2.osobine Mora Kao Zivotne Sredine

Osobine mora kao ivotne sredine
2. predavanje
to, zapravo, podrazumijevamo pod morem?
vodena masa od 1368 mil. km
3
prostire se na 360 mil. km
2
Zemljine kugle (70,8%
povrine)
Ekologija mora - Slikovi & Jeli Mreli
ukupni je volumen mora 1368 x 10
6
km
3
11 puta vie od volumena kopna iznad morske razine
teina od oko 1419 x 10
18
T more (0.25 promila
ukupne Zemljine mase)
srednja dubina 3800 m, a srednja visina kopna 875 m
najvea izmjerena dubina prelazi 11 000 m
(Challenger) i nalazi se u Marijanskoj brazdi (Tihi
ocean
Nastajanje oceana
u prolosti postojalo samo jedno kopno Panagea i jedan ocean
Panthalassa
Panagea se podijelila na sjeverni i juni dio
1. prije 208-146 miliona godina sjeverni dio se podijelio i stvorio
se Sjeverni Atlanski ocean
2. Juni Atlantik i Indijski ocean poeli su se formirati prije 146-
65 miliona godina
3. kontinenti se i dalje gibaju; oceani i dalje mijenjaju oblik;
Atlantski ocean postaje svake godine nekoliko centimetara iri
Nastajanje Panagee
http://www.divediscover.whoi.edu/tectonics/pangea-animation.html
oko 1650. Varenius je razdijelio more na oceane, mora,
zaljeve i morske prolaze:
Tihi,
Atlantski,
Indijski,
Sjeverni ledeni
Juni ledeni ocean
1845. razdiobu prihvatila komisija za nazive i razdiobu
mora pri Geografskom drutvu u Londonu
od kraja 19.st. Sjeverni ledeni ocean (Sjeverno ledeno
more) se ubraja u Atlantski ocean, a vode Junog
ledenog oceana su razdijeljene na tri velika oceana
Tihi ocean oko 179 mil. km2 ili 50%
Atlantski ocean 106,5 mil. km2 ili 29%
Indijski ocean 77,4 mil. km2 ili 21%
Veliina i prosjena dubina svjetskih oceana
Sclater-ova zoogeografska podjela mora (1897)
Podjela mora u odnosu na poloaj
prema kopnu
1. SREDOZEMNA MORA - mora koja su gotovo sa svih strana
okruena kontinentskim masama, a s oceanom ih veu relativno
uski morski prolazi (npr. Evropsko Sredozemno more)
u sredozemnim morima nalaze se manja mora drugog, treeg ili
etvrtog stupnja (npr. u evropskom Sredozemnom moru mora
drugog stupnja su: Jadransko, Egejsko, Crno more; treeg
stupnja Jonsko, Levantsko, Tirensko; etvrtog stupnja: Ligursko,
Balearsko, Alboransko)
2. UNUTRANJA MORA - lee
unutar kontinenata (npr.
Baltiko more).
3. RUBNA MORA - niu se du
rubova kontinenta (npr.
Sjeverno, Beringovo,
Kalifornijsko, Tasmansko
more)
4. MEUOTONA
MORA - mora koja
su nizom otoka
odvojena od oceana,
a voda im je po
kemijsko-fizikim
svojstvima slina
vodi oceana (npr.
Sulu, Celebsko,
Javansko)
European Atlas of the Seas
http://ec.europa.eu/maritimeaffairs/atlas/maritime_atlas/
promet vode se odvija:
1. u horizontalnom smjeru izmeu raznih mora i
njihovih dijelova - oceani i sporedna mora povezani su
meusobno strujanjima, vodena masa u neprekidnom
pokretu
1. u vertikalnom od povrine do najveih dubina; to
rezultira jednakim ili vrlo slinim kemijskim i
fizikim osobinama morske vode
ivotni prostor u moru
ivotni prostor u moru obuhvaa dva fizika elementa:
morsku vodu (pelagiko podruje)
morsko dno (bentosko podruje)
Podmorska topografija ima zajednike osnovne
karakteristike za sve oceane:
1. Kontinentska podina ili elf
2. Kontinentski slaz
3. Duboko morsko dno ili abisalna ravnica
4. Hadal
1. Kontinentska podina ili elf je plitki pojas koji ide
od obale do oko 200 m dubine uokolo kontinenata i
otoka
zauzima 7,9% morskog dna
prosjena irina oko 70 km (a varira od 1 km do 100 km)
znaajno s ekolokog gledita zbog prisutnosti najveeg broja
morskih organizama
ekonomski vano, obuhvaa glavne zone ribolova
Nastanak kontinentske podine :
erozijom obale pod utjecajem valova
donosom i akumulacijom sedimenata
pod utjecajem valova
otapanjem ledenjaka na kraju posljednje glacijacije,
koje je podiglo nivo mora za oko 100 m
2. Kontinentski slaz nalazi se na donjoj granici
kontinentske podine, protee se od 200 do 3000
metara dubine a ponegdje i dublje
nagib kontinentskog slaza varira od 1 do 15%, ali moe dosei i
45%
predstavlja granicu u moru do kojeg dopiru talozi sa kopna
3. Duboko morsko dno ili abisalna ravnica zauzima
najvei dio oceanskog prostranstva (75,8%) od 4000
m do 6000m
5. Hadal ine zavale, kotline i jarci velikih dubina od
7000 do 11000 metara koji presijecaju abisal i
predstavljaju posebno ivotno podruje
Semba kotlina u Indijskom
oceanu duboka 8000 m
kotlina Portorika u
Atlantskom oceanu 9200 m
najbrojnije i najdublje su
kotline u Tihom ocenu;
Challenger kotlina 11 033 m
u blizini Marjanskih otoka
u Jadranu Jabuka kotlina
1300m
Morska voda
Pelagijal se dijeli horizontalno na dvije provincije:
neritiku i oceansku.
1.Neritika provincija
obuhvaa vode od obale
do, uglavnom,
zamiljene vertikalne
plohe koja prolazi kroz
izobatu od 200 m na
kraju kontinentske
podine
Vode neritike provincije su:
relativno neprozirne
bogate tvarima u suspenziji zbog blizine kopna i
morskog dna
slabo prohodne za svjetlost
dosta su promjenjive u fiziko kemijskom pogledu,
velik je utjecaj rijeka, ledenjaka i sl.
lako dolazi do kruenja i obnavljanja mineralnih tvari
koje su potrebne biljnim organizmima za asimilaciju
2. Oceansku provinciju ine sve ostale vode
Vode oceanske provincije su:
prozirne su i plavkaste su boje - boja pustinje
su siromane tvarima u suspenziji
prohodne za svjetlost
relativno su konstantne u fiziko kemijskom pogledu u
prostoru i vremenu i obino visokog saliniteta
koliina planktona vrlo mala izuzev na mjestima
vertikalnog strujanja, jer se mineralne tvari teko
obnavljaju u povrinskim slojevima zbog velikih dubina
Morsko dno
bentosko podruje obuhvaa morsko dno
morsko dno je ivotno podruje za veliki broj
organizama koji ine bentos ili bental
na morskom se dnu ekoloki inioci manje mijenjaju
nego u povrinskim slojevima mora, a promjene
uzrokuju samo pridnene struje
sve ekoloke imbenike, koji se mijenjaju u ovisnosti o
morskom dnu, nazivamo edafikim imbenicima
morfologija (povrinska struktura stijena i veliina
estica sedimenta) i kemijski sastav supstrata imaju
posebno znaenje za organizme koji ive na morskom
dnu
Vertikalna podjela bentoskog podruja:
a) Litoralni ili obalni sustav ili fital (prisustvo alga)
1. Supralitoralna stepenica zona prskanja mora
2. Mediolitoralna stepenica zona plime i oseke
3. Infralitoralna stepenica donja granica je
odreena rastom fotofilnih alga i morskih cvjetnica
(u Mediteranu na oko 15-20 m, u tropskim morima se
granica do 80 m)
4. Cirkalitoralna stepenica granica odreena rastom
scijafilnih vrsta alga
Izvor: http://www.seafriends.org.nz/enviro/habitat/eco03.gif
Litoralni sustav
b) Dubinski ili profundalni sustav ili afital
5. Batijalna stepenica obuhvaa kontinentalni slaz;
donja granica je odreena s donjom granicom
rasprostranjenja cirkalitoralnih euribatnih vrsta
6. Abisalna stepenica
7. Hadalna stepenica
a) litoralni ili obalni sustav
b) dubinski ili profundalni sustav
Karakteristike morskog dna:
konfiguracija
dubina
kemijski sastav podloge koji se znaajno mijenja s
tipom dna
Razlikujemo tri tipa dna:
1. vrsto ili hridinasto
2. pjeskovito
3. pokretno ili muljevito
1. Hridinasto dno na onim mjestima gdje je zbog jakog
gibanja vode onemogueno taloenje estica
ne prelazi podruje elfa
prisutna su uglavnom, samo na kontinentskoj podini, a
izvan nje su obino prekrivena sedimentom
u biolokom pogledu svako vrsto tijelo u moru poprima
karakteristike kamenitog dna (otpad na dnu, potonuli
brodovi,...)
Karakteristike biljaka i ivotinja koje ive na morskom
dnu ovise o tipu dna na kojem ive - hridinasto dno
http://www.kscience.co.uk/as/module5/seashore_web_site/places/rockpool.htm
2. Pjeskovito dno sastoji se iz elemenata koji su rahlo
zdrueni, preteno silicijeve prirode
taloenje se vri u plitkoj vodi na podnoju obale, te
pjeskovito dno ne prelazi elf
postoje prelazi izmeu kamenitog i pjeskovitog dna
npr. ljunano
Organizmi koji ive na pjeskovitom dnu
3. Muljevito dno zauzima najvei dio i sastoji se od
estica manjih od 1/10 mm
mnoge se pridnene ivotinje hrane gutajui sediment
ili hvatajui organske estice koje padaju odozgo
mogunost ivota na morskom dnu velikih dubina ovisi
o koliini sitnih estica organske tvari koja pada s
povrine
u normalnim uvjetima pravilan raspored s obzirom na
veliinu estica od obale prema otvorenom moru:
stjenovito tlo, pijesak, pa mulj
Pitanja za ponavljanje
to su oceani? Koje vrste mora poznaje?
Kako dijelimo ivotni prostor u moru?
to je pelagijal i kako ga dijelimo? Koje su karakteristike
neritike provincije? Koje su karakteristike oceanske
provincije?
to je bentosko podruje i kako njega dijelimo? Koja je
najznaajnija stepenica bentoskog podruja i zato? to su
edafiki imbenici?
O emu ovise karakteristike biljaka i ivotinja koje ive na
morskom dnu? Navedi tri tipa morskog dna i njihov raspored
po stepenicama bentala?
O emu ovisi ivot organizama na velikim dubinama?
Kako se dijeli litoralni dio bentoskog podruja?
ZA ONE KOJI ELE ZNATI VIE
1. Epipelagika zona
do 200 m dubine
2. Mezopelagika zona
od 200-1000m
3. Batipelagika zona
od 1000-4000 m
4. Abisopelagika zona
4000-6000 m
5. Hadopelagika zona
ispod 6000 m
Vertikalna podjela pelagikog podruja:
Podjela oceanske provincije prema Longhurst (1995):
1. polarno podruje (P)
2. podruje zapadnih vjetrova (W)
3. podruje pasata (T)
estice se prema porijeklu dijele na: terigene i pelagike
Terigeni sedimenti (38%) nastaju erozijom kopna i, a u
more ih donose rijeke, ledenjaci ili valovi
odronjavanjem obale
taloe se na kontinentskoj podini i kontinentalnom
slazu te tvore pijesak plitkih voda, obalni mulj bogat
silicijem i mulj dubljih podruja crvene, zelene i plave
boje koja ovisi o koliini pojedinih komponenata
2/3 terigenog sedimenata sadre mineralne estice
uglavnom silicijeve spojeve a samo mali postotak je
organskog porijekla (nastaje raspadom koralja)
Pelagiki sedimenti (62%) nalaze se dublje od
kontinentskog slaza i sastoje se od finih estica mulja
razliitog porijekla:
do dubine od 6000 m ostaci uginulih organizama ine
vie od 30% teine sedimenata
do 4000 m u sedimentu se nalaze karbonatni skeleti, a
od 4000 do 6000 m na svim oceanskim dnima
prevladavaju silicijevi skeleti (zbog povienog
hidrostatskog tlaka kalcijev karbonat se lako topi) -
nazivaju se po onim organizmima ijih ostataka ima
najvie: radiolarijski mulj, globigerinski mulj itd.
ispod dubine od 6000 m koliina organskog materijala
je zanemariva i sedimenti su, uglavnom, anorganskog
porijekla, kao to je npr. crvena glina koja prekriva
40% oceanskih povrina na velikim dubinama
taloenje ili sedimentacija ovisi o dubini, veliini i
koliini estica te brzini pridnenih struja
u oceanskim dubinama relativno mala koliina organskih
tvari sa povrine dospijeva na dno, a najvei dio uginulih
organizama razgrade bakterije
samo anorganski dio tijela moe dospjeti do dna na
veim dubinama, ovisno o brzini padanja i otpornosti
prema otapanju u morskoj vodi - kalcijev je karbonat
lako topiv u moru, pa e kuice krednjaka
(Foraminifera) tee dospjeti do morskog dna od
kremenih kuica zrakaa (Radiolaria)
Izvori:
http://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/
PREDAVANJA/03.%20PREGLED%20MORSKIH%20STANISTA.
pdf
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/449062/pelagic-
zone
http://www.divediscover.whoi.edu/tectonics/pangea-
animation.html
http://faculty.mccfl.edu/rizkf/OCE1001/OCEnotes/chap11.htm
http://www.seafriends.org.nz/enviro/habitat/eco03.gif

2.osobine Mora Kao Zivotne Sredine

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

2.osobine Mora Kao Zivotne Sredine

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Osobine mora kao ivotne sredine

You might also like