Stari istok

Države prvih civilizacija – uvod u

cjelinu
Gradovi države

3D animacija grada Jerihona

Civilizacija
civilizacija ili uljudba:
ukupnost svih znanja, vještina, običaja, materijalnih i kulturnih dobara i svih postignuća neke
zajednice
Prve civilizacije
u dolinama velikih rijeka:
1. Mezopotamija (Eufrat i Tigris)
2. Indija (Ind)
3. Kina (Hoangho i Jangce)
4. Egipat (Nil)
 Mezopotamija i plodni polumjesec

Mezopotamija (međurječje) – područje između rijeka Eufrat i Tigris u jugozapadnoj Aziji

„Plodni polumjesec” – plodno područje uz velike rijeke Eufrat, Tigris i Nil

Na prostoru „plodnog polumjeseca” nastaju prve civilizacije – kolijevka civilizacije

Mezopotamija
područje Plodnoga polumjeseca, između rijeka Eufrat i Tigris do Perzijskog zaljeva – prostor
nastanka prvih civilizacija
razvijene kulture, gradska središta, poljoprivreda, irigacijski sustav
koristili su metale
otkrili prvo pismo
skup suparničkih država koje su se tek povremeno pokušavale ujediniti
 Sumer

Južni dio Mezopotamije – nizina, vrućina, bez kiše.

Gradovi države koji se nisu nikada ujedinili (Ur, Uruk, Nipur, Lagaš, Kiš, Eridu, Larsa, Umma, Isin).

Gradovi utvrđeni bedemima.

Središte grada države činio je hram posvećen bogu zaštitniku (zigurat) i palača vladara.
Sumer
naplavljena zemlja - izrazito plodna
čišćenje kanala zbog naplavina mulja
problem južnih područja: salinizacija tla – nedovoljno kiše, zemlja sve suša i tvrđa, obradive se
površine miču prema sjeveru
prvi gradili mrežu kanala – suradnja sve većeg broja ljudi i dobre organizacijske vještine
oko 3500. pr. Kr. izgrađena mreža kanala, prvi gradovi, pismo i kalendar, upotrebljavali
predmete od bakra i kotač
vrhunac između 2900. i 2370. pr. Kr.
 Sumer – sustav vladanja
hramske države - hramovi posvećeni bogu zaštitniku – središta malih država povezanih trgovinom,
zajedničkim jezikom i kulturom, ali neovisni jedni o drugima
vlast pripada bogovima koji upravljaju zemljom preko namjesnika
vladarske titule: lugal=veliki čovjek ili enki=namjesnik, božji predstavnik
uloga vladara:
a) svećenik – brinuo o hramu kao središtu
b) provođenje pravde
c) javni radovi
d) Obrana
savjetima mu pomagalo vijeće slobodnih građana
U gradovima su se isticale određene građevine
poput kraljevske palače ili zigurata. Visoke građevine su
imale nekad i znanstvenu i praktičnu funkciju pa su se na
nekim nalazile zvjezdarnice.

Zigurat iz Ura (rekonstrukcija) Ostatci zigurata danas

Sumerski gradovi
gradovi utvrđeni zidinama unutar kojih su ulice, mostovi, vjerske i stambene četvrti…
gradovi su danas zbog vjetra zatrpani pijeskom – nastali su umjetni humci - telovi – dugotrajno
naselje na jednom mjestu koje sadrži slojeve iz različitih razdoblja
težak arheološki posao na iskopinama
3. tisućljeće pr. Kr. obilježeno ratovima – stalni sukobi zbog zemlje i vode
Sumersko gospodarstvo
temeljna gospodarska grana: poljoprivreda – pšenica, grašak, leća, masline, bob, luk…
glavno oruđe kamena motika, ali i drveni plug
goveda, ovce, koze, magarac koji prenosi terete: konj (brdski magarac) i deva (magarac s juga) –
stigla u 1. tisućljeću pr. Kr. iz Arabije
društveni slojevi – najbrojniji seljaci, ali i obrtnici i trgovci, vladari i malo robova
nepoznata tajna podrijetla
Sumerska mitologija
na početku vodeni kaos iz čega se rađaju nebo i zemlja te tri vrhovna boga:
Anu, bog neba, Enlil, bog zraka i zemlje te Enki (kasnije Ea), bog voda
zbog velikih sukoba među bogovima, rasla je moć Marduka koji ih je poslao na nebo, a na zemlji ostavio
čovjeka
različiti osvajači nisu odbacivali bogove, nego su dodavali svoje – božica plodnosti Ištar, asirski bog Ašur
bogovi zaštitnici gradova, zanimanja, ali i osobni bogovi
rijeka Eufrat - božanstvo
bogovi prikazivani u ljudskom liku, upravljaju životima ljudi, ništa se nije radilo bez pitanja, nastojalo ih se
udobrovoljiti i prinosile su im se žrtve
teokratske države – vladari donose odluke prema tumačenjima svećenika
vjerovalo se u pomrčine Sunca i Mjeseca – po tome se proricala vladarova smrt
• hram od opeke na nekoliko katova – na vrhu svetište
• kip boga kojega se odijevalo, ukrašavalo, donosila se
hrana i žrtva
• svećenici su se brinuli o obredima i svečanostima

Zigurat iz Ura (rekonstrukcija) Ostatci zigurata danas

 Sumerski obrazovni sustav, jezik i pismo
pismo - sredina 4. tisućljeća pr. Kr. – slikovno - u početku oko 900, a oko 3000. g. pr. Kr. oko 400 znakova
u početku jedan znak = jedan predmet
problem kod glagola - neki znakovi imaju više značenja
jedan znak = prvi slog predmeta – utiskivanje u glini - izgled klinova – klinasto pismo – vrlo složeno
kako učenici čuvaju tekstove?
zanimanje pisara vrlo cijenjeno
škole u zgradama uz hramove
na ostacima glinenih pločica nalaze se tekstovi pisama, pravni dokumenti, mitove, liječničke upute, privatna pisma…
nakon klinastoga glasovno pismo - praktičnije moglo se pisati na bilo kakvoj podlozi, od 2. st. pr. Kr.
sumerski, akadski i aramejski jezikom (Isus)
Razvoj znanosti
svećenici
znanja su se prenosila kao tajna
razvoj matematike – trebalo je izračunati veličinu površine, visine kamata i sl. – seksagezimalni sustav – osnova je broj 60 –
znali su množiti, dijeliti, računati korijen brojeva…
predviđali su pomrčine Sunca i Mjeseca te kretanje planeta – razvoj astronomije
izrada kalendara, promatranja zvijezda – 12 znakova zodijaka – počeli sastavljati horoskop
kalendar od 12 mjeseci po 30 dana, dan podijelili na sate, a tjedan na 7 dana
popisivali su i biljke, životinje i minerale – temelji botanike, zoologije i mineralogije
poznavali kemiju – obrada metala i ruda
magijsko istjerivanje demona – osnove liječenja
vrhunska književna djela
izumili pečate