GRČKA RELIGIJA (60.-71.

Vjera u bogove

Vjera u bogove potekla je najviše iz osjećanja ljudske nemoći, ali također i iz zavisnosti o višim silama.
Prirodne promjene su čovjeka najviše upućivale na bogove. Time što su svemu što je pokazivalo život
i gibanje dali ljudski oblik postigli su djelovanje trajnog pošivanja. Grcima je potreba bila nalaziti u
svijetu ljepotu, sreću sklad i red te su zato njihovi bogovi imali sve što je ljudskom rodu nedostajalo,
kao npr. besmrtnost.

Grcima je od bogova dolazilo sve dobro, ali i sve zlo. ATU (sljepoća) je poticaj na zlo, koje ni sam
počinitelj nakon tog čina ne razumije, bogovi šalju posljedice kako bi se ispunila sudbina. Bogovi ne
mogu kontrolirati sudbinu, ali je znaju i slažu se s njom. Svaki se bog brinuo za pojedinu stranu
ljudskog života, tako je i svaka opićna stavila pod osobitu zaštitu jednog ili više bogova te ih je zazivala
u svim nevoljama.

Bogovi

ZEUS – prvobitno je bog neba te se nalazi visoko na oblacima od kuda sve i vidi. Ima najviše mudrosti i
snage zato je i najveće gospodarstvo. On je otac bogova i ljudi. Pod njegovom zaštitom svaka država i
narod, počevši od helenskog koji mu duguju svoju slobodu. On kažnjava krive zakletve, ali i očišćava
grješnike. Njegovo je oružje munja, a njegov štit EGIDA- simbol olujnog oblaka. Posvećen mu je bio
orao, hrast i svi visoki vrhovi gora (najpoznatije u Tesaliji i Misiji). Njegova proročišza su Olimpiji i
Dodoni. Njemu su se u slavu događale i olmpijske igre.

KRON – otac Zeusa koji spada u straije porodice bogova, Titana, sinova Geje i Urana koje je Zeus
srušio.

HERA – Zeusova sestra i žena, ona je božica ženskog dostojanstva, štiti brak i porodični život. Kao
kraljicu je označuju žezlo i dijadem. Posvećen joj je bio šipak kao simbol plodnosti i kukavica. Najviše
se posštovala u Argu. Njezini hramovi su bili u Samu, na rtu Lakiniji kod Krotona i u Olimpjij.

ATENA – Zeusova kći, zvali su je još i Palada i Atena Nika. Palada jer baca munje te zadaje strah i
trepet svojom silom. Ona je božica rata, ali mirne i razborite obrane. Atena Nika jer nosi pobjedu.
Ona je naučila ljude graditi brodove, ukrotiti konje, od nje dolazi zdravlje. Prikazuje ju se s egidom i
kacigom, a pored toga s okrugli štitom i kopljem. Egida je sa Zeusa otišla na nju, to je ljuskav, zmijama
obrubljen ogrtač koji pokriva prsa i ramena. U sredini se nalazi Meduzina glava koju je stekla kao
plijen nakon borbe s njom. Posvećena joj je sova i maslina. Imala je svetište pored Panteona, mali
hram pred Propilejama. Najveća Atenina svetkovina bila bi svake 3 Olimpijadske godine koja bi počela
uz utrke na zubljama, zatim gimnastička i muzična natjecanja, a kao nagrade su se davali vijenci,
tronozi i amforne s uljem od svetih maslina.

APOLON – sin Zeusov i Letin, prvobitno je bog sunca i svjetlosti. Zrake pušta kao strijele ili ih ima na
sebi kao zlatan mač. Smatrao se strašnim bogom čije strijele i kad su slabe zadaju brzu smrt. U ratu
od njega dolazi sila koja blagoslivlja i oslobađa. On je također i prorok koji liječi i šalje bolesti. Bog je
pastira, mornara, lovaca i putnika. Njegov simbol su šiljasti kameni stupovi koji su se postavljali pred
vratima. Osnivač je gradova jer je praotac svih Helenate te ljudi koji su prolazili uz naselje davali
njegov blagoslov. Apolonova obilježja: luk, tobolac, strijele, duga kovrčava kosa, kitara i tronog.
Posvećeno mu je osobito njegovo rodno mjesto otok Del s gorom Kintom, tamo se nisu smijela
pokapati mrtva tijela. Njegova proročišta: Didima kod Mileta, Patara u Lidiji, Klar kod Konofona, Aba
u Fokidi, Ismenij na potoku Ismenu kod Tebe,a najviše Delfi gdje je po priči ubio zmaja Pitona.
HELIJE – sin titana Hiperiona, sličan Apolonu, najviše se poštovao na Rodu koji je bio pod njegovom
zaštitom

ARTEMIDA – prvobitno božica mjeseca, zvijeri i lova, sestra blizanka Apolonu. Kao i Apolon ona štiti
brodarstvo i stada. Kako Apolon šalje brzu smrt muževima, tako ona ženama, ali je također
spasiteljica. Prikazivala se s lukom i strijelama te je imala krzno oko ramena. Posvećen joj je bio
lovački pas i sve zvijeri osobito košuta, vepar i medvjed. Najviše se poštivala u Arkadiji. Njen
najpoznatiji hram bio je u Efesu

ARES – ili Enijalije, sin Zeusov i Herin. Bog rata, ima sve odlike ratnog junaka. divlji je od Atene, poziva
na rat. Simbol mu je koplje, ali se pojavljuje u potpunoj ratnoj opremi. Osobito se poštovao u Arkadiji.
U njegovoj pratnji se nalaze božanstva i demoni svađe, bijesa, straha i smrti.

AFRODITA – kći Zeusa i Dionina, božica ženske ljepote i ljubavi, zaštitnica braka i porođaja. Posvećena
joj je bila mrča, jabuka, golub, labud, zec i pliskavica. Svetkovala se usred ljeta.

HERMES – sin Zeusov i Majin, bog tjelesne i duševne okretnosti. Također je Zeusov glasnik. Bog
putova, prolaza i vrata, vođa putnika, zaštitnik glasnika i govornika, pastira, glazbe te je izumio liru.