RIMSKA REPUBLIKA

Mentorica: doc. dr. sc. Silvia Bekavac Student: Hrvoje Šincek

 PAD KRALJESTVA
• Kraljestvo je počelo padati serijama razdora sredinom 6. st. pr. Kr.
• Tarkvinije Oholi (Posljednji kralj) se je vladao nasiljem, smanjio broj senatora
ubojstvima.
• Zbog ovoga i još nekih kriminalnih djela Lucius Junius Brutus, Collationus i Publius
Valerius Publicola su iskoristili kraljevu odsutnost i osnovali republiku 509. g. pr. Kr.
• Tradicija.
Senatus Populusque Romanus
 PODJELA VLASTI
I KONZULAT
• Senat.
• Magistrati preuzimaju vođenje države.
• Magistar je naziv za zapovjednika i civilnog rukovodioca.
• Kolegijalnost.
• Apsolutna vlast kralja osim religijskih dužnosti se dijeli na dvoje magistrata (to ne znači
da su oni imali apsolutnu vlast), kasnije nazvani konzulima, bili su birani i služili su
jednu godinu. Prvi su bili Lucius Junius Brutus i Luciusa Tarquinius Collationus.
• Vojska, građanska nadležnost, zazivali senat i predsjedali su u senatu. Isprva su bili i
cenzori.
• Prefect je vladao Rimom ako oba konzula nisu bili u gradu.
• Prefektu su pomagala dva kvestora, od 421. g. pr. Kr. njih 4, a bili su zaduženi za
financije.
• Neke religijske dužnosti padaju u ruke magistrata rex sacrorum. Svećenik koji je na
dužnosti doživotno.
• Kontrola svih religijskih dužnosti drži pontifex maximus.
 CENZURI
• 443. g. pr. Kr. su izabrani prva dva cenzora (censores).
• Konzulima oduzeta dužnost obavljanja cenza – procjenjivanje prihoda građana,
smještanje građana u razrede i centurije.
• Mandat od 5 godina.
• Birala ih je narodna skupština od bivših konzula (consulares).
• Također su nadzirali državne financije, javne radove i sastavljali popis senatora, također
utvrđuju tko može biti senator.
 PRETORI
• Osnovana 367. g. pr. Kr.
• Oduzeto sudstvo konzulima i dano pretoru (praetor)
• Do 227. g. pr. Kr. se je birao po jedan pretor s jednogodišnjim mandatom, a od te godine
po dva.
• Praetor urbanus – sporovi između rimskih građana.
• Praetor peregrinus – sporovi između rimskih građana i stranaca.
• Sa brojem provincija se povećava i broj pretora jer su bili postavljani kao upravitelji
prvih provincija.
• Do kraja Republike birano ih je šesnaest.
• Magistratura odmah iza konzulata.
 SENAT U REPUBLICI
• Vijeće senata je u početku Republike imalo 300 članova.
• 2. st. pr. Kr. 600 članova.
• 1. st. pr. Kr. 900 članova.
• Ugledni građani, aktivni i bivši magistrati.
• Senatore su proglašavali konzuli, a od 2. st. pr. Kr. cenzori.
• Glasanjem su donosili odluke o društvenim i državnim pitanjima te financijama (senatus
consultum).
 KVESTORI
• Na početku Republike konzuli ih postavljaju kao svoje pomoćnike, po dvoje.
• Od 447. g. pr. Kr. se biraju u narodnoj skupštini (comitia tributa).
• Svake godine po dvoje.
• Od 267. g. pr. Kr. po četiri.
• Krajem Republike po dvadeset ili četrdeset.
• Obavljali civilne i vojne dužnosti.
• Zamjenici i pomoćnici konzula i pretora.
 NARODNI TRIBUNI
• Birali su se u plebejskim skuptšinama (concilia plebis).
• Mandat im je bio na jednu godinu.
• Sacrosancti – ako bi bili povrijeđeni, onaj koji ih je povrijedio bi postao sacer i bio bi
osuđen na smrt.
• Ius intercedendi – pravo posjedovanja i veta.
• Ius auxili – pravo pomaganja svojeg štićenika, mogli su osloboditi svojeg štićenika iz
zatvora.
• Ius agendi cum populo – pravo sazivanja narodnih skupština.
• Krajem Republike i Ius agendi cum patribus – pravo vođenja senatskih sjednica.
 EDILI

• Pomoćnici narodnih tribuna.

• Birani po dvoje u plebejskim skupštinama.
• Od 336. g. pr. Kr. se biraju i dva kurulska edila.
• Zaduženi za opskrbu Rima hranom i organiziranje igara (cura annonae i cura ludorum).
 DIKTATORI TOKOM REPUBLIKE
• Diktatora je birao konzul, a diktator je birao „zapovjednika konjice” magister equitem da
mu pomogne u obnašanju svoje dužnosti koja je trajala najviše 6 mjeseci.
• Imao je državnu moć kakvu su imali i kraljevi.
• Birao se u vrijeme velikih opasnosti.
• Konzuli se nisu micali, bili su rangirani ispod diktatora dok je on vladao.
 ZAKONIK 12 TABLICA
• 450. g. pr. Kr. osnovana komisija decemvira (decemviri). 10 ljudi.
• Do kraja te godine su morali napisati zakonik koji bi regulirao Republiku.
• Bile su dvije komisije.
• Prva patricijska, druga 5 patricija i 5 plebejaca.
• Razlog nastajanja ovog zakona je klasna borba između patricija (bogati) i plebejaca
(siromašni). Po predaji.
Tabla 1: Procedure za sudove i suđenje
Tabla 2: Nastavak suđenja i krađa
Tabla 3: Dug
Tabla 4: Pravo oca da bude glava kuće
Tabla 5: Legalno skrbništvo i zakoni
nasljeđivanja
Tabla 6: Stjecanje i posjedovanje
Tabla 7: Prava o zemljištu i kriminal
Tabla 8: Građanskopravna odgovornost
i prekršaji
Tabla 9: Građansko pravo
Tabla 10: Sakralno pravo
Tabla 11: Dodatak 1
Tabla 12: Dodatak 2
VOJSKA
 VOJNA OPREMA
• Vojnici su se sami opremali (do Gaja Marija), ovisno o njihovim mogućnostima.
• Pilum
• Koplje
• Mač
• Bodež
• Oklop
• Štit
• Kaciga
VELITES
HASTATI
PRINCIPES
TRIARII
KONJICA
 GAJ MARIJE
• Reforme za novačenje u vojsci.
• Krajem 2. st. pr. Kr.
• Bez obzira na cenzus opremio sve građane koji su htjeli sudjelovati u vojsci na državni
trošak.
• Proletere opremio oružjem koji su prije imali samo bogatiji vojnici.
• Legija ima 6000 vojnika, podijeljena u 10 kohorta, kohorta se sastojala od 3 manipula a
manipul od dvije centurije.
• Jedna centurija = 80 vojnika.
RATOVI TOKOM REPUBLIKE

500. g. pr. Kr.

OSVAJANJE ITALSKOG
POLUOTOKA
200. g. pr. Kr.
• Nakon 2., 3., 4.
Makedonskog rata.
• 3. Punskog rata.
• 3. Ilirskog rata.
 KRAJ REPUBLIKE
• Prvi trijumvirat.
• Pompey, Cezar i Kras.
• Građanski rat.
• Ubojstvo Cezara 44. godine prije Krista.
• Rimska Republika u 40. g. pr. Kr. nakon
Cezarovih osvajanja.
• Drugi trijumvirat.
• Oktavijan, Marko Antonije i Lepid.
• Triumviri su mogli: raditi nove zakone bez odobrenja senata i nominirati sve magistrate
uz još neke mogućnosti.
• Svrha trijumvirata je bila da se ulovi i kazni Cezarove ubojice.
• Marko Antonije i Oktavijan imali po 20 legija svaki.
• Podjela vlasti.
• Oktavijan: Afrika, Sardinija i Sicilija.
• Lepid: Narbonska Galija, Španjolska.
• Marko Antonije: Cisalpinska i Transalpska Galija.
• 42. g. pr. Kr. Oktavijan i Marko Antonije pobjeđuju Bruta u bitci kod Phillipe.
• Oktavijan je kasnije ratovao sa ilirima i Pompejem, a Marko Antonije s Partima.
• Marko Antonije se zaljubljuje u Kleopatru.
• 37. g. pr. Kr. se ženi sa njome.
• Marko Antonije Egiptu daje Rimske posjede u Fenikiji, Cipru, Kreti, Siriji i Kilikiji.
• Lepid 36. g. pr. Kr. biva ubijen zato nije bio lojalan Oktavijanu.
• Iste godine se Oktavijan proglašava konzulom.
 BITKA KOD AKCIJA
• M. Antonije: 19 rimskih legija, 800 egipatskih lađa i još saveznika.
• Sudjelovala je i Kleopatra.
• Oktavijan: Manje legija i manje brodovlja.
• Kleopatra napušta bojište, M. Antonije za njom.
• Do prave bitke nije niti došlo, nastupa masovna predaja Antonijevih snaga koje
Oktavijan pripaja sebi.
• Pritisak Oktavijana na Egipat, osvaja Aleksandriju.
• 30. g. pr. Kr. Ubijaju se M. Antonije i Kleopatra.
• Egipat ulazi u sastav Rimske države.
• 29. g. pr. Kr. Oktavijan proglašava 3 trijumfa: ex Illyrico, ex Actiaca i de Cleopatra.
• Završetak građanskih ratova.
• Dobiva ime Augustus (uzvišeni), najviši od svih magistrata.
• 27. g. pr. Kr. se proglašava za imperatora (cara)
RIM 28. G. PR. KR.
HVALA NA POZORNOSTI
