7 SVJETSKIH UDA STAROG VIJEKA

OPENITO
Prvi popis svjetskih uda sainjen je navodno izmeu 150. i 120. godine prije nove ere, a sainio ga
je grki pjesnik Antipatros iz Sidona.Svih tih sedam znamenitosti bile su odabrane iz grkog kuta
gledanja, no samo jedno udo naao je pjesnik na zemlji dananje Grke:Fidijinog Zeusa. Tri
udesna djela bila su u Maloj Aziji: Kolos s Roda, Artemidin hram u Efesu i Mauzolej u Halikarnasu.
Neto dalji

put bio

je do piramida u

Gizehu, a da ovjek ugleda visee vrtove

valjalo se potruditi sve do Babilona.
uda to su se, tako rei, nalazila ispred
kunog

praga

Antipatros

je

izostavio: Akropolu u Ateni. Druge stvari

nije mogao pribiljeiti jer su ve bile
poruene, kao npr. Babilonski toranj. Kao
"osmo udo svijeta" smatrali su ljudi
kasnijih godina nekoliko tuceta znaajnih
graevina razasutih po itavu svijetu.
Prve

rekonstrukcije

uda,

punih

antikih

fantazije,

svjetskih

nastale

su

vrijeme kad se Europa poela sjeati klasike. Marten de Vos

i u njegovo vrijeme veoma

slavni isusovac Athanasius Kircher, roen . u Fuldi, dali su prvi doprinos tome, a Fischer von
Erlach pribliio se ve neto vie stvarnosti. Vrijedna svjedoanstva naila su tek u trenutku, kad su
se arheolozi dali na posao.

UDO:

MJESTO:

SAGRAENO: GRADITELJ:

Rodski Kolos

otok Rodos,
Egejsko more

Olimpijski Zeus

Olimpija,
Grka

Aleksandrijski
Svjetionik

otok Pharos,
Aleksandrija,
Egipat

280 pr.Kr.

Sostrat

Artemidin
Hram U Efezu

Efez, Grka

450 pr.Kr.

Mauzolej U
Halikarnasu

Halikarnas,
Mala Azija

356 pr.Kr.

Visei Vrtovi
Babilona

Babilon

Egipatske
Piramide Sa
Sfingom

Giza, Egipat

282 pr.Kr.

VISINA: UNITENO: RUITELJ:

Hares

35

226 pr.Kr.

potres

456.-457. pr.Kr. Fidije

13

462 p.Kr.

vatra

117

1323 p.Kr

potres

Herzifron i
Metagen

15

356 pr.Kr i
262 p.Kr.

vatra

Pitej i Satir

45

15. st. p.Kr.

potres

Nabukodonosor
II.

25

tijekom
stoljea

vrijeme

Keops, Kefren i
Mikerinos

147

oko 600 pr.Kr.

KOLOS S OTOKA RODA

2700-2500
pr.Kr.

Prema nekom suvremeniku navodno je na bogatom otoku Rodosu bilo 3000 kipova, od toga ih je
stotinu bilo izvanredne veliine.
Tu se nalazio i najznamenitiji kip, orijaki Kolos s Rodosa, skulptura sunanog boga Helija sainjen u
bronci. Pretpostavlja se da je taj lik bio visok 30 do 40 metara, teak sedamdeset tona, rairenih je
nogu stajao na dva golema kamena postolja iznad ulaza u luku Rodos drei goruu baklju u
ispruenoj ruci. Odluku da odliju i svoga boga zatitnika donijeli su ljudi s Rodosa .Navodno su ljudi s
Rodosa ostavljeni materijal iz opsade prodali i utrak upotrijebili da odliju kip.
Taj su rad povjerili kiparu Haru. Prvim je nacrtima zapoeo godine 291. p. n. e.
Dvanaest godina kasnije veliko je djelo bilo dovreno. Na svom je mjestu stajalo neto vie od
pedeset godina: potres je uzdrmao Rodos i Kolos je propao u more. Dijelovi golemih nonih cijevi
ostali su stajati na podnojima. Godine 653. prodani su ostaci kipa nekom idovskom trgovcu iz
Edese koji ih je podijelio u devetsto tovara deva i rastalio na kopnu. Nitko ne zna tono kako je
izgledao Kolos, ali "izgled mu je u svakom sluaju morao biti neopisivo odvratan, neukusan, ogavan,
pri tom prost u sasvim nedozvoljenoj mjeri" - tako je Willy Haas kritiki pribiljeio uvi za namjeru
da tu skulpturu u interesu turizma kane ponovno postaviti.

OLIMPIJSKI ZEUS
Zeusov kip u Olimpiji bio je napravljen od slonove kosti i zlata. Napravio ga je poznati
kipar Fidija zapoevi njegovu gradnju 433. g. pr. Kr, a trajala je 8 godina. Kip je bio smjeten u
posebno sagraenom hramu u junoj Grkoj. Bio je golemih razmjera, visine 13 metara. Prialo se
da je prikaz kipa bio toliko ivotopisan da su mnogi vjerovali da vide samog boga. Kip je stoljeima
bio u hramu, ali je u rimsko doba bio zaputen.
Legenda kae da je rimski car Kaligula pokuao
ukrasti kip, no njegovi su ratnici pobjegli kada im se
kip nasmijeio. Tada su se njegove skele uruile.
Takoer postoje podaci koji govore da su neki
dijelovi kipa odneseni u dananji Istanbul gdje su
stradali u poaru.Kako je izgledao Zeusov kip, to je
bio 456.god.pr.K. postavljen u zavrenom hramu u
Olimpiji, ljudi malo znaju.
Boanski kip od slonove kosti i ebanovine, bogato
ukraen zlatom i dragim kamenjem. Grci su
smatrali nesretnim ovjeka koji nije vidio to boanstvo.
Zeus iz Olimpije bio je posljednje djelo grkog kipara Fidije koji je sainio na isti nain i kip Atene
Partenonske na Akropoli. Postavljao je vrhovnog boga namrtenog ela, jer kad je Zeus mrtio elo
po grkoj se mitologiji uzdrmao Olimp.

ALEKSANDRIJSKI SVJETIONIK
Svjetionik se nalazio u Aleksandriji, uvenoj prijestolnici Egipta koju je osnovao Aleksandar
Makedonski .

Plan Aleksandrije je izradio rodski graditelj Dinokrat. Ptolomej I. Soter je bio je svjedokom osnutka i
utemeljenja Aleksandrije kao glavnoga grada te je odluio poveati sjaj i popularnost svoje drave pa
je 308. pr.Kr. utemeljio Muzeon hram muza, boginja umjetnosti. Tu je bio usredotoen itav
umjetniki i znanstveni ivot Aleksandrije. Tada je bila sredite,
odnosno ogledalo svijeta. Jedno od najveih uda u Aleksandriji bio
Aleksandrijski svjetionik. Bio je podignut na stijeni koja se uzdizala
na istonoj obali otoia Farosa. Prema legendi ime otoia je
varijacija od imena Faraonov otok. Otoi je pripojen kopnu
nasipom od zemlje i kamenja, duine 34 km. Izgradnja je bila
zapoeta za Ptolomeja I. Sotera, oko 290. pr.Kr; a bila je povjerena
Sostratu iz Knida. Arhitekt, Sokratov suvremenik se latio posla i oko
280. pr. Kr. svjetionik je bio gotov. Svjetionik je bio trokatna kula
117m visoka. Najnii kat je bio kvadratnog oblika dok mu je
unutranjost bila valjkasta i bio je visok oko 56m. Bio je izgraen
od velikih komada vapnenca, a strane su mu bile okrenute prema
stranama svijeta. Stoljeima je tako svjetionik obiljeavao luku.
Danju reflektirajui sunevu, a nou svjetlost vatre. Kad su Arapi
osvojili Egipat, oko 651. pr.Kr., divili su se Aleksandriji i njenom
bogatstvu. Svjetionik se nastavlja spominjati i u njihovim djelima.
Jednom prilikom su grekom skinuta zrcala sa svjetionika i nikad
vie nisu postavljena. 956. p.Kr. potres je pogodio Aleksandriju i
nanio sitne tete svjetioniku.
Sostrat, graditelj ovog svjetionika, u elji da ouva svoje ime za
pokoljenja koja e doi iza njega, uklesao na mramornom zidu ovaj natpis: Sostrat, sin Dekstifona
iz Knida, posvetio ovo bogovima spasiocima pomoraca.

ARTEMIDIN HRAM U EFEZU

Artemidin hram u Efezu je jedno od sedam svjetskih uda iz vremena antike; Jonski hramnedaleko
od Izmira u dananjoj Turskoj.Efez, u to vrijeme poznat kao Ephesos, je bio glavni grad rimske
provincije Asia, i drugi po veliini grad tada poznatog svijeta. Artemida tovana u Efezu imala je sva
obiljeja azijske boice. To se moda odrazilo i u veliini hrama.Godine 356. pr. Kr. zapalio ga
je Herostrat koji je elio spaljivanjem
jednog od sedam svjetskih uda
postati slavan i ui u povijest; to
mu je i uspjelo. Te noi, kad je gorio
Artemidin hram, prema predaji rodio
se Aleksandar Veliki. Aleksandar je
vjerovao u tu priu i svojim velikim
financijskim sredstvima je kasnije
pomogao obnovu hrama koji je
postao jedan od sedam svjetskih
uda. Obnovljeni hram razorili
su Goti 262. pr. Kr., a ono to je od
njega ostalo, stanovnici su kasnije
koristili kao graevinski materijal.
Danas jo samo jedan od stupova stoji u movari.Apostol Pavao je oko 55. posjetio Ephesos. U to je
vrijeme jo bio vrlo potovan kult Artemide, i blagostanje grada je snano ovisilo o mnotvu
posjetitelja ostataka hrama.Za Artemidin hram u Efezu sauvalo se vie podataka nego to se obino
sauva u knjievnim zapisima.

Hram je bio graen na movarnom zemljitu. Prema jednoj staroj predaji, tlo je
bilo tresetite, pa su graditelji u tlo dodavali drveni ugljen kako bi mu poboljali
nosivost. Kod iskapanja je otkrivena promijenjena boje zemlje, to je potvrdilo ta
izvijea.
Gradnja je trajala oko 120 godina (poetak gradnje datira se u vrijeme oko 560. pr. Kr.).
Konstrukcija se sastojala od 127 bogato ukraenih mramornih stupova koji su nosili
teke poprene grede.Dva metra visoka skulptura Artemide bila je izraena
od drveta vinove loze i obloena zlatom i srebrom. Krov je bio izraen od cedrovine.
Jedan od graditelja je bio Cheriphron.Sauvani ulomci klesanog ornamenta s greda
hrama navode na pomisao da je u potpunosti zasluio svoju reputaciju. Jedna od
njegovih osobitosti bio je reljef isklesan na donjim dijelovima stupova zamisao koja
je kopirana od prethodnog hrama. Plinije je zabiljeio da je 36 stupova bilo
ukraeno na takav nain.

MAUZOLEJ U HALIKARNASU
Sama konstrukcija grobnice bila je pravokutna u presjeku sa dimenzijama baze
od oko 40x30 m. Temelje je okruivao stepenasti podij ije su strane bile ukraene
sa statuama. Kraljeva odaja i sarkofag su bili
izraeni od bijelog albastera ukraeni sa
zlatom te su bili smjeteni na podiju
okruenom sa Jonskim stupovima. Krov u
obliku piramide bio je ukraen sa statuama i
podravan sa kolonadama. Vrh grobnice bio
je ukraen sa koijom koju su vukla etiri
konja.Kompletna visina grobnice bila je 45
m. Od toga 20 m je otpadalo na stepenasti
podij, 12 m na kolonade, 7m na piramidu te
6 m na koiju i statue na vrhu.Ljepota
grobnice nije bila samo u njenoj konstrukciji
ve i u kipovima koji su je ukraavali izvana,
a nalazili su se na raznim razinama podija i
na krovu. Tu su se mogli nai kipovi ljudi,
lavova, konja i drugih ivotinja. Kipove su
isklesali Grki kipari Bryaxis, Leochares, Scopas i Timotheus, svaki odgovoran za jednu
stranu.Arheoloka iskapanja na lokalitetu mauzoleja se vre od 19. st. .Ta iskapanja i opisi daju nam
priblinu sliku onoga to je bila Mauzolova grobnica.
Graevina je bila smjetena u gradu Bodrumu (Halikarnas) u jugozapadnoj Turskoj na obali Egejskog
mora. Kao i mnoge druge provincije tako je kraljevina Caria u zapadnom dijelu Male Azije (Turska)
bila tako daleko od glavnog grada Perzije da ja bila praktino nepoznata. 377 do 353.g.p.K. kralj
Mauzol koji je vladao Cariom odluio je preseliti svoje sjedite u Halikarnas. Taj projekt je zaet od
strane njegove sestre i ene Artemisije i to izgleda jo za Mauzolovog ivota. Grobnica je zavrena
negdje oko 350.g.p.K. , tri godine nakon Mauzolove smrti i jednu godinu nakon Artemisijine smrti.U
ranom 15. st. Vitezovi svetog Ivana od Malte (St. John) zauzimaju regiju i grade veliki kriarski
dvorac. Kada su utvrivali dvorac koristili su kamenje iz mauzoleja. Do 1522. godine gotovo svaki
kamen je bio iskoriten u utvrdi.Danas veliki zamak jo uvijek stoji u Budrumu te se u njegovim
zidinama i danas mogu primijetiti polirani mramorni blokovi koji su pripadali mauzoleju.

VISEI VRTOVI BABILONA

Visei vrtovi Babilona smatrani su za jedno od sedam

svjetskih uda, i navodno ih je oko 600. pr. Kr. dao
sagraditi Nabukodonosor II. za svoju enu Amitis od
Medije koja je eznula za svojom
domovinom Medijom (Iran). Druga teorija pak kae kako su
sagraeni za mitoloku kraljicu Semiramidu koja je vladala
na prijelazu iz 9. u 8. stoljee pr. Kr.. Ove vrtove su opirno
opisali starogrki povijesniari Strabon i Diodor sa Sicilije.
Od arheolokih dokaza o postojanju vrta, postoje manji
dokazi na mjestu gdje se nalazio Babilon, no nedovoljno da
bi se potpuno potvrdio tako velik i opsean vrt. Po Strabonu
svaka je strana bila 4 pletara duga. Unutar svakoga kata bili
su vrsti svodovi od crijepa koji su se oslanjali na snane
visoke stupove. Platforme terasa bile su izraene od
masivnih kamenih ploa razliitih oblika, a odozgo
prekriveni jednim slojem trske, a potom zalivene asfaltom.
Na to je bio nasut debeli sloj plodne zemlje dovoljan da u
njemu rastu ak i male ume. Katovi vrtova bili su spojeni
stepenicama i pokriveni ploicama ruiaste i bijele boje.
Stupovi su dosezali visinu i do 25m te je bilo dovoljno
svjetlosti za raslinje. Na polijevanju ovih vrtova radilo je
stotinjak robova po itav dan vukui vodu iz Eufratapomou
sustava poluga i pumpi.

PIRAMIDE U GIZI
Piramide u Gizi u Egiptu spadaju meu najpoznatije i najstarije graevine ovjeanstva. Nalaze se na
zapadnom rubu doline Nila, oko osam kilometara
jugozapadno od grada Gize. Udaljene su oko 15
kilometara od centra grada Kaira i nalazi se
direktno na ulici piramida (Sharia al-Ahram).
Jedine su preostale od Sedam svjetskih
uda antike.Najvea i vjerojatno najpoznatija
piramida je Keopsova
piramida, faraona Keopsa . Blizu nje je Velika
sfinga, te Kefrenova piramida. Trea i ujedno
najmanja je Mikerenova piramda. Piramide su

graene izmeu oko 2620. - 2500. pr. Kr. na oko

1000 puta na 2000 m irokimvisoravanu od vapnenca. S izgradnjom piramida istodobno su
nastali hramovi, nekropola i naselje za radnike. Smatra se, da su sluile za
zbrinjavanje balzamiranih posmrtnih ostataka faraonovih mumija koje su se skrivale duboko u
unutranjosti za njihov zagrobni ivot.