5.

ŽELUDAC
5.1.UVOD

Želudac (lat. Ventriculus, grč. Gaster) je prošireni dio kanala za varenje sa vanjskim i unutračnjim
izlučivanjem, koji se pruža od jednjaka (oesophagus) do dvanaestopalačnog crijeva (duadendum).
Želudac ima funkciju probavljanja hrane i izlučivanja hormona, a detaljno o njegovoj funkciji ćemo
govoriti u daljnjem. Želudac također služi i kao rezervoar za hranu, a u njemu se hrana miješa te
započinje proces varenja pod dejstvom želudačnog soka.

U svom gornjem trbuhu, dijelom je prekriven lijevim rebarnim lukom, a desno se širi u epigastriji
ovisno o stanju napunjenosti i obliku. Ženski želudac je više izduljen nego kod muškaraca, a također
smješten je i okomitije. (1)

Glavne uloge želuca kao proširenog dijela probavne cijevi je nastavak probave ugljikohidrata, koja
počinje u usnoj šupljini, dodavanje kiseline progutanoj hrani, te pretvaranje hrane radom mišića u
masu koja je viskozna. Također, započinje i početak probavljanja bjelančevina pomoću enzima
pepsina. (8)

5.2.Građa želuca

Želudac ima oblik savijene svijeće ili bikovog roga, smješten u prednjem dijelu trbušne šupljine.
Prema obliku i građi, želudac se dijeli na:

 Jednostavni- ventriculus simplex

 Složeni- ventriculus compositus

Na želucu razlikujemo slijedeće: Corpus Ventriculi (tijelo želuca), Paries anterior et paries
posterior(dva zida), Cardioa et pylorus(dva otvora), Curvatura minor et curvatura major (dva zavijena
ruba) i Fundus (najviši dio želuca). (5)

Smješten je visoko u trbuhu izmažu jetre i slezene, a na lijevoj strani počinje želučanim ulazom koji se
naziva Cardia, nastavalja se u tijelo ili corpus, a dundus ili dno je ispunjeno zračnim mjehurom. Ostali
dio se izdužuje do samog pupka. Pudičasti oblik poprima izmežu dvije stijenke koji se spajaju
rubovima, gore i medijalnom curvatorom minor, a dole i lateralno curvaturom major. (9)

Sluznica želuca (Tunica minosa) su nabrane u uzdužne nabore, koji se nazivaju ruge, s kada se nabori
izravnaju, to znači da je želudac ispunjen i rastegnut. Sluznica se sastoji od površinskog epitela koji
čini želulane jamnice. Lamina proprija se sastoji od vezivnog tkiva protkanog glatkim mišićem i
limfnim stanicama. (8)

5.3. Funkcija želuca

Njegova osnovna funkcija je pohranjivanje i miješanje hrane sa želučanim sekretnom, stvaranje

himusa i njegovo otpremanje u duodendum. Želudac pohranjuje hranjive sastojke dok se oni ne
otpuste u tanko crijevo, a kontrakcije želučanih mišića omogućavaju miješanje hrane sa želučanim
sokovima pri čemu nastaje himus koji se izlijeva u tanko crijevo. Također ima ulogu u lučenju
hlorovodične kiseline i enzima koji započinju razgradnju proteina. (9)

5.3.1. Egzokrine i endokrine funkcije želuca

Egzokriine funkcije se odnose na lučenje pet glavnih sastojaka želučanog soka:

a) Voda- služi za rastvaranje i razblaživanje unijete hrane
b) Kiselina (HCl)- denaturacija proteina unijetih hranom i ubijanje mikroorganizama koji su
također unijeti hranom
c) Enzimi (pepsin i želučana lipaza). Oni učestvuju u varenju proteina i masti
d) Unutrašnji faktor- služe kao glikoproteini koji su neophodni za apsorbciju vitamina B12
e) Mukozno-bikarbonatna barijera- ona se nalazi na površini želučane sluznice te ima zaštitnički
faktor od nagrizajućeg dejstva HCl-a

Endokrine funkcije obuhvataju lučenje hormona poput gastrina, somatostatina i grelina. Prva dva
hormona se sitetiziraju u antrumu želuca i regulišu lučenje HCl-a, dok je treći uključen u osjećaj
gladi i sitosti. (5)

5.3.2. Razina lučenja želuca

Lučenje se odvija u sljedećim fazama:

 Cefalička faza-faza prije nego što hrana uđe u želudac

 Gastrička faza-kada krana stigne u želudac
 Interstinalna faza-lada himus iz želuca stigne u duodendum
5.4. Bolesti želuca
5.4.1. Karcinom želuca

Rak je novotvorina kojoj je svojstvena nekontrolisana dioba stanica i sposobnost tih stanica da
prodru u ostatak tkiva. Rak je infekcija ćelija virusima, bakterijama i gljivicama koja nastaje uslijed
stresa i drugih faktora

Faktori rizika se dijele na sigurne (visok stepen displazije, porodična anamneza, adenomi želuca i
Barrettov jednjak, infekcija sa Heliobacter pylori,..), vjerovatne (stanje nakon djelomične resekcije
želuca i perniciozna anemija, moguće (pušenje, mala količina voća i povrća, nizak standard,
prekomjerno konzumiranje alkohola, veliki unos jako soljene hrane, hamartomi).

5.4.2. Laboratorijske pretrage karcinoma želuca

Kod laboratorijske dijagnostike prvo trea uraditi osnovne preglede poput kompletne krvne slike,
zatim elektrolite i testove jetrene funkcije radi same procjene anemije, općeg stanja i mogućih
jetrenih metastaza, također i određivanje tumorskih biljega u krvi. (9)

Tumorski biljezi ili markeri su proteini, enzimi, hormoni i drugi produkti koji se stvaraju u
malignim stanicama. Najčeće su normalni sastojci stanica koji se nalaze u normalnim
koncentracijama. Tumorski biljezi se njaviše koriste za procjenu uspješnosti terapije te za rano
otkrivanje povratka tumora, a također se koristi i za procjenu veličine i proširenosti tumora kao i
prognozu bolesti. Biljezi se određuju u krvi CA 19-9 tumorski antigen, koji se uvijek mora
interpretirati sa ostalim dijganostičkim postupcima. (9)

5.4.3. Gastroezofagelni refluks ili refluks kiselina, javlja se uslijed refluksa sadržaja
stomaka, normalna je pojava i kod djece i odraslih.
5.4.4. Gastroezofagealna refluksna bolest- kada se simptomi refluksa često javljaju,
nastaje GERB. Simptomi se izražavaju poput boli kod gutanja ili povraćanja. Može
uzrokovati i probleme sa jednjakom
5.4.5. Dispepsija- drugi naziv za stomačne tegobe ili lošu probavu čija je glavna
karakteristika užareni bol u želucu.
 5.4.6. Čir na želucu- vrlo često oboljenje koje predstavlja oštećenje sluzokože želuca,
uzrokuje ju Heliobacter pylori. Simptomi su bol koji je ravnomjeran i tup, obično
se javljaju poslije jela.
5.4.7. Gastritis. Upala sluzokože želuca, najčeće izazvana Heliobacter pylori, kao i
nekontrolisanom upotrebom lijekova protiv bolova (aspirin ili ibuprofen).
Simptomi su mučnina, povraćanje ili osjećaj težine u stomaku. (10)

5.5. Literatura

1. https://www.cybermed.hr/centri_a_z/rak_zeluca/anatomija_i_fiziologija_zeluca

2. https://www.vuka.hr/fileadmin/user_upload/lovstvo/korisni_sadrzaj/Anat_fiz_zivotinja/
PROBAVNI_SUSTAV.pdf

3. http://medlib.mef.hr/1870/1/%C4%87upurdija.pdf Sveučilište u Zagrebu;Kristijan Ćupurdija,

„Izraženost survivina u karcinomu želuca i metastatskim limfnim čvorovima“, Distertacija, Zagreb
2011.

4. „Anatomija i fiziologija digestivnog sistema“, ICEPS, 2018, DR Vladimir Krstić

5. „Anatomija čovjeka“-univerzitetski udžbenik, Denjalić Amir, Mujezinović Adnan, Galijašević

Kenan. ISBN 978-9926.252.21.6, Zenica, 2020

6. „Laboratorijske dijagnostika i epidemiološke značajke Heliobacter Pylori infekcija“, Diplomski

rad, Danica Vavidec, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek,
2018

7. „Želudac“, Seminarski rad, Akademija za estetiku i kozmetiku Putity, Sara Dostanić, Beograd
2018

8. „Osnove histologije“, Luis Carlos Junqueira, Jose Carnciro i Robert O. Kelley, prema sedmom
američkom izdanju, Školska knjiga, Zagreb. 1995

9. „Karcinom želuca“, Kristina Tičić, Sveučilište Sjever, Varaždin, 2015

10. https://eklinika.telegraf.rs/zdravlje/43667-bolesti-zeluca-i-metodi-lecenja-od-cega-djeludac-
moze-da-oboli