KEOPSOVA PIRAMIDA

Keopsova ili Velika piramida je grobnica faraona Keopsa u Gizi. Izgraena je oko
2560. p.n.e. po nalogu faraona Keopsa, Snefruova sina i nasljednika.
Smatra se da je oko 100 000 ljudi gradilo Keopsovu piramidu punih 20 godina. Svaki
je kamen visok 2 m, neki su dugi i po 5 m. Blokovi vapnenca i granita od kojih je
sagraena ova piramida i koji su vaeni iz kamenoloma na lijevoj obali Nila
dopremani su amcima niz rijeku. To se moglo raditi jedino u proljee, kada se Nil
izlijevao, pa je zato trebalo 20 godina i oko 500 000 plovidaba da se donese potrebna
koliina kamena. Poto bi se kameni blokovi prevezli, grupa ljudi je vukla blokove, od
kojih je svaki teio 2 tone, na saonicama uz put. Zatim su ove blokove uredno redali, a
druga grupa ljudi ih je izvlaila do mjesta gdje se gradila piramida.
Kada je sagraena, piramida je bila visoka 145,75 m, ali se tokom godina smanjila za
10 m. Povrina piramide bila je prekrivena veoma glatkim, gotovo skoro
neprimjetnim vapnencem. Piramida se sastoji od oko 2 300 000 kamenih blokova.
Velika zanimljivost vezana za njezinu visinu je nain na koji je Tales izraunao, po
emu je i nastao poznati Talesov teorem. Naime Tales je shvatio da se odnos duina
sjene tapa i njegove visine odnose u nekome konstantnome omjeru. Prema tome je
postavio tap na odreenoj udaljenosti od piramide te prouavao omjere u nekim
periodima vremena, te na taj nain doao do traene vrijednosti.
Na sjevernoj je strani ulaz. Unutranjost piramide ine tri prostorije povezane
mnogobrojnim hodnicima. U srcu piramide je kraljeva odaja, gdje je smjeten
sarkofag od crvenog granita.
Kut stranica u odnosu na osnovicu iznosi 51 i 51', a svaka je stranica paljivo
orijentirana prema jednoj od etiriju strana svijeta. Horizontalni je presjek graevine u
bilo kojem dijelu kvadratan, a duina stranica osnovice iznosi 229 metara. Dunosnici
koji su sluili Keopsa dali su podii svoje grobnice oko njegove piramide. Sam Keops
elio je uz sebe sahraniti i tijelo svoje majke Hetepheres, Snefruo
Godine 1954. u jami pokraj Keopsove piramide pronaena je netaknuta laa duga oko
48 i iroka oko 5 metara. Nakon 16 godina rada ponovno je sloena i izloena u
modernoj zgradi nedaleko od nalazita.

Zanimljivosti:

Ako visinu piramide kvadriramo, dobiti emo vrijednost povrine bonih

stranica.

Duina jedne stranice baze Velike Piramide iznosi 232 805m,opseg piramide
podijelimo sa dvostrukom visinom piramide kada je bila sagraena (148.208m
da budemo precizni), dobivamo do u nekoliko decimala tonu vrijednost jedne
od najvanijih matematikih konstanti-LUDOLFOV broj "Pi" (3.1416)! Doli
smo do toke kada se moramo upoznati sa sustavom mjera kojeg su koristili
graditelji piramida-jedinica mjere bio je "sveti lakat", ija je vrijednost
0.635666 metar.

Taj broj pomnoen sa 10 milijuna gotovo savreno odgovara vrijednosti

polumjera Zemlje na polovima.

Lakat je bio podijeljen na 25 palaca, a svaki palac ima 25.4264 milimetara.

Pomnoimo li to sa 100 milijardi, dobijamo priblino tonu vrijednost putanje
koju u svom okretanju oko Sunca proe Zemlja u jednom danu!

Velika Piramida u Gizehu najtonije je orijentirana graevina na svijetu

obzirom na smjer sjever-jug. Po dananjim mjerenjima jug. Po dananjim
mjerenjima sjeverna strana odstupa od pravca sjever-jug za dvije minute i 18
sekundi (2o18''), a juna za jednu minutu i 57 sekundi (1 o57''). Odstupanja nisu
greka graditelja ve posljedica pomicanja kontinenta.

Tek su mjerenja u novije vrijeme u novije vrijeme pokazala da je Keopsova

piramida sagraena tono u sreditu kopnene mase Zemlje. Uzevi u obzir
ukupnu povrinu svih kontinenata i povrinu koju zauzima Piramida, te stoga i
potencijalno moguih 3 milijarde mjesta na kojima je mogla biti sagraena,
anse za tu "sluajnost" su 1:3,000,000,000 (tri milijarde)!!!

Velika Piramida je smjetena na jedinom pravom nultom meridijanu. A taj

presijeca najvie kopna i najmanje mora. tovie, kopno dijeli na dva jednaka
dijela! I paralela na kojoj se nalazi Keopsova piramida takoer presijeca
Keopsova piramida takoer presijeca najvie najvie kopna i najmanje mora.

Nita, ali ba nita to se tie plana gradnje Piramide nije preputeno sluaju,
niti poloaj unutranjih hodnika i prostorija, kao niti njena zadivljujua
arhitektura i simbolika forme. Zar nas onda treba uditi to volumen Piramide
pomnoen sa vrijednou gustoe blokova od kojih je sagraena daje srednju

vrijednost gustoe Zemljine kugle?! A odnos volumena Velike Piramide i

Zemlje je tono 1:1015!

Vanjski (zatitini) omota Velike Piramide bio je napravljen od blokova

kamena vapnenca. Bili su debljine 2.5m, teki 20 tona i vrlo sjajno polirani, pa
se stoga njihova bljetea bjelina mogla vidjeti ak sa Izraelskih planina
udaljenih stotine kilometara! Tih je blokova bilo 144,000(!), a to je i broj
spaenih koji se navodi u Bibliji.

Prosjena visina svih kopnenih toaka (razina mora je najnia, a vrh Himalaya
najvia) moe se izmjeriti jedino dananjim sofisticiranim satelitima i
kompjutorima, a iznosi 148 metara. Upravo toliko visoka je Keopsova
piramida.