Sedam 

svjetskih čuda antik
e

Hamza Šehović
Uvod
• Sedam čuda staroga svijeta kolekcija je nevjerojatnih
građevina koje spominju različiti grčki autori u svojim
djelima. Za njihove graditelje one su predstavljale slavljenje
religije, mitologije, umjetnosti, moći i znanosti. Za nas su one
odraz mogućnosti čovjeka da prilagodi okolinu svojim
potrebama, gradeći monumentalne građevine, od kojih neke
još i danas odolijevaju zubu vremena.
Keopsova piramida
• Velika piramida u Gizi najstarije je i ujedno jedino do danas
očuvano svjetsko čudo. Suprotno uobičajenom vjerovanju,
samo Velika Keopsova piramida naziva se svjetskim čudom.

• Sagrađena je negdje oko 2.900. godine p.n.e. u egipatskom

gradu Gizi, na zapadnoj obali rijeke Nila, blizu Kaira.
Izgrađena je za faraona Keopsa, vladara četvrte dinastije,
kao njegova grobnica.

• Vjeruje se da je izgradnja Velike piramide trajala oko 20

godina. Najprije je pripremljen teren, a zatim su doneseni i
postavljeni kameni blokovi (neki dugi od dva do pet
metara).
 • Vrtovi su izgrađeni oko 600. godine p.n.e. u Babilonu, blizu
današnjeg Bagdada, u Iraku.

• Legendarni viseći vrtovi u Babilonu izgrađeni su za vrijeme

vladavine Nabukodonozora II. (604 – 562. p.n.e.), i to po želji
Viseći vrtovi njegove supruge. Mnoge tajne vezane za viseće vrtove još
uvijek nisu otkrivene. Čak i danas arheolozi prikupljaju

Babilona različite podatke (rekonstrukcija Babilona) kako bi konačno

utvrdili točnu lokaciju vrtova, načine njihova navodnjavanja i
stvarni izgled.

• Vrtovi su imali oblik kvadrata a bili su načinjeni od lučnih

svodova koji su se uzdizali nad popločanim osnovama. U
vrtovima su se uzgajale egzotične biljke, posađene na same
terase. Potoci vode su tekli s visina i spuštali se u slapovima
do tla te su tako navodnjavali vrtove.
Zeusov kip u Olimiji
• Još jedno svjetsko čudo je kip boga Zeusa – vrhovnog boga
starih Grka, u čiju su se čast održavale olimpijske igre. Kip je
sagrađen oko 457. godine p.n.e. u gradu Olimpiji, na zapadnoj
obali današnje Grčke.

• Negdje oko 150. godine p.n.e. arhitekt Libon sagradio je hram

u čast boga Zeusa. No, kako je hram bio prejednostavan kipar
Fidija odlučio je izgraditi golemi Zeusov kip koji je nakon
brojnih ratova, potresa i poplava završio u Carigradu, gdje se
nalazio sve dok nije uništen u požaru 622. godine.

• Kip je bio visok oko 12 metara. Zeus je bio prikazan u

sjedećem položaju, imao je odjeću od zlata, lice od slonovače
oči od dragog kamenja. Na glavi je imao vijenac od lovorova
lišća. U desnoj ruci imao je simbol pobjede napravljen od
javora i zlata. U lijevoj ruci držao je žezlo napravljeno od
raznih kovina, s orlom prikvačenim na njega. Sandale su mu
bile od zlata. Prijestolje je ukrašeno zlatom, dragim kamenjem
i ebanovinom
 • Izgrađen je oko 550. godine p.n.e. u gradu Efezu u Maloj Aziji.

• Hram je podignut u slavu Artemide, grčke božice lova, divljine i

plodnosti. Služio je i kao tržnica i kao religiozna institucija,
posjećivali su ga kraljevi i turisti. Novac za izgradnju hrama
izdvojio je libijski kralj Krosos, a hram osmislio i projektirao grčki
arhitekt Herosfin. Čovjek po imenu Herostratus 356. godine
p.n.e. zapalio je hram, koji je izgorio do temelja. Ubrzo je
obnovljen, a taj drugi hram su 262. godine razorili Goti.

Artemidin • Posljednje poglavlje povijesti vezano za ovaj hram odigralo se

hram 401. godine, kada ga je srušio sveti Ivan Zlatousti.

• Za razliku od drugih hramova, Artemidin je hram bio sagrađen

od mramora. Mramorne stube koje su okruživale građevinu
vodile su do najviše terase dimenzija (80x130). Krov su
podupirali veliki kameni stupovi, njih najmanje 106, visoki po 20
metara. Hram je bio ukrašen brončanim kipovima koje su izradili
najsposobniji umjetnici toga doba: Fidija, Polikleit, Kresilas i
Fradmon. 
• Danas se od hrama mogu vidjeti samo ostaci temelja i mjesto na
kojemu se nalazio, nedaleko od turskog grada Izmira (Smirna).
Mauzolej u Halikarnasu
• Kao i Velika piramida u Egiptu, i ovo mjesto predstavlja grob jednog antičkog vladara. Ipak,
Mauzolej se razlikuje od piramida po mnogo čemu. Između ostalog, ljepota građevine je ono što,
više nego njezina veličina, zadivljuje milijune ljudi od vremena njezine izgradnje do danas.

• Mauzolej je sagrađen oko 353. godine p.n.e. u gradu Halikarnasu u Maloj Aziji, gdje je karijski kralj
Mauzol premjestio svoju prijestolnicu. Po njemu je ova građevina i dobila ime. Tijekom 1. stoljeća
Mauzolej je bio u odličnom stanju sve dok snažan potres nije oštetio njegov krov i stupove.
Očuvani blokovi Mauzoleja upotrebljavani su za izgradnju novih raznih građevina.

• Sama konstrukcija Mauzoleja bila je pravokutna u osnovi, dimenzija 40x30 m. Grobnica i sarkofag
bili su izrađeni od alabastra, ukrašeni zlatom i postavljeni u centralnom dijelu Mauzoleja, na
uzdignutom podrumu popločanom mramorom i okruženom kolonadama (stupovima) u jonskom
stilu.
 • Iako je od vremena izgradnje ovoga golemog kipa do njegova
uništenja proteklo svega 5 godina, ova je svojevrsna i neponovljiva
građevina zaslužila mjesto među svjetskim čudima.

• Sagrađen je oko 200. godine p.n.e. na grčkom otoku Rodosu u

Egejskom moru. Stanovnici Rodosa sagradili su golemi kip u čast
njihova boga sunca Heliosa. Gradnja Kolosa trajala je 12 godina.
Godinama je kip stajao na ulazu u luku Rodos, dok ga veliki potres nije
oštetio oko 226. godine p.n.e. Grad je bio vrlo oštećen, a Kolos je

Kolos s pretrpio oštećenje na najosjetljivijem mjestu – koljenu. Gotovo čitavo

tisućljeće nakon toga kip je ležao u ruševinama. Kada su 654. godine
p.n.e. Arapi osvojili Rodos, ostatke Kolosa prodali su jednom Židovu iz

Rodosa Sirije. Govorilo se da je oko 900 deva nosilo te ostatke.

• Kip je bio visok oko 45 metara. Izradio ga je kipar s Rodosa od bronce

s primjesama, najprije utvrdivši stopala i zglobove. Iako ne znamo
mnogo o stvarnom obliku i izgledu Kolosa, moderne su rekonstrukcije
mnogo točnije od starih crteža. Kolos je inspirirao mnoge umjetnike
da stvaraju slične građevine, poput, Kipa slobode u Americi.

• Kolos s Rodosa nije bio samo gigantski kip – on je simbol jedinstva

naroda koji je naseljavao Rodos.
Svijetionik na Farous
• Sagrađen oko 290. godine p.n.e. u egipatskoj Aleksandriji, na drevnom otoku Farosu.

• Ovo je jedino od drevnih svjetskih čuda koje je imalo praktičnu upotrebu. Mornarima je
osiguravao siguran povratak do Velike luke, a za arhitekte je bio tada najveća građevina. Zbog
opasnih uvjeta plovidbe prema otoku Farosu bio je potreban svjetionik. Na inicijativu Ptolomeja
Sotera započela je izgradnja koja je završena poslije njegove smrti. Svjetionik je bio posvećen
bogu Savioru. Stoljećima je osvjetljavao luku koristeći vatru noću a refleksno ogledalo danju. Čak
je bio i na rimskom novcu u to doba. Kad su Arapi osvojili Egipat, divili su se Aleksandriji i
svjetioniku koji su spominjali njihovi spisi, ali novi vladari ubrzo premještaju prijestolnicu iz
Aleksandrije u Kairo. Kad se zrcalo na svjetioniku slučajno srušilo, nisu ga popravili. Ubrzo su dva
potresa potpuno uništila svjetionik. Na kraju je egipatski sultan Mameluk od sačuvanog kamena i
mramora na mjestu svjetionika sagradio tvrđavu.
Hvala na pažnji!