Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON
JU MEDICINSKA ŠKOLA
ZENICA

MATURSKI RAD IZ

INTERNE MEDICINE

Ulkusna bolest

MENTOR: UČENIK:

Dr. Alis Kozica Anela Šišić, IV2

Zenica, maj, 2023.

 SADRŽAJ

1.Uvod.........................................................................................................................................3

2. Ulkus duodenuma..................................................................................................................4

2.1. Klinička slika ulkusa duodenuma.....................................................................................5

2.2. Dijagnoza ulkusa duodenuma............................................................................................5

2.3. Liječenje ulkusa duodenuma.............................................................................................5

3. Ulkus ventriculi......................................................................................................................6

3.1. Klinička slika ulkusa ventriculi:........................................................................................6

3.2. Dijagnoza ulkusa ventriculi...............................................................................................7

3.3. Liječenje ulkusa ventrikuli.................................................................................................7

4. Komplikacije ulkusa............................................................................................................10

4.1. Zbrinjavanje bolesnika oboljelih od ulkusne bolesti.....................................................12

5. Zaključak..............................................................................................................................13

6. Literatura..............................................................................................................................14

Mišljenje mentora o radu........................................................................................................15

2
 1. UVOD

Ulkus (vrijed, čir, grizlica) - je defekt sluznice koji prodire kroz muskularis mukoze. Može
se javiti svugdje gdje postoji aktivnost želučane kiseline i pepsina (jednjak, želudac,
duodenum, proksimalni jejunum i Meckelov divertikul). Ulkus želuca i dvanaesnika pokazuju
neke razlike u svojoj etiopatogenezi. Peptički ulkus se mnogo rjeđe javlja u donjem dijelu
jednjaka, uglavnom kada kiseli, želučani sok iz bilo kojih razloga dospijeva u jednjak. Peptički
ulkus se javlja na jejunumu (tankom crijevu), uglavnom poslije resekcije želuca, kada se
ostatak želuca spoji sa početnim dijelom jejunuma /ulcus peptioum jejum).

Etiopatogeneza: Tačan uzrok nastanka ulcusa nije utvrđen. Osnovni činilac koji uslovljava
nastanak ulkusne bolesti je aciditet želučanog soka, koji izzaiva oštećenje sluznice želuca i
tako dovodi do nastanka ulcusa. Ulkus nastaje kada dođe do poremećaja ravnoteže između
agresivnih faktora i protekcije sluznice. Jačanje agresivnih faktora uzrokuje: H. pylori,
infekcija, pušenje, alkohol, pojačana sekrecija HCl-a i pepsina, refluks duodeno-
pankreatičnog sadržaja i žuči, a slabljenje protekcije sluznice uzrokuje ishemija, šok,
nesteroidni inflamatorni lijekovi i sl.

Klinička slika: Ulkusna bolest želuca se ispoljava; bolovima, mukom, gađenjem i

povraćanjem, javlja se postepena mršavost, bolesnici postaju blijedi, brzo se zamaraju,
osjećaju se jako malaksalo.

Komplikacije: Ulkusna bolest želuca daje razne komplikacije; krvarenje, penetracije,

perforacije, stenoza pilorusa, eventualno maligna alteracija.

3
 2. ULKUS DUODENUMA

Ulkusna bolest dvanaestopalčanog crijeva - je vrlo učestala bolest u ljudi svih naroda.
Najčešća lokalizacija ulkusne niše (grizlice) je na bulbusu (početnom dijelu duodenuma).
Ulcus duodeni je hronična i recidivirajuća bolest; 95% ulcusa se nalazi u prvom dijelu
duodenuma, a više od 90 % se nalaze 3 cm udaljeni od spoja pilorične i duodenalne mukoze.
Morfološki, oni su ovalni, okrugli, i nepravilnih rubova. Obične su veličine do 1 cm (rijetko
nalazimo velike tzv, gigantske ulkuse). Istraživanja pokazuju da pacijenti s ulkusom
duodenuma imaju normalne vrijednosti gastrina, no ako se stimuliraju bogatim proteinskim
obrokom, jača je sekrecija gastrina, nego u zdravih.Također u pacijenata sa ulcusom
duodenuma, nalazimo brže pražnjenje želuca. Potencijalni etiološki faktori za nastanak ulkusa
jesu;
 Genetika
 H. pylori – infekcija nalazi se u 90% do 95% slučajeva. Učestalost infekcije raste s
godinama, prenosi se oralno – oralnim i fekalno – oralnim putem.
 Pušenje cigareta – ne pojačava sekreciju HCl-a, ali smanjuje sekreciju bikarbonata iz
gušterače
 Bolesti i stanja kod kojih je duodenalni ulkus češći – hronično zapaljenje bubrega,
hiperparatireoza, sistemna mastocitoza i KOPB
 Psihološki faktori – negativni stav, uzrujavanje, nervoza
 Poremećaji cirkulacije krvi
 Poremećaji odbrambene sposobnosti sluzi, odnosno njenih enzima.

4
Slika 1. Ulcus duodenum (čir dvanaestopalačnog crijeva) i ulcus ventriculi (ulkus tankog
crijeva)

5
2.1. Klinička slika

Najčešći i najizraženiji simptom ulkusne bolesti je bol. Ulkusni bolesnici imaju karakteristične
bolove. Oni su izazvani nadražajnim djelovanjem kiselog želučanog soka na ulkusnu nišu
(grizlicu). Bolovi su u vidu; kolika, paljenja, nekada su tupi, a po pravilu se ispoljavaju na
gladan gladan, odnosno prazan želudac. Bolovi prestaju poslije unošenja hrane, najčešće se
bolovi javljaju do 5 sati poslije obroka. Također se bolovi javljaju u odnosu na godišnja doba,
najčešće se javljaju u proljeće i jesen, preko ljeta obično nastupaju bezbolni periodi. Ulkusna
bolest protiče smjenjivanjem perioda bez bolova sa periodima bolova. Javljaju se noću kada se
želudac isprazni. Bolovi su lokalizovani u epigastriju, u okolini pupka ili ispod desnog
rebarnog luka.

Duodenalni ulkus daje razne komplikacije; krvarenje – koje se ispoljava melenom, okultnim
krvarenjem ili hematemezom, penetracija u jetru ili gušteraču, stenoza pilorusa i perforacija u
slobodnu trbušnu šupljinu.

2.2. Dijagnoza

Radiološka ispitivanja, uz upotrebu barijumske kaše, omogućavaju da se utvrdi postojanje i

lokalizacija ulkusne niše u bolesnika sa duodenalnim ulkusom. Prisustvo niše ukazuje na
aktivni (akutni) ulkus. Deformacija duodenuma usljed stvaranja ožiljka na mjestu ulkusne niše
ukazuje na hronični oblik duodenalnog ulkusa.
Rendgenski pregled želuca i dvanaesnika uz primjenu barijeve kaše,
ezofagogastroduodenoskopija i dokazivanje Helicobactera pylori u bioptičkom materijalu.

2.3. Liječenje

U liječenju se primjenjuju; antacidi, antagonisti H2 receptora, blokatori H2 “vodikove

pumpe”, antimikrobni lijekovi (Helicobacter pylori), a ako se pojave komplikacije, krvarenje
se zaustavlja jednom od dostupnih metoda (sklerozacijom, organskim ljepilima, hemoklipsom,
laserskom fotokoagulacijom) ili operativnom terapijom.

6
 3. ULKUS VENTRICULI

Simptomi ulkusa želuca su isti kao i kod ulcusa duodenum, ali s popratnim okolnim
gastritisom. Lokalizirani su distalno odod spoja antralne i korpusne sluznice (2/3 puta male
krivine 1/3 velike krivine.
Etiopatogenetski faktori:

 Lučenje HCl-a je uredno, a u određenog broja pacijenata nalazimo i hipoklorhidriju

 Serumski gastrin u nekih pacijenata je povišen (za razliku DU)

 U razvoju ŽU se njaviše ističu defekti obrane sluznice i mehanički sluznički defekti

 Najvažniji etiološki faktori su primjena nesteroidnih antiinflamatornih lijekova i H.

pylori infekcija u oko 70% slučajeva.

3.1. Klinička slika

Mnogi pacijenti su asimptomatski , a bolest karakterizira periodičnost (smijene egzacerbacije i

remisije, pri čemu su remisije puno duže od perioda egzacerbacije). Glavni simptom
epigastrična bol (opisuje se kao pečenje, ali kao i tupa, dosadna bol) koja se može širiti lijevo
i desno, a širenje u leđa ili rebarni luk može označavati penetraciju ulkusa.
Žgaravica i nagla pojava vode u ustima su rijedak symptom i često povezan s GERB-om.
Česti su opstipacija i flatulencija .
Mučnina i povraćanje su znakovi opstrukcije. Promjena karaktera bola je bitna zbog naznaka
komplikacija kao što su: penetracija i perforacija. Komplikacije se uglavnom prezentiraju
slikom akutnog abdomena.
Bolesnici mogu biti teže pokretni zbog boli u trbuhu, pri komplikacijama ulkusne bolesti.
Hipotenzija i tahikardija se pojavljuju kada je krvarenje obilno.
Gubitak tjelesne težine je je učestaliji simptom u bolesnika s vrijedom želuca jer unos hrane
izaziva bol.

7
3.2. Dijagnoza

Hijatalna hernija, neulkusna dispepsija (simptomi ulkusne bolesti koji se ne mogu prikazati ni
endoskopijom ni radiološki), gastritis, bolesti bilijarnog trakta i gušterače, te malignitet.

Dijagnostički postupak:

1) Anamneza i fizikalni pregled – obuhvataju simptome i znakove bolesti. Javlja se bolna

osjetljivost na palpaciju u epigastriju (najčešće u medijalnoj liniji između umbilikulusa
i procesusa ksifoideusa, rjeđe lijevo ili desno). Kod penetreacije i perforacije se javi
defans abdomena (trbuh tvrd kao daska). Kod krvarenja se javi; tahikardija,
hipotenzija i bljedilo.

2) Endoskopija (ezofagogastroduodenoskopija) – omogućava vizualizaciju morfoloških

promjena i predstavlja temeljnu dijagnostičku metodu. Za biopsiju treba uzimati
material iz dna, ali i s rubova ulkusa (da se ne previdi malignitet).

3) Radiološki pregled barijevom kašom – se radi ako endoskopski zahvat nemoguće

izvesti. Ulkus s eprikazuje kao “niš” tj. prostor ispunjen kontrastom.

4) Dijagnoza infekcije H.pylori: brzi test ureaze (bioptički material), histologija,

serologija, ureja, izdisajni test, kultura tkiva.

3.3. Liječenje

U liječenju koristimo antiulkusne lijekove, trebamo etradicirati H. pylori, te kao opcija se nudi
i hirurški zahvat koji se danas rijetko izvodi. Kiselost želučanog soka se suzbija uzimanjem
antacidnih sredstava.
Jedan broj bolesnika poslije resekcije želuca, osjeća određene tegobe, uglavnom poslije
uzimanja hrane (pospanost, klonulost, mišićna slabost, lupanje srca, znojenje, a zovu se
Dampingov sindrom; ove se tegobe javljaju 30-60 minuta u toku ili poslije obroka).
Bolovi se otklanjaju uzimanjem antiholinergičnih (buskopan, raglan,) i sedativnih lijekova.

8
U antiulkusne lijekove spadaju: antacid, blokatori H2 receptora, inhbitori protonske pumpe i
citoprotektivni lijekovi, magnezijev dioksid (MgOH2), magnezijev trisilikat (CaCO3),
preparati bizmuta, antikolinergici i sedative.

 Antacidi – hemijskim putem ublažavaju želučanu kiselinu (reakcija neutralizacije),

Koristi se magnezijev hidroksid koji može dovesti do proljeva, pa se upotrebljava s
drugim antacidom (najčešće aluminij hidroksidom).
Kalcijev karbonat može dovesti do pojačane resorpcije kalcija i nastanka sindroma
mlijeka, a dovodi i do naknadnog povećanog lučenja HCl. Daju se 1-3 sata nakon
obroka, te prije spavanja.

 Blokatori H2 receptora – blokiraju histaminske receptore na parijetalnim stanicama, te

dovode do inhibicije bazalne i stimulirane skrecije HCl.
Cimetidin je stariji lijek ove skupine, a nuspojave jesu ginekomastija i antiandrogeni
učinak, te utječu na metabolizam mnogih lijekova (kompeticija za citokrom P450 u
jetri). Noviji su: ranitidine, famotidin, nizatidin, koji izazivaju manje komplikacija i ne
djeluju antiandrogeno, a moguće nuspojave su im; neutropenija, anemija,
trombocitopenija.

 Inhibitori protonske pumpe – djeluju inhibirajući H/T-ATPazu, pa dovode do

prestanka lučenja HCl. U ovu skupinu spadaju: omeprazol, pantoprazol, lanzoprazol…
Uzimaju se natašte (pola sata prije doručka) i pokazuju se kao najmnoćniji antiulkusni
lijekovi.

 Citoprotektivni lijekovi – dobro podliježu na oštećenu sluznicu želuca (na zdravu ne

utječu), te je štiti od djelovanja HCl, pepsina, žučnih soli.

 Magnezijev dioksid (MgOH2) – je dobar antacid. Ukoliko se uzima duže vrijeme

izaziva osmotsku dijareju, pa ga treba kombinirati s aluminijevim hidroksidom ili
kalcijevim karbonatom, jer oni djeluju konstiptivno.

 Magnezije trisilikat – je blagi antacid kojeg ne treba davati dugo zbog mogućeg
stvaranja silikatnih, bubrežnih kamenaca.

9
 Preparati bizmuta – oblažu želučanu sluznicu slojem bizmuta i bjelančevina, te tako
štite želučanu sluznicu od djelovanja HCl-a. Glavni nedostatak je miris lijeka po
amonijaku, te bojenje stolice u crno.
Prostaglandini grupe se daju kod oštećenja sluznicenesteroidnim antiinflamatornim
lijekovima. Nuspojave su proljevi i spontani pobačaji.

Slika 2. a) Eritem antruma, b) Duodenalni ulkus, c) Gastrični ulkus

10
 4. KOMPLIKACIJE ULKUSA

Komplikacije ulkusne bolesti jesu:

 Gastrointestinalno krvarenje – je najčešća komplikacija. Može biti različitog

intenziteta. Karakterizira ga spontano prestajanje, ali su recidivi česti.
Okultno (skriveno) krvarenje – može da se dokaže samo hemijskim ispitivanjem
stolice bolesnika.
Hematemeza – je oblik krvarenja koji se ispoljava obično naglo. Bolesnik počinje da
povraća tamnocrveni ili mrk želudačni sadržaj koji ima boju crne kafe jer se
hemoglobin mijenja pod dejstvom kiselog želudačnog soka. Izrazitije krvarenje se
ispoljava: ubrzanim pulsem, padom arterijskog pritiska, bljedilom, znojenjem i
izazitom malaksalošću, javlja se i muka, uznemirenost i drugi simptomi sve do
simptoma šoka.

 Penetracija ulkusa – označava prodiranje ulkusa kroz stijenku želuca i zahvatanje

drugih organa. Ulkus želuca najčešće penetrira prema lijevom režnju jetre, a
duodenuma prema gušterači, Izaziva promjenu karaktera bolova tj. Oni postaju
intenzivniji, duže traju s čestim širenjem u leđa.

 Perforacija ulkusa – označava prodor ilkusa kroz želučanu stijenku u slobodnu

trbušnu šupljinu. Očituje se kao akutni abdomen, a karakterizira ga pojava srpa zraka
pod ošitom na nativoj planarnoj snimci abdomena u stojećem položaju.
Očituje se žestokom, izrazito jakim bolom, bolesnik ubrzo ulazi u stanje šoka, zbunjen
je i uplašen. Brzo se razvija klinička slika peritonitisa, koja se ispoljava: zategnutim
prednjim trbušnim zidom, povraćanjem, ubrzanim pulsom, povišenom temperaturom i
padom krvnog pritiska. Kasnije se javlja paraliza crijeva sa prestankom njihove
peristaltike. Meteorizam postaje sve izraženiji, a povraćanje se i dalje nastavlja.
Bolesnik dobija karakterističan izgled lica (Hipokratovo lice), koža lica je blijedosiva,
nos zašiljen, oči uvučen. Ušne školjke postaju prozračne. Jezik je izazito suh i obložen.
Bolesnik diše na nos, svijest bolesnika je očuvana.

 Zapreka u pražnjenju želuca (stenoza) – je posljedica fibrozne strikture u toku

reparacije, Uzrokuje pojavu mučnina, povraćanja, te fenomena bućkanja.

11
 Maligna transformacija – je moguća, te je potrebno napraviti biopsiju svake sumnjive
lezije, da se histološki pregleda.

Slika 3. Foresstova klsifikacija krvarećeg ulkusa

12
4.1 Zbrinjavanje bolesnika oboljlih od ulkusne bolesti

Perforacija (proboj):

osigurati mirovanje

obavijestiti liječnika

ništa ne davati na usta

kontrolisati vitalne znakove.

Penetracija (prodor):

pratiti intinzitet boli

obavijestiti liječnika.

Zapreka u želučanom pražnjenju (stenoza):

pomoć pri povraćanju

makroskopski pregled povraćenog sadržaja

bilježenje izgleda i količine sadržaja na temperaturnu listu.

Krvarenje (sangvinirajući ulkus):

promatranje bolesnika (opće stanje, izgled, vitalne funkcije)

pripremiti pribor za digitorektalni pregled

osigurati mirovanje (umiriti bolesnika, umiriti bolesnikovu pratnju)

osigurati venski put

uzeti uzorke krvi za krvnu grupu i Rh factor, CKS

psihički pripremiti bolesnika za gastro skopiju

osigurati ležeći prijevoz bolesnika u sobu za interventnu endoskopiju

13
 5. ZAKLJUČAK

Nekada su se u dijeti preporučivali mlijeko i mliječni proizvodi. Mlijeko ima privremeni

neutralizirajući učinak, a onda kalcij provocira sluznicu na jače izlučivanje želučane kiseline,
što pojačava nelagodu i bolove. Danas je dijeta individualizirana. Bolesniku se savjetuje da ne
jede hranu koja mu stvara poteškoće. Nakon umjerenoga, neopterećujućeg obroka se
preporučuje kratak odmor. Osim toga, ne smiju se piti alkoholna pića, crna kafa, niti jesti
suviše slatka jela, začine npr. papar i papriku. Zabranjeno je jesti jela pripremljena na
masnoći; pečenjem, prženjem ili pohanjem.

Nužno je bolesnika i njegovu porodicu pripremiti za nov način života u kojem se treba
pridržavati određenih pravila:

 Bolesnik se mora dovoljno odmarati i izbjegavati strene situacije.

 Uputiti bolesnika kako spriječiti hiperacidnost jer je ro uzrok nastajanja žgaravice i

boli (izbjegavati kafu, jake čajeve, kako, coca – colu i alkoholna pića, jake i oštre
začine, jesti količinski umjerene obroke kuhane hrane, zadnji dnevni obrok, pojesti
barem tri sata prije spavanja).

 Izbjegavati jako hladnu i vruću hranu i pušenje cigareta.

 Upozoriti na potrebu redovitih liječničkih kontrola.

 Mora provjeriti izgled stolice i mogućeg povraćenog sadržaja (uočavanje krvarenja).

 Redovitovito i pravilno uzimanje terapije (antacide i antagoniste H2 receptora).

 Mora se savjetovati s liječnikom o uzimanju lijekova koji mogu izazvati ili potencirati
komplikacije (salicilati).

14
6. LITERATURA

a) Mihić Damir, Interna medicina, Medicinski fakultet, Osijek, 2021.

b) Dr. Ristić Miroslav. dr. Ristić Slobodan, dr. Ristić Zoran, Interne bolesti, zavod za
udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo, 1990.

c) Boz Ljiljana, Budisaljević Maja, Franković Sanda, Zdravstvena njega internističkih

bolesnika, II izdanje, Zagreb, 2001.

d) https://www.google.com/url?sa=i&url=https%3A%2F%2Fwww.abc-doctors.com
%2Fulkusna-bolest-
zeluca&psig=AOvVaw37COhCLOK8yKtz_rCtlOZo&ust=1674399930075000&sourc
e=images&cd=vfe&ved=0CBAQjRxqFwoTCPD4rvv32PwCFQAAAAAdAAAAABA
E

15
Mišljenje nastavnika – mentora o radu:

____________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________

Ocjena maturskog rada:_________________( )

Datum odbrane:______________________

Pitanja na usmenom obrazloženju rada:

1.__________________________________________________________________________

2.__________________________________________________________________________

3.__________________________________________________________________________

Ocjena usmenog obrazloženja rada:_________________________( )

Konačna ocjena:________________( )

Komisija u sastavu: Potpis članova komisije:

Predsjednik: _______________________ ___________________________

16
Ispitivač: ________________________ ___________________________

Član: _______________________ ___________________________

17