sta su zemunice,sojenice,kamene konstrukcije,stakleni blokovi,karakteristki arhitekture

mezopotamije,vrste krovova,nacini temeljenja,nacrtat primjer presjeka

zatim siporeks


MEZOPOTAMIJA
Pojavu povijesti oduvijek veemo s pojavom pisma, to e rei i civilizacije, ali pojava pisma
i razmjene dobara ne bi bilo bez pojave prvih gradova. Sumeri prvi stvaraju sustav poznat kao
grad-drava. Ti gradovi bili su zatvoreni zidinama, s krivudavim ulicama i visokim hramom
koji je graen kao citadela. Originalnost te arhitekture proizlazi iz nemogunosti odabira
kvalitetnog materijala; kamena nije bilo pa se koristila samo opeka od gline, modelirana i
suena na suncu. Opeke se slau jedna na drugu tako da obrazuju masovne zidove bez otvora.
Prostorije se osvjetljuju kroz otvore na tavanici, ulazna vrata su velikih dimenzija i jedini su
otvor koji remeti neprekidnost zidova.
Svaki od gradova-drava ima svog boga zatitnika, a svaki bog vladara koji ga zastupa na
zemlji. Prvi zadatak vladara bio je izgraditi mjesto za odravanje kulta kako bi bog bio
zadovoljan i za uzvrat osigurao ono to je najvanije za ivot tog podruja. Sumerski bogovi
su bili kombinacija ivotinja i ljudi (npr. lamasu, lavlje tijelo = snaga, ljudska glava =
mudrost). Drugu skupinu mitolokih bia (mezopotamska mitologija) ine mitovi o junacima
(najpoznatiji je kralj Uruka nadljudske snage Gilgame). Sumeri se nisu brinuli za zagrobni
ivot i upravo iznenauje toliki broj svetita i bogato ukraenih gronica u jednom od
najstarijih gradova u Mezopotamiji Ur-u.


Ulaz u Apadanu - dvoranu za prijem u Perzopolisu, oko 500. pr. Kr.
Prvobitno se mezopotamski hram u osnovi sastoji od pravokutnika koji na uoj strani ima
oltar i stol za zavjetne darove i ispred njega. Kasnije se toj jedinoj prostoriji dodaju druge koje
slue za stanovanje sveenika, te dvorita koja onda postaju centar cijelog kompleksa. Hram u
obliku kule zigurat
[1]
(zikurat ili cikurat) je hram sastavljen od niza platformi ili terasa
izgraenih stepenasto tako da im se dimenzije idui navie smanjuju, a na vrhu se nalazi
svetite (cela). itav kompleks planiran je tako da je vjernik s dna stepenita primoran obii
to vie kutova prije no to stigne do hrama. Tijekom vremena ovaj plan je razraivan te je
pravljen sve vii i ui zikurat nalik na kulu koja se die na vie katova. Najpoznatija je
Babilonska kula koja nije ouvana.
Sumerske, Akadske i Babilonske gradove od opeke lako osvaja ratniki narod Asiraca i
umjesto njih nastaju gradovi od kamena (vapnenca) i reprezentativna (i agresivna) kraljevska
umjetnost (Asurbanipalova palaa u Ninivi). Naposljetku Perzijsko Carstvo 539. god. pr. Kr.
osvaja novi Babilon i time zavrava razdoblje samovoljne civilizacije u Mezopotamiji i
nastaje centralizirana drava kraljeva Kira, Darija i Kserksa. Najpoznatiji grad je bila
prijestolnica Perzopolis koji je bio kameni kompleks pravokutne osnove s brojnim sobama i
stubitima, naprednim stupovima s kapitelima, te s pilastrima i portalima.