Egipat

Položaj

Egipatske piramide, ali i druge građevine nalaze se u sjevernoj Africi na području oko rijeke Nila. Stari
Egipćani su odabrali prikladno mjesto na uzvišenju kako bi bili daleko od opasnosti tijekom poplava
Nila. Međutim, u isto vrijeme nisu bili daleko od Nila jer im je riječna voda bila potrebna za transport
vapnenačkih blokova. Egipčani su vjerovali da je Nil dijelio teritorij na dva dijela. Istočni dio je onaj
izlazećeg sunca, on pripada živima. Oni sa Zapada su oni zalazećeg sunca, oni su na strani
mrtvih. Nekropole su dakle morale biti na lijevoj (zapadnoj) strani Nila.

Tipovi građevina

Kada je u pitanju arhitektura, egipatska arhitektura ima bogatu povijest. Od različitih hramova koji su
mogli biti ili sakralni (Horusov hram, ili posmrtni (Ramzesov hram u Abu Simbelu) pa sve Sfinge i
raznih grobnica (piramide u Gizi, Djoserova piramida...).

Pošto je egipatska arhitektura vrlo širok pojam fokusirati ćemo se na veća gradska područja i
megalitske građevine.

Luksor

Luksor je egipatski grad koji se razvio na desnoj obali Nila, na mjestu nekadašnje drevne Tebe.
Zahvaljujući brojnim ostacima staroegipatskog carstva, grad je dobio naziv "najveći svjetski muzej na
otvorenom". Kod Luksora možemo vidjeti brojne znamenitosti poput Ramesseuma, Deir el-Medina,
pogrebnog hrama Hatšepsut, doline kraljeva I doline kraljica, aleji sfingi, Memnovih kolosa (o kojima
ćemo detaljnije pričati malo kasnije) i hrama u Luksoru. . Zajedno s Karnakom te Dolinom kraljeva i
Dolinom kraljica uvršten je (1979) na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.

Memnovi kolosi

Memnonovi kolosi dvije su monumentalne statue koje predstavljaju egipatskog vladara Amenhotepa
III. Nalaze se zapadno od grada Luksora i gledaju na istok prema rijeci Nil . Kipovi prikazuju kralja koji
sjedi na prijestolju ukrašenom slikama njegove majke, supruge, boga Hapyja i drugim simboličnim
gravurama. Figure se uzdižu 18 metara u visinu i teže 720 tona svaka; oba isklesana od pojedinačnih
blokova pješčenjaka. Izgrađeni su kao čuvari kompleksa posmrtnih ostataka Amenhotepa III koji je
povodom mnogih potresa, poplava i radi drevne prakse korištenja starijih spomenika i zgrada kao
izvornog materijala za nove strukture, gotovo skoro nestao. Danas je malo toga ostalo osim dvije
kolosalne statue koje su nekoć stajale na njegovim vratima.

Ime im dolazi od grčkog junaka Memnona koji je pao kod Troje. Grčki turisti, koji su vidjeli impresivne
kipove, povezivali su ih s legendom o Memnonu umjesto o Amenhotepu III., a tu vezu je predložio i
egipatski povjesničar koji je tvrdio da su Memnon i Amenhotep III. ista osoba.
Kipovi su isklesani od pojedinačnih blokova kvarcitnog pješčenjaka vađenog ili iz područja
oko Memphisa na sjeveru ili iz regije u blizini Asuana na jugu. Ako su se vadili sa sjevera, blokovi su
morali biti transportirani kopnom 645 km, a ako su bili s juga 238 km jer su bili preteški za prenošenje
brodom Nilom.

Grčki povjesničar Strabon prvi je zabilježio zvuk koji će kasnije biti o pisan kao pjevanje, zvuk lire, te
šamar ili udarac. Strabon je zabilježio da je potres razbio gornji dio sjevernog kipa koji je nakon toga
stvarao buku svaki dan u zoru. Ljudi sa svih strana svijeta putovali su na to mjesto u svrhu proricanja,
kako bi postavili pitanje i nadali se odgovoru bogova. Ova praksa se nastavila sve dok rimski
car Septimus Severus nije čuo zvuk. Nadajući se da će se nakloniti proročištu, dao je popraviti sjeverni
kip; nakon toga su zvukovi potpuno prestali.

Memphis

Memphis je glavni grad starog Egipta, koji se nalazi južno od delte rijeke Nil i otprilike 24 km od Kaira.
Memphis je nekoć nosio ime Ineb-hedj, što znači 'bijeli zidovi' jer su zidovi od blatne opeke bili
obojeni u bijelo i govorilo se da su blistali na suncu miljama daleko. Neki povjesničari tvrde da je grad
dobio ime po faraonu Menesu, koji je izgradio tvrđavu od bijelih zidova, dok drugi sugeriraju da je
grad dobio ime po faraonovoj palači. Tijekom iskapanja 2015. otkriven je masivni obrambeni zid. Ova
struktura, čija je širina dosezala 8 metara bila je obložena s obje strane žbukom na bazi vapnenca čija
je prosječna debljina iznosila 5 cm i izgledala je blistavo bijela na suncu.

U muzeju u Memphisu može se pronaći statua Kolos Ramzesa II. To je monumentalna statua
isklesana od vapnenca i duga oko je 10 metara s tim da su stopala statue odlomljena. Talijanski
istraživač Giovanni Battista Caviglia otkrio ga je u blizini južnih vrata Ptahova hrama 1820. godine.
Jedan kipar istaknuo je kako je vapnenac kamen koji se vrlo lako lomi, te koliko bi mukotrpan zadatak
bio isklesati kip te veličine iz njega, čak i danas sa modernim alatima.

Arhitektura i umjetnički stil

Savijeni uglovi

Nekoliko struktura prikazuje blokove rezane pod unutarnjim kutom, tako da se kamen 'savija' oko
ugla. Pretpostavlja se da je ovo uključeno kao 'prevencija' potresa. U valley-templu postoji nekoliko
kamenja s ovim dizajnom. Zanimljivo je primijetiti da je kamenje izrezano tako da se nastavlja samo
malo iza ugla, što upućuje na ideju da je stil možda bio uključen (a ne, ili kao i funkcija). Primjeri
takvog stila se nalaze u Hramu u Luksoru i Valley templu
Višestruko kamenje

Često se sugerira da je ova značajka dizajna ugrađena u konstrukcije kao preventiva od

'potresa'. Činjenica da konstrukcije postoje u tako dobrom stanju nakon toliko vremena, sama po sebi
ide u prilog ovoj ideji. Primjer opet u Valley Templu

Stupovi

Još jedno od obilježja egipatske arhitekture su stupovi sa vrhom u obliku lišća lotusa, papirusa ili
palme. U najranijoj egipatskoj povijesti, stupovi su često bili napravljeni od jednog
velikog monolitnog bloka . Međutim, u svim kasnijim razdobljima stupovi su obično građeni
u presječnim blokovima koji su potom najprije oblikovani, a potom zaglađeni od vrha prema dolje.
Osovine stupova često su bile ukrašene šarenim prikazima u oslikanom, izrezbarenom reljefu.

Ancient Egyptian Architecture Columns

Keopsova piramida u Gizi

Piramide su služile kao grobovi egipatskih faraona. Vjerovalo se da će izgrađene piramide omogućiti
faraonima lagani prijelaz od ljudskog bića u bogove. Izgled piramida se s vremenom mijenjao te
razlikujemo tri vrste piramida. Mastabe, stepenastu i kosu piramidu. Tri piramide u Gizi su kose
piramide i spadaju pod 7 antičkih svjetskih čuda. Kufuova (poznata i kao Keopsova na grč.) je najviša
od svih. Kada je sagrađena, bila je visoka oko 146 metara, no danas je zbog erozije tla za deset
metara niža. Svaka strana piramide u svojoj širini iznosi 230 metara, najveće odstupanje između
njenih stranica iznosi 20cm (0,08%) . Njezine strane savršeno su orijentirane prema stranama svijeta.
Sastoji se od oko 2 i pol milijuna kamenih blokova. Procjenuje se sa koristilo 5 milijuna tona vapnenca
i 8 tisuća tona granita. Od granita je izrađena unutarnja grobna komora, dok je vapnenac stajao na
vanjskoj strani piramide i uzrokovao da svjetluca na Suncu.

Način na koji su se tako veliki blokovi dopremali do piramide je pomoću velikih, drvenih saonica. Kako
bi smanjili otpor trenja i spriječili saonice da propadaju kroz pijesak, Egipčani su ispred saonica
polijevali vodu na pijesak. Tako su smanjili silu trenja i “očvrsnuli“ pijesak. Jedan crtež u grobnici
egipatskog činovnika Djehutihotepa, prikazuje 172 osobe koje kroz pijesak konopcima potežu saonice
na kojima se nalazi velika kamena statua. Na njemu je prikazan i jedan čovjek koji zalijeva pijesak
ispred saonica.

O samom načinu izgradnje piramide nemamo točan odgovor. Najvjerovatnija teorija je da su Egipčani
koristili rampe po kojima su vukli kamene blokove pomoću saonica, valjaka i poluga. Rampe bi
polagali na kosinu napravljenu od nasipa cigle, zemlje i pijeska. Postoje teorije o različitim oblicima
rampi: Ravnoj rampi, Rampi s odmorištem na jednoj strani piramide i Ravna rampa s rampom oko
donjeg dijela.
Sfinga

Velika sfinga iz Gize, jedan od najprepoznatljivijih spomenika na svijetu, isklesana je u vapnencu i

procijenjena starost joj iznosi više od 4500 godina. Velika sfinga nije poput piramida izgrađena
slaganjem kamenih blokova već je isklesana iz stijene. Ostaci boje na sfingi pokazuju da je bila
obojena, a na njoj su nađeni tragovi crvene, žute i plave pa je očito bila vrlo živopisna. Ta
monumentalna skulptura - dugačka 73, a visoka 20 metara - okrenuta je licem točno prema istoku, a
nalazi se nekoliko stotina metara ispred Kefrenove piramide.

Oko ove skulpture kriju se brojne tajne i teorije. S obzirom na raspored piramida na platou Gize, neki
znanstvenici vjeruju da su Velika sfinga i kompleks hramova možda imali neku astronomsku svrhu
praćenja položaja nebeskih tijela, a u tome smislu pojavile su se i spekulacije o tome da je nekada
postojala još jedna blizanka Velike sfinge koja je u međuvremenu nestala. Također mnogi istraživači
odavno tvrde da postoje brojne odaje unutar Sfinge i ispod nje. Neki čak smatraju da se čuveni
mitski Hol zapisa nalazi upravo ispod ovog drevnog spomenika. Priča se da Hol zapisa krije ključ
razumijevanja naše civilizacije i pravu povijest čovječanstva. To je u stvari biblioteka za koju se vjeruje
da je zakopana negdje u Egiptu, a mnogi vjeruju da se ona nalazi upravo ispod Sfinge. Interesantno je
da postoji nekoliko ekstremno rijetkih i starih fotografija Sfinge koje prikazuju brojne ulaze u ovaj
enigmatski spomenik. Vjeruje se da ti ulazi vode u tajne hodnike i odaje ispod Sfinge u kojima se
nalaze podzemne bibiloteke pune drevnih tekstova o povijesti čovječanstva.

LEDA

NEVA

KATARINA