), kranijalne ivce (rr. craniales).
4. pars cerebralis dio arterije nakon njenog izlaza iz kavernoznog sinusa, a
najznaajniji ogranak je a. ophthalmica. Cerebralni dio daje arterije koje
vaskulariziraju mozak, aa. encephali.
 A. ophthalmica

najvea postranina grana unutarnje

karotidne arterije. Odvaja se
medijalno od nastavka, processus
clinoideus anterior, neposredno
nakon to je a. carotis interna probila
modane ovojnice. Ulazi zajjedno u
optiki kanal, canalis opticus, u
kojem je smjetena ispod i malo
lateralno od vidnog ivca. Potom
ulazi u orbitu, lei uz medijalni zid
orbite. Usmjerena je prema naprijed
uz donji rub m. obliquus bulbi
superior, i dijeli se na terminalne
ogranke a. supratrochlearis i a.
dorsalis nasi.
 Postranini ogranci su: Zavrni ogranci:
a. centralis retinae a. supratrochlearis
a. lacrimalis a. dorsalis nasi
r. meningeus reccurens
aa. ciliares posteriores breves
aa. ciliares posteriores longae
aa. musculares
a. supraorbitalis
a. ethmoidalis anterior
a. ethmoidalis posterior
aa. palpebrales superiores
 a. centralis retinae ostatak je a. hyaloidea. Ima izvanokularni i okularni dio, pars
extraocularis et intraocularis.
a. lacrimallis
a. supraorbitalis incisura supraorbitalis
a- ethmoidalis posterior foramen ethmoidale posterius, ogranci za duru i
olfaktorni bulbus
a. ethmoidalis anterior foramen ethmoidalis anterius, daje ogranke r. meningeus
anterior, rr. septales anteriores i. rr. nasales anteriores laterales
a. supratrochlearis incisura frontalis
a. dorsalis nasi usmjrena je prema medijalno i dolje, promija m. orbicularis oculi
iznad lig. palpebrale mediale i anastomozira s a. angularis. Daje ogranke za suznu
vreu i korjen nosa.
 Aa. encephali
Glavne grane:
a. chorioidea anterior
a. cerebri anterior
a. cerebri media
a. communicans posterior

A. communicans anterior (grana

a. cerebri anterioris), a cerebri
anterior, a. communicans
posterior i a. cerebri postreior
(grana a. basilaris) zatvaraju na bazi
mozga krug, circulus arteriosus
cerebri (Willisi). peko ovoga
kruga ostvaruje se komunikacija
izmeu unutarnjih karotidnih
arterija i vertebralnih arterija.
 Potkljuna arterija (a. subclavia)

Topografski dojelovi:

Grudni ili preskalenski dio

Vratni ili meuskalenski dio
Potkljuni ili vanskalenski dio

Grane
A. thoracica interna
A. vertebralis
Tr. costocervicalis
A. cervicalis profunda
A. intercostalis suprema
Tr. thyrocervicalis
A. thyroidea inferior
A. cervicalis ascendens
A. cervicalis superficialis
A. suprascapularis
A. transversa colli
 A. vertebralis
polazi sa gornje strane poetnog dijela a.
subclaviae, usmjerena je prema gore, straga i
lateralno. Razlikujemo 4 dijela: pars
prevertebralis, transversaria, atlantica et
intracranalis.
Dopire do poprjenog nastavka 7 vratnog
kraljeka te potom, praena venskim spletom,
prolazikroz otvore, foramina transversaria 6 do 2
vratnog kraljeka. Nakon toga prolazi kroz otvor
na atlasu, foramen transversarium atlantis, i
okruuje sa stranje strane lateralne mase atlasa.
Potom lei u sulcus a. vertebralis atlantis, probija
membranu atlantooccipitalis posterior i tvrdu
modanu ovojnicu i kroz foramen occipitale
magnum ulazi u lobanju.
 Usmjerena je prema gore,
koso okruuje prednji i
lateralni dio produene
modine i u sredinjoj crti
udruuje se s vertebralnom
arterijom sa suprotne strane
tvorei a. basilaris. A.
basilaris je usmjerena prema
naprijed u sulcus medialis
pontis, a na gornjem rubu se
dijeli na 2 zavrna ogranka, a.
cerebri posterior dextra
et sinistra.
 Od pars transversaria a. vertebralis odvajaju se:
rr. spinales
rr. musculares

Od pars intracranialis a. vertebralis:

rr. meningei
a. inferior posterior cerebelli
a. spinalis anterior
rr. medullares mediales
rr. medullares laterales
 ogranci a. basilaris:
a. inferior anterior cerebelli
aa. pontis
aa. mesencephalicae
a. superior cerebelli
a. cerebri posterior zavrna grana a.
basilaris. Usmjerena je prema gore,
lateralno i straga i grana se po
okccipitalno renju.
Vene
 V. cava superior

Gornja uplja vena je 5-6 cm dugo

stablo, smjeteno desno od uzlazne
aorte, iza desnog ruba prsne kosti.
S desne strane nalaze se desno
pluno krilo i pleura. U razini
treeg desnog sternokostalnog
zgloba uliva se ulazi u desni atrij.
Gornja ulja vena nema zalistaka.
Nastaje spajanjem vv.
brachiocephalicae, prima i v.
azygos, koja skuplja krv sa
stranjih i bonih strana trupa. V.
cava superior skuplja krv iz gornjeg
dijela tijela koje su razdijelije aa.
carotides communes, aa.
subclaviae i aa. intercostales.
 V. brachiocephalica

nastaje spajanjem v. jugularis interna i v. subclavia. Mjesto njihovog

spajanja naziva se venski kutom, angulus venosus, a smjeteno je neposredno
iza sternoklavikularnog zgloba. Povezane su listovima vratne fascije, koji
spreavaju njihovo kolabiranje i stalno dre njihov lumen otvorenim. Budui da
je gornja uplja vena smjetena na desnoj strani, desna je brahiocefalina vena
kraa je od lijeve. Desna brahiocefalina vena duga je oko 2 cm i usmjerena je
okomito, dok je lijeva, dua vena, usmjerena vodoravno.
pritoke v. brachiocephalicae:
v. thyroidea inferior
v. cervicalis profunda
v. vertebralis
v. intercostalis suprema
v. intercostalis superior sinistra
vv. thoracicae internae
 V. jugularis interna

U nju se sliva krv iz a.carotis communis ali su

joj ogranci drugaije raporeeni. poetni dio
unutarnje jugularne vene je proiren i naziva se
bulbus v. jugularis superior. Bulbus se nalazi
u foramen jugulare. U bulbus vene jugularis
interne se ulivaju unutarnje vene glave.
Usmjerena je prema karotinom trokutu i s a.
caroris communis i n. vagus-om ini ilno-nervni
snop vrata. Zavrni dio unutarnje jugularne vene,
iznad venskog ugla, je proiren i naziva se
bulbus v. jugularis inferior. U njemu se
nalaze zalisci koji sprijeavaju vraanje krvi.
 Glavni pritoci v. jugularis Manji pritoci:
internae: vv. pharyngeae
v. facialis vv. meningeae
v. retromandibularis v. lingualis
v. jugularis externa v. thyroidea superior
sinus durae matris v. sternocleidomastoidea
vv. diploicae v. laryngea superior
vv. emisariae
vv. encephali
vv. orbitae
 V. facialis

skuplja krv iz podruja a. carotis extereae, a

prati a. facialis
prije ulaska u v. jugularis internu spaja se s v.
retromandibularis
poinje kao vena angularis
Pritoci v. facialis:
v. angularis
vv. supratrochleares
v. supraorbitalis
vv. palpebrales superiores
vv. nasales externeae
vv. palpebralesinferiores
v. labialis superior
vv. labiales inferiores
v. profunda faciei
vv. parotideae
v. palatina externa
v. submentalis
 V. retromandibularis

odgovara podruju a. temporalis

superficialis i a. maxillaris
glavni korjeni su vv. temporales
superficiales i v. maxillaris
v. maxillaris poinje iz plexus pterygoideus
u koji se ulivaju: vv. meningeae mediae, vv.
temporales profundae, c. canalis
pterygoidei, vv. auriculares anteriores, vv.
parotideae, vv. auriculares, vv. tympanicae
i v. stylomastoidea.

Glavne pritoke:
v. temporalis media
v. transversa faciei
 V. jugularis externa
Nastaje spajanjem v. auricularis posterior i
anastomotske grane s v.. retromandibularis
smjetena je neposredno ispod platizme i
prelazi preko lateralne strane m.
sternocleidomastoideus-a
uliva se u v. jugularis interna

Glavni pritoci:
v. auricularis posterior
v. jugularis anterior ispod donjeg ruba
mandibule, blizu sredinje linije. Usmjerena je
u dubinu, izmeu povrnog i srednjeg lista
vratne fascije spaja se s istoimenom venom sa
suprotne strane, inei arcus venosus
jugularis.
v. suprascapularis
vv. transversae cervicis