ANATOMIJA – PITANJA ZA ISPIT

I PARCIJALA

1. Nabrojati kosti viscerocraniuma

a) Maxilla
b) Mandibular
c) Os palatinum
d) Os zygomaticum
e) Os nasale
f) Os lacrimale
g) Concha nasalis inferior
h) Vomer
i) Os hyoideum

2. Facies posterior pars petrosae – gradi prednji zid stražnje lobanjske jame. U njemu leži
hemisfera malog mozga I veći dio moždanog stabla. Tu se nalazi Porus acuticus internus,
koji void u Meatus acusticus internus, te kroz njega prolaze Nervus facialis (VII), Nervus
statoacusticus (VIII) I Aa. I Vv. Labyrinty.

3. A) IV kranijalni nerv – n. trochlearis

B) III kranijalni nerv – n. oculomotorius

C) IX kranijalni nerv – n. glossopharyngeus

4. Columna vertebralis (karakteristike) – kičma je graĎena od 33-34 pršljena koji su

meĎusoobno povezani zglobovima, ligamentima I mišićima. Predstavlja oslonac cijelog
skeletal, omogućava uspravan stav, nosi težinu glave, gornjih ekstremiteta I trupa.
Postoje krivine u sagitalnoj I frontalnoj ravni, tako da posmatrana sa strane ima oblik
dvostrukog slova S. ove krivine dijele se na Curvatura primarie I secundariae. U njenoj
unutrašnjosti nalaze se kičmeni kanal (canalis vertebralis) koji nastaje spajanjem
foramina vertebralis pojedinačnih pršljenova. Prema gore se canalis vertebralis preko
foramen magnum nastavlja u lobanju, a prema dolje u canalis sacralis I završava u
području hiatus sacralisa. U kanalu su smješteni: kičmena moždina koja se pruža do
nivoa drugog slabinskog kralješka, njene opne, krvni sudovi I korjenovi kičmenih
 (spinalnih) nerava, koji ispod drugog slabinskog pršljena grade Cauda equine koji se
nalazi u sakralnom kanalu. Pršljenovi se dijele na:
a) Vertebre cervicales – 7
b) Vertebre thoracice – 12 Vertebre vere, pokretni, slobodni
c) Vertebre lumbales – 5
d) Vertebre sacrales – 5 Vertebre spurie, međusobno srasli
e) Vertebre coccygeae – 4-5

Kičma je konveksa prema naprijed u vratnom I slabinskom dijelu, a konveksna prema

naprijed u grudnom I sakralnom. Najizbočenije mjesto prema naprijed je u visini IV
lumbalnog pršljena, a prema nazad izmeĎu VI I VII grudnog pršljena. Crvikalni dio je
konveksan, torakalni konkavan, lumablni konveksan, sakralni konkavan. Anomalije
kičmenog stuba su: skolioza (savijanje prema lijevo ili desno), kifoza (savijanje prema
natrag) I lordoza (savijanje prema naprijed). Najčešća kombinacija je kifo-skolioza.
Pršljenovi su spojeni trupovima pomoću discus intervertebralis koji je graĎen od annulus
fibrosus I nucleus pulposus.

5. Prvo rebro – Costa prima; namjanje I ima izraštaj sa unutrašnje strane (tuberculum
musculi scalene anterioris) za koji se veže m.scanelenus anterior. Ispred I iza tog
izraštajanalaze se dva sulcusa (stražnji – sulcus arterie subclavie kroz koji prolaze
a.subclavia et plexus brachialis; prednji – sulcus vene subclavie kroz koji prolazi
v.subclavia). prvo rebro ne posjeduje sulcus costae. Vanjski rub je konveksan I na njemu
se hvataju m.serratus anterios I prvi vanjski I unutrašnji meĎurebrani mišič
(m.intercotstalis externus et internus).

6. Apertura thoracis superior et inferior - gornji otvor je omeĎen gornjim rubom sternum,
prvim rebrom I prvim torkalanim kralješkom. Kroz ovaj otvor prolaze trachea,
oesophagus, veliki krvni sudovi, oba n.vagusa I n.phrenicusa, te glavni limfni sud Ductus
thoracis.

Donji otvor je ograničen sa 12. Grudnim pršljenom, rebarnim lukovima I vrhom sternum.
Arcus costae čini donja ivica 12. Rebra I prednji krajevi od 11.-7- rebra. Ugao koji
zatvaraju naprijed desni I lijevi rebarni luk naziva se angulus infrasternalis.
 7. Articulatio humeri – rameni zglob u kojem dolazi do spoja scapulae I humerusa.
Konkavna zglobna površina je cavitas glenoidalis smještena na anguluis lateralis scapule.
Konkavitet zglobne površine pojačava labrum glenoidale koji je pričvršćen uz rub cavitas
gleonoidalis. Konveksa zglobna površina je caput humeri. Ima oblik polukugle usmjerene
ka medijalno I gore. Articulatio humeri je kugalsti zglob (a.spehoroidea tj. Zglob sa više
osovina). Ovo je najpokretiljviji zglob u ljudskom tijelu. Zglobne veze su:
a) Lig. Coracohumerale
b) Lig. Glenohumeralia
c) Lig. Transversum humeri

Zglob pojačavaju još I tetive mišića I to:

Sprijeda – m.suscpaularis, m.pectoralis major et m.teres minor

Sa medijalne strane – m.coracobrachialis

Sa gornje strane – m. supraspinatus

Sa donje strane – m. infraspinatus, m. teres minor

Rameni zglob pojačava I tetiva caput longum musculi biciptis brachii.

Arterije koje vaskulariziraju ovaj zglob su: a. circumflexa humeri anterior et posterior, a.
suprascapularis.

Inerviraju ga n.axillaris, n.suprascapularis

8. Acetabulum – zglobna čašica predstavlja poluloptastu udubinu koja je okrenuta dolje,

lateralno I prema naprijed. Krov joj čini corpus ossi ilii, prednji dio corpus ossis pubis, a
stražnji I donji dio corpus ossis ischia. Okružen je izraženim obodnim rubom koji se
naziva margo s. limbus acetabuli, a koji se u donjem dijelu prekida I nastaje incisura
acetabula. Cijelom dužinom obodnog ruba veže se labrum acetabula čija je uloga da
poveća zglobnu ploštinu acetabuluma te na taj način ograniči kretnje u zglobu kuka.
Acetabulum ima zglobni I nezglobni dio. Zglobni dio predstavlja facies lunata, zglobna
površina u obliku polumjeseca, koja artikulira sa glavom butne kosti čineći articulation
coxae. Nezglobi dio se nalazi u centralnom dijelu acetabuluma, hrapav je I nazva se fossa
acetabula u koju ulazi lig. Capitis femoris, direktno iz glave butne kosti. Fossu acetabula
in vivo ispunjava pulvinar acetabula koji djeluje kao amortizer u zglobu kuka.
9. Diartroze – takav spoj izmeĎu dvije kosti gdje su omogućene kretnje. To je ujedno I pravi
zglob (articulatio). Kod svakog zgloba razlikujemo: dvije zglobne površine facies
articularis, koje su prekrivene zglobnim hrskavicama cartilago articularis, izmeĎu kojih
se nalazi zglobna šupljina cavitas articularis.

10. Articulatio acromioclavicularis – predstavlja zglob izmeĎu acromiona I clavicule.

Zglobna površina koja se nalazi na extremitas acromialis clavicule je facies articularis
acromialis, a zglobna površina koja se nalazi na acromionu scapulae je facies articularis
clavicularis. Kretnje su moguće ali ograničene. U zglobu se acromion rotira te pomiče
naprijed I nazad. Ovaj zglob upotpunjuje pokrete koji se izvode u a.sternoclavicularis.
zglob pojačava lig.acromioclaviculare, lig.coracoclaviculare. krvni sudovi koji služe za
vaskularizaciju su ogranci a.thoracoacromialis, a zglob dobija inervaciju od n.axillarisa,
n.suprascapularisa I ogranak plexus brachialis.

11. Articulation cubiti – predstavlja složeni zglob (articulation composita) koji svojim
zglobnim površinama čine humerus, radius I ulna. U sastavu ove artikulacije opisujemi tri
zgloba koji imaju zajedničku zglobnu čahuru: a.humeroulnaris, a.humeroradialis,
a.radioulnaris proximalis

A.humeroulnaris – konkavna zglobna površina je incisura trochlearis na gornjem kraju

ulne, dok je konveksa zglobna površina trochlea humeri na kondilu humerusa

A.humeroradialis – konkavna zglobna površina je fovea articularis radii, na gornjoj strani

glave radiusa, dok konveksna zglobna površina pripada lateralnom kondilu humerusa I
označava se kao capitulum humeri

A.radioulnaris proximalis – konkavna zglobna površina je incisura radialis na ulni, dok je

konveksna circumferential articularis radii smještena na radius

Zglob vrši jednostavne pokrete: fleksija, ekstenzija, pronacija I supinacija. Zglobne veze
su: lig.collaterale ulnare, lig.collaterale radiale, lig.anulare radii I lig.quadratum. oko
zgloba se formira rete articulare cubiti koji čine a.brachialis, a.radialis, a.ulnaris. za
inervaciju su zaduženi n.musculocutaneus, n.radialis, n.ulnaris, n.medianus

12. Mastikatorni mišići – m.temporalis, m.maseter, m.pterygoideus medialis, m.pterygoideus

lateralis. M.pterygoideus lateralis vuče donju vilicu I otvara usta, dok ostali snažno
podižu donju vilicu I zatvaraju usta. Inervacija za ove mišiće dolazi od n.madibularisa.
13. Trigonum colli laterale – prednju granicu mu čini m.sternocleidomastoideus, stražnju
m.trapezius, donju clavicula, a pod m.scaleni. ovaj tirgonum je sa m.omohyoideus
podijeljen na trigonum omoclaviculare I trigonum omotrapezoideum

14. M. infrahyoidei – protežu se od os hyoideum do aperture thoracis superior. Pothiodinim

mišićima pripadaju m.omohyoideus, m.sternohyoideus, m.sternothyroideus,
m.thyrohyoideus. inervacija ovih mišića potiče od vratne nervne zamke (ansa cervicalis)
preko koje dolazi inervacija iz prednje grane prva trki cervikalna nerva

15. Sulcus musculi biciptis brachialis medialis – nalazi se izmeĎu m.biceps brachii,
m.brachialis I u gornjem dijelu m.coracobrachialis. u gornjem dijelu ovog sulcusa idući
od medijalno prema lateralno nalazimo n.cutaneus brachii medialis, n.cutaneus
antebrachii medialis, n.ulnaris, a.brachialisi dvije v.brachiales, n.medianus, a u donjem
dijelu nalazimo n.ulnaris I a.collateralis ulnaris superior.

16. Trigonum deltopectorale – nalazi se izmeĎu m.deltoideus I m.pectoralis majora. Kroz

njega prolazi v.cephalica koja ide s nadlaktice te se ispod clavicule u dubini regije ulijeva
u v.sublclavia.

17. Lacuna vasorum et musculorum – trigonum femorale je trokutasti prostor koristan za

disekciju I razumijevanje odnosa u preponama. Kod ljudi se pojavljuje trokutasto
udubljenje inferiorno od li.inguinale kad je bedro fleksirano, abducirano I lateralno
rotirano. Granice femoralnog trokuta su: gore lig.inguinale koji tvori bazu femoralnog
trokuta, medijalno m.adductor longus, lateralno m.sartorius. mišićno dno tvore
m.iliopsoas (lateralno) I m.pectineus (medijalno). Krov formiraju fascia lata I fascia
cribrosa, potkožno tkivo I koža. Dublje od ingvinalnog ligament, subingvinalni prostor
(stvara se prelaskom lig.inguinale preko dviju koštanih izbočina za koje je pričvršćen
tuberculum pubicum I spina iliaca anterior superior (važan prelaz koji povezuje
abdominopelvinalnu šupljinu sa donjim ekstremitetom). Lig.inguinale zapravo služi kao
fleksor povlačeći structure koje prolaze anteriorno od kuka do tog zgloba tokom fleksije
bedra. Prolaz iza I ispod ligament dijeli se na dva dijela ili lakune zadebljanjem faciae
musculus iliopsoasa, koje prolazi izmeĎu duboke površine ingvinalnog ligament I
eminentie iliopubice. Lateralno se nalazi lacuna musculorum kroz koju prolaze
m.iliopsoas, n.femoralis I n.cutaneus femoris lateralis. Medijalno je lacuna vasorum kroz
koju prolaze a. et v. femoralis. Nešto medijalnije do v.femoralis nalazi se annulus
femoralis koji predstavlja otvor canalis femoralisa.
18. Mišići stražnje lože bedra – m.biceps femoris, m.semitendinosus, m.semimembranosus.
ovi šimići povezuju sjedalno kvrgu na os ichii (tuber ischiadicum) sa gornjim krajevima
kostiju potkoljenice. Funkcija im je fleksija potkoljenice u koljenom zglobu, a ekstenzija
nadkoljenice u zglobu kuka. Inervacija dolazi od n.ischiadicusa

19. Površni mišići leĎa – ovu grupu mišića čine široki pljosnati mišići koji polaze sa
processus spinosusa kičmenih pršljenova. Jedni završavaju na kostima rameno
(spinohumeralni mišići) a drugi na stražnjim dijelovima rebra (spinokostalni mišići).
RasporeĎeni su u tri sloja: površni, središnji I duboki. Površom sloju pripadaju
m.trapezius, m.latissimus dorsi. Središnjem sloju pripadaju m.levator scapule I
m.rhomboideus. dubokom slobu nalazimo zakržljaze spinokostalne mišiće, odnosno
m.serratus posterior superior et m.serratus posterior inferior. Inervacija n.accessorius
(vanjska grana) I bočne grane plexus cervicalisa, n.thoracodorsalis.

20. Grane nervus ischiadicusa: n. tibialis, n.peronues communis u području fossa poplitea

21. Trigonum caroticum – nalazi se na lateralnj strani vrata, omeĎen je sprijeda sa venter
superior musculi omohyoidei, straga sa m.sternocleidomastoideus. u ovom trigonumu leži
žilno-nervni snop vrata: a.carotis communis, v.jugularis interna I n.vagus.

22. Fossa axillaris – nalazi se izmeĎu proksilamnog dijela gornjen ekstremiteta I lateralno
strane toraksa. Ima oblik četverostrane piramide s bazom okrenutom prema dolje a vrhom
prema gore. Vrh se nalazi nešto medijalno od baze processusa coracoideusa. Aksilarna
šupljina ima 4 zida: prednji zid čine m.pectoralis major et minor, stražnji m.latissimus
dorsi, m.teres minor I m.suprascpaularis, lateralni m.coracobrachialis I m.biceps brachii,
amedijalni m.serratus anterior et m.intercostales. Na m.serratus anterior liježe a. et v.
thoracica lateralis I n.thoracicus longus. U dubini ove jame na njem vrhu nalaze se v., a I
n. axillaris te plexus brachialis.

23. Stražnji mišići potkoljenice – rasporeĎeni su u dva sloja: površni I duboki. U površnom
sloju se nalazi m.triceps surae koji je glavni plantarni flexor stopala I daje oblik zadnjoj
tsrani potkoljenice. Čine ga dva mišića: m.gastrocnemius I m.splens. oba ova mišia
završavaju najjačom tetivom koja se veže za calcaneus – tendo calcaneus – achillis,
Ahilovom tetivom. U dubokom sloju nalazimo sljedeće mišiće: m.popliteus, m.tibialis
posterior, m.flexor hallucis longus, m flexor digitorum longus. Sve mišiće inervira
n.tibialis.

24. Rebra – pljosnate, savitljive I elastične kosti lučnog oblika koje skupa s rebarnim
hrskavicama, grudnim dijelom kičme I grudnom kosti grade skelet grudnog koša. Svako
rebro ima dva dijela: os costale I cartilago costalis. Rebara ima 12 pari I straga se
 zglobljavaju s grudnim pršljenovima. Sprijeda prvih 7 rebara zglobljava se sa sternumom
I naziva se prava rebra (costae vere). Lažna rebra (costae spurie) čine VIII, IX I X rebro.
Spajaju se meĎusobno pomoću svojih rebarnih hrkavica a posredno šomoću hrskavice
sedmog rebra za sternum, te formiraju arcus costae. XI I XII rebro se nazivaju costae
fluctuantes (lebdeća rebra) aleže u lateralnom dijelu prednjeg trbušnog zida. Rebra se
dijele u tri grupe:

a) Gornja – od I – IV rebra – imaju zavoj po radijusu, strane na rubovima rebara gledaju

prema unutra I dolje a vanjska strana prema vani I gore.
b) Srednja – od V do VIII – imaju zavoj po horizontali I strane su postavljene koso
c) Donja – od IX do XII – imaju zavoj po torziji, strane su uvrnute

Svako rebro ima caput costae, collum costae, corpus costae, cartilage costae. Caput costae ima
dvije zglobne površine tj. Jednu facies articularis capitis costae podijeljenu sa crista capitis
costae na dvije zglobne površine te se spaja sa tijelom grudnog pršljena. Na vratu rebra nalazimo
angulus costae. Na njemu sa vanjske strane nalazimo tuberculum costae na kojem se nalazi
facies articularis tuberculum costae koje se zglobljava sa zglobnom površinom na processus
transversusu torakalnog pršljena. Na trupu imamo vanjsku I unutrašnju stranu koja ima ubrazdu
sulcus costae u kojoj leži v., a. I n. intercostalis.

25. Extremitas superior tibiae – čine ga dva zgloban tijela: condyles medialis et condyles
lateralis koji na svojoj gornjoj strani nosi zglobnu ploštinu facies articularis superior za
kondile butne kosti. Medijalno zgobna ploština je veća, bubrežasta I donekle konkavna, a
lateralna je trouglasta, ravna, a u stražnjem dijelu konveksna. IzmeĎu zglobnih ploština
nalazi se eminentia intercondylaris, koju čine tuberculum intercondylare mediale et
laterale. Ispred I iza eminentie nalaze se po jedno malo udubljeno polje (area
intercondylaris anterior et posterior). Na prostoru izmeĎu medijalne I lateralne zglobne
ploštine nalazi se nekoliko malih faseta za hvatište lih.cruciata kao I krajeva meniscus
medialisa et lateralisa koji obezbjeĎuju kongruenciju izmeĎu kondila femura I tibiae. Na
lateralnoj strani gornjeg dijela tibiae se nalazi zglobna ploština za fibula, facies articularis
fibularis

26. Šta prolazi kroz:

a) Foramen jugulare – IX, X I XI moždani živac

27. Maxilla – gornja vilica je najznačajnija kost lica. Učestvuje u izgradnji očne, nosne I usne
duplje I dviju jama: fossa infratemporalis I fossa pterygopalatina. Središnji dio ove kosti
je izdubljen u sinus maxillaris koji je pridodat nosnoj šupljini. Maxilla je graĎena od
corpusa I četiri nastavka: gornji – processus frontalis, donji processus alveolaris, spoljni
processus zygomaticum I unutrašnji processus palatinus. Corpus maxille ima oblik
trostrane piramida na kojoj opisujemo 4 strane: facies anterior, facies orbitalis, facies
infratemporalis I facies nasalis.

28. Orbita – ima oblik četverostrane piramide, čiji je vrh okrenut prema natrag, a baza koja
ujedno predstavlja I otvor očne duolje, okrenuta je prema naprijed. Na orbiti opisujemo
bazu, vrh I 4 zida (medijalni, lateralni, gornji I donji). Komunikacije – izmeĎu gornjeg I
lateralnog zida orbite nalazi se fissurra orbitalis superior kroz koju prolaze
n.oculomotorius, n.trochlearis, n.abducens et v.ophtalmica superior. IzmeĎu lateralnog I
donjeg zida nalazi se fissure orbitalis inferior preko koje se uspostavlja komunikacija
medijalno sa fossa pterygopalatina, a lateralno sa fossa infratemporalis. Na vrhu orbite
koji odgovara korijenu malih krila klinaste kosti otvara se canalis opticus preko kojeg se
uspostavlja komunikacija sa fossa cranii media. Kroz ovaj otvor u orbitu ulaze n.opticus
(II kranijalni nerv) I a.ophtalmica.

29. Articulatio genus - u kontakt dolaze femur I tibia. Fibula je isključena iz ovog zgloba.
Konveksna zglobna tijela se nalaze na extremitas distalis femoris na condyles medialis et
lateralis. IzmeĎu kondila naprijed se nalazi zglobna ploština na kojoj leži patella I
označena je kao facies patellaris, dok su prema natrag kondili odvojeni sa fossa
intercondylaris. Konkavna zglobna ploština se nalazi na kondilima tibiae (facies
articularis superior). Zglobne ploštine femura I tibiae nisu kongruentne, tako da se
izmeĎu njih umetnuti meniskusi (meniscus medialis et lateralis). Kretnje u ovom zglobu
su flexia, extensia I vanjska rotacija do 40°. Intrakapsularne veze zgloba su lig.
Cruciatum anterius et posterius, lig.transversum genus I lig.meniscofemorale anterius et
posterius. Ekstrakapsularne veze su: lig.collaterale tibiale, lig. Collaterale fibulare I
lig.patellare koji skupa sa retinaculum patellae laterale et mediale pojačavju zglobnu
čahuru. Arterije koje vaskulariziraju ovaj zglob su a.tibials anterior I a.popliteae. N.
tibialis et n. peroneus communis daju inervaciju koljenom zglobu.

30. Femur – dugačka parna kost koja formira skelet natkoljenice. Dužina mu varira od 30-
50cm I po tome predstavlja najdužu kost u tijelu. Na njemu opisujemo trup I dva kraja.
Corpus femoris je uglavnom cilindirčnog oblika sa konveksitetom prema naprijed koji je
izraženiji kod žena, dok u donjem dijelu više spoljošten od naprijed prema natrag. Na
njegovoj stražnjoj strani se nalazi linea aspera koji se sastoji od labium mediale I labium
laterale. Na labium mediale se hvataju m.vastus medialis I m.adductor magnus. Na
 labium laterale se hvata m.vastus lateralis I u donjoj polovini caput breve musculi
bicipitis femoris. U središnjem dijelu usne su priljubljene jedna uz drugu, a u donjem
dijelu divergiraju zatvarajući facies popliteal. I u gornjem dijelu obje usne divergiraju pri
čemu gornji kraj labium laterale ide prema trochanter majoru proširajući se ispod u
hrapavo polje za koje se hvata m.gluteus maximus koje je označeno kao tuberositas
glutea. Gornji kraj labium laterale zavija se ispod trochantera minora I nastavlja u linea
intertrochanterica na koju se hvata najjača sveza ljudskog tijela lig.iliofemorale. izmeĎu
medijalne I lateralne usne linea apsera nalazi se linea pectinea za koju se hvata
m.pectineus. gornji kraj čine glava, vrat I dva trochantera. Donji kraj čine condyles
medialis I condyles lateralis.

31. Os sacrum – trokutasta, neparna, simetrična kost, umetnuta izmeĎu zdjeličnih kostiju.
Nastaje srastanjem sakralnih kralježaka oko 15. Godine života. Ima zadaću da primi
težinu tijela I da je prenese na kostur zdjelice I donje ekstremitete preko zgloba
art.sacroiliaca. Facies pelvina je glatka I konkavna I dolazi u kontakt sa karličnim
organima. Na njoj se nalaze 4 poprečne linije linea transversa I predstavljaju mjesto
spajanja sakralnih kralježaka. Na krajevima ovih poprečnih linija uočavaju se četiri
parna, ovalna ili trouglasta otvora foramina sacralia pelvina (anteriora) kroz koje izlaze
prednje grane sakralnih nerava I krvni sudovi. Facies dorsalis je hrapava I na njpoj
nalazimo tri grebena:

a) Crista sacralis mediana predstavlja srasle processuse spinosuse

b) Crista sacralis medialis predstavlja srasle processus articulares sakralnih pršljenova
c) Crista sacralis lateralis predstavlja srasle processus transversuse

32. Facies dorsalis scapule – podijeljena je spinom scapule na fossa supraspinata koju
ispunjava m.supraspinatus, I fossa infraspinatus koju ispunjava m.infraspinatus. spina
scapule počinje na medijalnom rubu kosti trigonum scapulae, penje se prema lateralno I
gore, potom zavija prema naprijed, te završava acromionom koji predstavlja najvišu
tačku ramena. Na greben skapule hvataju se m.deltoideus I m.trapezius. na prednjem
dijelu acromiona nalazi se zglobna površina za claviculu – facies articularis clavicularis.

33. Lateralni I medijalni rub scapule – lateralni rub je deblji I za njega se vežu dva mišića
m.teres major et minor. Medijalni rub je tanak I sa unutrašnje strane daje inserciju za
m.serratus anterior a sa vanjske za m.thomboideus major et minor.
34. Articulatio atlantooccipitalis – predstavlja gornji zglob glave. Nalazi se izmeĎu os
occipital I atlasa. Kjonkavno zglobno tijelo je na atlasu I naziva se facies articularis
superiors, a konveksno zglobno tijelo se nalazi na potiljačnoj kosti I naziva se condyli
occipitales. Kretnje u ovom zglobu su antefleksija I retrofleksija. Zglob pojačavaju
lig.atlantoocipitale laterale I membrane atlantooccipitalis anterior et posterior.

35. Articulatio coxae – zglob izmeĎu femura I zdjelične kosti. Konveksna zglobna površina
je caput femoris, a konkavno zglobno tijelo acetabulum. Na gornjem dijelu caput femori
nalazimo fovea capitis femoris za koju s evećže lig.capitis femoris. Zglob kuka je zglob
sa tri osovine te sve kretnje moguće, ali neke od njih su ipak ograničene. Pokrete
ograničava acetabulum. Retrofleksija je minimalna I ide do 13°, a antefleksija ide do
130°. Abdukcija ide do 45°. Zglob pojačavaju lig.iliofemorale, lig.pubofemorale,
lig.ischiofemorale, lig.capitis femoris. Vaskularizacija zgloba dolazi od a.circumflexa
femoris lateralis et medialis, a inervacija od n.femoralisa.

36. Articulatio temporomandibularis – zglob izmeĎu mandibule I os temporale I jedini je

pokretni zglob glave. Zglobno ploštine sun a mandibuli caput mandibule, a na os
temporale fossa mandibularis. Nisu u direktnom kontaktu već se izmeĎu njih umetnuti
discus vertebralis. U ovom zglobu se kreće samo donja vilica koja može da se podiže I
spušta, pokreće prema naprijed I nazad, kao I da se rotira oko jedne od svojih glava
(crikumdukcija). Zglob pojačavaju lig.sphenomandibulare, lig.laterale, lig.mediale I
lig.stylomandibulare. vaskulariziraju ga ogranci a.temporalis superficialis, a inervacija
dolazi od zglobnih ogranaka n. circulotemporalisa I n.massetericusa

37. Articulatio talocruralis – gornji skočni zglob u kojem se spajaju tibia, fibula I talus.
Konkavna zglobna ploština ima oblik koštanog luka. Sredipnji dio zglobne ploštine čini
facies articularis inferior tibiae, a bočne zglobne površine se nalaze na maleolusima
facies articularis malleoli medialis et lateralis. Konveksna zglobna površina se nalazi na
trochlea tali, a čine je facies superioer trochlea tali, facies malleolaris lateralis et medialis.
Art.talocruralis je zglob sa jednom osovinom. Kretnje se vrše oko poprečne osovine, a to
su dorzalna fleksija I ekstenzija. Medijalnu tsranu pojačava lig.deltoideum koji se sastoji
iz dva površna dijela (pars tibiocalcanearis et pars tibionavicularis) I dva duboka dijela
(pars tibiotalaris anterior et posterior). Lateralnu stranu zgloba pojačavaku
lig.calcaneofibulare te lig. Talofibulare anterius et posterius.
 38. Fibrozni I hrskavičavi spojevi kičmenog stuba

Fibrozni – meĎu vezivne spojeve kičmenog stuba ubrajaju se ligament koji spajaju
pršljenove. Pršljenovi su meĎusobno spojeni tako što sui m spojeni trupovi, zglobni
nastavci, lukovi te poprečni I šiljasti nastavci. Fibrozni spojevi su:
- Lig. Longitudinale anterius
- Lig. Longitudinale posterius
- Lig. Flava
- Lig. Interspinalia
- Lig. Supraspinale
- Lig. Nuhae
- Lig. Intertransversalia

Hrskavičavi spojevi – služi kao amortizer I naziva se discus intervertebralis. GraĎen je od

annulus fibrosus I nucleus pulposus. Prvi diskus se nalazi izmeĎu C2-C3 a posljednji izmeĎu L5-
S1.

39. Klizanje patelle – navies I naniže olakšavaju sdviju sluzave kese: gornja Bursa
suprapatellaris I donja bursa infrapatellaris profunda.

40. Nabrojati zglobove sake

- Articulatio radiocarpalis
- Arituclatio mediocarpalis
- Articulatio intercarpales
- Articulatio ossis pisiformis
- Articulatio carpometacarpale
- Arituclatio carpometacarpale pollicis
- Articulations intermetacarpales
- Articulations metacarpophalanges
- Articulations interphalangeae manus

41. Mišići ramenog pojasa I inervacija – m.deltoideus, inervacija n.axillaris,

m.supraspinatus, inervacija – n.suprascapularis, m.infraspinatus, inervacija-
n.suprascapularis, m.teres maior (inervacijan.subscapularis) et minor (inervacija
n.axillaris), m.subscapularis, inervacija n.subscapularis.
42. Mišići prednje strane nadlaktice – m.biceps brachii – flexor I supinator podlaktice, u
zglobu ramena pomaže pri podizanju ruke prema naprijed I vani, inervacija
n.musculocutaneus, m.coracobrachialis – podiže nadlakticu prema naprijed I unutra,
inervacija n.muculocutaneus, m.brachialis inervacija n.muculocutanues

43. Nosni hodnici:

- Meatus nasi superior – otvaraju se stražnje etmoidalne ćelije

- Meatus nasi medius – otvaraju se prednje etmoidalne ćelije, sinus frontalis et sinus
maxillaris
- Meatus nasi inferior – otvara se ductus nasolacrimalis

44. Extremitas inferior tibiae – ima oblik četverostrane piramide. Na donjoj strani se nalazi
konkavna zglobna ploština za skočnu kost Facies articularis inferior. S medijalnog dijela
donjeg kraja odlazi nastavak malleoulus medialis. Na njegovoj lateralnoj strani nalazi se
trokutasta zglobna ploština facies articularis malleoli medialis koji se zglobljava s
odgovarajućom ploštinom na talusu. Na stražnjoj strani medijalnog maleolusa nalazi se
sulcus malleolaris za tetive m.tibialis posterior I m.flexor digitorum longus. Lateralno od
sulcus malleolaris nalazi se još jedan sulcus za prolaz tetiva m.flexor halluces longus. Na
lateralnoj strani nalazi se incisura fibularis za donji kraj fibule. Na hrapavim rubovima
ovog usjeka pripajaju se lig.tibiofibulare anterius et posterius.

45. Koje kosti grade medijalni zid orbite – processus frontalis maxille, os lacrimale, lamina
orbiotalis ossis ethmoidalis I bočna strana corpus ossis sphenoidalis.

46. Koje kosti grade fossa crani posterior – os occipital I facies posterior partis petrosae ossis
temporalis

47. Artiuclatio atlantoaxialis mediana – zglob izmeĎu arcus anterior atlantis, dens axis I
lig.transversum atlantis. Konveksno zglobno tijelo je dens axis koji ima na svojoj
prednjoj I stražnjoj strani po jednu zglobnu ploštinu. Konkavno zglobno tijelo je fovea
dentis koji se nalazi na stražnjoj strani prednjeg luka atlasa. Konkavno zglobno tijelo
upotpunjuje I pretvara u lig.transversum atlantis. Ovaj zglob ima jednu osovinu u kome
se vrši rotacija glave do 30°. Pojačavaju ga lig.alaria, lig.apicis dentis, lig.transversum
atlantis I membrane tectoria
48. Articulation sacroiliaca – jedini pravi zglob u spojevima karličnog pojasa, nalazi se
izmeĎu os ilium I os sacrum. Zglobne ploštine I na jednoj I na drugoj kosti su facies
articulares. Pokreti su ograničeni zbog nepodudarnosti zglobnih ploština I čvrstih veza u
zglobu. Os sacrum se ponapa kao poluga I predaje težinu tijela zdjeličnim kostima. Zglob
pojačavaju lig.sacroiliaca anterius, posterius et interosseum, lig.sacrotuberale,
lig.sacrospinale.

49. Margo superior scapule – kratak I tanak, ide od prema gore I medijalno prema dolje I
lateralno, završava incisurom scapulae, koju in vivo zatvara lig.transversum scaoule
superius te pravi otvor foramen scapulae. Kroz ovaj otvor polazi v. I n. suprascapularis,
dok istoimena arterija prolazi poviše ligament.

50. Fissura orbitalis superior – nalazi se izmeĎu velikih I malih krila sfenoidalne kosti.
Uspostavlja komunikaciju izmeĎu očne duplje I srednje lobanjske jame. Kroz nju prolaze
treći, četvrti, prva grana petog I šesti kranijalni nerv I v.ophtalmica superior. Foramen
rotundum je otvor na velikom krilu klinaste kosti preko kojeg se uspostavlja
komunikacija izmeĎu srednje lobanjske jame I krilato-nepčane jame. Kroz njega prolazi
n.maxillaris I treća grana n.trigeminusa. foramen spinosum komunicira safossa
infratemporalis I kroz njega ulazi a.meningea media.

51. Vertebre cervicales – razlikuju se od ostalih pršljenova uglavnom poprečnim nastavkom

koji u svom korijenu ima otvor foramina transversorium za prolazak a.vertebralis koji
vaskularizira medulla spinalis I ulazi kroz foramen occipital magnum te hrani moždano
stablo I mali mozak. Processus transversus ima na vrhu dvije kvržice, prednju I zadnju
tuberculum anterius et posterius. Odnos trupa I otvora je 1:2 u korist otora. Processus
spinosus je kratak, tup I na kraju rascijepljen. Atlas je prvi vratni pršljen, nema trupa jer
je njegov trup pridodat axisu. Axis je drugi vratni pršljen. Ima masivni trouglasti trup sa
čije gornje strane se podiže okomit koštani nastavak u obliku zuba dens axis koji
predstavlja trup atlasa.

52. Fossa crani posterior – komunikacije – porus acusticus internus koji void u meatus
acusticus internus, kroz koji prolazi sedmi I osmi kranijalni nerv (n.facialis et
n.statoacusticus). foramen occipital magnum preko kojeg lobanjska duplja komunicira sa
kičmenim kanalom. Calanis nervi hypoglossi, kroz koji prolazi XII kranijalni nerv
(n.hypoglossus). foramen jugulare, otvor izmeĎu potiljačne I piramide sljepoočne kosti
kroz koji izlaze IX, X I XI kranijalni nerv (n.glossopharyngeus, n.vagus, n.accessorius) te
v.jugularis interna koja kupi vensku krv sinusa mozga.
53. Extremitas superior femura – čine glava, vrat I dva trochantera. Caput femoris ima oblik
kugle okrenuta medijalno prema naprijed I gore. Nosi na sebi zglobnu ploštinu koja
artikulira s lacies lunata na acetabulumu, gradeći articulation coxae. Na sredini caput
femora nalazi se fovea capitis femoris u kojoj se hvata lig.capitis femoris. Ispod glave
nalazi se collum femori koji anatomski odgovara vratu nadlaktične kosti. Na prednjoj
strani colluma vide se brojni otvori za prolaz krvnih sudova, dok je stražnja strana više
glatka. Na mjestu gdje se spajaju caput I collum nalaze se trochanter maior I trochanter
minor. Trochanter major s collumom formira fossa trochanterica u kojoj se hvataju
m.obturatorius externus, m.obturatorius internus I m.gamelli. na vanjskoj strani
trochanter majora se hvataju m.gluteus medius et minimus. Trochanter mino je kupasto
izbočenje na kojeg se hvata m.iliopsoas. straga se izmeĎu oba trochantera nalazi crista
intertrochanterica za koji se veže m.quadratus femoris.

54. Fossa crani media – grade je corpus ossis sphenoidalis, alae majors ossis sphenoidalis I
facies anterior piramide temporalne kosti. U njoj leže diencephalon I temporalni režnjevi
velikog mozga. Komunikacije – canalis opticus predstavlja komunikaciju očne duplje sa
fossa crani media. Kroz njega prolaze n.opticus I a.ophtalmica. Fissura orbitalis superior
(opisano već). Ovdje se nalazi I fossa hypphysialis u kojoj je smještena hipofiza.

55.