Problematika braka u drami Bez treega

Milana Begovia

Uvod
Tema mog seminara je problematika braka u drami Bez treega Milana Begovia. Ono to me
prvenstveno zainteresiralo za ovu tematiku injenica je da je autor ove drame porijeklom iz
Vrlike koja bi se, iako ne toliko kilometraom koliko mentalitetom, mogla odrediti kao mjesto
blisko mojem rodnom Sinju. Istovremeno (zahvaljujui studiju pedagogije) zainteresirana za
openitu problematiku ljudskih odnosa pretpostavila sam da bi na ovom podruju pisac
mogao izvui solidnu grau za navedeni problem.
Milan Begovi se u hrvatskoj knjievnosti istaknuo djelima namjenjenim najirem
itateljskom i drutvenom kolektivu meu kojima S. P. Novak u svojoj Povijesti izdvaja
naslove: Knjiga Boccadoro, drama Myrrha, Gospoa Walevska, Venus Victrix, Biskupova
sinovica, Stana Biui, Pustolov pred vratima, Bez treega, Amerikanska jahta u splitskoj luci,
Dunja u kovegu, Giga Barieva...
Pritom Novak hvali Begoviev osjeaj za muko-enski odnos i napetost, ali i dramaturku
kvalitetu i dobro voene dijaloge. (Novak, 2006.,str.314. - 315.)
Milana Begovia tako moemo istaknuti kao jednog od znaajnijih hrvatskih pisaca koji kako
to u pogovoru djela navodi Ante Lozo, citirajui pritom Vuetia moda nije nadmaio
kvalitetu Vojnovieve drame niti se pribliio jednom Krlei no zasigurno je istaknuto ime
nae dramatike 20.stoljea. (Lozo, 2001., str.196.)
Temeljno polazite za analizu ove tematike prvenstveno nam je samo djelo Bez treega,
relativno kratka i jednostavna drama u tri ina ija se radnja kako saznajemo na samom
poetku odvija u samo jednom danu. Zanimljivo je pritom da ovo djelo ujedno predstavlja
zadnji dio jedne otprije zaokruene cjeline - Begovieva romana Giga Barieva i njezinih
sedam prosaca.
Begovi priznaje da mu je prvotna namjera bila stvoriti dramu no prevelika koliina grae
ipak ga je odvukla na pisanje romana nakon ega se odluio na dramatizaciju zadnjeg
poglavlja. (Matrovi, 1994., str. 140.)
Roman tako izlazi u nastavcima u razdoblju izmeu 1930./31. godine u asopisu Novosti dok
je drama prvi puta izvedena u Zagrebu 1931. a njezin prvotisak izlazi u knjizi Tri drame 1934.
godine.
Ova Begovieva psiholoka drama odvija se u Zagrebu,u veljai 1926. godine kada se u kuu
glavne junakinje Gige nakon osam godina vraa njen suprug iz rata iz Sovjetske Rusije.
Marko je bio prisiljen Gigu napustiti jo njihove prve brane noi.ekajui ju u salonu dok

doe kui Marko odgovara na telefonski poziv i pronalazi pismo jednog njenog udvaraa.
Ono to se javlja kao temeljni problem jest da sve to to zatie kod kue upuuje Marka na
zakljuak da ga je ena cijelo vrijeme varala. Hladno odbija njezin zagrljaj i poinje ju
sumnjiavo ispitivati. Saznaje da mu je otac ve etiri godine u bolnici zbog alkoholizma i da
se Giga brine za njega. No nita ga to ne zanima toliko kao pitanje je li ju sve to vrijeme itko
imao. Iako ona oprezno pokuava uobliiti normalan razgovor i ispriati svoju priu Marko je
uz izrazitu ljubomoru vrijea ne prihvaajui nikakva objanjenja.
Dramska osnova djela pritom je izraena u Giginoj obrani kada ona kae: ''Ljubomora nije
posljedica jednog fakta nego jedne dispozicije. Za ljubomor izmeu dvoje ljudi ne treba da
postoji onaj trei, nego mogunost- a ta postoji uvijek u mislima onoga koji strepi za nekoga
koga voli- da bi mogao stupiti u akciju bilo ko, ko bi mogao biti onaj trei. Ljubomor je,
dragi, kao i ljubav. Tu ne treba treeg. Dvoje je dosta.'' (Begovi, 2001., str.46.)
Nakon osam godina razdvojenosti njih dvoje se zapravo ne prepoznaju. Situacija se mijenja
kada mu pismo njezina oca potvruje istinitost njezine obrane.
No iznervirana i razoarana injenicom da Marku vie znai pismena potvrda od njezinih
rijei i pretrpljene boli ona ga sada odbija od sebe. On ju pokuava isprva nagovoriti a zatim
ju odvui u krevet izraavajui pritom svoja posjednika uvjerenja kroz nasilje. U unoj
raspravi ona mu se poinje rugati i elei ga poniziti izjavljuje da ga je ipak svo to vrijeme
varala. Naposlijetku u samoobrani Giga Barieva ubija mua pucnjem iz revolvera.

Socioloko gledite problematike braka

Brak je, za socijologe, drutveno prihvaena seksualna zajednica dviju ili vie osoba. Osim te
najopenitije definicije za ovu temu posebno nam je zanimljiva konfliktna perspektiva u
sociologiji koja openito promatra suprostavljene interese koji uzrokuju podjelu u drutvu.
Objanjenje braka i obitelji iz ove perspektive podrazumijeva miljenje da je obitelj izmeu
ostalog i mjesto gdje se oituje dominacija mukaraca nad enama. Engels tako tvrdi da je
brak pozornica klasne borbe u kojoj se dobrobit jedne grupe ostvaruje na raun potlaenosti i
bijede druge. Collins nadalje, definira ulogu mukarca tijekom cijele povijesti kao
''seksualnog agresora'' a ene kao njegove seksualne nagrade. Budui da je vlasnitvo nad
enom identino onom nad zemljom ili zgradama brak je zapravo bio ugovor o seksualnom
vlasnitvu. To potvruju i injenice iz zapadne tradicije: brak nije valjan dok nije
''konzumiran'', silovanje u braku dugo se nije smatralo kaznenim inom, a osnovni razlog za
razvod braka bila je nevjera. (Fanuko, 2006., str.161.)
Ove teme uvelike se dotiu i feministiki pristupi prema ijim teorijama je obitelj odnosno
brak instituacija za eksploataciju ena od strane mukaraca. Iz toga proizlazi da ene nemaju
isti klasni poloaj kao njihovi muevi , nego se trebaju smatrati posebnom klasom. (Fanuko,
2006., str.165.)

O odnosu mukarca i ene u poetici Milana Begovia

Sam Begovi svjedoi ovako o svojoj poetici: ''Za mene je ivot neprestano sukobljavanje i
izmjena svijetlih i mranih elemenata. A ivotna igra svjetla i sjene nigdje se ne vidi tako
jasno i izrazito kao u odnosu mukarca i ene, koji su neumoljivo upueni jedno na drugo.
Muko i ensko su vjeni drugovi i vjeni neprijatelji. Slikajui odnose mukarca i ene
vjerujem da slikam temeljne odnose i oblike svega ivota.'' (Brei, 1991., str. 123.)
Razliite kritike interpretacije svijeta Begovievih dijela, posebice vezanog uz osnovnu temu
ovog seminara esto se nadopunjuju no ponekad i meusobno suprostavljaju. Ono to je
najei zakljuak jest da je Giga Barieva slika moderne Penelope koja eka svojeg Odiseja
istovremeno nastala po uzoru na Joyceov Uliks koji takoer u svojoj strukturi sadri dramski
ulomak.
Kritiki osvrt na koji bih se eljela najprije osvrnuti jest onaj Dunje Falievac. Autorica u
prvom redu istie kako je svijet Begovievih dijela napuen enskim likovima konfrontiranih

svijetu mukaraca, te na osnovi te binarne opozicije autor gradi fabule svojih proznih djela s
uvijek naglaenom opozicijom mukarca i ene koja je do ekstrema dovedena upravo u
sluaju Gige Barieve.
D. Falievac nadalje tvrdi da Begovievo shvaanje ene potjee tako iz dvaju izvora:
osnovno stajalite slijedi novija filozofska i psiholoka shvaanja i razumijevanje ene J.J.
Rousseaua, F. Nietzschea, A. Schopenhauera, S.Freuda i Otta Weinmingera koja prirodu ene
jasno suprostavljaju prirodi mukarca, tj. vide enu kao iracionalno, alogino i instiktima
voeno bie. S druge strane iz razrjeenja fabularnog zapleta u romanu, odnosno u samoj
drami razabire se, po autorici, ibsenovska pobuna i zahtjev za prihvaanjem ene kao
punopravnog bia a ne samo seksualnog objekta. Isti kraj ipak izjednaava tu enu sa
zvijerkom kada ona u poetku brina, vjerna i plemenita u konanici voena instiktima
postaje ubojicom. (Falievac,1997.,str.180. - 181.)
Ivan Pederin pomalo drastino smatra da je kod Begovia spolnost oblik posjedovanja tj.
hladna i bezosjeajna brutalnost slina nasilju i ratu. Lik oca obitelji, mukarca je posjednik,
ugnjeta. (Pederin, 1998., str. 76.)
Zanimljiv je i lanak Eugenija Engartnera, takoer iz zbornika Recepcija Milana Begovia u
kojem autor iznosi ideju da Marko nepravedno od ene oekuje potpunu branu vijernost ne
skrivajui pritom svoje iskustvo sa enama iz javnih kua. Nije to dakle, ljubomora pohotnog
mujaka nego posjednika. (Engartner, 1998., str. 64.)
Giga je zapravo svjesna te opreke u njihovu odnosu i to je u jednom trenutku i najvie vrijea:
''Zato traite od nas da budemo ono to vi niste? Zato vi moete da nas mjerite vagom vaih
iskustava na miligrame, a nama mora biti dostatan na instikt? Zato vi znate kakve su nonje
i obiaji po bordelima izmeu Amura i Volge, a mi ne smijemo dozvoliti da nas pomiluje
jedna muka ruka kad smo ve izgubile nadu da e nas dosei ona koju tako dugo ekamo?
Tvoja je logika apsurdna i egoistina'' (Begovi, 2001., str.64.)
Jedna od meni osobno dojmljivijih interpretacija ovog djela, neto manje vezana uz samu
tematiku braka koliko za karakterizaciju likova, jest kritika ivka Jeliia, koji u svojim
Esejima dramu usporeuje sa Krleinim Glembajevima. elei zapravo kritizirati Begovia,
Jelii primjeuje da za razliku od Leona Glembaja postupci Begovievih likova nisu
odreeni njihovim karakterom nego intervencijom samog autora. Nema tog pisma, tvrdi
Jelii, koje bi promijenilo stav Leona prema njegovu ocu. Nadalje, Giga i Marko ostavljeni
sami na sceni bez pieva uplitanja moda nikada ne bi stvorili dramu i izazvali pravi sukob.
(Jelii, 1984., str. 151.-160.)

Kritika koja se poneto naslanja na D. Falievac no istovremeno se i kosi s njom i s veinom

starijim tumaenjima ovoga djela jest lanak Sjeanje na Gigu, pamenje otpora Andree
Milanko. Ova autorica u svom pokuaju da to suvremenije razmotri datu tematiku iznosi na
poetku neka dosadanja stajalita kritizirajui npr. Barca koji kae da Giga na kraju nije niti
dobra niti uvjerljiva a nije niti prava ena, jer ena ipak voli da bude osvojena. (Milanko,
2011., str. 167.)
Izbjegavajui ''trpanje'' ovog lika u ''tipino enske okvire'' odbacuje i ljubomoru kao
temeljnu toku tumaenja. Za A. Milanko onaj trei je zapravo jezik bez kojeg ne bi bilo
nikakvog pravog sukoba. Ono to smatram posebno vanim, a uvidjela sam upravo
zahvaljujui ovom lanku, jest da nije mogua potpuna interpretacije istaknute drame bez
barem povrnog uranjanja u svijet cijelog romana. Drugaije ne moemo saznati tko je to
uistinu Giga Barieva. Tvrdnju da se ona ne moe tumaiti iskljuivo iz perspektive
iracionalnog i instiktivnog bia potkrjepljuje Milanko detaljem iz samog romana koji su
kritiari oito esto zaboravljali. Naime, iz iste se perspektive dosad tumaio i Gigin
kobni pucanj pri emu se zaboravljalo da je Giga kupila pitolj za samoobranu jo
dok je lutala Galicijom i spremala se na povratak u pratnji austrijskoga asnika te
se zarekla kako je nitko nee imati mimo njezine volje.

On je pogleda prijateljski i upita, bi li imala srca pucati u ovjeka. Ona odgovori vrlo
odluno: Da, na svakoga, tko bi je htio uzeti varkom ili silom. Dok je jo bila djevojica, bilo
je u njoj uvreno to naelo. Ne dati se oteti, nego darovati se. Darovati se, bilo kome, kad se
njoj prohtije, a ne dati se ni najuglednijem ni najmonijem, kad nee. A najdraem? upita
satnik. - Ni najdraem, kad se meni nee - odgovori ona. (Begovi, 2002., str.57.)
Pucanj u Marka upregnut je tako u pogon proizvodnje modernistikog enskog lika, a ne
enskih rodnih obiljeja mimo knjievnog teksta, tvrdi Andrea Milanko.
Motivaciju za pucanj u Marka dakle, treba traiti ne u okolnostima koje potenciraju ensku
iracionalnost nego u, pripovjedau neproninom, Giginu nesvjesnom, koje krije zato je Gigi
silovanje posebno zazorno. (Milanko, 2011., str. 172.)
Marija Bonjak u lanku Giga Barieva- moderna Penelopa s revolverom u ruci stavlja jo
ovaj roman u kontekst feministike kritike tj. enskog pisma.

Zakljuak
Iz mora kritike i razliitih interpretacija preostaje mi na kraju zakljuiti: drama je
uvjerljivou ispunila moja oekivanja. ivotna je to i lako zamisliva situacija ne samo za
1926. godinu nego i za dananje vrijeme kada je ista problematika braka itekako prisutna. To
je ujedno i razlog mom odabiru da za objanjenje i najavu iznesem socioloku definiciju ove
teme. Vremena se mijenjaju ali uzroci problema ostaju isti. Nije vano promatramo li Gigu s
pozicije tipinog enskog lika ili joj pak dajemo da se bori za ta ista enska prava s
revolverom u ruci,borila se ona u stvarnom svijetu ili pak samo za mjesto ene u knjievnosti
istina je da na svakom od spomenutih polja ima dovoljno materijala za raspravu. Milan
Begovi je, kao pisac izrazito moderno osvijeten, to oito shvaao.
Mislim da nijedna kritika nije sasvim neutemeljena, i svaka je zapravo kao i sama drama
produkt svoga vremena i treba ju tako i pokuati promatrati. Pritom bih izdvojila shvaanje
Andree Milanko kao moda najzanimljivije tumaenje u skladu s modernim pristupom ovoj
tematici.
Osobno smatram da je namjera Milana Begovia ovim romanom bila izazvati zanimanje ire
publike svojom sposobnou da zaroni u ensku psihu, proizvesti dojam kakav doista i
ostavlja ovo djelo. Ono provocira, trai objanjenja, izaziva raspravu a pitati se to je pisac
htio rei koliko god je zanimljivo vraa nas u zaarani krug u kojem ionako mora prevagnuti
osoban stav jer sve to je mislio rei Begovi je i rekao a na nama je da ga shvatimo kako nam
drago. Ono to mi se ini zanimljivije jest pitanje moemo li, svatko za sebe, prilikom itanja
djela osvijestiti u sebi utjecaj kulturno usaenih predrasuda,i koliko smo sposobni izdvojiti se
iz oklopa mukarca i ene i biti objektivni utoliko je istaknuta problematika manje ili vie
prisutna u nama samima a to je ono najvanije.
Ono ime smo se toliko bavili sroio je S. P. Novak u dvije reenice, ne preostaje mi drugo
nego ga jo jednom citirati: ''Dramatski sraz moderne Penelope koja je mua strpljivo ekala i
bolesnog ljubomornog Odiseja koji ju je pronaao, zavrava ubojstvom. Giga na kraju
hladnokrvno ubija mua povratnika jer je ovaj okrutnom ljubomorom ponizio njezinu
ljudskost i vjernost, porekao njezinu autentinost. Ali sve do Gigina revolverskog pucnja,
drama Bez treega vatromet je precizno napisanih replika, tekst brilijantnog stila s , do tada u
hrvatskom teatru samo rijetkom, dijalokom bravoroznou.'' ( Novak, 2003., str. 31

Literatura
Knjige:
1.Zbornik radova sa Skupa Milan Begovi i njegovo djelo. Vrlika : Opina Vrlika ; Sinj :
Matica hrvatska, Ogranak, 1997.
2. Jelii, . Eseji. Split : Knjievni krug, 1984.
3. Recepcija Milana Begovia : zbornik radova s meunarodnoga znanstvenog skupa
povodom 120. obljetnice roenja Milana Begovia Zagreb, Zadar, 5. - 8. prosinca 1996.
Zagreb : Hrvatski studiji Sveuilita : Zavod za povijest hrvatske knjievnosti HAZU ; Zadar :
Hrvatsko filoloko drutvo, 1998.
4. Frange, I. Povijest hrvatske knjievnosti. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske ;
Ljubljana : Cankarjeva zaloba, 1987.
5. Novak, S.P. Povijest hrvatske knjievnosti : od Baanske ploe do danas. Zagreb : Golden
marketing, 2003.
6. Pavleti, V. Kritiki medaljoni : panorama hrvatskih pisaca i djela. Zagreb : Nakladni zavod
Matice hrvatske, 1996.
7. Begovi, M. Pustolov pred vratima ; Amerikanska jahta u splitskoj luci ; Bez treega.
Zagreb : ABC naklada, 2003.
8. Fanuko, N. Sociologija: udbenik za gimnazije. Zagreb : Profil, 2006.
9. Leksikon hrvatske knjievnosti- djela; Zagreb : kolska knjiga, 2008.

lanci:
1.Milanko, A. Sjeanje na Gigu, pamenje otpora. // Nova Croatica. 5(2011), 5; str. 165.-180.
Predgovori i pogovori:
1. Brei, V. Milan Begovi: Drama sukoba. // Bez treega / Milan Begovi . Tri sestre /
Anton P. ehov. Zagreb : Zagrebgrafo, 1991.