PONAVLJANJE:

O emu smo priali prethodna dva kolska sata? Kako smo podijelili prapovijest? Pogledajmo
fotografije. Moete li prepoznati o kojem razdoblju pripadaju ovi slikarski primjeri? Koje su
karakteristike slikarstva paleolitika, a koje mezolitika? Ovdje su prikazane etiri skulpture.
Koja su njihova obiljeja? Uoavate li neke slinosti? to im je zajedniko? Priali smo o
arhitekturi u prapovijesti. Moete li prepoznati kojim razdobljima pripadaju ova dva grada?
to smo rekli, kakva je stambena arhitektura u kamenom, a kakva u metalnom dobu?
Spomenuli smo tumuluse. to je to? Kakovog oblika, koja mu je funkcija? U kojem razdoblju
se razvija ovaj oblik grobnica, u kamenom ili metalnom? Kakva je sakralna arhitektura u
kamenom dobu? Jeste li zapamtili neke od kultura koje su obiljeile odreena razdoblja
prapovijesti u Hrvatskoj?

MEZOPOTAMIJA
Na dijelu prostora zapadne Azije od Iranske visoravni na istoku do obala Sredozemlja na
zapadu razvile su se kulture Mezopotamije kroz zadnja etiri tisuljea prije Krista.
Mezopotamske (MESOS- sredina ,POTAMOS- rijeka) kulture razvile su se na plodnom tlu
izmeu dviju rijeka Eufrata i Tigrisa, koje pojedini istraivai nastoje identificirati sa
biblijskim Rajskim vrtom i drugim priama iz Starog Zavjeta. Danas najvei dio podruja
drevne Mezopotamije pripada Iraku, a manji dijelovi Siriji i Iranu.
Na ovom podruju izmjenjuju se i vlada pet razliitih kultura:
SUMER- AKAD (3 000.- 1 780. g. pr. Kr.)
BABILON (1 780.- 1 275. g. pr. Kr.)
ASIRIJA (1 275.- 538. g. pr. Kr.)
PERZIJA (538.- 331. g. pr. Kr.)
Nae znanje o ovim kulturama zasniva se na pisanim izvorima biblioteke od 30.000 glinenih
ploica ispisanih klinastim pismom. Na ovom podruju nastali su temelji znanstvenih
disciplina aritmetike, matematike, astrologije i dr. Utemeljili su simboliku brojeva (3, 4, 7, 12)
i izumili rotacijski peatnjak (pretea rotacije u novinskom tisku)- glineni valjak na kojima
su bili urezani simboli ili krai tekst koji su mogli na taj nain vie puta za redom utisnuti u
svjeu glinenu ploicu.
U religiji ovog podruja vladao je politeizam (vjerovanje u vie bogova ). Babilonci i Asirci
tovali su nebeska tijela (sveenici-astrolozi), a vrhovnu trijadu tvore ANU-bog svemira,

BAAL- bog zemlje i EA- boica vode (ama, Sin i Itar bogovi su sunca , mjeseca i ivotne
snage). Perzijanci vjeruju u ZOROASTEROVO (Zaratrustrino) uenje koje u sredite
stavlja vjersku borbu izmeu dobra i zla , kroz likove bogova Ormuzda i Ahrimana.
idovi, semitski narod porijeklom iz Mezopotamije, osnovali su oko poetka tisuljea prije
Krista na krajnjem zapadu Azije (dananji Izrael) svoju dravu i razvili kulturu i umjetnost
zasnovane na vlastitoj religiji s Jahvom kao jedinim bogom (monoteizam- vjerovanje u
jednog boga). Na istom e podruju, u Judeji- povijesnoj pokrajini Palestine, odnosno rimske
provincije Sirije Isus Krist osnovati kransku vjeru.
Jedan od najbolje sauvanih dokaza razvijenog umjetnikog razmiljanja jest vaza iz Suze.
Povrina vaze je podijeljena na horizontalne pojaseve od kojih su pojedini ispunjeni razliitim
motivima ivotinjskog podrijetla koji su stilizirani. Na vrhu vaze s nekoliko linija prikazani su
ibisi. Najvie se istie motiv kozoroga, koji je oblikovan pomou nekoliko geometrijskih
oblika (zaobljeni trokuti koji oblikuju tijelo i dvije koncentrine krunice koje predstavljaju
rogove). Upotrebljava se samo jedna boja i to plono.
SUMER I AKAD
Iz ovog razdoblja imamo malo sauvanih artefakata, djelomice zbog povijesti prepune ratova,
a djelomice zbog toga to su Sumerani, u nedostatku trajnijeg materijala, kao graevni
materijal upotrebljavali opeku suenu na suncu. Sumerani prvi otkrivaju pismo i time prvi
prelaze granicu iz prapovijesti u povijest. Smatra se da su oko 2900. god. pr. Kr. razvili
klinasto pismo, koje je naziv dobilo po karakteristinim klinastim oblicima znakova. Pisalo se
zailjenom pisaljkom po ploicama od vlane gline, koje su se zatim suile na suncu.
ivot u vrijeme Sumerske kulture bio je organiziran u gradovima. Najznaajniji Sumerski
gradovi su bili: UR, URUK, LAGA.
*Grad Ur se sastojao od vanjskog i unutranjeg dijela. Na sjeveru unutranjeg dijela, uzdiza
se iznad razine grada sakralni i upravni centar.
Sam je grad ovalnog oblika. Na sjevernom dijelu te u sredini zapadnog dijela nalaze se ostaci
luke za rijeni promet, nazvane sjeverna i zapadna luka. Tipina kua imala je 2 kata. Glavno
predvorje bilo je okrueno sobama, a stepenice u kutu vodile su na vii kat gdje su bile sobe
otvorene prema balkonu koji je gledao na predvorje. Sveto podruje (svetite) grada Ura
pravokutnog je oblika i tu se u njegovom sjeverozapadnom dijelu nalazi glavni hram grada,
posveen boanstvu Mjeseca, bogu Nana. To je ujedno i najvei sauvani zigurat. U sam hram
ulazi se kroz velika vrata s tornjevima na sjeveroistoku koja vode u veliko pravokutno
predvorje okrueno mnogim prostorijama razliitih namjena.

ARHITEKTURA: grade se zatvoreni, utvreni gradovi opasani zidinama (ukraene

nazupanim vijencem ), organizirani u dva dijela , sredinji dio grada naziva se CITADELA,
u njoj je smjetena vladarska palaa i najvia graevina CIKURAT (sveto brdo) hram,
svetite u obliku stepenaste, etverostrane piramide sa sedam katova koji su meusobno
povezani, svaki kat obojan je drugom bojom (povezano sa astrolokim znaenjem Sunca,
Mjeseca, Merkura, Venere , Marsa , Jupitera i Saturna), obloen glaziranom opekom vrlo
ivih boja, ostali dio grada podijeljen je uskim, krivudavim uliicama i u njemu su ivjeli
siromaniji slojevi. U svakom ziguratu bila je statua boga ili boice zatitnika grada, a
pravilnim ophoenjem s tom statuom upravljalo je sveenstvo. Sav rad i svi proizvodi
lokalnog stanovnitva pripadali su tom bogu, kip se mazio i pazio po cijeli dan. Sluge su ga
prali, oblaili, mazali miriljavim uljima, ak su mu i svirali te palili miriljave tapie ne bi li
mu bilo ugodnije. Zigurat je sluio i kao administrativni centar sumerskog grada, s velikim
skladitima i kancelarijama za pisare. Osim toga u mnogim se ziguratima nalazila i
zvjezdarnica, budui da su nebeska tijela imala ogromnu vanost u sumerskoj civilizaciji i
religiji.
KIPARSTVO: pojavljuje se puna plastika i niski reljef
-u punoj plastici sauvane su statue malih dimenzija tzv. pobonih molitelja, visine 50 cm, od
peene gline, sa izrazito naglaenim, velikim oima, naturalistiki prikazane, u stavu molitve
ili slave vladara (apoteozi).
*grupa statua iz Tell Asmara, 1.pol. 3.tisuljea pr.Kr.
Svi su prikazani u strogo frontalnom stavu. Razlikuju se po veliini, koja je odreena
hijerarhijom. Ne postoji jedinstvena kompozicija grupe jer svaki lik ima svoje vlastito
postolje. Skulpture prikazuju vjernike i sveenike u molitvi. Tijelo je pojednostavljeno,
odjea ne otkriva oblik koji se nalazi ispod, stiliziran prikaz kose i brade, predimenzionirane
oi. Oi naglaavaju namjenu figura- to je komunikacija s bogom.
*Skulptura sveenika GUDEE iz Lagaa , oko 2 150. g. pr. Kr., diorit (muzej LOUVRE,
Pariz), na koljenima dri crtai stol s tlocrtom hrama i arhitektonskim alatima: pisaljkom,
ravnalom i estarom.
-u niskom reljefu sauvani su:
*Stijeg iz Ur-a, Britanski muzej, London, *stijeg-ploe s dvostrukim licem
- drvo inkrustirano koljkama, vapnencem, lapis-lazulijem
Ovdje na jednoj strani imamo prikaz rata, a na drugoj proslavu nakon osvajanja. Zdepaste
proporcije i valjkasti oblici.

PRIMIJENJENA UMJETNOST: izuzetne su zanatlije, oblikuju u plemenitim metalima

nakit i upotrebne predmete, motivi su najee animalistiki.
Sumersku dravu osvojiti e Akaani i prihvatiti sumersku kulturu i umjetnost. Akadski
vladari nazivaju se kraljevima i nastoje osvojiti cijelu zemlju. 2 125. g. pr. Kr. kraljevi iz Ura
obnoviti e ujedinjeno kraljevstvo. Nestaje iskljuivo sakralni karakter ranije arhitekture i
skulpture, a pojavljuje se nov, svjetovni duh umjetnosti, usmjeren na velianje vladara.
*Na primjeru tzv. Sargonove glave uoavamo veu slobodu prikaza, vei realizam. Prisutna je
stilizacija brade i kose, ali likovno sloenija.
*NARAMSINOVA stela, oko 2 261.-2 224. g.pr.Kr. (muzej LOUVRE, Pariz), na kamenoj
ploi u niskom reljefu prikazan je akadski vladar sa svojom vojskom u bitki za svoje carstvo,
figure su postavljene djelomino u profilu i frontalno.
Vojnici su prikazani u pokretu. Na vrhu, istaknut veliinom i poloajem, Naram-Sin predvodi
vojsku. Nosi krunu s rogovima, dotad obiljeje bogova, koja nas ovdje upozorava na novu
ulogu vladara. Iznad vladara nalaze se dva sunca. U prikazu, rasporedu i veliini likova
prepoznajemo hijerarhijsku i vertikalnu perspektivu.
Stela= kamena ili drvena ploa raznovrsnog oblika s ukrasima i natpisima pogrebnog ili spomenikog
karaktera. Mezopotamska stela je ploa okomito postavljena u ulozi nadgrobnog spomenika, uvijek
ukraena reljefom koji opisuje neki dogaaj.

BABILON
Babilonsko razdoblje zapoinje ujedinjenjem zemlje za vrijeme vladavine Hamurabija,
osnivaa babilonskog carstva. Babilonska kultura doprinijela je svojim dostignuima u
arhitekturi i urbanizmu. Glavni centar je bio grad Babilon koji prema pisanju grkog
povjesniara Herodota zapremao golemu povrinu. Pripadao je tipu naselja s pravokutnom
mreom ulica i stambenih blokova , s jakim utvrenjima na kojima je bilo 250 kula. Od vrata
boice Itar vodila je sveta ulica. Mardukov hram nalazio se uz veliku kulu s terasama koja se
poistovjeuje sa babilonskom kulom koju su, prema Bibliji, gradili Noini potomci u elji da
dosegnu

nebo.

Izmeu

stambenih

graevina

(trokatnica)

isticala

se

veliinom

Nabukodonosorova palaa s viseim vrtovima,podignutim na lunim konstrukcijama i

navodnjavani posebnim ureajima iz rijeke Eufrat.
ARHITEKTURA I URBANIZAM: gradovi su planski graeni, pravilnog rasporeda ulica
(sauvana je glinena ploica sa tlocrtom grada Nipura).

Centar grada je ZIGURAT, to nasljeuju od prethodnih kultura, i velika vladarska palaa

koja se ukraava glaziranom opekom ivih boja (pa moemo govoriti o vrsti slikarstva),
ukraavaju se motivima ivotinja (najee bikova), bilja i ljudske figure, slue se
vertikalnom perspektivom.
Kao arhitektonski element uvode se KONTRAFORE, potporni polu stupovi

koji slue

ojaanju zidova.
Pretpostavlja se kako su se u Babilonu nalazili Visei vrtovi, jedno od sedam svjetskih uda.
Naziv su vjerojatno dobili po nizu terasa koje je Nabukodonosor dao podignuti za svoju enu
oko kraljevske palae.
KIPARSTVO: sauvan je u niskom reljefu tzv. Hamurabijev zakonik, oko 1 760.g.pr.Kr.,
crni diorit, muzej Louvre, Pariz, najpoznatiji kodeks pravnih propisa starog svijeta , tekst je
uklesan klinastim pismom, a na vrhu je figura stojeeg Hamurabija pred sjedeim amaom,
bogom sunca koji mu predaje simbole prava i pravde, otkriven 1901. g. u Suzi.