Professional Documents
Culture Documents
imi
- roen u Hercegovini, ali 1915. seli u Zagreb i bavi se iskljuivo knjievnou
- jedina zbirka pjesama je Preobraenja
- on je sredinji predstavnik novih knjievno-programskih intencija, a zasigurno i najznaajniji
pjesnik ekspresionizma u hr.knjievnost; slian je Donadiniju, ali pod izravnim je utjecajem
bekog ekspresionistikog asopisa Der Sturm; takoer e na poetku negirati tradiciju i bilo koju
povezanost knjievnosti s drutvenim problemima; i on je takoer pokrenuo asopise Vijavica i
Juri
- Treba jedanput da bacimo sa sebe svu tu la, otmenost, dekorativnost, pa ako je potrebno i odelo
sa sebe, kragne, manete, kravate, alove i sve ono drugo, da bacimo iz sebe sve trope, figure,
metonimije, aliteracije, asonance, klimkse, sve ono to je ukus, to je retorika, i 'lepota', to e rei
sve ono to je suvino i da govorimo istinu...
- Prema imievu shvaanju umjetnost predstavlja najintenzivniji doivljaju svijeta i ivota koji se
reflektira kroz samoga umjetnika onako kako on vidi i doivljuje i zato umjetnost ne moe biti
angairana i tendeciozna ona je samo subjektivna istina stvarateljeva; umjetnost tei da bude
umjetnost!!!
- imi umjetnost shvaa kao realizaciju neeg tipino ljudskog u smislu spiritualnog, kao poseban,
duboki unutarnji doivljaj svega onoga ovjekovoga osjeanja ivota i svijeta, ali svijeta koji je
lien svega to je nevano, nestvarno i banalno jednom rijeju on trai bit ovjeka i svijeta,
dublji smisao ovjekova postojanja, a ne neku apstraktnu ljepotu
- U zbirci Preobraenja progovorio je imi posve originalno i svjee propustivi magiju poetske
rijei govoru boje, zvuka, ritma; uveo je u hrvatsku poeziju slobodni, nevezani stih, a
izostavljajui interpunkciju, dao je i vizualnu snagu lirskim motivima; vie je bio misaon nego
emocionalan pjesnik, smatra se i zaetnikom pojmovne, umjesto slikovne poezije; spustio se u
mukotrpno i bolno traenje smisla ljudskog postojanja i na relaciji krajnjih ovjekovih polova
smrt-ivot, u vruici poetskoga zanosa pokuao je prodrijeti u dubinu, u beskrajno unutra
ljudskoga bia
- Neobino saetim izrazom on je u temama ljubavi i smrti tipino egzistencijalnim motivima
pokuao naslutiti neke osnovne ljudske tajne i nemoan da dokui bit pobunio se protiv svega
sputanoga i nedoreenog u ovjeku
- Taj bunt, zapravo nemoni revolt protiv neumitnosti prolaenja, koje je on shvatio kao nepravdu u
najirem smislu, doveo ga je do dviju konkretnih tema: teme o ljudskom tijelu i poetskog ciklusa o
siromasima
- Umjetnik odstvaruje stvari. Umjetnik oduzimlje ono to prije nije doputalo da ujemo njihov
unutranji glas. Umjetnik ih ini apstraktnim, die ih u jedan vii svijet:vaskresenje stvari
- Umjetnost nije prosta imitacija prirode, nego ekspersija unutanjeg doivljaja
- Teoretiar Vlatko Pavleti naziva imia preobraziteljem pjesnikoga izraza
- Ekpsresionizam krtost izraza, racionalizacija rijei, odbacivanje deskriptivnoga dojam krika,
napetosti, unutranje dinamike i pokreta to se ostvaruje naglaenom uporabom glagola,
reeninih nizova, eliptinim izrazom; slobodan stih, nema interpunkcije, vizualan izgled, grafika
forma pjesme postaje sadrajno vana; koloristinost: jake i jarke boje, boje svjetlosti, koloristiki
kontrasti; boje dobivaju vrijednost simbola, osobito plava koja otvara obrise metafizikoga svijeta;
najee stilske figure su sinestezija, hiperbola, metafora; uranjanje u sadraje svijesti: vizije
slutnje, halucinacija, nestvarne slike
Pjesnici
-
Opomena
-
Moja preobraenja
-
Povratak
-
neki knjievni kritiari ovu pjesmu smatraju vrhuncem vizualne poezije jer
ujedinjuje znaenjske i glasovne vrijednosti izraza s grafikim oblikom pjesme
osobito su znaajni najkrai stihovi, oni od jedne rijei jer su i znaenjski vrlo
sugestivni
A. B. imi