HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

ODJEL ZA POVIJEST
ILICA 242
10 000 ZAGREB

ETVRTI KRIARSKI RAT 1202.KRIARSKO OSVAJANJE ZADRA

Esej

STUDENT: Nikolina Soli

MENTOR: doc.dr.sc. Ivan Majnari
ZAGREB, SIJEANJ 2015.

Nakon zavretka Treeg kriarskog rata 1192., glavni cilj ovog pohoda nije ostvaren,
to jest osloboenje Svete zemlje od neprijateljske ruke nije zavreno. To je ujedno bio i glavni
motiv najznaajnijem papi ovog razdoblja, Inocentu III., da krene u novi pohod, s novom
vojskom, ali sa istim motivom i ciljem spas Kristova groba. etvrti kriarski rat trajao je od
1202. do 1204., a karakterizira ga razaranje i pljakanje gradova Zadra 1202. i Carigrada te
uspostavljanje Latinskog carstva 1204. Rat je zavrio iste godine, ali i ovaj put sa
neostvarenim zadanim ciljem. Koji su razlozi osvajanja Zadra od strane udruene kriarskomletake vojske, koje su posljedice toga, koji su glavni akteri i pobjednici takvih ishoda, kako
se to odrazilo na odnose pape i kriarske vojske, te koliko i kako je to promijenilo poetni
motiv i cilj etvrtog kriarskog pohoda, pisat emo u ovom esejskom radu.
Godine 1199., poela se okupljati nova vojska kriara pod vodstvom francuskog
velikaa Thibauta III. od Champagne, koji je 1201. iznenadno preminuo, a njega je naslijedio
talijanski markiz Bonifacije I. od Montferrata. Odredite na oslobodilakom putu ovaj put bilo
je osvajanje Egipta, s ciljem daljnjeg pohoda u Svetu zemlju, odnosno osvajanje Jeruzalema..
Kako bi uspjeno stigli tamo, kriarska vojska obratila se za pomo uspjenim i poznatim
mletakim galijama. Kriarsko poslanstvo od 6 lanova, Geoffroija od Villehardouina,Milona
iz Brabanta, Conona iz Bethuna, Alarada Maquereaua, Jeana iz Friaizea i Gautiera iz
Gaudonvillea, primio je devedeset trogodinji mletaki dud Enrico Dandolo, te dogovorio s
njima da e pripremiti brodove za 4500 konja, 9000 konjuara, 45000 vitezova i 20.000
pjeaka i devetomjesene zalihe hrane, u zamjenu za 94.000 srebrnih maraka.1 No, po dolasku
vojske u Mletaku republiku, dio kriara je svoj pohod prema Svetoj zemlji odluio nastaviti
samostalno, a dio ih je odustao, stoga dogovorena svota novca nije bila sakupljena, odnosno
nedostajalo je 34.000 srebrnih maraka kako bi kriarska vojska ispunila svoj dio sporazuma.
Dok je nedostatak vojske i novca kriarima zadao probleme, mletakom dudu,Encricu
Dandolu, je otvorio put ka osvajanju i uvrivanju vlasti u Zadru, jednog od razvijenih
gradova na jadranskoj obali, koji se sve vie pribliavao vlasti hrvatsko-ugarskih kraljeva.
Naklonost kriara stekao je i prihvaanjem kranstva u staroj ivotnoj dobi te pozivajui se
na njihovu dunost prema papi Inocentu III. i ljubav prema Bogu, i kako oni to moraju
napraviti ne bi li uspjeno odradili zadanu misiju. Takoer, kriarska pomo pri osvajanju
Zadra i plijen koji steknu namirit e nastale dugove. Kriarska vojska, ne imajui puno izbora
na mletaku ucjenu, pristala je na njihove uvjete.
1 Ivan Angelov BOILOV, Zadar i etvrti kriarski rat, Radovi Zavoda za povijesne znanosti
HAZU u Zadru 51 (2009), 56-57.
2

U zadarsku luku mletako brodovlje sa kriarskom vojskom stiglo je 11.11.1202.

Iznenaeni Zadrani, uplaivi se jaine i moi mletakog brodovlja, odluili su se predat i na
taj nain spasiti vlastite ivote. No, od predaje su ih odgovorili dio kriarske vojske govorei
im: Ako se vi sami moete braniti od Mleana, zato da im predajete grad, kad krstai po
papinoj zapovijedi ne smiju da vas napadnu!2, stoga su od te ideje odustali. Unato tome to
je Zadar bio kranski grad, udruena kriarska i mletaka vojska pet dana je pustoila grad,
pljakajui ga i razarajui. To je navelo stanovnitvo grada da presele u oblinji Biograd Na
Moru, kojeg su prozvali Novi Zadar, i tamo organiziraju svakodnevnicu i obveze. 3 Nakon
ostvarenog cilja, kriari i Mleani su podijelili grad, tako da je luka i dio oko luke pripao
Mleanima, a unutranjost grada kriarima. Odluili su prezimiti u Zadru i u proljee nastaviti
svoj put ka Svetoj zemlji. Ubrzo su izmeu kriarske i mletake strane izbili sukobi. I bitka
bijae toliko velika da je malo bilo ulica, gdje se nije navaljivalo maevima, kopljama,
strelicama, ilitima. I bijae mnogo ranjenih i ubijenih4. Unato neslaganjima, sukobljene
strane odluile su se na mir. U tom periodu, sklopljen je i sporazum izmeu kriarske vojske i
sina biveg bizantskog cara Izaka Anela, Aleksija Anela, koji je za dogovor Mleana i
kriara uo kada se naao u Veroni, za vrijeme svog bijega iz tamnice. 5 Aleksej im je obeao
da e im pomoi u njihovom krajnjem cilju, oslobaanje Svete zemlje, ako oni njemu
pomognu ponovno osvojiti njegov Carigrad i vratiti titulu bizantskog cara. Takoer, obeao
im je Romaniju podvrgnuti Rimu, dati 200.000 srebrnih maraka i nekoliko tisua Bizantinaca
za ratovanje.6 Oko prihvaanja sporazuma, dolazi do razdiobe meu kriarima. Opat i
papinski poslanik Guy od Vaux de Cernay, bio je protivnik te ideje smatrajui da to nije u
kranskom duhu i da to nije njihov posao, dok je veina ostalih bila za, smatrajui da je to
jedini nain osvajanja teritorija nunog za provedbu krajnjeg cilja, budui da je dio vojske
nezadovoljan trenutnim pasivnim stanjem odvijanja rata napustio Zadar i samostalno krenuo
put Jeruzalema. Konanu odluku donijeli su etiri kriara, Bonifacie de Montferrat, grof
Baudouin de Flandrie et de Hainaut, grof Louis de Bloisa te grof Hogues de Saint Paulo,
rekavi da prihvaaju sporazum i Aleksijeve uvjete. Dolaskom proljea i sukladno sporazumu,

2 Petar SKOK, Tri starofrancuske hronike o Zadru u god. 1202. (Zagreb : Izdavaki zavod
Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 1951), 20.
3 SKOK, Tri starofrancuske hronike o Zadru u god. 1202., 23.
4 SKOK, Tri starofrancuske hronike o Zadru u god. 1202., 99.
5BOILOV, Zadar i etvrti kriarski rat, 60-62.
6 BOILOV, Zadar i etvrti kriarski rat, 62-64.
3

kriarska vojska je 1203. isplovila iz zadarske luke i krenula u svoj novi pohod, ovaj put
prema Carigradu.
Osvajanje i razaranje kranskog grada Zadra, estoko je osudio papa Inocent III. Kao
pokreta i ideoloki voditelj etvrtog kriarskog rata, nije se slagao sa donesenim odlukama
svoje vojske, napominjui kako nije dozvoljeno negativno postupati sa kranskim zemljama,
osim u sluaju da te iste zemlje ometaju rad kriarske vojske na njihovoj oslobodilakoj misiji
i to samo uz odobrenje pape ili papinog legata. Jedan od dvojice papinih legata zaduenih za
nadzor nad kriarskom vojskom bio je kardinal Petar Kapuanski. 7 Iako je imao najvee ovlasti
kao papin legat i iako je znao za plan razaranja Zadra, nije uinio nita odreeno kako bi to
sprijeio. Zato je to uinio ostaje nagaati, ali se moe rei da je to uinio zbog straha od
propasti kriarske vojske i neuspjeha rata. Nezadovoljan takvim ishodom, krajem 1202 vratio
se u Rim. Papin poslanik cistercitski opat Guy od Vaux de Cernay, bio je gorljiv protivnik
razaranja kranskog grada, o emu nam svjedoi i starofrancuski kroniar, ujedno i sudionik
etvrtog kriarskog rata, Geoffroy od Villehardouin, Taj se podie i u ime pape izjavi da
krstai kao hodoasnici ne smiju navaliti na Zadar kao kranski grad. Gospodo, ja vam
zabranjujem u ime rimskog pape navaliti na ovaj grad, jer je kranski, a vi ste hodoasnici! 8
Nakon to je uo to njegova vojska radi, papa se razbjesnio i odluio im poslati opata Petra iz
Lucedije s pismom, u kojem kae da grad ne smiju napasti te im je zaprijetio
ekskomunikacijom ne budu li potovali njegovu zapovijed.9 Prvo papino pismo je zanemareno
i zatajeno, stoga je papa, ne dobivi povratnu informaciju od svoje vojske,a uvi da se
njegove zapovijedi ne potuju, odluio zaprijetiti anatemom. 10 Ti dogaaji nagnali su
kriarsku vojsku da ponovno okupe poslanstvo i krenu put Rima, ne bi li od pape zatraili
oprost. Svoja djela opravdali su nunou, jer u suprotnom prijevoz vojnika ne bi bio mogu,
a to bi ugrozilo ostvarivanje krajnjeg cilja. Papa im je odluio oprostiti. Pretpostavlja se da je
to uinio zbog mogunosti raspada vojske, a ako nema vojske nema ni rata, a ako nema rata,
nema ni osloboenja Svete zemlje, to je i najjaa elja Inocenta III. Ipak, kriarska vojska se
morala obvezati na odanost i potovanje Svetoj stolici te da e traiti oprost i od hrvatsko7 Ivan MAJNARI, Papinski legati na istonojadranskoj obali (1159.-1204.) (Zagreb: Hrvatski
institut za povijest, 2009.), 132.
8 SKOK, Tri starofrancuske hronike o Zadru u god. 1202., 95.
9 MAJNARI, Papinski legati na istonojadranskoj obali (1159.-1204.),133-134.
10 Anatema je javna osuda koja ukljuuje izolaciju i odbacivanje od strane mone osobe, u ovom
sluaju je to papa.
4

ugarskog kralja Emerika i nadoknaditi mu poinjenu tetu.11 Takoer, za vrijeme rata,

hrvatsko-ugarski kralj Emerik Zadru nije pruio pomo, dok su sidraki upan knez Domald i
splitski nadbiskup Berdinand pruili su materijalnu pomo Zadranima, no i to nije bilo
dostatno.12
O etvrtom kriarskom ratu pisali su njegovi sudionici i suvremenici. Najpoznatiji
meu njima je starofrancuski kroniar Geoffroy od Villehardouina. On je bio hodoasnik,
ratnik i diplomat etvrtog kriarskog rata. Svoje kronike pisao je nakon pohoda oko 1208., po
sjeanju, s izrazitim stavom obrane svojim kriarskih kolega, pokazujui svoju naklonost
dudu Dandolu i vitekom voi Bonifaciju.13 Za hrvatsku historiografiju, ovaj kroniar je
znaajan jer govori o poloaju grada Zadra, naglaavajui da je on Slavenskoj zemlji.14
Zahvaljujui njegovim memoarima, saznajemo motiv mletake elje za osvajanjem zadarskog
teritorija, njihove teritorijalne pretenzije te motive i uvjete kriarske vojske za prihvaanjem
mletakog sporazuma i nametnutih uvjeta. S druge strane, hrvatski povjesniar i kroniar
Toma Arhiakon, ne osuuje djelovanje udruene kriarsko-mletake vojske. Smatra da je
razaranje i pljakanje grada Boja kazna jer su u gradu boravili krivovjerci (Slaveni). Iz ovoga
zakljuujemo da je poimanje ratnih, politikih, ideolokih, religioznih i povijesnih dogaaja
subjektivno i podlono razliitoj interpretaciji.15
Zakljuno, kriarsko osvajanje Zadra unutar etvrtog kriarskog rata promijenilo je
poimanje glavnog cilja rata. Kriarska vojska tim je inom zanemarila poetni cilj svoje
misije, a to je pomoi papi, kranima i kriarima osloboditi Svetu zemlju od Turaka. Problem
nedostatka novca nagnao ih je na prihvaanje ustupaka nametnutih od mletake strane.
Mletaki dud Dandolo, izvrsno je iskoristio tu priliku i ponovno vratio Zadar pod svoju
jurisdikciju, elei time proiriti mo svoje drave na dalmatinskoj obali i sredozemnoj
trgovini. Ono to povezuje kriarsku vojsku i Mleane, nije samo zajedniki sporazum, nego i
ljudska pohlepa, pohlepa za pljakom koja e uroditi plijenom. Tim inom nije se drala
duhovne misije koju je Inocent III. zagovarao. Svoju bijes iskazao je prijetnjom
ekskomunikacije i anateme. Osvajanje Zadra otvorilo je put ka osvajanju Carigrada, a sve je
rezultiralo uspostavom Latinskog carstva 1204. i neuspjelim osloboenjem Svete zemlje. Za
11 MAJNARI, Papinski legati na istonojadranskoj obali (1159.-1204.),134.
12 Kreimir KUI, Hrvati i kriari (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2003), 32-33.
13 SKOK, Tri starofrancuske hronike o Zadru u god. 1202., 12.
14 SKOK, Tri starofrancuske hronike o Zadru u god. 1202., 18.
15 SKOK, Tri starofrancuske hronike o Zadru u god. 1202., 23.
5

sam grad Zadar, ovaj in ostavio je negativne gospodarske, privredne, socijalne, politike,
kulturne posljedice.