CEP Brosura BH

SEMINAR O POLICIJSKOJ REFORMI U BOSNI I HERCEGOVINI Reforma sigurnosnog sektora i Proces stabilizacije i pridruivanja
I zvjeta j
Sarajevo, 4. do 6. jun 2008
SADRA J
Uvodna rije ministra vanjskih poslova Republike Slovenije i predsjedavajueg Vijea za generalne poslove i vanjske odnose Europske unije, dr. Dimitrija Rupla Uvodna rije efa Policijske misije Evropske unije brigadnog generala Vincenza Coppole EUPM kontekst i motivacija Program seminara Seminarski akademski izvjetaj dr. Judy Batt dr. Susan Penksa: Lekcije prepoznate u BiH: strategije za razvoj domaih reformskih planova dr. Vladimir Prebili i dr. Uro Svete: Bosna i Hercegovina kao sigurnosni prioritet Slovenije Saetak aktivnosti Uvodna sjednica Plenarna sjednica 1: Europska unija i vladavina prava na Zapadnom Balkanu Plenarna sjednica 2: Policija i pravosudna reforma u Bosni i Hercegovini i regionu Plenarna sjednica 3: Lekcije prepoznate u Bosni i Hercegovini i strategije za razvoj domaih reformskih planova Radne grupe po sektorima lekcije prepoznate u Bosni i Hercegovini Radna grupa 1: Reforma policije i meunarodna policijska saradnja Radna grupa 2: Krivino-pravni sistem i pravosue Radna grupa 3: Pitanje granica i migracije Radna grupa 4: Uloga dravnih parlamenata i civilnog drutva Zakljuna plenarna sjednica: Bosna i Hercegovina Kako naprijed? Uesnici prema abecednom redoslijedu Dodatna literatura 59 65 65 67 69 70 70 77 87 35 43 43 46 53 27 5 7 9 13 17
U vo d n a r i j e m i n i s t ra va n js k i h p os lova R ep u b l i k e S lov en i j e i p r edsj edavaju eg V i j e a z a g en era l n e p os lov e i va n js k e o d n os e Euro p s k e u n i j e, dr. Dimitrija Rupla
Razvoj i sigurnost su u jakom meusobnom odnosu. Sigurnost je pretpostavka razvoju, a razvoj je, dugorono gledano, pretpostavka sigurnosti. Drave imaju zajedniki interes u odnosu na sigurnost Europe, i sa formiranjem partnerstva bi se morale zajedniko suoiti sa izazovima koji donose zajednike koristi. Trenutno meunarodno sigurnosno okruenje suoeno je sa razliitim izazovima, u emu EU nastavlja djelovati uinkovito u pravcu podrke miru i stabilnosti, pogotovo kroz saradnju sa UN-om i NATO-om. Stabilnost Zapadnog Balkana je od krajnjeg znaaja za sigurnost cijele EU, a Slovenija posveuje posebnu panju regionu kao i jaanju stabilizacije i tranzicijske pravde u okviru Evropske sigurnosne i obrambene politike. Slovenija i Centar za evropsku perspektivu su veoma predani cilju postizanja sigurnog i odrivog sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini (BiH), koji e donijeti blagodati i zemlji i regionu. Jedna od kljunih garancija i instrumenata u tom pogledu je i policijska komponenta. Mi snano podravamo ciljeve Policijske misije Evropske unije (EUPM) na uspostavljanju odrive, profesionalne i multietnike policijske slube u BiH. Dvadeset i jedan slovenaki policajac je do sada uestvovao u EUPM-u, to pokazuje posveenost nae zemlje da pomogne uspostavi moderne, nezavisne, profesionalne i multietnike policije u skladu sa meunarodnim standardima. U aprilu 2008. godine, Parlament Bosne i Hercegovine je usvojio dva zakona o policijskoj reformi. Usvajanje zakona o policijskoj reformi je veoma zadovoljavajui i vaan korak u omoguavanju daljeg napretka procesa integracija. On je poploao put za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SAA). Potpisivanje SAA je svakako od kljunog stratekog znaaja i predstavlja krupan uspjeh za zemlju kao i za cijeli region. Ja sam veoma zadovoljan da je do potpisivanja SAA dolo tokom slovenakog predsjedavanja Vijeem EU budui da se Slovenija borila da se set ovih sporazuma postigne sa svim zemljama regiona. Mandat Policijske misije EU (EUPM) je produen do kraja 2009. godine, a EUPM e nastaviti djelovati kao mentor, te vriti monitoring i inspekciju policijskih snaga u Bosni i Hercegovini. U skladu sa usvojenim zakonima, budue policijske snage e odraavati ustavnu strukturu zemlje, dok federalna kontrola moe biti uvedena kasn5
S em i n a r
o p o li ci js koj r efo r m i u
B os n i i H ercegov i n i
ije, u skladu sa promjenama ustavnog sistema zemlje. elim pozvati sve politike snage u BiH da iskoriste prednost postignutog napretka i nastave na isti nain implementirati prioritetne zadatke te time prevladaju potencijalna neslaganja izmeu politikih partija oko obima budue ustavne reforme. Jaanje evropske perspektive Bosne i Hercegovine u njenom integracijskom procesu bio je kljuni prioritet tokom slovenakog predsjednitva Vijeem EU i Slovenija je uvijek bila spremna pruiti podrku na planu evropskih poslova. Centar za evropsku perspektivu je dao neprocjenjiv doprinos BiH i drugim zemljama Zapadnog Balkana svojim projektima osmiljenim prvenstveno kako bi se osnaili administrativni kapaciteti, demokratija, ljudska prava i ekonomski razvoj, to su sve kljuni kriteriji u procesu pridruivanja. Odgovornost za reforme, meutim, ostaje iskljuiva odgovornost vlasti same zemlje. Ja sam uvjeren da jedinstvo predstavlja klju uspjenog funkcioniranja Bosne i Hercegovine i njene uspjene integracije u EU. dr. Dimitrij Rupel Ministar vanjskih poslova Republike Slovenije i predsjedavajui Vijea za generalne poslove i vanjske odnose Europske unije 30. jun 2008.
U vo d n a r i j e efa P o l i ci js k e m i s i j e E v ro p s k e u nij e brigadnog generala Vincenza Coppole

Policijska misija Evropske unije se od 2003. godine bavila reformom policije i sigurnosnog sektora u kontekstu Procesa stabilizacije i pridruivanja. Usvajanje dva zakona o reformi policije u aprilu, i potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju u junu 2008. zakljuili su tu fazu procesa. Postignuti napredak oznaio je prekretnicu u nastojanjima EU na planu podrke reformi policije, sudstva i drugim aspektima sigurnosti. Stoga je EUPM preduzeo inicijativu da Predsjednitvu BiH sugerira da prui mogunost za razmiljanje i diskusiju ovdje u Sarajevu. Ta je inicijativa naila na entuzijazam predstavnika drava lanica u Vijeu i Komisiji, zvaninika Komisije i Vijea, kao i partnera EUPM-a iz Bosne i Hercegovine. Ja sam od 2006. godine imao prilike razgovarati i razmiljati o problemima sigurnosnog sektora i policijske reforme u tekoj politikoj klimi kakva je ona u Bosni i Hercegovini. I dalje to predstavlja dvostruki izazov. Prvo, reforma se dotie nekih od kljunih politikih pitanja zemlje oko kojih esto ima malo ili nimalo dogovora ili zajednike vizije. Drugo, reforme su potrebne kako bi se strukture i politike uinile kompatibilnim sa onima u Evropskoj uniji te zemlja pripremila za proces pristupanja. Ta su dva izazova potpuno meusobno isprepletena stoga je bilo teko nama, kao Evropskoj uniji, postii rezultate o kojima smo se dogovorili sa vlastima Bosne i Hercegovine. Treba, dakle, razmotriti da li su nai EU instrumenti odgovarajui te kako moemo poveati njihovu uinkovitost, pri emu nije od najmanjeg znaaja potreba da oni postanu uinkovitiji u cijelom Zapadnom Balkanu. Izvjetaj sa ovog seminara pridonijet e formuliranju jednog obnovljenog pristupa te e, nadamo se, donijeti opipljive dobrobiti graanima Bosne i Hercegovine. Dozvolite mi da izrazim posebnu zahvalnost predanim uposlenicima EUPM-a i ljubljanskog Centra za evropsku perspektivu koji su razraditi koncept seminara i koji e dalje nastaviti rad. Brigadni general Vincenzo Coppola ef Policijske misije Evropske unije Od januara 2006. do oktobra 2008.
EU PM ko n t ek s t i m oti vaci ja
Nina epon, CEP
Stavljanje policijske reforme u kontekst

Iako je glavni razlog iza Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine bio zaustavljanje krize koja je trajala vie od tri godine u Bosni i Hercegovini, danas je to jo uvijek vrlo vaan dokument jer je utvrdio dravne institucionalne strukture. Potpisnici su se dogovorili da e policija biti u nadlenosti entiteta, to je rezultiralo najteom i najduom reformom u zemlji. Reforma je bila izuzetno vana jer je Europska komisija naglasila policijsku reformu na dravnom i entitetskom nivou kao glavni kratkoroni prioritet u svom Izvjetaju o spremnosti BiH da pregovara o Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju sa Europskom unijom 2003. godine. Kao takva, reforma je takoer postala jedan od glavnih preduvjeta za potpisivanje SSP-a. Glavni razlog zbog kojeg se policijska reforma pokazala tako tekom i kontroverznom je taj to se proces dotakao temelja delikatne etnopolitike strukture zemlje. Namjera pomoi EU za BiH je bila modernizacija policijskih snaga u skladu sa europskim standardima, kao i poboljanje uinkovitosti i bolja koordinacija, kako bi se racionalizovala postojea BiH struktura, koja sve zajedno ukljuuje 15 agencija za sprovoenje zakona na razliitim nivoima1. Ali, meunarodna zajednica je htjela prvo prevazii nepovjerenje lokalnih vlasti i suoiti se sa osjetljivom i na neki nain preoptereenom politikom scenom, koja je upravo prola reformu odbrane i obavjetajnog sektora. Godinu nakon uspostavljanja EUPM-a u BiH 2003. godine, postalo je jasno da fragmentirana i sloena struktura BiH usporava napore EUPM-a da modernizuje policijsku strukturu u zemlji. Pregled funkcionalnosti od Europske komisije 2005. godine opisao je BiH policiju kao podijeljenu, sa vikom osoblja i nesposobnu da surauje preko entitetske linije razgranienja. Oita potreba je pokazala da, nakon to policija postane odgovorna prema graanima, birokratiju treba smanjiti i poboljati prevenciju kriminala. Paddy Ashdown, visoki predstavnik u to vrijeme, proglasio je ove teme svojim glavnim prioritetima i uspostavio je Komisiju za restruktuiranje policije. Tokom
1 Bosna i Hercegovina ima nekoliko nivoa politike strukture ispod nivoa dravne vlade. Najvaniji od ovih nivoa je podjela zemlje na dva entiteta: Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine. Postoji 10 kantonalnih policija u Federaciji BiH, policija u Brko distriktu, Federalna policija, RS policija, Dravna agencija za istrage i zatitu, SIPA, sudska policija i finansijska policija.
Registracija
S em i n a r
EUPM
ko ntek s t i m oti vaci ja
2005. godine, nekoliko pregovora je odrano, i zakljueni su Vlaikim pregovorima, na kojima su dogovorena takozvana tri EU principa: 1. sve legislativne i budetske kompetencije za policijske poslove moraju biti na dravnom nivou; 2. ne smije biti politikih intervencija u operativnim policijskim poslovima; 3. policijske oblasti bi trebale biti uspostavljene prema profesionalnim tehnikim kriterijima. Neka poboljanja su postignuta naredne godine, posebno sa tehnikom pomoi EUPM-a za novoosnovanu Direkciju za implementaciju restruktuiranja policije. Ipak, u oktobru 2006. godine, opi izbori su promijenili politiku scenu, poto je Milorad Dodik osvojio izbore u Republici Srpskoj. On je uveo puno otriju retoriku na politiku scenu i otvoreno se suprotstavio ideji jedinstvene policijske strukture, pozivajui se na Dejton i ustavna prava Republike Srpske da ima svoju policijsku strukturu. Uz mnogo pritiska meunarodne zajednice, tanije sa redovnim intervencijama Specijalnog predstavnika Europske unije u BiH Miroslava Lajaka, i uz veliki napor BiH vlasti, potpisana je Mostarska deklaracija u oktobru 2007. godine od strane est glavnih BiH stranaka, koje se zalau da se poduzmu sve neophodne aktivnosti za implementaciju policijske reforme sukladno sa principima Europske unije, koji su nezamjenjivi za nastavak procesa pridruivanja BiH Europskoj uniji. Akcioni plan za policijsku reformu je kreiran na toj bazi, i uspostavljene su dvije radne grupe, odgovorne za dva nova zakona usvojena u aprilu 2008. godine u Domu naroda i Predstavnikom domu Parlamentarne skuptine BiH Zakon o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture u BiH i Zakon o pravcu koordinacije policijskih tijela i agencija za podrku policijskoj strukturi. Usvojeni zakoni su u skladu s ustrojem zemlje, ali ustavne promjene su preduvjet za buduu reformu. Oba zakona uspostavljaju vie tijela za koordinaciju i nadzor, u skladu s EU zahtjevima, ali ne insistiraju na veoj centralizaciji policije i drugih agencija za sprovoenje zakona. Reformski zakoni su uklonili posljednju prepreku za potpisivanje SSP-a. Budue reforme, zajedno sa miljenjem Vijea za provedbu mira, PIC, su preduvjet za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH, u Sarajevu, to bi bilo shvaeno od strane meunarodne zajednice kao znak da su domae institucije sposobne i da hoe da preuzmu kontrolu u svim dimenzijama politikih procesa u zemlji.
Funkcija EUPM-a u BiH

Policijska misija Europske unije (EUPM) prva je zajednika misija drava lanica EU pod okriljem Europske sigurnosne i odbrambene politike (ESDP) osnovana 1. januara 2003. godine za inicijalni period od tri godine. EUPM je uspostavljen nakon UNovih meunarodnih policijskih snaga (IPTF) i sastojao se od oko 500 policajaca iz ukupno vie od trideset zemalja. EUPM je utemeljen na radu IPTF-a, koji je kroz sedam godina prisutnosti u BiH puno panje poklonio razdvajanju policijskih snaga od obavjetajnih slubi, kao i certificiranje i smanjenje broja policijskih slubenika u BiH u skladu sa meunarodnim standardima. Meutim, politika situacija u vrijeme poetka rada EUPM-a bila je nesreena i optereena politikim neslaganjima du etnikih linija. Osim toga, EU nije imala iskustvo u civilnom upravljanju krizom, tako da su ponekad ak i EU politike strukture i procesi donoenja odluka sprjeavale mogunost prilagoavanja i reakcija kako bi misija bila uspjena to je vie mogue. Tzv. EUPM I uglavnom je bio usmjeren na jaanje dravnih institucija, tanije Dravne agencije za istrage i zatitu (SIPA), Dravne granine slube i Ministarstva sigurnosti. Na poziv bh. vlasti EU je odluila osnovati nastavak policijske misije izmijenjenoga mandata i kapaciteta. EUPM II trajao je dvije godine (od 1. januara 2006. do 31. decembra 2007. godine) i pratio je, savjetovao i nadgledao policijske snage BiH u skladu sa tri osnovna stupa: podrka u procesu reforme policije, jaanje policije odgovornosti i podrka u borbi protiv organiziranog kriminala. Pred kraj 2007. godine, misija EUPM je produena na jo dvije godine (od 1. januara 2008. do 31. decembra 2009. godine). U te dvije godine, EUPM je nastavio raditi u skladu sa ova tri stupa, s posebnim naglaskom na podrku borbi protiv organiziranog kriminala. EUPM je takoer posvetio posebnu panju jaanju suradnje izmeu policije i tuilatava. Tokom svih ovih godina EUPM je pomagao razvoju sistema lokalnog upravljanja u skladu s najboljim evropskim i meunarodnim praksama, sa posebnim fokusom na dravni nivo vlasti kroz praenje, mentorstvo i inspekcijske aktivnosti. EUPM je naglaavao znaaj lokalnog vlasnitva kao jedne od najvanijih komponenti za reformu policije, koja moe biti postignuta samo kroz intenzivne rasprave o novim konceptima, mogunostima i opcijama. Konana odluka o novim konceptima i definisanje detalja u vezi s tim bi stoga trebala biti preputena domaim vlastima. Radei na jedinstvenim
11
10
S em i n a r
osnovama, EUPM tei odrivoj i pouzdanoj policiji. Naglaavajui vanost lokalnog upravljanja, mnogi su strunjaci iz EUPM-a bili dodijeljeni domaim policijskim jedinicama. Osim toga, strani strunjaci su radili pri sekretarijatu Komisije za restrukturiranje policije, Ministarstvu sigurnosti BiH i drugim dravnim institucijama, kao i u oba entiteta i u institucijama Brko Distrikta BiH. Meutim, meunarodni izvjetaji pozivaju na daljnju depolitizaciju policije, usklaivanje zakonodavstva na kantonalnoj i entitetskoj razini, suzbijanje korupcije, kao i racionalizaciju policijskih struktura. Drugi nedostatak se moe primijetiti u nastojanju da se uspostave etniki izbalansirane policijske strukture, jer se pripadnici manjina osjeaju ugroeni izvan svojih etnikih podruja. Treba meutim istaknuti da je EUPM prva misija EU-a pod okriljem ESDP-a, iz koje se steklo dragocjeno iskustvo, ime se neizostavno prikupljaju iskustva iz nauenih lekcija i time pozitivno utie na sljedee ESDP misije. Sve to je doprinijelo da EU postane globalni faktor ali i tu uvijek, naravno, ima prostora za poboljanje.
Prog ra m s em i n ara
etvrtak, 5. juni 9:00 10:00 10:30 12:30 Moderator: Panelisti: 2:00 3:30 Moderatori: Panelisti: Otvaranje Brigadni general Vincenzo Coppola ef Policijske misije Evropske unije Njena ekselencija ga Nataa Voduek Ambasadorica Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini g. Michael Leigh Generalni direktor, Ured generalnog direktora za proirenje Evropska komisija Europska unija i vladavina prava na Zapadnom Balkanu g. Kim Freidberg Voenje operacija, tab za planiranje i upravljanje civilnim misijama, Vijee Evropske unije g. Mijo Krei Zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine g. Antonio Tanca Zamjenik direktora za rukovoenje civilnim krizama Ured generalnog direktora za spoljne ekonomske odnose i politiko-vojne poslove Vijee Evropske unije g. Virgil-Constantin Ivan-Cucu Vii strunjak za pravdu i unutarnje poslove (predstavlja RCC SG), Vijee za regionalnu saradnju Reformska akcija na planu policije i sudstva u Bosni i Hercegovini i regionu ga. Andreja Dolniar Jeraj Direktorica programa, Centar za evropsku perspektivu dr. Uro Svete Centar za obrambena istraivanja, Fakultet drutvenih nauka Ljubljana g. Sran Arnaut Zamjenik ministra pravde Bosne i Hercegovine g. Yves de Kermabon ef EULEX-Kosovo
13
12
S em i n a r
P rog r a m
s em i n a r a
4:00 6:00 Facilitatori: Facilitatori: Facilitatori: Facilitatori: Petak, 6. juni 9:30 11:30 Moderator: Panelisti:
14
Brigadni general Vincenzo Coppola ef Policijske misije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Radne grupe po specifinim sektorima Lekcije identificirane u Bosni i Hercegovini Policijska reforma i meunarodna policijska saradnja ga. Simonetta Silvestri Vrilac dunosti efa Odjela za policijsku reformu, EUPM g. Alexis Hupin Izvoenje operacija, tab za planiranje i upravljanje civilnim misijama, Vijee Evropske unije Krivino pravosue i sudstvo ga. Valerie Wahl Koordinatorica Jedinice za krivino pravosue, EUPM g. Antonio Molinaro Izvoenje operacija, tab za planiranje i upravljanje civilnim misijama, Vijee Evropske unije Pitanja granica i migracija g. Robert Urek Savjetnik pri Graninoj policiji, EUPM g. Tibor Kozma Voa tima savjetnika pri Graninoj policiji, EUPM Uloga dravnih parlamenata i civilnog drutva g. Christian Haupt ef parlamentarnog odsjeka, Odjel bezbjednosne saradnje Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini g. Philipp Agathonos Stalno predstavnitvo Austrije pri Evropskoj uniji
12:00 12:15
g. Osman Topagi Direktor Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine g. Michael Giffoni ef Radne grupe za Zapadni Balkani i Centralnu Evropu Odjel za provedbu politika, Generalni sekretarijat Vijee Evropske unije Profesorica Susan Penksa Westmont College, Santa Barbara i Univerzitet u Sarajevu Zakljuci koje izlae izvjestilac sa Seminara dr. Judy Batt Via vanredna profesorica na istraivanju, Evropski institut za bezbjednosne studije
12:15 Bosna i Hercegovina Kako naprijed? 1:15 Zakljuna plenarna sjednica Kongresna dvorana Njena ekselencija ga. Nataa Voduek Ambasadorica Republike Slovenijeu Bosni i Hercegovini Njegova ekselencija dr. Miroslav Lajk Visoki predstavnik Evropske unije g. Kees Klompenhouwer Komandant civilnih operacija EU i direktor taba za planiranje i upravljanje civilnim misijama Vijee Evropske unije Brigadni general Vincenzo Coppola ef Policijske misije Evropske unije
Lekcije identificirane u Bosni i Hercegovini Strategije razvoja domaeg programa reformi dr. Vladimir Prebili Katedra za studij odbrane, Fakultet drutvenih nauka Ljubljana Njegova ekselencija g. Dimitris Kourkoulas ef Delegacije Evropske komisije u Bosni i Hercegovini ga. Anna Ibrasagic lanica Evropskog parlamenta, Komitet za vanjske poslove Evropski parlament
15
dr. Judy Batt
S EMIN A R O POLICI J S KOJ R EFO R MI U BOS NI I HERCEGOVINI Reforma

s i g u r n os n o g s e k to r a i
Proces
s ta b i l i z a c i j e i
p r i d r u i va n j a
Akademski izvjetaj
Ovaj seminar je okupio gotovo 150 uesnika u kljunom momentu za Bosnu i Hercegovinu, uoi potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SAA) sa Evropskom unijom. Svrha seminara bila je da identificira pouke koje treba izvui iz predugog procesa policijske reforme, glavnog faktora koji usporava napredak BiH prema evropskim integracijama. Usvajanjem dva vana zakona o policiji, u skladu sa Mostarskim sporazumom, omoguio je Bosni i Hercegovini da uini korak naprijed ka potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju u junu 2008. godine. Ali policijska reforma je jo uvijek daleko od potpune, a daljnji napredak na ovom polju e zavisiti u velikoj mjeri od jednog ireg i ak zahtjevnijeg zadatka ustavne reforme. Glavne teme debate na plenarnim sjednicama seminara bile su razlozi neuspjeha uslovljavanja Evropske unije u vezi sa policijskom reformom, i pitanje iji je to zapravo bio neuspjeh Evropske unije ili lokalnih politikih lidera? Radne grupe, koje su se bavile specifinim sektorskim pitanjima, razmotrile su detaljnije iskustva u etiri podruja: policijskoj reformi i meunarodnoj policijskoj saradnji; krivinom pravosuu i sudstvu; pitanjima granica i migracija; te ulogom nacionalnih parlamenata i civilnog drutva. Njihov rad je bio osnov za debatu ta je to to treba dalje raditi i kako reformska agenda moe biti pojaana u budunosti. Policijska reforma Neuspjeh uslovljavanja Evropske unije U sluaju policijske reforme u BiH radi se o neuspjehu uslovljavanja Evropske unije. Kada se razmisli o poukama koje treba izvui, vrijedilo bi ovo iskustvo postaviti u jedan komparativni kontekst. Znaajan broj istraivanja je uraen na temu uspjeha i neuspjeha politike uslovljavanja Evropske unije u Srednjoj i Istonoj Evropi (CEE) u deceniji koja je prethodila proirenju 2004. godine. Brojne studije sluaja su zakljuile
17
Njegova ekscelencija g. Werner Almhofer, Avstrijski ambasador u Bosni i Hercegovini dr. Judy Batt, Via vanredna profesorica na istraivanju, Evropski institut za bezbjednosne studije
S em i n a r
dr. Judy Batt: S em i n a r
da uslovi Evropske unije, da bi bili uinkoviti, moraju biti vjerodostojni. To znai da uslovi moraju biti jasni i konzistentni, te da moraju biti nepristrani, primijenjeni jednako na sve kandidate koji tee lanstvu u EU, kao i da ne smiju biti otvoreni za politika pregovaranja; takoer, uslovljavanja moraju biti jasno oslonjena na acquis communautaire i vezana direktno za imperativ evropskih integracija. Openito, ini se da ispunjavanje tehnikih uslova direktno proizlazi iz acquisa i da je Sporazum o pridruivanju lake postii nego to je to sluaj sa ispunjavanjem Kopenhakih kriterija, koji neizbjeno imaju tendenciju da kriju duboke politike implikacije, dok su istovremeno mnogo nejasnije formulirani. Studije sluaja zemalja Srednje i Istone Evrope takoer pokazuju da se EU suoila sa snanim otporom lokalnih politikih lidera prema ispunjavanju uslova koji su doivljavani kao neto to je protivno nekim vitalnim nacionalnim interesima drava aspiranata za lanstvo u EU, ili je predstavljalo izazov za kljune temelje moi politikih lidera. U sluaju policijske reforme u BiH, vjerodostojnost uslovljavanja EU je bila kompromitirana na nekoliko naina. 'Tri principa' EU za policijsku reformu brzo su naila na prigovore da nisu proizali iz bilo kojeg postojeeg acquisa Evropske unije, i da pretpostavljaju jedinstveni centralizirani model policije koji nije univerzalno primijenjen ni u policijskim sistemima samih drava lanica EU, koji su doista veoma razliiti jer odraavaju razliite ustavne i administrativne strukture tih drava. Neke strukture su tvrdile da policijska reforma nije bila samo pogrean uslov, ve da je i primijenjena u pogrenom trenutku: nije bilo jasno zato policijska reforma treba da bude zavrena prije nego to bi BiH mogla potpisati SAA. Vaan stav koji je iznesen na seminaru bio je da vjerodostojnost uslovljavanja EU u kljunoj mjeri ovisi o ouvanju jedinstvene pozicije EU. Ali u sluaju policijske reforme u BiH, pojedinane drave lanice su svoja razliita gledita i tumaenja prenosile svojim sagovornicima u BiH. To nejedinstvo se moe u velikoj mjeri objasniti problematinim aspektima samog uslovljavanja policijske reforme, kao to je ve reeno, ali nema sumnje da je nejedinstvo Evropske unije dalje iskompliciralo politiki proces postizanja sporazuma u BiH. Ovdje vrijedi zapamtiti da je jedinstvenost i koherentnost uslovljavanja EU, kako se primjenjivalo na drave Srednje i Istone Evrope, bilo osigurano injenicom da su drave lanice u velikoj mjeri delegirale odgovornost za upravljanje procesom jednom jedinstvenom tijelu, Evropskoj komisiji. Ali, nakon 2004. godine drave lanice su radije preuzimale mnogo aktivniju, direktniju ulogu, kako u postavljanju uslova, tako i u praenju njihovog ispunjavanja, odgovarajui time na zabrinutost koju je iskazivalo javno mnijenje u EU nakon proirenja EU 2004-2007. godine uvjereno da uslovljavanje EU nisu bila dovoljno rigorozno primijenjeno na nove drave lanice. Izazov za drave lanice je bio to to su morale ubijediti vlastite glasae da je uslovljavanje EU rigorozno, dok su istovremeno morale ostaviti dojam da 'ne podiu preku' nepravino za nove kandidate i potencijalne kandidate na Zapadnom Balkanu.
18
U svakom sluaju, policijska reforma u BiH pretvorila se u veoma ispolitiziranu igru. Do koje mjere je to moglo biti izbjegnuto? Na koncu konca policijska reforma je jedno inherentno politiko pitanje za svako drutvo: ona ne moe biti tretirana kao isto tehniko pitanje ve mora biti rezultat politikog procesa, pregovora i kompromisa. To ne znai da je policijska reforma bila inherentno 'pogrena' vrsta uslova koje je EU postavila pred BiH. Postojala je jasna saglasnost meu uesnicima u seminaru da je policijska reforma i dalje potrebna BiH; mada su se oni sloili da je rad policije uveliko poboljan u posljednjim godinama, on jo uvijek nije dovoljno dobar da ispuni standarde koji se zahtijevaju od budue drave lanice EU, te e ona ostati uslov uvrten u integracijsku agendu EU. Uesnici su zapazili, meutim, da je uslov policijske reforme krenuo pogrenim putem: prvo, zbog previe rigidnog propisivanja osnovnog modela policije kojeg treba implementirati tj. jedinstven, manje ili vie centraliziran model policije koji je posebno bio problematian s obzirom na postojeu ustavnu strukturu BiH i nedostatak acquisa EU o policiji, to je u velikoj mjeri stvar svake drave da odlui na svoj vlastiti nain. Rigidnost pretpostavljenog modela ustroja policije doveo je do pretjeranog usmjeravanja panje na formu na raun konanog ishoda: tj. to je to to reforma ima namjeru postii u smislu poboljanja stvarnog uinka. A to je takoer dovelo do percepcije politike pristranosti: sumnjalo se da policijska reforma ima neku 'skrivenu agendu', da se koristi kao sredstvo za drugi cilj, tj, za centralizaciju drave. Kao takva, ona je postala beznadeno uvuena u jedno ire politiko bojite koje se odnosi na ustavnu reformu. Otuda odluka da se prihvati da sljedei koraci u pogledu policijske reforme mogu biti preduzeti samo istovremeno i usklaeno sa procesom ustavne reforme. Tri principa EU, meutim, ostaju kljune smjernice za policijsku reformu u budunosti, i eksplicitno su prihvaena od stranaka BiH. Doista, oni su bili prihvaeni jo u oktobru 2005. godine te ponovo potvreni Mostarskom deklaracijom. To bi trebalo da znai da e politika argumentacija i optube kako su 'proizvoljni' ubudue biti sklonjene u stranu. Ali hoe li tretman policijske reforme paralelno sa ustavnom reformom uiniti stvari politiki imalo jednostavnijim? Hoe li politika volja da se postigne kompromis i konsenzus biti spremnije iskazana? Dosadanje iskustvo sugerira da nee. Jer ono to je jasno iskazano nije u tolikoj mjeri 'nedostatak politike volje', ve temeljni sukob politikih volja koje vode u duboki politiki rascjep u samom srcu bosanske drave. Strane su ponudile bar dvije fundamentalno inkompatibilne vizije budunosti BiH. Moglo bi biti logino da se prvo krene u ustavnu reformu iz koje e onda uslijediti policijska reforma, ali da li e ustavna reforma sama biti uope mogua ovisi u velikoj mjeri o spremnosti snaga na istinske politike pregovore to je pitanje kojem u se kasnije vratiti.
19
S em i n a r
Da se sada pozabavimo pitanjem trenutka u kojem je EZ postavila taj uslov policijske reforme. Mada to nije bio inherentno pogrean uslov za BiH, mnogi uesnici na seminaru postavili su pitanje da li je ovaj uslov bio postavljen u pogrenom trenutku. Sve vie, kako se policijska reforma beskonano razvlaila te prijetila da doivi direktni neuspjeh, ljudi su poeli da pitaju, 'Zato sada?' Zato bi policijska reforma trebala postati kljuni preduslov za SAA kada sam SAA moe stvoriti mnogo bolje okruenje za postizanje kljune politike saglasnosti? Ovo je argument u prolog toga. Proces implementacije SAA pokree dinamiku koja agendu gura naprijed. Pone li od podruja gdje se konsenzus moe lake postii, ona snai iskustvo uspjenog postizanja konsenzusa i donosi blagodati koje su rezultat upravo postizanja sporazuma. To priprema temelj za daljnju reformu, jaa institucije te time doprinosi izgradnji drave. Insistiranje EU na policijskoj reformi 'unaprijed je opteretilo' taj proces jednim od najosjetljivijih politikih zadataka koji je imao inherentni potencijal da potakne na politiko ponaanje obiljeeno konfrontacijom a ne postizanjem konsenzusa. Neuspjeh policijske reforme zaprijetio je da blokira mogunost BiH da krene naprijed i iskoristi prednost koju sobom nosi potencijal SAA da generira potrebni poticaj za izgradnju drave i njenu modernizaciju. Ovo je doista jak argument. Ali ipak ostaje pitanje (i zaista je bilo postavljeno na debati tokom seminara) da li moemo oekivati da SAA - sada kada je konano i potpisan bude glatko implementiran; ili e se isti temeljni problem nedostatka politikog konsenzusa ponovo pojaviti oko drugih pitanja? Da li je neuspjeh dogovora o policijskoj reformi nastao uslijed njegovog udnog potencijala da generira politiku polarizaciju, ili je taj neuspjeh prije simptom temeljne tendencije politike u BiH usmjerene na polarizaciju koja e u budunosti stalno dovoditi do neuspjeha oko mnogih drugih pitanja koja e iskrsavati tokom implementacije SAA? Ja mislim da je opasno pretpostaviti da SAA sam moe postojano nastaviti te sam utjecati na tu prikrivenu izgradnju drave. SAA nije neto to je prosto brzo tehniko rjeenje koje moe kompenzirati nedostatak politikog konsenzusa, niti on moe biti zamjena za politiku. Implementacija SAA moe itekako ukazati mnogo jasnije upravo gdje, zato i koja vrsta ustavne reforme je zemlji potrebna, ali to po sebi ne garantira da e politiki lideri pristati da je i provedu. Oni jednostavno mogu izabrati da usporavaju i ustavnu reformu i implementaciju SAA ako se domaa politika cijena takve odluke uini previsokom. Jesu li nagrade koje nudi implementacija SAA dovoljne da ponite tu cijenu koja figurira u kalkulacijama politikih lidera u BiH?
Politiki kontekst Mnogi uesnici u debati dotaknuli su se ireg problema prirode politike u bosanskohercegovakom kontekstu, iji je vrlo jasan primjer bila politika vezana za policijsku reformu. Politika u BiH se ne igra kao igra sa prihvaenim pravilima iji je cilj traganje za uzajamno prihvatljivim politikim rjeenjima, ve igra u kojoj se eli samo dobiti i nipoto gubiti, iji cilj je gotovo unitenje suprotne strane. Politika esto izgleda kao voenje 'rata drugim sredstvima': nastavak starih bitaka iz rata, ako ne fizikih bitaka, onda svakako onih koje se vode ratobornom retorikom konfrontacije i zauzimanjem ekstremno tvrdih pozicija koje ukazuju na temeljnu nespremnost da se angaira u racionalnom ponaanju politike trgovine i traganju za kompromisom. Naravno, nije pomoglo cijelom procesu to to su EU i meunarodna zajednica u cjelini postale dio te politike. Umjesto da zauzmu poziciju neutralne strane koja postavlja standarde i koja omoguava politiki proces, EU i meunarodna zajednica neizbjeno su na kraju zauzimali strane u mjeri u kojoj su zagovarali odreeni model jedne jedinstvene policijske strukture, to je doista odgovaralo interesima jedne strane mnogo vie nego interesima druge. Meunarodna zajednica esto se ali na nedostatak politike volje da se preduzmu reforme u BiH, pozivajui se pri tome na akutne probleme koji iskrsavaju kad treba da doe do postizanja politikog konsenzusa. ta objanjava te probleme? Dio odgovora je oigledan: ovo je jo uvijek postkonfliktno drutvo i traume iz nedavne prolosti natkriljuju sve i proimaju svako pitanje. Ali trinaest godina nakon kraja rata, ova neizvjesna situacija nastavlja se perpetuirati i danas u jednom irem regionalnom kontekstu, koji ima veoma vanu ulogu u odnosu na anse ostvarenja policijske reforme u BiH. Unutarnja stabilnost BiH kao drave posebno je osjetljiva na ono to se deava izvan njenih granica i na regionalnu nestabilnost. Nema sumnje da je u protekle dvije godine proces utvrivanja statusa Kosova, kao kljunog politikog pitanja u regionu, imao ogroman utjecaj na anse ostvarivanja policijske reforme u BiH. Pitanje nezavisnosti Kosova je pruilo priliku politiarima u Republici Srpskoj da podignu svoj ulog u debati o policijskoj reformi te da koriste pitanje Kosova kako bi osnaili svoju politiku poziciju kod kue u BiH. ire gledano, izazovi uspostavljanja politike volje za provoenje reforme i postizanje konsenzusa prisutni su u veoj ili manjoj mjeri u svim zemljama Zapadnog Balkana Bosna je moda samo najekstremniji sluaj problema koji pogaa politiku cijelog regiona. Ovaj problem nije samo problem suprotstavljenih etnonacionalnih identiteta koji se natjeu za kontrolu ili podjelu drave. Polarizacija na nepomirljive blokove i politika koja se igra samo radi pobjede i poraavanja protivnika evidentni su unutar etnikih nacija, kao i meu njima (kao to je to sluaj danas, naprimjer, u Srbiji ili Makedoniji).
21
20
S em i n a r
Ja sam sve vie uvjerena da klju za trajnu stabilizaciju i za postizanje samoodrivog zamajca reformi te, konano, uspjenu EU integraciju cijelog ovog regiona lei u postizanju onog to bi se moglo nazvati zatvaranje knjige o finalit politique granica i dravnosti u regionu. Postojanje otvorenih pitanja granica i dravnosti podriva proces reformi i umanjuje pokretaku snagu za evropsku perspektivu. Nerazrijeena 'nacionalna pitanja' optereuju politiku agendu i skreu panju i energiju politiara. ta znai postii 'zatvaranje knjige'? To je koncept koji proizlazi iz psihologije, a ne politologije. Zatvaranje knjige kao stanje uma ne znai obavezno da je ovjek zadovoljan realnou s kojom je suoen ili da se miri s njom. To prije znai priznanje da cijena doputanja da bol i gorina prevladavaju ovjekove motivacije moe jedino biti poraavajua, ak samoubilaka. Insistiranje na poricanju, ili pokuaj da se realnost promijeni bez imanentne anse na uspjeh mogu potkopati ovjekovu sposobnost da postigne ono to mu je vano. Ono to bi 'zatvaranje knjige' moglo znaiti za Zapadni Balkan bilo bi minimalno prihvaanje da je ta nova finalit politique, koja je sad u zaetku, neto to se ne moe promijeniti, osim uz sasvim neprihvatljivu cijenu koja bi se plaala ivotom i perspektivom ljudi ovog regiona. ini se, meutim, da previe politiara, i u BiH i u irem regionu, vidi vlastite interese u dranju tih pitanja otvorenim. ini se da postoji nedostatak stvarne volje da se postigne to zatvaranje knjige. Politiari mogu jednostavno ne eljeti ostaviti po strani pitanja granica i dravnosti zato to to odgovara njihovom nainu bavljenja politikom. To ostavlja otvoren prostor za nacionalistiku politiku mobilizaciju, koja je jednostavno laki oblik politike nego to je bi bilo rjeavanje veoma kompleksnih pitanja koja se tiu implementacije SAA i pokretanja zemlje naprijed. Jasno, ovo zatvaranje knjige nee biti postignuto u regionu naprosto tako to e se vriti pritisak na politiare ili tako to e se ekati da oni promijene svoje metode. Klju je u promjeni okruenja i to na takav nain da lokalni politiari shvate da ima smisla uiniti taj pomak ka zatvaranju knjige. Tu lei odgovornost meunarodne zajednice i iznad svega Evropske unije. To je bez sumnje ono to se EU nadala da e postii reafirmacijom 'evropske perspektive' za Zapadni Balkan, eksplicitno se obavezujui na proirenje na cijeli region i traei od regiona da ostavi prolost iza sebe. Unato mnogim beskrajnim a beskorisnim priama o 'zamoru od proirenja' i predugoj introverziji zbog kompleksnosti vlastitih unutarnjih reformi, EU nije odrala obeanje. Od 2005. godine, cijeli region je napredovao na evropskom kolosijeku. Hrvatska je daleko odmakla u pregovorima o pristupanju, Makedonija je postigla status kandidata, a sve druge drave su potpisale SAA. Ali dinamika reformi jo uvijek nije samoodriva zbog otvorenih pitanja granice i dravnosti koja i dalje bacaju sjenu na region. Tako e
22
krajnji test vjerodostojnosti i predanosti EU Zapadnom Balkanu biti njena spremnost njena vlastita sposobnost da pokae politiku volju da utvrdi i, tamo gdje je to potrebno, osnai jednu koherentnu viziju finalit politique ovog regiona. To znai prije svega, postizanje jedinstvene pozicije po pitanju Kosova. Do sada je, naalost, uinak EU u tom pogledu bio mnogo manji no to je potrebno da bi region u cjelini krenuo naprijed ka konanom zatvaranju pitanja granica i dravnosti. ta dalje? Policijska reforma je jo uvijek 'nezavreni posao' na BiH agendi, ali se zasad bar istrauju razliiti putevi napredovanja na tom putu. Uesnici seminara govorili su o promjeni pristupa, od pristupa odozgo-nadolje ka pristupu odozdo-nagore. Umjesto da se tei krupnom politikom dogovoru, koji je i dalje nedostian, pragmatiniji funkcionalni koraci trebali bi se pokuati izvesti kako bi se nali naini da postojee strukture bolje rade. Fokus treba biti vie na rezultatima, a manje na politikom simbolizmu. Postepena poboljanja moda nisu najbolje rjeenje, ali mogu donijeti opipljivu razliku u praksi. Isti pristup moda e se morati primijeniti i na ustavnu reformu, s obzirom na slabe anse da se u bliskoj budunosti postigne sporazum o jednom sveobuhvatnom paketu ustavnih promjena. Moda je greka fiksacija na svojevrsni big-bang, na promjenu Ustava jednom zasvagda. Moe biti ak i osuena na neuspjeh, ako je cilj unaprijed definiran na taj nain jer se njime podiu politiki ulozi a ini da se teko postie ak i sporazum oko manje kontraverznih promjena. Ustavna reforma e neizbjeno biti dugoroni i otvoreni proces. I ona nije magini lijek za sve boljke: gotovo svaki ustav moe biti uinjen funkcionalnim ako politiari stvarno ele da on bude funkcionalan, dok, s druge strane, i najbolje napisani i najvjetije uspostavljen ustavni sistem nee funkcionirati ako politiari to ne ele. Jedan opi zakljuak koji su potaknule neke debate u specifinim sektorskim radnim grupama bio je da tamo gdje se pokae nemoguim iznalaenje rjeenja problema, put naprijed moe biti promjena ili proirenje konteksta u koji je taj problem postavljen. Obnovljeni napori na polju policijske reforme mogli bi se pokazati uspjenijim ako se, naprimjer, proiri krug uesnika u procesu. Nekoliko je govornika zagovaralo veu ulogu Parlamenta BiH i civilnog drutva i u procesu policijske i ustavne reforme. Tvrdilo se da metoda tenje za krupnim dogovorom izmeu efova partija postignut iza zatvorenih vrata nije dao rezultate. ira javna debata je, dakle, potrebna kako bi generiralo jedno bolje informirano i zahtjevnije javno mnijenje. Utrostrueni fondovi EU za razvoj civilnog drutva na Zapadnom Balkanu su pozdravljeni, mada je ukazano
23
S em i n a r
i na dosta slabe rezultate znatnih meunarodnih investicija u civilno drutvo BiH. Ako Parlament BiH treba da igra aktivnu ulogu, njegovi lanovi bi morali biti spremni preuzeti vlastitu odgovornost. Jedan od problema parlamentarizma na Balkanu je pretjerana partifikacija politike, to parlamentarcima ostavlja veoma ogranien prostor da u slobodnoj debati nezavisno prosuuju. Drugi nain na koji bi se mogao stvoriti povoljniji kontekst za policijsku reformu bilo bi stavljanje tog pitanja u iru agendu reforme sigurnosnog sektora (SSR). Policijska reforma ne smije se uzimati izdvojeno, ve kao dio lanca SSR-a. Ova agenda e svakako biti promovirana paralelno sa promocijom SAA i to treba da budu vane reforme koje jedna drugu uvruju, posebno ona koja se provodi na planu pravosua. Nadalje, nedavno prezentirana 'Mapa puta' za liberalizaciju viznog reima nudi novu priliku za jaanje agende policijske reforme. Mapa puta ima potencijal da osvjei i obnovi vjerodostojnost uslovljavanja EU na podruju sigurnosti, te da donese brze i opipljive rezultate. Policijska reforma je samo dio ireg paketa reformi koje se trebaju implementirati kako bi se vizna ogranienja ukinula. Proirenje konteksta takoer znai jaanje regionalne saradnje kao metoda podrke i daljeg razvoja reforme. Kako je jedan uesnik seminara ispravno zapazio, nacionalni okvir u kojem su reforme predominantno postavljene moe biti dio problema, a ne dio rjeenja. Ve se zapaa sve vei osjeaj predanosti regionalnoj saradnji a prijenos odgovornosti na domae aktere u okviru SEECP-a i novouspostavljenog Vijea za regionalnu saradnju su takoer pozdravljeni. A opet, ovi pozitivni dogaaji se suoavaju sa novim izazovom sada kad je proglaena nezavisnost Kosova. EU sada ima veliku odgovornost da podri regionalnu saradnju i osigura da ona ne postane talac politikih sporova oko uea Kosova u toj saradnji. Kljuna rije za postizanje uinkovitije igre uslovljavanja EU jest 'partnerstvo'. Uslovi nee biti djelotvorni ako se doivljavaju kao nametnuti; bolje je da budu prihvaeni kao zajedniko nastojanje obje strane kako EU, tako i lokalnih politikih lidera. Uslovi moraju potovati domae aktere i ostaviti prostor za politike pregovore meu njima kako bi se iznali prihvatljivi rezultati, to znai da uslovi treba da jasnije specificiraju rezultate koje treba postii a izbjegavati insistiranje na pitanjima forme ili specifinih modela koji tako lako bivaju plijen tzv. simbolike politike. Nezadovoljavajue iskustvo sa policijskom reformom u BiH je jedan koristan podsjetnik na politiku slabost EU u BiH i irem regionu. Mada je perspektiva lanstva u EU nesumnjivo privlana ljudima na Zapadnom Balkanu i esto je jedina stvar oko kojeg ta duboko podijeljena drutva mogu nai zajednike interese i zajedniki cilj, EU u ovom regionu ne moe uzeti zdravo-za-gotovo, kao to je to mogla sa zemljama Sredn24
je i Istone Evrope 1990-tih godina, da ta perspektiva ima neodoljivu mo privlanosti koja je sposobna da prevlada nerazrijeena nacionalna pitanja koja region jo uvijek nije kadar ostaviti po strani. Tendencija je da se EU u ovom regionu doivljava kao slab, podijeljen i prilino nepouzdan partner. EU ima problem vjerodostojnosti koji se ne moe ignorirati. Igra uslovljavanja Evropske unije treba bolje da funkcionira ako se eli da BiH iz kvaziprotektorata sa krajnjom sankcijom Bonskih ovlasti preraste u potpuno funkcionalnu buduu dravu lanicu EU. To zavisi ne samo od lokalnih politikih lidera koji su angairani u razliitim tipovima politika, ve i od EU i njenog konzistentnijeg angamana i odlunosti u BiH i regionu u cjelini.
25
dr. Susan Penksa
L ekci j e p r ep ozn at e u B i H : s t rat eg i j e z a ra zvoj do m ai h r efo r m s k i h p l a n ova Uvod

Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) izmeu Bosne i Hercegovine i Evropske unije, 16. juna 2008. godine zavreno je poglavlje politike krize koja je ugroavala napredovanje BiH ka lanstvu u EU. Sada je nastupio novi period u odnosima izmeu BiH i EU koji je obiljeen daljim preprekama i novim ansama. Na Zapadnom Balkanu jo uvijek su neophodne znaajne reforme kako bi se ovaj region u potpunosti integrirao u Evropsku uniju. A to se tie EU, ona se suoava s nizom sloenih izazova, kako iznutra tako i izvana iznutra zbog kanjenja u procesu ratifikacije Lisabonskog ugovora, a izvana zbog njenih nastojanja da pobolja svoju efikasnost kao faktora koji prua sigurnost.
Profesorica Susan Penksa, Westmont College, Santa Barbara i Univerzitet u Sarajevu Osman Topagi, Direktor Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine Anna Ibrasagic, lanica Evropskog parlamenta, Komitet za vanjske poslove, Evropski parlament
Dok EU dalje razvija svoju vanjsku i sigurnosnu politiku, a meunarodna zajednica provodi reformu sektora sigurnosti u drugim problematinim postkonfliktnim podrujima, kao to su Kosovo, Irak i Afganistan, mogu se identificirati i implementirati znaajne lekcije nauene na primjeru reforme policije u BiH. Moje izlaganje usmjereno je na potrebu za cjelovitim metodolokim pristupom u usmjeravanju programa reformi, znaaj uloge vodeeg aktera, sloenost uvoenja lokalnog vlasnitva (odgovornosti domaih aktera), jaanje uinka Evropske sigurnosne i odbrambene politike (ESDP) i strateku evoluciju u transatlantskim odnosima u oblasti sigurnosti.
Metodologija reformskih procesa

Reforme sektora sigurnosti i vladavine prava predstavljaju kljune komponente postkonfliktne demokratizacije i stabilizacije. Reforma sektora sigurnosti predstavlja jednu ciljanu viesektorsku reformu oruanih snaga, policije i andarmerije, obavjetajnih slubi, pravosudnih i kaznenih institucija, kao i civilnih tijela koja provode demokratsku kontrolu i nadzor (definicija OECD). Meunarodne organizacije i donatorske vlade su te koje tipino olakavaju, vode, a u nekim sluajevima ak i nameu paket reformi postkonfliktnim zemljama.
27
S em i n a r
dr. Susan Penksa: L ekci j e
pr ep ozn ate u
B i H:
s tr ateg i j e z a r a z voj do m a i h r efo r m s k i h pl a n ova
Uprkos sve veoj panji koja se poklanja znaaju reforme sektora sigurnosti i uvoenju vladavine prava, postoji hitna potreba za unaprjeenjem metodolokih strategija reformskih mjera. Preesto dolazi do prekida veze izmeu strateko-konceptualnog nivoa u prijestolnicama i politikih i taktikih aspekata provedbe na terenu. Kreatori politike i praktiari se suoavaju s pitanjima o tome koje je najbolje vrijeme i redoslijed provoenja reformskih mjera, koje vrste reformi poduzimati i kada, kakvi su uvjeti i mandat meunarodnih misija i koju strategiju je najbolje primijeniti odozdo prema gore ili odozgo prema dolje. U BiH, mnogi prihvaeni principi reforme sektora sigurnosti nisu primijenjeni zbog nepostojanja cjelovite strategije koja bi usmjeravala ovaj proces. BiH predstavlja prvi i najdugotrajniji primjer postkonfliktne stabilizacije i reforme koja se provodila uz brojne meunarodne aktere i razliit stepen saglasnosti meu nosiocima interesa. Reforme sektora sigurnosti i vladavine prava nisu bile jasno artikulirane kao ciljevi meu kreatorima politike u Daytonu, niti je to uinjeno u periodu neposredno nakon rata. Reforma sektora sigurnosti je relativno novi koncept, tek 2005./2006. godine Vijee EU i Evropska komisija (EK) izradili su konceptualni okvir reforme sektora sigurnosti u okviru EU. Reforma policije u BiH je prvo poela pod pokroviteljstvom UN-a, a zatim se nastavila uz podrku EUPM-a i Evropske komisije. Prvobitno, reforma policije u BiH bila je usmjerena na stvaranje i odravanje demokratske odgovornosti, profesionalizma, efikasnosti i institucionalizacije novih sigurnosnih struktura. Mjere izgradnje povjerenja i sigurnosti, kontrola naoruanja, reforma odbrane i obavjetajnog sektora i zatita ljudskih prava takoer su bili dio mandata u poslijeratnoj rekonstrukciji BiH. Paralelno s tim, pojavio se paket reformi sektora sigurnosti koje su pokrenute zbog funkcionalne potrebe za postkonfliktnom stabilizacijom ili zato to bi se njima poboljalo stanje ljudskih prava i openito potpomogla demokratizacija, u skladu sa Kopenhakim kriterijima, Solunskom agendom i lanstvom BiH u Vijeu Evrope i NATO-u. Gledano u cjelini, ove reforme su predstavljale program reforme sektora sigurnosti, mada samo dijelom cjelovit.
EUPM je bila prva misija Evropske sigurnosne i odbrambene politike (ESDP). Razumljivo, nije postojala uspostavljena politika struktura u kojoj bi EU kontekstualizirala rad EUPM-a kao integralne komponente jednog iroko zasnovanog, cjelovitog projekta EU za reformu sektora sigurnosti. Ovo nije kritika, nego je samo podsjeanje na historijski kontekst u kojem se odvijala reforma policije u BiH. Uprkos koordinacionoj ulozi koju je Ured visokog predstavnika (OHR) dobio Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, on nije provodio sistematsku strategiju reformi u sektorima sigurnosti i vladavine prava. Sjedinjene Amerike Drave, NATO i OSCE su predvodili reformu odbrane koja je predstavljala jednu inicijativu odvojenu od razmatranja reforme policije. Aktivnosti nosilaca interesa u sektorima sigurnosti i vladavine prava patile su od fragmentacije i nepodudarnosti u pristupu, a posebno u pogledu entiteta u BiH i buduih nadlenosti drave. U periodu u kojem je OHR forsirao reformu pravosudnog sektora 2003. godine, donesena su dva zakona o krivinom postupku. Do formiranja Visokog sudskog i tuilakog vijea (VSTV) i uvoenja provjere sudija i tuilaca dolo je u kasnijoj fazi ovog procesa, to je dovelo do dodatnog uslonjavanja problema proisteklih iz nedovoljno usklaenih pristupa unutar sigurnosnog sektora, ali i u sektorima krivinog pravosua i vladavine prava, koji su bili izvan programa reforme policije u BiH. Za razliku od reforme odbrane gdje je bilo jasno da dva bh. entiteta treba da postignu sporazum o jedinstvenoj vojsci na nivou drave, zahtjevi za reformu policije nisu bili toliko ambiciozni. Ni misija UN-a niti EUPM nisu imale mandat da predvode politiku debatu o restrukturiranju policije. S vremenom, prioriteti reforme policije su se promijenili i usmjerili na restrukturiranje policije, to je predstavljalo politiki cilj potekao iz Ureda visokog predstavnika, a posebno od Visokog predstavnika Ashdowna. EUPM, je na osnovu svog mandata, primjenjivala funkcionalni pristup odozdo prema gore, dok je OHR koristio metod odozgo prema dolje. Funkcionalne strategije reforme policije Evropske komisije i EUPM-a stopile su se s politikim ciljevima OHR-a i kljunih drava lanica zastupljenih u Vijeu za provedbu mira. Reformu policije vodio je OHR u okolnostima u kojima se odvijao proces pregovora o potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) i ispunjavanja uvjeta EU, uz strategiju provedbe mira i izgradnje drave koja je esto bila u neskladu s metodologijom pristupa Evropskoj uniji i kljunim principima reforme sektora sigurnosti. Jednostavno reeno, period 2005.-2007. godine karakterizirala je izgradnja institucija i kapaciteta u sektoru policije i sigurnosti u BiH, ali i preoptereenost procesa. Metod Evropske komisije je takav da se omogui maksimalna fleksibilnost i manevarski prostor, posebno u poetnom periodu pregovaranja o SSP, kada je politiki pritisak i utjecaj
29
Znaaj vodeeg aktera

Vodei akter u reformi i sektora sigurnosti pojaava uspjeh reformskog procesa pokrenutog izvana. U BiH meutim, program reforme sektora sigurnosti su odreivali brojni akteri, te su tako razliiti principi primjenjivani u razliitim poljima djelovanja. Drugim rijeima, ove reformske aktivnosti nisu bile meusobno usklaene, a jo su manje bile usklaene reforme koje su osmiljene i provedene iz neosporno EU perspektive.
28
S em i n a r
pr ep ozn ate u
B i H:
EU manji nego u drugim fazama procesa pristupanja. S jaanjem domaih obaveza prema ispunjavanju evropskih prioriteta i veom vidljivou stimulansa za lanstvo u EU, utjecaj EK se iri, a anse za dalji utjecaj na poboljanje stanja ljudskih i manjinskih prava se poveavaju. U BiH, program EK postao je preoptereen, njegova fleksibilnost je suena i to na najslabijoj taci utjecaja EK prije nego to je BiH potpisala SSP. Premda Visoki predstavnik osim ove ima i drugu funkciju kao Specijalni predstavnik EU, ova EU funkcija nije bila jasno vidljiva niti dominantna. Program EK postao je instrument OHR-a organizacije koja ukljuuje drave lanice Evropske unije, ali i one koje to nisu, poput Sjedinjenih Amerikih Drava i Rusije. Naprimjer, Amerikanci koji su radili u OHR-u bili su veoma angairani u politikom procesu i ponekad su izraavali razliita stajalita od osoblja ambasade SAD. Nije postojala ni jedinstvena perspektiva EU, a posebno u spornim pitanjima poput debate iz 2005. godine o meuentitetskoj liniji. Prilikom analize reforme policije u BiH i navodnog neuspjeha uvjetovanja od strane EU, mora se napraviti razlika izmeu reforme i restrukturiranja policije. Strategije s pristupom odozgo prema dolje i odozdo prema gore primjenjivane su istovremeno, dijelom zbog nepostojanja vodeeg aktera koji bi provodio jedan usklaen i cjelovit program reforme sektora sigurnosti. Proces reforme policije postao je ispolitiziran i preoptereen, s izraenim nedostatkom politike volje i konsenzusa meu domaim akterima, kao i neusklaenou izmeu politike i procesa.
Odgovornost domaih aktera ne znai samo jaanje politikih obaveza meu politikim elitama, ve ona takoer podrazumijeva poticanje dijaloga meu akterima izvan sektora sigurnosti, ukljuujui i pronalaenje ulaznih taaka za meunarodne i domae nevladine organizacije i civilno drutvo. Iskustvo EU u BiH pokazuje sposobnost EU da ui na osnovu iskustva. Trenutno se vie panje usmjerava na ulogu koju bi civilno drutvo moglo imati u misijama Evropske sigurnosne i odbrambene politike (ESDP), naroito u civilnim operacijama, u smislu potrebe boljeg prilagoavanja lokalno definiranim potrebama, a ne samo ciljevima utvrenim izvana. EULEX Kosovo je u ranoj fazi pokrenuo konsultacije sa nevladinim organizacijama i razmatra naine na koje moe primijeniti rezoluciju Vijea sigurnosti UN 1325 na svoju misiju.
Pouka iz BiH: Poboljanje uinkovitosti EU

Primjer reforme policije u BiH naglaava potrebu za cjelovitim metodolokim pristupom reformama sektora sigurnosti i vladavine prava, s vodeim akterom koji e olakati i usmjeravati ovaj proces i uz iroku podrku niza sigurnosnih, politikih, pravosudnih i organizacija iz civilnog drutva. Kad bude donesena odluka o zatvaranju OHR-a, EU treba pojaati svoje prisustvo u BiH postavljanjem efa delegacije EK/ EUSR sa dvije funkcije, kao osobe koja e imati politike i diplomatske vjetine i moi nastupati kao vodei koordinacijski akter meu osobljem EU. EU mora osmisliti i provesti programe koji e vie lekcija, utvrenih u BiH, primijeniti u praksi na drugim mjestima. Naprimjer, neki od izazova identificiranih u BiH moda su ak i akutniji na Kosovu, gdje e EU djelovati u jednom sloenom meunarodnom politikom i pravnom okruenju. Postoji oigledna potreba da Evropska sigurnosna i odbrambena politika (ESDP) angaira vei broj slubenika koji e biti u stanju planirati i provoditi civilne operacije u sloenim okruenjima, ukljuujui geografske eksperte, strunjake za organizirani kriminal, reformu sektora sigurnosti i vladavinu prava, kao i one s iskustvom u radu pri NATO-u, OSCE-u i UN-u. Naprimjer, u pogledu reforme sektora sigurnosti, UNDP, DPKO (Odjel za operacije odravanja mira pri UN-u) i OSCE imaju znaajno iskustvo iz kojeg EU moe nauiti, ako ga na odgovarajui nain prilagodi specifinom geografskom, politikom i socijalnom kontekstu u zemlji domainu i regionu u kojem EU radi. Kroz sve svoje instrumente sprjeavanja sukoba i upravljanja krizama, EU zahtjeva takav nivo integracije i saradnje meu akterima iz EU, drava lanica i civilnog drutva, koji jo uvijek ne predstavlja uobiajenu praksu na nivou pojedinih drava.
31
Odgovornost domaih aktera

Premda EU nije u potpunosti bila vlasnikom i predvodnikom procesa reforme policije, to nisu bile ni bh. vlasti niti njeni graani. U sluaju BiH, reforma policije je forsirana i voena izvana, uprkos vidljivim nedostacima i slabostima u smislu domaeg vlasnitva i odgovornosti za taj proces. S vremenom, pregovore o reformama sve je vie pokretala elita, a ukljuivali su sve manje uesnika. Opasnost od preoptereavanja reforme sektora sigurnosti postaje naglaena u situaciji kada domaa strana ne preuzima u dovoljnoj mjeri odgovornost za taj proces, to predstavlja jedan ope prihvaeni princip vezan za dugoroni uspjeh programa reforme sektora sigurnosti. U situaciji kad se proces reforme sektora sigurnosti odvija u kontekstu neposredno nakon sukoba, nije lako utvrditi i potai odgovornost domaih aktera u ranoj fazi ovog procesa. To je proces koji sa sobom nosi mnogo dilema i ustupaka. Odgovornost domaih aktera podrazumijeva razliite stvari, ovisno o vremenu i redoslijedu provoenja reformi, a posebno o zemlji koja je konkretno u pitanju.
30
S em i n a r
pr ep ozn ate u
B i H:
Krupne institucionalne promjene, od kojih su neke predloene u Lisabonskom ugovoru, bile bi korisne za samu EU i poveale bi njenu efikasnost u pruanju sigurnosti. EU nije jedina kojoj su neophodno potrebne promjene, meutim, drave lanice moraju inicirati vie meuagencijskih konsultacija o sigurnosnim prioritetima (ukljuujui Zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku-CFSP/Evropsku sigurnosnu i odbrambenu politiku-ESDP), a zatim utvrditi i staviti na raspolaganje kapacitete i ljudske potencijale koji su potrebni za ispunjenje sloenih nacionalnih, EU i meunarodnih obaveza.
sve ee naa prva adresa je Evropska unija. Naravno, adrese su i drave lanice, ali sve vie to je i sama ova institucija. U posljednje vrijeme, Ambasador SAD-a pri NATO-u je u dva posebna obraanja, u Parizu i Londonu u februaru 2008. godine, pozvao na jaanje kapaciteta Evropske sigurnosne i odbrambene politike (ESDP), ukljuujui i jednu neovisnu odbrambenu komponentu EU, poto ESDP koja ima samo meku mo nije dovoljna. Mnogi evropski lideri su potcijenili implikacije preokreta amerike politike i usmjeravanja na ESDP i transatlantsku saradnju na polju sigurnosti. Drave lanice EU trebaju iskoristiti veu otvorenost SAD-a prema ESDP-u i forsirati jedan dinamian plan transatlantske saradnje na polju sigurnosti. Opasnost je u tome to e kanjenje u ratificiranju Lisabonskog ugovora voditi ka jednom duem periodu preokupiranosti EU samom sobom, sa nedovoljno panje koja bi se trebala usmjeriti prvenstveno na vlastite ciljeve drava lanica u oblasti vanjske politike EU i sveobuhvatan odgovor na krize, a zatim na nove strateke prioritete u odnosima izmeu EU i SAD-a. Uspjeno liderstvo EU ovisi i o osobama koje e provoditi i strateko i taktiko liderstvo u prijestolnicama, u Briselu i na terenu. Vea osposobljenost EU e zahtijevati politiku volju drava lanica da osiguraju kapacitete ukljuujui i, na odgovarajui nain, obueno i osposobljeno meunarodno civilno osoblje, prave tabove za planiranje i upravljanja krizama i operacije, nove strukture za donoenje odluka o sveobuhvatnom odgovoru EU na krize, kao i obnovljen program saradnje izmeu SAD-a i EU.
Transatlantsko partnerstvo u oblasti sigurnosti

Saradnja izmeu SAD-a i EU predstavlja jednu vanu komponentu u kreiranju i odravanju domaih reformskih programa. Transatlantski konsenzus smanjuje mogunost nacionalnih politikih elita da koriste neslaganja meu nosiocima interesa, to moe usporavati reforme. Naravno, SAD nisu uvijek dozvoljavale EU da u potpunosti ostvaruje svoje liderstvo, potkopavale su i osporavale evropske inicijative upravo u isto vrijeme kad su javno ohrabrivale Evropu da preuzme veu odgovornost kao lider. Pregovarai iz SAD-a nisu uvijek imali dovoljno znanja o EU, pravnoj steevini i strategiji proirenja EU. Na najviem nivou, SAD su isticale da je NATO poeljno mjesto za ostvarivanje saradnje izmeu SAD-a i EU na polju upravljanja krizama. Ovaj problem uslonjava i injenica da EU ne nastupa uvijek sa jedinstvenom strategijom i cjelovitim skupom ciljeva, te su tako razlike u politikama meu dravama lanicama oslabile utjecaj EU. Ve i prije izbora slijedeeg amerikog predsjednika, svjedoci smo nove faze u transatlantskim odnosima. SAD i EU ostvaruju pragmatinu saradnju na terenu, ukljuujui i onu izmeu vojnih zvaninika EU i SAD-a. Transatlantska saradnja je vidljiva i u BiH i na Kosovu, gdje postoji veoma malo sutinskih razlika u politikama izmeu ova dva partnera. A SAD, po prvi put, uestvuju u nekoj operaciji Evropske sigurnosne i odbrambene politike (ESDP) EULEX-u na Kosovu. Dolo je do uspostavljanja direktnog bilateralnog odnosa izmeu EU i SAD-a na polju upravljanja krizama, nevezano za tradicionalnu saradnju meu njima kroz NATO. Postoji EU-SAD protokol za razmjenu povjerljivih dokumenata, izjava o upravljanju krizama i dogovoreni plan rada u okviru saradnje u oblasti upravljanja krizama. Ambasador SAD-a pri NATO-u je 16. oktobra 2007. godine izjavio slijedee: Dok Sjedinjene Drave po cijelom svijetu trae partnere za suoavanje s [globalnim] izazovima
32
Zakljuak
Konkretan primjer reforme policije u BiH pokazuje ogranienja koja smanjuju uinkovitost EU u jednom sloenom politikom okruenju u kojem EU nije jedini akter, u kojem vodstvo dijeli s drugim monim akterima i u situaciji u kojoj nema dovoljno domae odgovornosti za program reformi, te uz ogranien konsenzus meu domaim akterima oko nadlenosti BiH kao drave. Postepeno usklaivanje zakona o policiji potpomoglo je proces izgradnje kapaciteta u BiH, te je poboljalo profesionalizam entitetskih i kantonalnih policija. Naravno, jo uvijek postoji veliki stepen razlika zbog fragmentirane policijske strukture i ekonomskih resursa. Ideja o dravi BiH jo uvijek predstavlja daleki pojam meu mnogim domaim zvaninicima koji i dalje istrajavaju na strategijama pregovaranja koje ne vode ni emu.
33
S em i n a r
Reforma sektora sigurnosti obuhvata jednu sloenu kombinaciju tehnikih, politikih i pravnih pitanja. Iz tih razloga treba na najmanju moguu mjeru svesti politizaciju, polarizaciju i preoptereivanje reformskog programa. U budunosti, izazov za EU i za meunarodnu zajednicu bit e kako podrati program reformi koji e na bolji nain voditi rauna o odgovarajuim uvjetima, vremenu i metodama neophodnim za provoenje odrivih reformi.
dr. Vladimir Prebili i dr. Uro Svete
B os n a i H ercegov i n a k ao s i g ur n os n i p r i o r it e t S lov en i j e Uvod

Republika Slovenija je jedna od najmlaih zemalja u Evropi. Ona se na politikoj mapi Evrope pojavila nakon raspada Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije 1991. godine. Neovisnost se morala braniti ratom izmeu Jugoslovenske narodne armije i odbrambenih snaga novoproglaene neovisne drave. Meutim, 2004. godine, nakon samo trinaest godina, Slovenija je dobila poziv da se kao punopravna lanica pridrui Evropskoj uniji i NATO-u. Pored toga, u periodu od januara do jula 2008. godine, Slovenija je kao prva meu novoprimljenim dravama lanicama imala ast i privilegiju da predsjedava Vijeem Evropske unije. Zahvaljujui nivou svoje ekonomske razvijenosti, Republika Slovenija je postala zemlja donator pomoi za razvoj i time preuzela dio odgovornosti za mir i sigurnost u regionu. Kroz donoenje Zakona o meunarodnoj saradnji i razvoju Slovenija je utvrdila i definisala svoje ciljeve na polju ekonomskog i drutvenog razvoja, osiguranja mira i sigurnosti i metodoloke borbe protiv drugih prijetnji. Meutim, ovaj Zakon nije definisao samo oblast meunarodne saradnje, ve i prioritetne regione. Prema navedenom Zakonu, najvei prioritet u periodu do 2015. godine dat je Zapadnom Balkanu, ukljuujui Bosnu i Hercegovinu. Prilikom planiranja koritenja svojih sredstava, Republika Slovenija je 80% sredstava namijenila stratekim, a time i geografski najbliim podrujima, u ovom sluaju Zapadnom Balkanu. Tokom slovenskog predsjedavanja Evropskom unijom, prioriteti se nisu promijenili. Posebna panja posveena je Zapadnom Balkanu, koji predstavlja direktan sigurnosni izazov. U tom smislu postignuta su dva kljuna rezultata: zakljuena je mrea Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju sa svim zemljama u regionu osim Kosova i otvoren je dijalog o ukidanju viznog reima ili nainima na koje ga zemlje u regionu mogu ostvariti. Tokom predsjedavanja Evropskom unijom, vaan prioritet u oblasti sigurnosti, razvoja i vanjskih poslova bilo je jaanje Evropske sigurnosne i odbrambene politike, gdje je postignut pomak u razvijanju civilno-vojnih kapaciteta. Dolo je do poboljanja saradnje izmeu Evropske unije i ostalih organizacija koje se bave odbranom i sigurnou, naroito NATO-a i Ujedinjenih nacija. Na inicijativu Slovenije, ministri odbrane Evropske unije su posvetili posebnu panju osiguranju stabilnosti i sigurnosti na Zapadnom Balkanu. Meunarodna saradnja i razvoj su tokom slovenskog predsjedavanja bili usmjereni na ispunjavanje milenijskih ciljeva razvoja, to je potvrdilo Evropsko vijee. Tokom pred-
34
35
S em i n a r
dr. Vladimir Prebili i dr. Uro Svete: B os n a i H ercegov i n a
k ao s ig u r n os n i pr i o r ite t
S lov en ij e
sjedavanja, posebna panja je posveena i ostvarivanju prava djece i poloaju ena, te miru i sigurnosti, s posebnim naglaskom na Zapadni Balkan.
Slovenija i sigurnost u Bosni i Hercegovini

U periodu izmeu 1992. i 1995. godine, u Bosni i Hercegovini je dolo do eskalacije intenzivnih vojnih sukoba meu trima etnikim grupama. Uprkos velikim politikim naporima, meunarodna zajednica nije uspjela zaustaviti ove sukobe. Tek je potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma 14. decembra 1995. godine i usvajanjem Rezolucije UN-a 1031 NATO dobio mandat za provoenje vojnih aspekata mirovnog sporazuma koji je zasnovan na Poglavlju VII Povelje Ujedinjenih nacija. Jedinice IFOR-a, koje je sainjavalo 60.000 pripadnika, preuzele su svoje jednogodinje zadatke ve 20. decembra 1995. godine. Osnovne dunosti jedinica IFOR-a definisane su Aneksom 1A Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je omoguio zakonitu upotrebu neophodne sile u sluaju opstrukcija u provoenju mira ili obavljanju zadataka predvienih mirovnim sporazumom. Na kraju mandata IFOR-a, Rezolucijom Vijea sigurnosti UN 1088 NATO je dobio mandat da svoje snage transformie u SFOR i preuzme sline zadatke u provoenju vojnih aspekata Mirovnog sporazuma onima koje je imao IFOR. Broj pripadnika se postepeno smanjio na 20.000 u 2000. godini, te na 7.000 u 2004. godini, kada je okonan mandat jedinica SFOR-a, a Evropska unija 2. decembra 2004. godine pokrenula operaciju ALTHEA, poznatu i pod nazivom EUFOR. Republika Slovenija je svjesna injenice da se dananje meunarodno sigurnosno okruenje suoava s izuzetnim izazovima, kako na meunarodnom, tako i na planu pojedinih drava. Pojava brojnih novih aktera na polju sigurnosti u formi novih drava, meunarodnih korporacija, nevladinih organizacija, ne-dravnih asocijacija (uglavnom u formi prijetnji od organiziranog kriminala i terorizma), a takoer i sve vanijih meudravnih i transnacionalnih veza, pokazuje izvanrednu sloenost dananjeg svijeta na polju sigurnosti. S jedne strane, promjene vezane za globalizaciju utjecale su i na praksu dravne organizacije u pojedinim dravama, to se uglavnom vidi kroz aspiracije ka privatizaciji sektora sigurnosti (danas postoje brojni primjeri privatnih vojski, privatnih kompanija koje pruaju savjete u vojnim i pitanjima sigurnosti, pa ak i privatnih obavjetajnih kompanija), a s druge strane, zbog globalnih sigurnosnih izazova kao to su organizirani kriminal, terorizam, propale drave, migracije, pa ak i klimatske promjene, drave su prisiljene da se vie udruuju i usvajaju prakse koje nisu direktno vezane za njihovu historiju, tradiciju, norme i vrijednosti. Danas se graani u mnogim dravama pitaju zato njihove vojne i policijske jedinice, pa ak i civili, moraju uestvovati u operacijama odravanja i izgradnje mira irom svijeta. Istovremeno, ljudi u brojnim zemljama koje koriste ovakvu pomo se pitaju da li to predstavlja tek novu formu (neo)-koloni36
dr. Vladimir Prebili, Katedra za studij obrane, Fakultet drutvenih nauka Ljubljana dr. Uro Svete, Centar za obrambena istraivanja, Fakultet drutvenih nauka Ljubljana
jalizma ili kontrole nad njihovim razvojem. Jedan od najboljih primjera koji potvruje ovakvo gledanje je bez sumnje Bosna i Hercegovina, koja je tokom godina prola kroz sve faze rata, od aktiviranja meunarodnih aktera do takozvane izgradnje mira, prvenstveno povezane s izgradnjom drave i njenih institucija. Analizirajui situaciju u Bosni i Hercegovini nakon 1991.-92. godine, kada su poeli oruani sukobi, postaje jasno da uprkos izuzetno vanoj ulozi susjednih zemalja, sukob u Bosni i Hercegovini odraava i odnose meu trima najvanijim etnikim grupama, koje na budunost Bosne i Hercegovine gledaju na sasvim razliit nain. Po naem miljenju, ta injenica i dalje predstavlja najvei problem s kojim se jo uvijek suoavaju i meunarodna zajednica (ili, bolje reeno, Evropska unija) i Bosna i Hercegovina. Teko je uspostaviti strukturu vlasti i izgraditi institucije koje su potrebne svakoj zemlji, ako se graani i vladajue politike stranke ne mogu dogovoriti o dravnoj strukturi ili ak i o tome da li drava treba ostati u okviru meunarodno priznatih granica. Ovo se u politologiji zove nedostatkom politike volje, to se posebno pokazalo u reformi sistema sigurnosti i pravosua. Vanjski akteri su situaciju uinili jo sloenijom, poto je jo tokom rata Bosna i Hercegovina postala poligon za politiku moi glavnih aktera na Balkanu, Evropske unije, Sjedinjenih Amerikih Drava, Rusije i islamskih zemalja,
37
S em i n a r
S lov en ij e
koje su iskoritavale sigurnosni, ideoloki i kulturni vakuum. Posljedice nepostojanja unutarnjeg i vanjskog jedinstva su se najjasnije pokazale u sluaju Dejtonskog sporazuma, koji je uspio zaustaviti ubijanje i nasilje, ali koji s razvojnog, politikog i stratekog aspekta nije predstavljao dobru osnovu. Po naem miljenju, ovaj sporazum je cementirao odreene razlike koje su se pojavile i bile pojaane tokom oruanog sukoba, dok je istovremeno postavio temelje za razvoj drave kakvu meunarodna zajednica dotad praktino nije poznavala. To je drava u kojoj graani imaju vrlo ogranien suverenitet, u kojoj meunarodna zajednica i njen visoki predstavnik mogu smjenjivati politiare, proglaavati i ukidati zakone, uredbe i simbole; drava koja se zapravo sastoji od dva i pol entiteta (Distrikt Brko) od kojih se jednim upravlja po federalnom principu, a drugim na izrazito centraliziran nain. Ukratko, na teritoriji Bosne i Hercegovine uspostavljena je tako specifina mjeavina ili kombinacija administrativne i politike strukture da bi se legitimno mogla nazvati sui generis strukturom. I Policijsku misiju Evropske unije treba posmatrati u ovom kontekstu. Meunarodna zajednica je isprva stavila veliki naglasak na razvoj politike zajednice i sistema u Bosni i Hercegovini. Ovaj projekat bi se s pravom mogao opisati kao neuspjean jer ak 13 godina nakon okonanja rata visoki predstavnik meunarodne zajednice i dalje upozorava na podijeljenost i raspad drave. Meutim ubrzo je postalo jasno da nema budunosti bez reforme sistema sigurnosti i pravosua. U tom kontekstu, meu kljunim akterima meunarodne zajednice, odnosno akterima iz Evropske unije i SAD, pokazao se veliki nedostatak jedinstva, to se uglavnom odrazilo na reformu pravosudne uprave. Pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini se moe opisati kao kombinacija anglo-saksonskog i kontinentalnog modela, to predstavlja jo jedan izuzetak koji pokazuje da graani BiH jednostavno nisu u poziciji ili ne ele odrediti svoju politiku i dravnu budunost. Konano, i reformu sektora sigurnosti treba analizirati u ovom kontekstu. S obzirom na to da je na poetku konstatovano da su nove prijetnje u meunarodnom okruenju prisiljavale drave da vie sarauju ili je saradnja bila neophodna kako bi se one obuzdale, a da savremeni sistemi sigurnosti postaju sve sliniji zahvaljujui prirodi saradnje, tada Bosna i Hercegovina predstavlja ogromno odstupanje u sasvim drugaijem pravcu. I pored toga to je uprkos prigovorima meunarodna zajednica provela i forsirala reformu odbrane, oblast unutranje sigurnosti i obavjetajni segment su i dalje izuzetno rascjepkani, netransparentni i ne pruaju veliku nadu u to da e administracija biti u stanju da se efikasno bori s organiziranim kriminalom i terorizmom, koji Bosnu i Hercegovinu koriste i kao bazu i u svrhu tranzita. Stoga je bilo sasvim logino to je Evropska unija reformu policije postavila kao poseban uvjet za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. Naime, sama komponenta policije predstavlja jednu od kljunih garancija i instrumenata vladavine prava. EUPM je, uz koordinaciju sa i pod lokalnim politikim vodstvom Specijalnog predstavnika Evropske unije, te u okviru ireg pristupa vladavini
38
prava u Bosni i Hercegovini i u regionu, nastojao da putem mentorstva, nadgledanja i kontrole uspostavi odrivu, profesionalnu i multietniku policijsku slubu u BiH, koja e raditi u skladu s evropskim i meunarodnim standardima. Iako su politiari u Bosni i Hercegovini nerado pristali na reformu koja e omoguiti i efikasniji rad EUPM-a, ova misija i dalje ovisi o politikoj volji, kako na nivou drave, tako i jo vie na entitetskom nivou. Ova politika volja je vrlo promjenjiva i nestabilna. Uprkos svemu tome, EUPM III e nesporno okonati svoj mandat 31.12.2009. godine i polako e poeti s pripremama izlazne strategije. Meutim, i nakon ovog datuma, meunarodna zajednica (Evropska unija) e u nekoj formi zadrati svoje prisustvo u Bosni i Hercegovini, kao i u policijskim snagama. Razgovori o ovoj temi se ve vode s/u okviru Vijea ministara Bosne i Hercegovine. Na ovu misiju bi se moglo gledati s vie ili manje kritike, ali ona je nesumnjivo ostvarila vie pozitivan nego negativan uinak na situaciju u pogledu unutranje sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Meutim, s druge strane, na neophodnost provoenja reformi, ne samo u smislu postojanja drave, ve i osiguranja stabilnosti i sigurnosti, ukazuje i injenica da je borba protiv organiziranog kriminala relativno uspjena, premda postoji problem kadrova na lokalnom nivou, gdje se nailazi na korupciju. S druge strane, provodi se kampanja USUDI SE iji je cilj da ohrabri graane da prijave krivina djela i daju informacije o kriminalu u svim oblastima. injenica da EUPM osigurava barem status quo, odnosno da se uvjeti u agencijama postepeno poboljavaju, to je predvieno misijom unutar mandata EUPM-a, takoer se moe posmatrati u pozitivnom svjetlu. Naprimjer, u okviru granine policije usvojena je strategija IBM (integriranog upravljanja granicom), koja e se poet provoditi u praksi zajedno s provedbom Akcionog plana. To e u stvari predstavljati ogroman pomak u saradnji meu raznim policijskim agencijama na polju nadziranja dravne granice. Meu uvjetima Evropske unije je i mapa puta za ukidanje viza, a trenutno se provode i neke druge aktivnosti, naprimjer izrada novih biometrijskih pasoa.
Razvoj slovenskih policijskih kapaciteta

Uee slovenske policije u meunarodnim operacijama poinje 1997. godine, kada su prvi pripadnici policije uestvovali u misiji u Albaniji. Treba istai da je slovenska policija poela uestvovati u meunarodnim operacijama u isto vrijeme kad je poelo i rasporeivanje Oruanih snaga Slovenije na meunarodne operacije. Ubrzo nakon to su slovenski policijski slubenici stekli prva iskustva u inostranstvu, vlada je odluila da formira kontingent od 30 policijskih slubenika koji e biti spremni i osposobljeni za izvravanje ovih zadataka u okviru uea u meunarodnim civilnim misi39
S em i n a r
S lov en ij e
jama. Meutim, uzajamna saradnja izmeu vojske i policije u ovim misijama se i dalje nastavila, a rasporeivanje je vreno u skladu s rasporeivanjem pripadnika slovenskih Oruanih snaga. Tako su slovenski policijski slubenici uestvovali u operacijama raznih meunarodnih organizacija, naprimjer Evropske unije (EUPM u Bosni i Hercegovini, EUPOL Proxima u Makedoniji), Ujedinjenih nacija (UNTAET/UNMISET u Istonom Timoru, UNMIK na Kosovu, IPTF u Bosni i Hercegovini), OSCE-a (KPSS na Kosovu i SMMS u Makedoniji), OSCE-a u Srbiji i WEU (MAPE u Albaniji). Kasnije je policija uestvovala i u multinacionalnim meunarodnim civilnim misijama pod rukovodstvom pojedinih zemalja u okviru privremenih koalicijskih vlasti (npr. SAD u Afganistanu IPTM i u Jordanu JIPTC). Slovenija je dodijelila i svoje policijske slubenike u Kapacitete za civilno planiranje i provedbu (CPCC) pri Generalnom sekretarijatu Vijea Evropske unije. Dosad najvee uee u operacijama odravanja mira u inostranstvu Slovenija je ostvarila u okviru UNMIK-a na Kosovu, gdje je istovremeno imala i do 15 policijskih slubenika. Slovenska policija je dosad uestvovala u devet meunarodnih misija s ukupno 236 pripadnika. Trenutno (decembar 2008. godine), Slovenija ima 21 policijskog slubenika na slubi u misiji u inostranstvu. Na taj nain slovenska policija ima aktivnu ulogu u sprjeavanju sukoba i upravljanju krizama u svijetu. Premda se apsolutan broj policijskih slubenika rasporeenih u inostranstvu moda ini malim, treba istai da je u posljednjih pet godina u meunarodne operacije odravanja mira rasporeeno prosjeno 30 policijskih slubenika godinje, to predstavlja 0,3% od ukupnog broja zaposlenih policijskih slubenika u Sloveniji. Ovaj procenat je slian onom u drugim dravama lanicama Evropske unije, a ak je i vei od nekih zemalja. U Njemakoj on iznosi samo 0,1%.
Slovenska policija je u ovoj operaciji odravanja mira uestvovala od samog poetka sa prosjeno etiri policijska slubenika, a do danas u EUPM-u je uestvovao ukupno 21 policijski slubenik. Oni na tri razliite lokacije u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Banja Luka i Bosanska Gradika) djeluju kao struni savjetnici na podruju borbe protiv organiziranog kriminala i opih policijskih poslova na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i na kantonalnom nivou. Mandat misije EUPM-a istekao je 31. decembra 2005. godine, meutim ova misija nakon tri godine rada nije ostvarila postavljene ciljeve uspostavu moderne, neovisne, profesionalne i multietnike policije, kvalificirane, opremljene i sposobne da preuzme odgovornosti za odravanje pravnog poretka u skladu s meunarodnim standardima demokratskih drutava. Stoga je Vijee Evropske unije donijelo zakljuak da ciljevi ove misije nisu u potpunosti ostvareni. Izraen je koncept produenja misije i EUPM 2 je poela s operativnim radom 1. januara 2006. godine. Pripadnici slovenske policije su i u okviru ove misije stacionirani na teritoriji Bosne i Hercegovine od samog poetka. To se do danas nije promijenilo i etiri policijska slubenika svoje zadatke obavljaju u Bosni i Hercegovini. Poto Slovenija nema veliki broj policijskih slubenika koje bi u budunosti mogla poslati u misije, uglavnom je usmjerena na visoko-kvalificirano osoblje i potencijalne veoma odgovorne dunosti u misijama. Stoga se moe rei da Slovenija eli uestvovati u izgradnji unutranjeg sigurnosnog sistema i u skladu s time preuzeti odgovornost za ove odluke. U svom dosadanjem radu slovenski policijski slubenici su pokazali veliku strunost i profesionalizam. Oni su predstavljali poeljno i cijenjeno osoblje u misiji. Slovenska Vlada je donijela odluku da, na osnovu slovenskog domaeg zakonodavstva, slovenska policija i ubudue nastavi s ueem svojih strunjaka u Bosni i Hercegovini. Slovenski policijski slubenici su na prostoru Bosne i Hercegovine bili vrlo uspjeni zahvaljujui svom znanju domaih jezika, zajednikoj politikoj historiji i razumijevanju kulture i tradicije naroda koji u njoj ive. Ove prednosti su posebno vane jer slubenici svoje zadatke obavljaju u okruenju u kojem ive i uglavnom individualno. U sredini u kojoj ive oni nemaju posebnu zatitu, a po pitanju logistike esto su preputeni sami sebi. Poznavanje domaih jezika predstavlja veliku dodatnu vrijednost jer na taj nain oni u radu ne ovise o prevodiocima i moguem nerazumijevanju do kojeg moe doi zbog loeg prijevoda. Pored toga, slovenski policijski slubenici dobro poznaju kulturnu, politiku i ekonomsku historiju ovog regiona. Posebnu vrijednost predstavlja moralni kapital i ugled koji Slovenija uiva meu domaim stanovnitvom koje na njen uspjeh esto gleda kao na primjer na kojeg se treba ugledati.
Slovenija u EUPM
Republika Slovenija se u oktobru 1997. godine pridruila meunarodnoj zajednici i pomogla u organizaciji jedinica SFOR-a dajui prve predstavnike Oruanih snaga Slovenije jedan zrani korpus za transport komandi SFOR-a. Ovoj jedinici se 1999. godine pridruila jedinica vojne policije u specijalnoj vojnoj jedinici MSU, koja je svoje zadatke obavljala do kraja marta 2005. godine, i jedna medicinska jedinica sanitetski vod koji je pruao medicinsku pomo u kampu Butmir u Sarajevu. U periodu od 2003. do 2005. godine, Slovenija je slala vojnike kao doprinos Multinacionalnoj brigadi u kojoj su bili pripadnici poljske, portugalske i slovenske vojske. U okviru SFOR-a, Slovenija je u Bosni i Hercegovini imala 184 stacionirana pripadnika. Nakon transformacije SFOR-a u EUFOR, Slovenija je iskazala svoju spremnost da sarauje u sigurnosnim pitanjima. Zadrala je svoje pripadnike u zranim snagama i sanitetskim jedinicama sa 24 pripadnika slovenskih oruanih snaga u 2008. godini.
40
Zakljuak
Pregled dosadanjeg uea slovenskih policijskih slubenika u operacijama odravanja mira i drugim meunarodnim aktivnostima na izgradnji mira i poslijeratnoj rekon41
S em i n a r
strukciji pokazuje da je Zapadni Balkan prostor na kome je slovenska policija bila i jo uvijek je najaktivnija u oblasti izgradnje mira. Slovenski policijski slubenici uestvuju u razliitim misijama, meutim sve misije obuhvataju meunarodnu saradnju i razvijanje dobre policijske prakse u zemljama domainima. Posebna obiljeja policijskog rada u operacijama odravanja mira su pomo graanima, bliska saradnja s pripadnicima lokalne policije u njihovom svakodnevnom radu, provoenje razliitih istraga u podruju krenja ljudskih prava i pruanje savjeta lokalnoj policiji u pogledu meunarodnih policijskih standarda. Kroz graenje povjerenja u policiju u svim dijelovima zajednice, policijski slubenici rade na izgradnji miroljubivog civilnog drutva zasnovanog na individualnoj sigurnosti. Za slovensku policiju bi se moglo rei da je kroz svoje uee u misijama odravanja mira stekla ogromno iskustvo. Meutim, ne treba isticati samo ciljeve koje rasporeeni pripadnici nastoje ostvariti, nego i bogato iskustvo koje ti pripadnici donose sa sobom kui po okonanju misije. Slovenski policijski slubenici tipino ova iskustva koriste kako bi obogatili poslovni i privatni ivot i donijeli korist u radu svoje policijske jedinice. To je mogue jer oni tokom svoje slube u misiji ive i rade u lokalnoj zajednici, gdje mogu iskoristiti mogunost da uspostave direktne odnose s domaim stanovnitvom i naue vie o njihovoj kulturi. Posebno su vana iskustva koja slovenski policijski slubenici stiu u bliskoj saradnji s drugim pripadnicima policijskih kontingenata. U zakljuku, Bosna i Hercegovina predstavlja primjer susretanja razliitih praksi (da ne kaemo ak i stratekih kultura), to je pored izuzetno problematinog unutranjeg faktora nepostojanja konsenzusa o budunosti zemlje proizvelo istinski specifinu dravnu strukturu koja naalost jo uvijek nije u stanju da samostalno i neovisno funkcionira. injenica da je ekonomska situacija u zemlji jo uvijek katastrofalna, jer veina stanovnitva ivi od pomoi ili podrke dijaspore, injenica da se Bosna i Hercegovina nalazi na rubu tzv. balkanske rute koja ide od centralne Azije i vodi ka zapadnoj Evropi, te da je pitanje terorizma sve prisutnije bi se, uz nepostojanje jedinstva meu meunarodnim akterima, moglo opisati kao jedan od najveih problema. Bez obzira na sve to, graani ove zemlje morat e prije ili kasnije shvatiti da je budunost njihove drave u njihovim rukama. Oni mogu oekivati da e dobiti pomo i savjete iz inostranstva, ali e ih oni sami morat procjenjivati i koristiti. Kao to je stanovnitvo vicarske shvatilo da je (kon)federacija bolja od raspada (a to je i osnov svakog federalizma), tako i Bosna i Hercegovina treba znati da drava ne moe opstati bez ove vrste konsenzusa. U najboljem sluaju, ona moe ivotariti, naravno uz ogroman angaman meunarodne zajednice.
S A ETA K A KTIVNOS TI UVODNA SJEDNICA

Brigadni General Vincenzo Coppola, ef Policijske misije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, u uvodnoj rijei je objasnio da je cilj skupa razgovor o reformi policije i sektora sigurnosti u Bosni i Hercegovini, u kontekstu nedavnog potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju s Evropskom unijom (EU). On je naglasio da je ovaj trenutak vaan za EUPM u smislu ocjene dosadanjih rezultata i razmatranja buduih aktivnosti. Policijska misija Evropske unije na reformi policije radi gotovo pet godina, dok reformski proces jo uvijek nije zavren, naglasio je Coppola. General Coppola je potvrdio da e potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju izmeu Bosne i Hercegovine i Evropske unije imati znaajan utjecaj na rad na polju reforme policije, pravosua i drugih sigurnosnih aspekata. On smatra da se izazovi reforme policije u potpunosti proimaju sa drugim reformama neophodnim kako bi strukture policija u Bosni i Hercegovini bile kompatibilne s onima u Evropskoj uniji.
Brigadni general Vincenzo Coppola, ef policijske misije Evropske unije
42
43
S em i n a r
S a e ta k
ati v n os ti
Iz tog razloga, Evropskoj uniji je bilo teko da postigne rezultate dogovorene s vlastima Bosne i Hercegovine. Meutim, general Coppola je istakao napredak ostvaren u ovoj zemlji kojeg treba odrati pa i ubrzati u budunosti, posebno zbog toga to BiH sada ulazi u fazu provoenja reforme policije u kojoj je vano da domae vlasti budu potpuno opredijeljene kao temelj ovog procesa. Pored toga, on je naglasio da meunarodna zajednica treba i dalje ostati veoma angairana u ovom procesu. General Coppola je uvjeren da treba ispitati da li su instrumenti, koje je koristila EU, jo uvijek odgovarajui za postizanje ciljeva reforme ili ih moda treba preispitati kako bi se ostvario bolji uinak ne samo u Bosni i Hercegovini, ve i na drugim mjestima. On je istakao da je generalni cilj seminara pokretanje jedne temeljite debate o buduem angamanu Evropske unije u ovakvoj vrsti reformskih procesa u sektoru sigurnosti. Stoga je izjavio da je ovo vrlo vana prilika za razmjenu gledita i iskustava. Njena Ekscelencija gospoa Nataa Voduek, Ambasadorica republike Slovenije u Bosni i Hercegovini, rekla je da uvid u uzroke, oblike, obim, razmjere i dubinu organiziranog kriminala u svim segmentima drutva u Bosni i Hercegovini predstavlja prvi i vrlo vaan korak u njihovom prevazilaenju. Ona je uvjerena u to da je neophodna jaka svijest unutar vladajuih struktura u Bosni i Hercegovini bez obzira na to kojoj politikoj provenijenciji pripadaju ali i u neophodnost distanciranja drave od organiziranog kriminala. U tom smislu, istakla je da su drutvu u Bosni i Hercegovini potrebne hitne, radikalne i odlune mjere na reformi sistema sigurnosti. Ona je naglasila vanost zakona u podruju organiziranog kriminala, sigurnosno-obavjetajnog sistema, demokratske i civilne kontrole sigurnosnih agencija i zatite linih podataka. Ona smatra da se ovi zakoni moraju shvatiti kao izraz politike volje za provoenje promjena i da oni moraju biti dovoljno dugotrajni kako bi postigli svoju svrhu i na taj nain osigurali stabilnost demokratskog poretka. To takoer podrazumijeva ograniavanje utjecaja politikih stranaka na sistem sigurnosti. Ambasadorica Voduek je svoje izlaganje zakljuila rijeima da reforma ustava, sektora sigurnosti, pravosua i medija predstavljaju sredstva za usmjeravanje odnosa u drutvu. Svrha zakona treba biti modernizacija drutva i postizanje vrijednosti evropskih demokracija. Gospodin Michael Leigh, Generalni direktor Generalne direkcije za proirenje Evropske komisije, istakao je da je, nakon to je Bosna i Hercegovina potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SSP), zakljuena mrea ovih sporazuma izmeu Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana. On je objasnio da je osnov politike Evropske unije u ovom regionu davanje jasne slike o njihovim vlastitim obavezama. EU e potovati svoje obaveze prema ovom regionu na osnovu stvarnog napretka kojeg ove zemlje ostvare u ispunjavanju postavljenih uvjeta. Dogovoreni uvjeti su vani prvenstveno
44
Michael Leigh, Generalni direktor, Ured generalnog direktora za proirenje, Evropska komisija
za same zemlje. Dodao je da je ispunjavanje ovih uvjeta takoer vano i radi dalje podrke od strane drava lanica EU u procesu proirenja. Na osnovu iskustva EU tokom petog kruga proirenja, on smatra da odreeni broj pitanja treba rjeavati u ranoj fazi procesa proirenja, a to su reforma policije i sektora sigurnosti i druga pitanja vezana za vladavinu prava, jaanje demokracije, zatitu ljudskih prava, a posebno prava manjina. On smatra da posebno ohrabruje to to lanovi porodice Evropske unije usko sarauju s vlastima Bosne i Hercegovine kako bi se usmjerili na rjeavanje ovih kljunih pitanja. On je istakao da je pravosue djelomino reformisano i da je ostvaren napredak u reformi policije. Naglasio je da reforma policije predstavlja kljuni uvjet za Bosnu i Hercegovinu u procesu stabilizacije i pridruivanja. Prema njegovom miljenju, od temeljnog znaaja je stvaranje efikasne i uinkovite policije BiH, koja moe raditi na cijelom prostoru zemlje i kojoj svi graani ove zemlje mogu vjerovati. Gospodin Leigh je naglasio da je neophodno usklaivanje zakona ove zemlje sa standardima EU. To, meutim, nije samo po sebi dovoljno. Jednako je vano i da se zakoni primjenjuju i provode na ispravan nain i to e donijeti korist graanima zemalja u regionu.
45
S em i n a r
S a e ta k
ati v n os ti
Gospodin Leigh je dodao da je tokom prole godine uveden novi finansijski instrument, Instrument predpristupne pomoi. On je podsjetio na to da je od 1995. godine EU Bosni i Hercegovini pruila pomo u ukupnom iznosu od preko 1,9 milijardi Eura, te da e se ova pomo i dalje nastaviti. Gospodin Leigh je istakao da nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, EU oekuje da Bosna i Hercegovina ostvari solidne rezultate u pogledu ispunjenja obaveza proisteklih iz ovog Sporazuma. On smatra da je poetak dijaloga o vizama takoer pomogao Bosni i Hercegovini da se usmjeri na rjeavanje pitanja vezanih za vladavinu prava i reformu sektora sigurnosti. Meutim, kako bi postigla ukidanje viza u potpunosti, ova zemlja e morat rijeiti pitanja definisana u mapi puta, koja je prilagoena potrebama Bosne i Hercegovine i precizno navodi korake koje treba poduzeti u raznim podrujima.
PLENARNA SJEDNICA 1: Europska unija i vladavina prava na Zapadnom Balkanu

Gospodin Mijo Krei, zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine ukazao je na to da je EU postavila neke preduslove Bosni i Hercegovini za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SSP). On je siguran da e dalji napredak u policijskoj reformi u skladu sa tri principa EU kao i napredak u saradnji sa Hakim tribunalom, reformom javnog radiotelevizijskog emitiranja te reformom javne uprave omoguiti potpisivanje ovog sporazuma. Te reforme po njegovom miljenju istovremeno oznaavaju uspjenu provedbu reformskih politika u jaanju vladavine prava. Principi za restrukturiranje policije u BiH, kao zahtjev za zapoinjanje pregovora o SSP, su: Sve nadlenosti za zakonodavna i budetska pitanja vezana za policiju moraju biti prenesene na dravni nivo, Nema politikog mijeanja u operativni rad policije, Funkcionalna lokalna policijska podruja moraju biti utvrena prema tehnikim kriterijima djelovanja policije, pri emu se operativna komanda provodi na lokalnom nivou. (Sporazum o Restrukturiranju policijskih struktura u BiH, 5. oktobar 2005.) Gospodin Krei je uvjeren da su Mostarskom deklaracijom, potpisanom u oktobru 2007. godine, prihvaeni osnovni ciljevi policijske reforme kao preduslov za potpisivanje SSP-a. Diskusije o policijskoj reformi voene su gotovo tri godine i rezultirale Mostarskom deklaracijom. On je naglasio da Policijska misija EU (EUPM) zasluuje priznanje za poticanje diskusija izmeu politikih lidera i da ukupni reformski ciljevi imaju za cilj stvaranje jedne funkcionalne, multietnike i profesionalne policijske strukture. to se tie evropskih principa, naglasio je da sve zakonodavne i raunovodstvene ovlasti u policiji treba da budu na dravnom nivou te da ne smije biti politikog mijeanja u policijski rad; funkcionalni lokalna policijska podruja trebaju se utvrditi na temelju tehnikih kriterija rada policije, dok operativne naredbe treba da se provode na lokalnom nivou. On je uvjeren da je Mostarska deklaracija usvojila tri principa strukture policijskih snaga Bosne i Hercegovine koji su u skladu sa ustavnim rjeenjima. Nove i reformirane policijske strukture bit e zasnovana na relevantnim odredbama Ustava Bosne i Hercegovine. Reforma e biti zavrena nakon procesa ustavne reforme. Gospodin Krei je specificirao da su sljedee agencije uspostavljene na nacionalnom nivou: Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, Agencija za forenziko istraivanje i ekspertizu, Agencija za obrazovanje i profesionalni razvoj, Agencija za policijsku podrku
46
47
S em i n a r
S a e ta k
ati v n os ti
U zakljunim opservacijama gospodin Krei je ukazao na to da Proces stabilizacije i pridruivanja (PSP) omoguava ukljuivanje u proces evropskih integracija te time doprinosi regionalnoj sigurnosti i stabilnosti. On je takoer rekao da je napredak koji je postignut u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama vidljiv, ali da reformski procesi ne smiju biti zaustavljeni. Taj proces treba ubrzati. Demokratija i zakonodavne institucije trebaju se razviti i doprinijeti izgradnji jedinstvene i sigurne Evrope. Bosna i Hercegovina raspravlja o ustavnoj reformi kako bi olakala integraciju u Evropsku uniju. On je uvjeren da samo kontinuiran rad i dobra uzajamna saradnja svih segmenata drutva moe dati rezultate koji e dovesti do napretka u cjelokupnom sistemu. Gospodin Antonio Tanca, Zamjenik direktora za rukovoenje civilnim krizama (Ured generalnog direktora za spoljne odnose i politiko-vojne poslove, Vijee Evropske unije) posvetio je svoj govor ilustriranju uloge ESDP-a u Bosni i Hercegovini, pogotovo uloge Evropske sigurnosne i odbrambene politike (ESDP). Uloga ESDP-a je da prui podrku nastojanjima domaih aktera u razvoju vladavine prava, borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije te da tako doprinese trajnoj stabilnosti u regionu kroz podrku Procesu stabilizacije i pridruivanja EU. On smatra da je Proces stabilizacije i pridruivanja posljednjih godina postigao napredak i da se mora nastaviti. Naglasio je da koristi evropske perspektive moraju biti uinjene opipljivijim za ljude u cijelom regionu, koji su veinom naklonjeni evropskim integracijama.
Mijo Krei, Zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine
kao i Nezavisna i nadzorna tijela policijskih struktura u Bosni i Hercegovini. U svim diskusijama je spomenuto da e ta tijela biti uspostavljena kao dio jedinstvene policijske strukture u Bosni i Hercegovini. On je naglasio da e lokalni nivo ove nove, jedinstvene policijske strukture Bosne i Hercegovine biti reguliran nakon ustavne reforme i na osnovu tri navedena principa EU kao i u skladu sa odredbama Mostarske deklaracije. On je siguran da je Akcioni plan utvrdio rokove za usvajanje Zakona o policijskoj slubi Bosne i Hercegovine i policijskim slubenicima Bosne i Hercegovine koji e biti usvojen godinu dana nakon usvajanja revidiranog Ustava. Naglasio je da su, sa prihvatanjem obaveza iz Mostarske deklaracije, domae vlasti i meunarodna zajednica preuzele na sebe krupan zadatak. Ubijeen je da su na ovaj nain definirane policijske strukture Bosne i Hercegovine i slijedei koraci u policijskoj reformi Bosne i Hercegovine. On takoer vjeruje da su diskusije o novom ustavu nezaobilazni dio ukupnog drutvenog procesa, te da e proces policijske reforme nastaviti u pozitivnom smjeru. Podsjetio je prisutne da Bosna i Hercegovina eli biti puna lanica regiona i svijeta, to e doprinositi stabilnosti i sigurnosti Bosne i Hercegovine i Evrope. Bosna i Hercegovina je 2006. godine usvojila dokument o sigurnosnoj politici te se vlasti Bosne i Hercegovine sada suoavaju sa zadatkom njegove provedbe, zajedno sa programom obuke na planu sigurnosne politike. On smatra da je to veoma kompleksan i teak zadatak ali i jedan od glavnih ciljeva za strukture vlasti Bosne i Hercegovine.
48
Antonio Tanca, Zamjenik direktora za rukovoenje civilnim krizama (Ured generalnog direktora za spoljne odnose i politikovojne poslove, Vijee Evropske unije) 49
S em i n a r
S a e ta k
ati v n os ti
Gospodin Tanca je izrazio interes EU za uspjenu politiku i ekonomsku reformu u regionu, pomirenju naroda i napredak ka EU. Iz tog razloga EU mobilizira sve raspoloive instrumente specifinih politika kako bi podrali napredak ka postizanju tih ciljeva. Dodao je da se to moe postii kroz cijeli niz mjera koje ukljuuju i sudjelovanje ESDP-a. Naglasio je da Policijska misija EU tei ostvariti ciljeve koji su u skladu sa navedenim planovima, tj. na polju policijske reforme i borbe protiv organiziranog kriminala. Usto, ESDP podrava vladavinu prava i u drugim dijelova Zapadnog Balkana, to potvruje ranija operacija u Bivoj jugoslavenskoj republici Makedoniji (sa Policijskom misijom EU PROXIMA i Timom EU za pomo policiji EU) te u skorije vrijeme EULEX na Kosovu. Objasnio je da kao jedan od instrumenata ESDP-a, EUPM mora uzeti u obzir regionalni pristup koji ne ukljuuje samo prijetnje koje su specifine za pojedinane zemlje, ve i ire. On je izjavio da je do sada postignuto mnogo bitnih rezultata, npr. poboljanje saradnje izmeu policijskih slubi u Bosni i Hercegovini, poboljanje kvaliteta istraga, podrka vlastima Bosne i Hercegovine u borbi protiv organiziranog kriminala i doprinos politikim pregovorima o policijskoj reformi. Dodao je da je usvajanje dva zakona o policijskoj reformi, kao rezultat Mostarske deklaracije i Akcionog plana bio neophodan korak u Procesu stabilizacije i pridruivanja koji omoguava potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. Podvukao je da je EUPM odigrao kljunu ulogu u svemu tome kao veoma vaan instrument; njegova uinkovitost zavisi i od zajednikog djelovanja sa drugim instrumentima EU koje tee ispunjenju istog cilja. Borba protiv organiziranog kriminala, prema njegovim rijeima, ostaje odluujui faktor u napretku Bosne i Hercegovine ka evropskim integracijama. Ukazao je na Izvjetaj Ureda UN-a za borbu protiv droge i kriminala (UNODC) koji biljei poboljanje situacije u vezi sa kriminalom i organiziranim kriminalom u Jugoistonoj Evropi i na Balkanu. Siguran je da je to rezultat ire regionalne stabilnosti i demokratije koji su suzbili ratno profiterstvo, dok je tjenja integracija sa ostatkom Evrope otvorila granice i smanjila privlanost nezakonite prekogranine trgovine. Gospodin Tanca je takoer uvjeren da je reforma sigurnosnog sektora poboljala situaciju na planu krivine pravde a da je tjenja regionalna saradnja uinila da bude rizinije baviti se organiziranim kriminalom i da on bude manje profitabilan: Tako su mnogi vidovi organiziranog kriminala u ovom regionu u opadanju. Gospodin Virgil-Constantin Ivan-Cucu, vii strunjak za pravdu i unutarnje poslove u Vijeu za regionalnu saradnju govorio je o ulozi Vijea za regionalnu saradnju na polju pravde i unutarnjih poslova. U aprilu 2006. godine Evropska komisija i Pakt stabilnosti za Jugoistonu Evropu zajedno su predloili da se uspostavi Vijee za regionalnu saradnju, kao tijelo koje e pruiti podrku novom regionalnom okviru nakon ukidanja Pakta stabilnosti. Gospodin Cucu je dodao da je Vijee za regionalnu saradnju dragocjen instrument za promociju stabilnosti i prosperiteta i socijalnog i ekonomskog razvoja u Jugoistonoj Evropi.
50
Virgil-Constantin Ivan-Cucu, Vii strunjak za pravdu i unutarnje poslove , Vijee za regionalnu saradnju
Naglasio je da je organizirani kriminal, povezan sa korupcijom u javnom sektoru, veoma ozbiljno pitanje u Jugoistonoj Evropi, posebno trgovina heroinom, trgovina ljudima i krijumarenje oruja. On je meutim naveo i da nedavni Izvjetaj o kriminalu i njegovom utjecaju na Balkanu koji je objavio UNODC u martu 2008. godine, procjenjuje da je region Balkana jedan od najsigurnijih u Evropi. Ovaj izvjetaj pokazuje da je nivo kriminala protiv ljudi i imovine nii nego drugdje u Evropi a da broj ubistava je u opadanju u svakoj balkanskoj zemlji. Gospodin Cucu je takoer rekao da je saradnja i reforme na polju pravosua, slobode i sigurnosti, posebno u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, reformi sudstva i policije, kao i jaanje upravljanja granicama, od posebnog znaaja za Zapadni Balkan i kljuni prioritet za njegovu evropsku perspektivu. Strateki i specifini ciljevi su stoga osmiljeni kako bi pripremili zemlje na Zapadnom Balkanu, koje su u procesu pristupanja, kandidatkinje ili potencijalne kandidatkinje, da se uveu u zonu slobode, pravde i sigurnosti EU. Zapazio je da su reforma sigurnosnog sektora, poboljano krivino pravosue, i tjenja regionalna saradnja uinili organizirani kriminal rizinijim i manje profitabilnim. Kao rezultat, svi tipovi organiziranog kriminala su u opadanju u regionu. On vjeruje da su zemlje Jugoistone Evrope sve svjesnije da regionalna saradnja nije samo kljuni dio uslovljavanja EU, ve slui njihovim vlastitim interesima i da je ve dala opipljive rezultate. Stoga, regionalna saradnja polju pravde, slobode i sigurnosti di51
S em i n a r
S a e ta k
ati v n os ti
rektno doprinosi procesu evropskih integracija. On je naglasio da su agencije za provedbu zakona u BiH, policija, tuilatvo i sudstvo Bosne i Hercegovine aktivni uesnici svih regionalnih inicijativa i radnih grupa osnovanih sa specijalnim zadacima na planu pravde i unutarnjih poslova, kao to je SECI Centar, SEEPAG, SEPCA, MARRI, RAI. Po miljenju gospodina Cucua koordinacija, koherentnost i kontinuitet posebno su vani na polju pravde i unutarnjih poslova, s obzirom na veliki broj ukljuenih aktera. On je uvjeren da e Sekretarijat Vijea za regionalnu saradnju (RCC) omoguiti saradnju i koherentnost na meunarodnom nivou i meu dravama Jugoistone Evrope, te u regionalnim inicijativama na polju pravde i unutarnjih poslova. Da bi RCC postigao vjerodostojnost, on smatra potrebnim da se nastavi konkretno djelovati, i to primjenjujui pristup orijentiran na rezultat, te uspjeno implementirati projekte. To znai prenoenje dobrih praksi i lekcija koje su drugdje nauene u zakonodavstvo zemalja, kao i u odluke i politike njihovih vlada. On je identificirao ulogu RCC-a na polju borbe protiv prekograninog kriminala kao jedan od stratekih prioriteta Sekretarijata RCC. Rekao je da je Regionalna antikorupcijska inicijativa, ranije inicijativa Pakta stabilnosti za borbu protiv korupcije (RAI) kljuni punkt u regionu na polju borbe protiv korupcije. Kao rezultat aktivnosti u zemljama Jugoistone Evrope, pravni okvir za borbu protiv korupcije je bolje usklaen sa standardima koje nalau meunarodne konvencije: Specijalizirana tijela za borbu protiv korupcije su stvorena ili su u procesu uspostave, reorganizacije ili jaanja. Dodatni praktini koraci su predvieni kako bi se ispotovala puna implementacija obaveza definiranih Ministarskom deklaracijom o 10 zajednikih mjera za suzbijanje korupcije u Jugoistonoj Evropi, koju su podrali ministri pravde 2005. godine u Briselu. Dodao je da jedan strunjak za pravdu i unutarnje poslove Sekretarijata RCC-a prati razvoj dogaaja vezan za Udruenje efova policije Jugoistone Evrope (SEPCA). Od novembra 2007. godine, SEPCA je preuzela odgovornost za aktivnosti Policijskog foruma. Nadalje, teme obuhvaene djelovanjem Regionalne inicijative za migracije, azil i izbjeglice (MARRI), tijela koje ima sjedite u Skoplju, kljuni su element procesa euroatlantskih integracija u regionu; gospodin Cucu je naglasio da e RCC nastaviti paljivo pratiti razvoj dogaaja u tom podruju. RCC e takoer podrati obavezu koju je preuzela EU da se zapone dijalog o viznom reimu na temelju mapa puta sa svim zemljama Zapadnog Balkana, dok e strunjaci RCC-ovog tijela za pravdu u unutarnje poslove raditi zajedno sa MARRI-jem kako bi pomogli i Komisiji EU i zemljama Zapadnog Balkana. On je dodao da je potreban novi pristup upravljanju granicom. Strunjaci za pravdu i unutarnje poslove e stoga podrati MARRI kako bi se formalizirala saradnja i razvili dobri radni odnosi sa relevantnim meunarodnim i regionalnim organizacijama kao to je ICMPD Meunarodni centar za razvoj politike migracija i SEPCA.
PLENARNA SJEDNICA 2: Policija i pravosudna reforma u Bosni i Hercegovini i regionu

Gospodin Sran Arnaut, Zamjenik ministra pravde Bosne i Hercegovine, fokusirao se na implementaciju reforme pravosua u Bosni i Hercegovini koja je poela kada je Vijee za implementaciju mira u Briselu 2002. godine podralo osnaenu strategiju reforme sudstva. On je objasnio da je postavljen cilj da se nastavi sa reformama, usmjerenim na uspostavu profesionalnog i nezavisnog sistema sudova i tuilatava. Po miljenju gospodina Arnauta, kljuni dio strategije je uspostava Visokog sudskog i tuilakog vijea (VSTV). Poto sudstvo nije regulirano Ustavom, nakon ovoga je uslijedio Sporazum o prijenosu ovlasti sa entiteta na dravni nivo. Zakon o VSTV je usvojen 2004. godine, kada su izabrani lanovi prvog Vijea. On je naglasio da Visoko sudsko i tuilako vijee na dravnom nivou osigurava harmonizirano i jednoobrazno provoenje sudske etike, imenovanje na poloaje u sudstvu te disciplinske procedure za sve nivoe u cijeloj zemlji. Gospodin Arnaut je takoer spomenuo imenovanje i ponovno imenovanje svih sudija i tuilaca u Bosni i Hercegovini sa izuzetkom Ustavnog suda, kao izuzetno vano jer je omoguilo lustraciju u sudstvu. On vjeruje da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u regionu koja je ovu proceduru provela. Reforma nije stala kod imenovanja sudija i tuilaca ve su vani koraci uinjeni u organizacionom pogledu, tako da je broj prvostepenih sudova smanjen za 41 posto. Broj kantonalnih i okrunih sudova nije promijenjen. On je dodao da je od 2004. godine Visoko sudsko i tuilako vijee, ili trei stub sudske vlasti, imalo sutinske ovlasti na polju upravljanja sudovima zato to je to jedini put da se garantiraju autoritet i ovlasti koje imaju razna ministarstva u Bosni i Hercegovini. On je naglasio da je vaan segment sudstva finansiranje, gdje reforma nije mogla biti uspjeno provedena poto finansiranje obezbjeuju razliiti segmenti asimetrine administrativne strukture u Bosni i Hercegovini. Finansije se ne alociraju sudstvu na osnovu prioriteta i potreba, ve na osnovu sredstava kojima raspolau razliiti nivoi vlasti, to moe izazvati ozbiljne prepreke u funkcioniranju sudstva. Nadalje, gospodin Arnaut je kazao da ogroman broj nerijeenih predmeta iz prethodnih godina predstavlja jedan od glavnih izazova s kojim je suoena sudska reforma. Mada su mnogi od tih sluajeva nebitni, oni ipak predstavljaju teko optereenje za sudstvo. Tu situaciju nije izazvala sporost sudija. Vlada je stoga pokrenula inicijativu da se pomogne rjeavanje tih predmeta ii ubrza postupak promjenom uslova u kojima sudstvo funkcionira. On je naglasio, naprimjer, reformu vezana za registraciju preduzea, proceduru bankrota. Te su reforme uglavnom provedene u entitetima. U 2003. godini zakonodavna reforma nastavljena to je dovelo do usvajanja novih zako53
52
S em i n a r
S a e ta k
ati v n os ti
dalje poboljale svoju saradnju. Zakljuio je naglaavajui vanost ustavne reforme. Reformirani Ustav e definirati i ulogu i poziciju sudstva, kao i Visokog sudskog i tuilakog vijea. Gospodin Yves de Kermabon, ef EULEX-Kosovo, naglasio je da e EULEX Kosovo biti najvea misija ESDP-a koju je ikada poduzela Evropska unija. init e je priblino 2000 meunarodnih predstavnika i 1000 lokalnih slubenika. On je naglasio da e to takoer biti prva misija koja e imati izvrni mandat. EULEX Kosovo je historijska misija zbog njene integrirane prirode, poto obuhvata policiju, pravosue i carinu. Gospodin de Kermabon je ukazao na brojne izazove koji stoje pred misijom da bi se ona stvarno integrirala. Ukazao je na to da misija ima izvrne ovlasti u odreenim specifinim podrujima, konkretno u borbi protiv korupcije, borbi protiv organiziranog kriminala i ozbiljnog kriminala, te suzbijanju lokalnih i graanskih nemira. Objasnio je da je pravni osnov Misije Zajednika akcija Vijea usvojen 4. februara. Svih dvadeset i sedam drava lanica je odluilo uestvovati u formiranju snaga. Uz njih su i Norveka, Turska, Sjedinjene Drave i vajcarska odluile uestvovati u misiji. I Hrvatska bi mogla biti pozvana da poalje svoje predstavnike kako bi bili dio osoblja Misije. Dosad je rasporeeno oko 220 meunarodnih lanova Misije, uz ezdeset domaih slubenika u sklopu Tima Evropske unije za planiranje (EUPT).
Sran Arnaut , Zamjenik ministra pravde Bosne i Hercegovine
na i sistematizacije, koncepata, rjeenja i mogunosti za sudstvo. Reforme e zahtijevati jo neko vrijeme kako bi im se svi u Bosni i Hercegovini prilagodi. Sudska reforma je element u jaanju lanca provedbe zakona; policija je drugi. On je uvjeren da sudstvo treba biti potpuno nezavisno i treba imati punu institucionalnu autonomiju. Istovremeno, sudstvo treba doprinijeti jaanju ukupnog sistema i da nezavisnost, stoga, ne iskljuuje njegovu odgovornost i podnoenje rauna za funkcioniranje i saradnju kako sa zakonodavnom, tako i sa izvrnom vlau. G. Arnaut je ukazao na to da je teko strukturalno promijeniti tuilatvo i usvojiti potrebne zakone ako se istovremeno ne provodi i reforma i uloga policije. Bosna i Hercegovina je usvojila dva zakona, koja ine osnov za reformu policijske strukture u budunosti. Gospodin Arnaut je objasnio kako je cilj zemlje modernizirati te strukture kroz uspostavu jednog harmoniziranog sistema policijske strukture. Nadalje je kazao da su sudstvo i policija doivjeli reforme. Policija e doivjeti daljnje strukturalne reforme. Istovremeno i sudstvo i policija su meusobno povezani i stoga treba da imaju i veoma jasno definiranu funkcionalnu saradnju. Korak ka boljoj saradnji se, stoga, zasniva na sporazumu o metodama poboljanja rada policijske strukture i tuilatva. Tuilatvo i policija su nedavno potpisale su memorandum kako bi
54
Yves de Kermabon, ef EULEX-Kosovo 55
S em i n a r
S a e ta k
ati v n os ti
Gospodin de Kermabon je u zakljuku identificirao etiri glavna izazova s kojim se suoava Misija EULEX Kosovo. Prvo -tehniki aspekti i oni su uspjeno ispunjeni. Drugi izazov je operativni, jer kompleksno okruenje na Kosovu zahtijeva saradnju sa znatnim brojem meunarodnih aktera, ukljuujui partnere u EU porodici, osobito Evropsku komisiju, ali i druge meunarodne organizacije poput UNMIK-a, KFOR-a, OSCE-a i NVO-e. Tree - tu su i etiki izazovi vezani za promociju vrijednosti EU na Kosovu. etvrto Misija treba biti sposobno uvjerljivo projicirati evropsku perspektivu regiona. Brigadni general Vincenzo Coppola, ef Policijske misije Evropske unije, objasnio je da EUPM postoji od januara 2003. a da je provoenje policijske reforme u Bosni i Hercegovini poelo 2004. godine. Prvi pokuaj na planu policijske reforme uinjen je pod sponzorstvom Evropske komisije i bivi premijer Belgije, gospodin Martens. U aprilu 2005. godine taj je pokuaj politiki propao. Krajem 2005. godine, uinjen je jo jedan pokuaj, zasnovan na tri principa EU koja su politiki lideri kao takve prihvatili: Donesena je i odluka o uspostavi Direkcije za implementaciju restrukturiranja policije. General Coppola je dalje objasnio da je Direkcija radila godinu dana; meutim, ovaj drugi pokuaj takoer je propao na politikom nivou. U ljeto 2007. novi Visoki predstavnik gospodin Lajak neuspjeno je nastojao da se doe do sporazuma zasnovanog na Izvjetaju Direkcije. U oktobru 2007. godine lideri est vodeih politikih Bosne i Hercegovine postigli su sporazum u drugom pokuaju. Usvojili su akcioni plan i uspostavili radnu grupu sa zadatkom izrade nacrta dva zakona o reformi policije. Sporazum postignut u oktobru 2007. je bio sasvim ogranienog dometa, pogotovo u poreenju sa ranijim prijedlozima. To implementaciju oteava budui da je sporazumu nedostajala supstanca. General Coppola je sugerirao i da je zbog sporazuma postignutog u Mostaru, radna grupa imala ogromne tekoe u izradi dva zakona te se mogla stoga dogovoriti tek oko minimuma. Kakva god da se reforma treba postii u Bosni i Hercegovini ili bilo kojoj drugoj zemlji, ona zahtijeva fundamentalnu politiku podrku. Tehnika implementacija moe biti teka ali ostaje nemogua bez politikog dogovora. Taj proces bi pojednostavila velika spremnost za provoenje reforme i sporazum politikih lidera oko koncepta policijske reforme. Nepostojanje politike volje izaziva glavni problem za tehnike strunjake i instruktore koji nastoje postii zajedniku poziciju. Reforme zahtijevaju zajedniku poziciju, osim ako ne budu nametnute. Dva su osnovna koncepta reforme: jedna moe ili krenuti odozgor nadolje, to znai da se uzme odreena funkcija drave, npr. sigurnost ili policija, te je potpuno promijenite. Drugi, koji bi se mogao opisati prema potrebama. General Coppola smatra da bi drugi pristup moda stvarao manje problema za institucije koje se trebaju promijeniti i omoguio da politiki lake prou.
56
Sran Arnaut, Zamjenik ministra pravde Bosne i Hercegovine Brigadni general Vincenzo Coppola, ef policijske misije Evropske unije Yves de Kermabon, ef EULEX-Kosovo
Da li reformu policije i sudstva treba voditi odvojeno ili koordinirano kroz jedan sveobuhvatni pristup? Reforma policije i sudstva meusobno povezane. Stoga znatne promjene trebaju biti sinhronizirane. Reforma policije bez reforme sudstva i obratno nosi sobom rizik da cijeli sistem bude disfunkcionalan. Kada se pone angairati u procesima reforme sigurnosnog sektora, meunarodna zajednica treba ukljuiti lokalne vlasti u svakom od pojedinanih koraka procesa odluivanja, ne samo u implementaciji. Nee biti dovoljno od njih samo zahtijevati implementaciju. alosno je da se meunarodna zajednica, ukljuujui EUPM, angairala u procesu policijske reforme 2004. godine a da nije postigla ciljeve, unato ogromnim uloenim ljudskim resursima i projektima Evropske komisije. Stoga, primjer Bosne i Hercegovine treba paljivo razmotriti kako bi se izbjegli slini problemi u budunosti. Upravo u tim okolnostima je EUPM slijedio komplementarnu strategiju pristupa odozgo nadolje koja je dala malo rezultata u posljednje tri i pol godine. Otud i pristup odozdo prema gore sa ciljem harmonizacije postojeih zakona u svjetlu principa EU.
57
S em i n a r
S a e ta k
ati v n os ti
Tekoe sa jednim jedinstvenim zakonom u nedostatku jedinstvene policijske strukture su jasne, ali postoje anse da se harmonizira 15 zakona za 15 policijskih institucija. EUPM je stoga radio na mehanizmima koordinacije policije u Bosni i Hercegovini. Vano je uspostaviti strukturu za koordinaciju koja se temelji na procedurama i zakonima. General Coppola je zakljuio ukazujui na to da su trenutak pokretanja, pristup i metod u sluaju reforme policije u Bosni i Hercegovini kao i nedostatak politikog dogovora i predanosti, prije nego se u taj poduhvat krenulo doprinijeli njegovom skromnom krajnjem rezultatu.
PLENARNA SJEDNICA 3: Lekcije prepoznate u Bosni i Hercegovini i strategije za razvoj domaih reformskih planova
Njegova ekselencija gospodin Dimitris Kourkoulas, ef Delegacije Evropske komisije u Bosni i Hercegovini, skrenuo je panju na odgovornost domaih aktera koja po njemu ima veoma specifino znaenje u Bosni i Hercegovini zbog njenog specijalnog statusa nakon okonanja rata. Ipak je naglasio da se, unato tom specijalnom statusu i osobenoj ulozi meunarodne zajednice, Bosna i Hercegovina tretira kao sve druge zemlje u regionu. Reformski prioriteti zemlje pripremljeni u konsultaciji sa domaima vlastima. On vjeruje da je koncept odgovornosti domaih aktera znaajan ne samo u predpristupnom i predintegracijskoj fazi, ve i kada zemlja postane puna lanica Evropske unije. Gospodin Kourkoulas smatra da rezultati koje su postigle vlade i administracije zemalja regiona nisu uvijek pozitivni zato to postoji tendencija vjerovanja da e EU sve rijeiti. Nepovjerenje u sposobnost vlastitih vlada i administracije jedan je od razloga koji stoje iza tog stava. Nijedna zemlja ne moe imati koristi od uea u Evropskoj uniji ako nema jake i efikasne strukture vlade i administracije. Veinu pitanja, koja treba rjeavati prije i nakon pristupanja, mogu rjeavati samo domae vlasti i drutvo date zemlje. EU je vrlo spremna prihvatiti da odreena zemlja preuzme punu odgovornost nad upravljanjem finansijskom pomoi EU. Za sada je u BiH Delegacija Evropske komisije odgovorna za kompletan ciklus provedbe svakog projekta. To se, meutim, ini u veoma bliskoj saradnji sa gospodinom Osmanom Topagiem, direktorom Direkcije za evropske integracije. Ovaj proces treba shvatiti kao obuku kako bi administracija kasnije bila sposobna na poten nain koristiti strukturalne i druge EU fondove. Naglasio je da bez administrativnog kapaciteta u BiH, nee biti oekivanih koristi. Ima nedavnih primjera nekih novih drava lanica, gdje je Evropska komisija morala obustaviti finansiranje zbog nedostatka administrativnih kapaciteta. On je takoer zabrinut zbog zakonodavstva u zemlji. Veina evropskih propisa koje treba uvesti u pravni sistem Bosne i Hercegovine rezultat je dugih godina konsultacija. Problem stoga nije sadraj zakona, ve njihovo prenoenje tih direktiva u unutarnji pravni poredak. Evropska komisija ini sve da promovira ovaj veoma vaan princip domae odgovornosti. Tu su, nadalje, nastojanja da se u fazi programiranja finansijske pomoi ukljui i civilno drutvo. Tu su i konsultacije sa vlastima i civilnim drutvom radi pripreme godinjeg izvjetaja o napretku Evropske komisije. Gospodin Kourkoulas je naglasio da je ovih dana generalni direktor Evropske komisije predao vlastima Mapu puta u vezi sa bezviznim reimom za Bosnu i Hercegovinu. Podvukao je da je to vaan korak jer sadri konkretnu listu zahtjeva koje treba ispuniti kako bi se omoguilo da EU ukine vizni reim za graane Bosne i Hercegovine. Mnogo tih zahtjeva je direktno vezano za sigurnost, tj. za line karte, pasoe, politiku zemlje
58
59
S em i n a r
S a e ta k
ati v n os ti
Mapu puta za liberalizaciju viznog reima. Dodao je da je ovo moda prvi put da je neto bilo konsenzusom dogovoreno u vezi sa policijskom reformom u BiH. Gospodin Osman Topagi, Direktor Direkcije za evropske integracije u Bosni i Hercegovini naglasio je da potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju oznaava novu fazu na putu BiH ka evropskim integracijama. Njime je iskazano priznanje za sve reforme provedene u vezi sa postavljenim uslovima. Objasnio je da je 1998. godine Vijee usvojilo Deklaraciju o specijalnim odnosima izmeu BiH i EU, oznaavajui time poetak jo intenzivnijih i bolje strukturiranih odnosa izmeu EU i BiH, ime je Evropska komisija kao i obino preuzela vodeu izvrnu ulogu. Zajednika konsultativna radna grupa (Joint Consultation Task Force - JCTF) je potom uspostavljena. On je rekao da je postalo jasno ve nakon prvog sastanka svih predstavnika BiH i kolega iz Brisela da BiH nema dovoljne kapacitete da postigne napredak u evropskim integracijama. Proces evropskih integracija za BiH je time postao istovremeno i proces izgradnje potrebnih administrativnih i institucionalnih kapaciteta u Bosni i Hercegovini kroz proces usvajanja zakona koji su zemlji potrebni. On je uvjeren da su instrumenti CFSP/ESCP-a pri tome dominantni, kroz prisustvo specijalnog predstavnika, vojne misije, policijske misije te donedavno monitoring misije. Odao je priznanje za doprinos tih misija kroz koje se odvija najvei dio odnosa izmeu EU i BiH. Njih je potrebno analizirati te izvui lekcije kako ii naprijed. Gospodin Topagi je nastavio ukazujui na to da je Zajednika konsultativna radna grupa 2000. godine definirala jo jednu Mapu puta sa 18 uslova potrebnih za Bosnu i Hercegovinu kako bi se kvalificirala za izradu Studije izvodljivosti. Rezultati Studije izvodljivosti razraeni su u novembru 2003. godine. Naglasio je da su oni bili svjesni da je to znailo usvajanje 46 zakona i uspostavu ili poboljanje statusa 27 institucija, to je predstavljalo veoma ozbiljan reformski paket. Plan je bio da se to uradi u roku od jedne godine. Meutim, ispostavilo se da su neka pitanja bila praktino teko izvodljiva i zahtijevala dodatno vrijeme kako bi se postigao konsenzus. To se odnosi prvenstveno na policijsku reformu, ali i na usvajanje paketa vezanih za sistem i servise javnog emitiranja. Nastavio je ukazavi da je na kraju 2005. godine dostignuta faza zapoinjanja pregovora o SSP-u. Bosna i Hercegovina se dobro pripremila za pregovore zato to su ciljevi bili jasni. BiH je, naime, eljela otvoriti sljedeu fazu procesa. Prvo je trebala biti razjanjena uloga Ureda Visokog predstavnika u tom procesu. Evropska komisija je potvrdila da Bosna i Hercegovina moe dobiti pozitivnu Studiju izvodljivosti, pregovarati i potpisati SSP, mada je OHR-a sa Bonskim ovlastima prisutan u zemlji: meutim, jedan uslov je postavljen: OHR ne koristi Bonske ovlasti po pitanjima koja su obuhvaena SSP-om. G. Topagi je objasnio da je to rjeenje postavilo okvir za dalji proces evropskih integracija: Svih 46 zakona vezanih za proces integracije usvo61
Profesorica Susan Penksa, Westmont College, Santa Barbara i Univerzitet u Sarajevu Osman Topagi, Direktor, Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine Anna Ibrasagic, lanica Evropskog parlamenta, Komitet za vanjske poslove, Evropski parlament Dimitris Kourkoulas, ef Delegacije Evropske komisije u Bosni i Hercegovini Michael Giffoni, ef Radne grupe za Zapadni Balkani Srednju Evropu, Odjel za provedbu politika, Generalni sekretarijat, Vijee Evropske unije dr. Vladimir Prebili, Katedra za studij obrane, Fakultet drutvenih nauka Ljubljana
u vezi sa ilegalnim migracijama, politiku readmisije itd. Druga podruja obuhvaena Mapom puta ukljuuju napredak u borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma i korupcije, meunarodnu pravosudnu saradnju u krivinim pitanjima, meunarodnu saradnju u krivinim pitanjima i, openito, saradnju na provedbi zakona. Podsjetio je da sporazum u okviru Evropske unije i Bosne i Hercegovine o liberalizaciji viznog reima i readmisiji ve postoji te da se njegova primjena paljivo. Za sada, napredak je bio dobar. Ambasador Kourkoulas je zakljuio ukazujui na vanost ustavne reforme. Graani Bosne i Hercegovine i politiki lideri koje su oni odabrali jedini su koji se mogu sloiti o ustavnoj strukturi koja treba biti kompatibilna sa osnovnim principima Evropske unije. to se tie pitanja policijske reforme, zakljuio je da implementacija dva reformska zakona, usvojena prije nekoliko mjeseci, kao i nastavak procesa policijske reforme ostaju prioriteti planova vezanih za EU. Napredak na tom planu i dalje je vaan za
60
S em i n a r
S a e ta k
ati v n os ti
Taj program treba dati sveobuhvatan odgovor na obaveze koje proizlaze iz Evropskog partnerstva i Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. Za g. Topagia, Bosna i Hercegovina je takoer na dobrom putu jer preuzima odgovornost za proces programiranja tehnike i finansijske pomoi EU. Gospodin Michael Giffoni, ef Radne grupe za Zapadni Balkan i Centralnu Evropu u Vijeu Evropske unije je naveo da je tokom seminara vie pita postavljeno pitanje odgovornosti domaih aktera. On smatra da je dolo vrijeme da se izraz nauene lekcije ostavi za sobom i da se treba zadovoljiti nastojanjem da se identificiraju neke lekcije ali bez pretenzije da su one u potpunosti nauene. to se tie Policijske misije u Bosni i Hercegovini, on je uvjeren da je mnogo toga postignuto u suoavanju sa strukturalnim, organizacijskim i problemima odnosa, ali da i dalje postoji zastoj u pogledu takozvanih glavnih operativnih principa, odnosno koherentnosti sa drugim institucijama, saradnje s njima i fleksibilnosti. Dodao je da je jo mnogo toga ostalo da se uradi u pogledu odgovornosti domaih aktera i strategija razvoja domaih programa. Gospodin Giffoni je naglasio znaaj odgovornosti domaih aktera kao i potrebe da se angairaju civilno drutvo i parlamentarne institucije. Identificirao je pitanje odgovornosti kao odluujue u prelasku sa prve faze reforme policije na sljedee. On to prepoznaje i kao odluujue pitanje u fazi koja slijedi nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. Dodao je da pitanje odgovornosti domaih aktera treba biti stavljeno u jedan dijalektiki kontekst i da ga treba ispuniti sadrajem, a ne samo se usmjeravati na pretpostavljene instrumente, kao to je Parlament ili drugi segmenti civilnog drutva. On je uvjeren da civilno drutvo u Bosni i Hercegovini postoji te da je civilno drutvo na Balkanu ak vitalnije nego u mnogim zemljama EU. Ipak priznaje da problem nije u njihovom nepostojanju, ve u njihovom izopaenom odnosu sa vlastima, poto je on zasnovan na svojevrsnom vertikalnom modelu koji je upravo suprotan planu EU. On je sugerirao da je ovo pitanje u kojem EU treba da intervenira kroz promociju modela koji odraava vrijednosti EU i modela odnosa sa vlastima koji se ne temelji na vertikalnim strukturama, ve na svojevrsnim horizontalnim vezama izmeu civilnog drutva i vlasti koje ih trebaju predstavljati. Gospodin Giffoni je nadalje rekao da aktivnosti u vezi sa policijom ne bi trebala da se analizira samo u kontekstu odnosa policije i vlasti, ve kao dio vlasti koji je u samoj njenoj strukturi poto je to nain na koji ga moe percipirati civilno drutvo u BiH - kao efektivnog kontrolora organiziranog kriminala i drugih glavnih prijetnji. On smatra da odgovornost domaih aktera treba da se razmatra samo ukoliko postoji mogunost uspostave modela odreenih vrijednosti i principa. Naglasio je da e to biti izazov i u sljedeoj, odluujuoj fazi Procesa stabilizacije i pridruivanja. Provedba sporazuma
63
Osman Topagi, Direktor, Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine Anna Ibrasagic, lanica Evropskog parlamenta, Komitet za vanjske poslove, Evropski parlament Dimitris Kourkoulas, ef Delegacije Evropske komisije u Bosni i Hercegovini
jeno je u normalnoj parlamentarnoj proceduri. On je posebno naglasio da ti zakoni nisu bili nametnuti, kao to je to bio sluaj ranije. On vjeruje da je to jedini nain da se postigne napredak u ovom procesu te da to treba biti model za budui rad Bosne i Hercegovine. Gospodin Topagi je priznao da su ranije zapoete reforme na planu sudstva, kao to su i iskustva drugih zemalja pokazala, pokazale da je za njihovu pripremu, a posebno provedbu, potrebno vie vremena. Ocijenio je rezultate postignute u tim podrujima, kao i u drugim podrujima, veoma impresivnim. Naglasio je takoer da je Bosna i Hercegovina prije potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju ve imala uspostavljene instrumente unutarnjeg trita kakvi su karakteristini za visoko razvijena liberalna drutva; postojanje nezavisnih regulatora, usvajanje zakona, uspostava Konkurencijskog vijea, Zakon o dravnoj pomoi ve su pripremljeni, zakoni i procedure o javnim nabavkama uvedeni po pravilima EU, jednako kao i propisi u sektoru energetike i komunikacija. Naglasio je da su to rezultati uslovljavanja koji su primijenjeni u ranijoj fazi. On je takoer proces evropskih integracija definirao kao jedan predvidljiv proces, to je omoguilo da se pripreme izvre unaprijed. Trenutno se zavrava dokument pod naslovom Program integracije Bosne i Hercegovine u EU.
62
S em i n a r
S a e ta k
ati v n os ti
zahtijeva temeljne administrativne kapacitete. Omoguavanje da domai akteri vode taj proces, po njegovom miljenju, znai da EU treba da promovira model javne uprave koja je na slubi graana kao prualac usluga - a ne kao kontrolor. Sugerirao je da samo na taj nain potpisivanje SSP-a moe zaista postati prethodnica u procesu integracija Bosne i Hercegovine u EU, ukljuujui i elemente potrebnih promjena institucionalnog okvira. Gospodin Giffoni je zakljuio da koncept Evropske unije kao jedne zajednice zakona ne smije da bude neto ime se bave vlasti i javno mnijenje Bosne i Hercegovine ili institucija i javnog mnijenja EU. To treba da bude jedan dijalektiki element i sama EU treba da ima na umu kada razrauje svoje strategije u nastojanju da potakne domae reformske programe i artikulira svoje prisustvo i utjecaj na terenu. G. Giffoni vjeruje da se, kada se govori o integracijskom procesu Zapadnog Balkana u EU, jo uvijek u velikoj mjeri pretpostavlja da postkomunistike balkanske drave trebaju pristupiti EU tek kada rijee svoje probleme. Meutim, po njemu, uski nacionalni okviri su dio problema na Zapadnom Balkanu, a ne dio rjeenja te da je upravo sad trenutak kada treba razgovarati o odgovornosti domaih aktera za evropske integracije.
RADNE GRUPE PO SEKTORIMA LEKCIJE PREPOZNATE U BOSNI I HERCEGOVINI

Sastanak prve radne grupe za 'Reformu policije i meunarodne policijske saradnje' je otvorio g. Alexis Hupin (CPCC) koji je, nakon kratkog uvoda, dao rije gospoi Simonetti Silvestri (EUPM). Ona je izlaganje zapoela s Mostarskom deklaracijom, kojom su bh. politiki lideri dogovorili provoenje reforme policije u dvije faze. U prvoj fazi su odobrili zakone koji propisuju reformu policije i njenu sprovedbu, koja bi trebala uslijediti u sljedeih est mjeseci osnivanjem sedam novih institucija. Druga faza trebala bi se realizirati nakon ustavne reforme u skladu s tri principa EU. Sporazum postignut u martu 2008. godine potvrdio je osnivanje sedam novih institucija kroz dva razliita zakona. Druga faza, koja e se realizirati nakon ustavne reforme, treba predvidjeti jedinstvenu policijsku strukturu u BiH i promijeniti odnos novih institucija i lokalne policije. ta bi moglo biti potencijalna potekoa u uspostavi novog jedinstvenog tijela, upitala se gospoa Silvestri. Ona je naglasila da nema prioriteta vezanih za postupak uspostave ovog policijskog tijela, te je u tom smislu EUPM posveen da se postignu dva glavna cilja. Jedan od njih je restruktuiranje policije, u skladu s izvornim planom iz 2004. i 2006. godine, kao i sa zakonskim usklaivanjem trinaest policijskih uprava. Po njenom miljenju, EUPM e i dalje pruati podrku za uspostavu tih tijela, a takoer i nadzirati taj proces. Nakon potpisivanja SSP-a, EUPM e pratiti proces zajedno s delegacijom Europske komisije. Prema njenim rijeima, strategija EUPM-a bi Upravnom odboru policije omoguila izvrnu ulogu trajne dravne institucije BiH. G. Hupin je postavio teoretsko pitanje, da li bi reforma policije u BiH utemeljena na tehnokratskoj procjeni u funkcionalnom pregledu, a koju prate ustavne reforme, bila najprihvatljivijia. G. Hupin ovakav pristup smatra previe ambicioznim. Gospoa Silvestri pojasnila je da zakoni o reformi policije koji su usvojeni ove godine reguliraju rad tri institucije na dravnom nivou (Interpol, SIPA i Granina policija) ali ne i one u nadlenosti kantona i entiteta. G. Zlatko Mileti to je potvrdio i sloio se da je, zbog nefunkcionisanja SIPA-e i Granine policije, Federalna policija preuzela neke od njihovih dunosti. Kao rezultat takvog stanja u kojem se ne zna ko je tano odgovoran za ta, nadlenosti zakonodavnih institucija u Federaciji BiH se preklapaju. G. Uro Pena iz MUP-a RS-a se osvrnuo na pitanje svrhe i cilja reforme policije. Po njegovu miljenju, glavni cilj je postii da BiH bude sigurna zemlja, to je, po njegovim rijeima, i postignuto bez potpune reforme. Meutim, on se nije sloilo da je reforma pravosua, u to su mnogi uvjereni, zavrena. Zbog ukidanja funkcije
64
65
S em i n a r
S a e ta k
ati v n os ti
da je saradnja meu njima prilino dobra, ali je zbog birokratskog sistema u BiH, koji je previe kompliciran i teak, ponekad manje komplicirano raditi sa susjednim dravama, nego s kolegama iz drugog entiteta. Gospoa Silvestri potpuno se sloila s opaskom o birokratskom teretu, te je pozvala na razmjenu praktinih ideja da se suradnja izmeu entitetskih i kantonalnih policijskih tijela olaka. Sastanak druge radne grupe pod nazivom 'Krivino-pravni sistem i pravosue' je vodila gospoa Valerie Wahl (EUPM) zajedno sa g. Antoniom Molinarom (CPCC). Oni su predstavili svoja radna iskustva i pozvali druge uesnike da predstave svoja. U uvodu je gospoa Wahl, prisjetivi se historijata pravosudne reforme u BiH, istaknula probleme u suradnji izmeu policije i tuitelja. Policija i tuitelji po njenom miljenju i dalje imaju problema s razumijevanjem uloga koje su dobili usvajanjem novih zakona kao i sa razumijevanjem njihove meusobne interakcije. Ona je uvjerena da je decentralizacija rezultirala manjkom hijerarhije, djelomino i zbog prethodno nepostojee saradnje. Jedan od nedostataka u krivinoj i pravosudnoj reformi je i mandat EUPM-a, jer su mentorstvo i nadzor aktivnosti koje EUPM ima iskljuivo u domenu reforme policije, ali ne i u radu tuilatava. U tom smislu, saradnja EUPM-a sa tuilatvom zavisi od dobre volje tuitelja. Ona je zakljuila da
Alexis Hupin, Izvoenje operacija, tab za planiranje i upravljanje civilnim misijama, Vijee Evropske unije Simonetta Silvestri, Vrilac dunosti efa Odjela za policijsku reformu, EUPM Nikolaos Paliogiorgos, Savjetnik za meunarodnu policijsku saradnju, EUPM
istranog sudije 2003. godine, tuioci su postali zadueni za cijeli istrani proces te, zbog toga, i previe optereeni. On je naglasio da su brojke najbolji dokaz da se za promjene u pravosuu i dalje treba zalagati. G. Hazim Rani iz Doma naroda Parlamentarne skuptine BiH vjeruje da reforma policije, nametnuta od EU (s obzirom na ispunjavanje 4 preduvjeta za potpisivanje SSP-a, a to su: suradnja sa Hagom, reforma javne uprave, zakon o javnom RTV servisu i reforma policije, osvrui se pri tome na ovaj posljednji) nee poboljati trenutnu situaciju nego e je samo jo i vie zakomplicirati. On je zatim naveo da e nove institucije duplicirati postojee strukture, kao recimo obrazovne programe policijskih slubenika i forenzike aktivnosti. G. Rani se sloio sa gospodinom Coppolom da principi hijerarhije, nadreenosti i koordinacije u BiH ne funkcioniu. G. Hupin se osvrnuo na tvrdnju gospodina Rania i objasnio da policijska reforma nije zapoela da bi se ispunili preduvjeti za potpisivanje SSP-a nego da bi se, na prvom mjestu, poboljala situacija u BiH, to bi se nastavilo s reformama u sigurnosnom sektoru. G. Mileti se pridruio raspravi i dodao da je reforma policije zapoeta iz pogrenog ugla, bez ireg politikog dogovora i ustavne ili potpune pravne reforme. efovi policijskih uprava, zato, nisu imali smjernice za svoj rad. On vjeruje
66
Antonio Molinaro, Izvoenje operacija, tab za planiranje i upravljanje civilnim misijama, Vijee Evropske unije
67
S em i n a r
S a e ta k
ati v n os ti
su policijska i pravosudna reforma trebale biti razmatrane u ranijim fazama a zatim uklopljene u ustavne reforme kako bi ta tri procesa mogla biti razmatrana i razvijana zajedno. Gospoa Alja Kazi iz Federalnog ministarstva unutranjih poslova temu je elaborirala s lokalne take gledita. Ona je objasnila da je Krivini zakon podijeljen u etiri zasebna krivina zakona te da su policijske kompetencije podijeljene ak i vie. Pronalaenje rjeenja za decentralizaciju policije je, stoga, od velike vanosti za reformu. Gospoa Kazi je naglasila da je dogovor trebao podrazumijevati jedan krivini zakon, jer BiH ima saobraajne i sigurnosne propise jedinstvene za cijelu dravu. Ona je identificirala nekoliko praktinih primjera iz svakodnevnog rada policijskih slubenika, tanije probleme prilikom izricanja mjera pritvora, previsoko postavljene preduvjete za koritenje posebnih istranih postupaka, potekoe s izvrenjem sankcija, nedostatak odgovarajueg pritvorskog smjetaja za osobe s posebnim potrebama kao i maloljetne delinkvente. Takoer je istaknula koliko je vana uloga EUPM-ove pomoi u prevazilaenju svih navedenih problema i izrazila svoje zadovoljstvo radom Visokog sudskog i tuilakog vijea. BiH se nalazi na raskrsnici s obzirom na odluke koje treba donijeti, dodala je gospoa Wahl. S obzirom na Vrhovni sud, koji bi bio zaduen za rjeavanje specifinih zloina (kao to je sada Sud BiH), kao i za usklaeno tumaenje zakona diljem drave, ona je naglasila da je kljuno da svi akteri razmotre mogunosti unaprjeenja trenutnog institucionalnog poretka. G. Joko Mandi izlagao je u optimistinijem tonu, navodei neke od uspjeha u reformi pravosua koja su se u BiH dogodile u posljednjih pet godina a za koje bi, po njegovom miljenju, u nekim drugim zemljama trebalo i deset godina. On smatra da nije teko napraviti popis pogreaka i problema. Puno je tee prioritetizirati odluke i iznai rjeenje tih problema. To bi trebao biti zadatak dravnih vlasti, smatra on. Osvrnuvi se na apsorpcione kapacitete BiH, naglasio je da je saradnja izmeu policije i tuitelja, po njegovom miljenju, odlina imajui u vidu koliinu posla koju imaju, probleme s kojima se susreu, sistem u kojem rade kao i generalnu situaciju u dravi. Ipak, on je svjestan tri paralelna procesa, od kojih je svakom od njih potrebna strategija i plan: izgradnja kapaciteta policijskog sistema, jaanje kapaciteta tuilakog sistema i dodatno poboljanje ve postojee saradnje izmeu njih. Na kraju sesije, uesnici su raspravljali o ulozi Odjela za krivinu odbranu i odnosu izmeu EUPM-a i OHR-a. Istaknuli su da se meunarodne organizacije meusobno razlikuju u pogledu pristupa, koncepata a ponekad i interesa. Iz tog razloga, o odreenim temama treba raspravljati u sklopu jedne od relevantnih meunarodnih organizacija. Uesnici su zakljuili da je EUPM, u odnosu na gore navedene aspekte, od samog poetka trebao imati iri mandat u reformi pravosua.
68
Treom radnom grupom za 'pitanja granica i migracije' su predsjedavala dva zvaninika EUPM-a. Obojica su proveli neko vrijeme u BiH i imaju bogata iskustva sa temama o kojima se razgovaralo. Gospodin Tibor Kozma je otvorio diskusiju opisujui problem ilegalne migracije. On je objasnio tri kljuna elementa migracijskog sistema: rad vlasti u inostranstvu (suradnja sa drugim dravama kroz dravna diplomatska predstavnitva), nadzor na graninim prijelazima i unutranja migracijska kontrola. Objasnio je da je Bosna relativno mlada drava, koja tokom jugoslavenskog perioda nije imala vanjske granice i zato nema neophodnu ekspertizu, iskustva, opremu i ustanove u sva tri pomenuta elementa. Eksperti EUPM-a surauju sa svojim lokalnim kolegama svakodnevno, iako njihov mandat ne pokriva nita osim mentorstva, monitoringa i savjetovanja. Na takav nain, oni putaju bosanske inovnike da odlue da li e preuzeti vjetine u svojoj radnoj rutini. Bliski kontakti sa lokalnim kolegama i efektivno izvjetavanje misije daju kljunim liderima EUPM-a esencijalne informacije za procjene sadanjih i buduih potreba. Put koji je prola Granina policija u zadnjih osam godina je izvanredan, po miljenju gospodina Kozme. Od praktino nepostojee, BiH je uz meunarodnu pomo razvila dravnu i dinaminu organizaciju sa pravom opremom, pravnom pozadinom i institucionalnim okvirom. Trenutno, glavni cilj EUPM-a je rad na profesionalnoj kvaliteti Granine policije i postizanje engenskih kriterija koliko je to mogue kroz implementaciju Cjelovitog upravljanja granicama. Njegova glavna osobina je percepcija graninog upravljanja na mnogo iroj bazi nego samo odbrana teritorije na liniji razgranienja. Jedan od problema koji jo uvijek optereuje graninu policiju je nedostatak ljudske snage, to je posljedica potekoe da se zaposle i zadre ljudi zbog malih plata. Druge potekoe s kojima se BiH mora nositi su duge granice. Postoji 89 graninih prijelaza na duini od 1551 kilometra, od kojih neki nisu jo zvanino oznaeni a neki jo nisu deminirani. Jedan od interesantnih detalja koje je istakao gospodin Robert Urek iz EUPM-a je vienje granica od strane bosanskog stanovnitva. Oni su se morali priviknuti na pasoke kontrole na nekim mjestima ak i ako idu iz jednog bosanskog grada u drugi. Ovo je bila velika novina za neke graane a jo komplikovanije su procedure s vizama, za one koji ekaju ulazak u EU. Olakice viznog reima su sigurno jedna od prednosti koju Bosanci priznaju kad su u pitanju pregovori sa EU. Zvaninici EUPM-a su ubjeeni da bi mogunost bezviznog putovanja za BiH graane, pored ostalih prednosti, poveala obim turizma i ne bi imala nikakve negativne uticaje na graninu sigurnost BiH. Po miljenju gospodina Ureka, jedan od glavnih problema Granine policije su finansije, dok se budet nije mijenjao u zadnjih osam godina.
69
S em i n a r
S a e ta k
ati v n os ti
Robert Urek, Savjetnik pri Graninoj policiji, EUPM Tibor Kozma, Voa tima savjetnika pri Graninoj policiji, EUPM Karl-Heinz Schenk, Glavni savjetnik pri Graninoj policiji, EUPM
Radna grupa: Uloga dravnih parlamenata i civilnog drutva
Shodno tome, teko je zadrati i motivisati uposlenike, koji su bili entuzijastini da se zaposle u Graninoj policiji kad je osnovana, zbog dobrih plata, nove opreme i dobre perspektive. Trenutno, oni se odluuju da napuste policiju i rade u drugim agencijama. Sve to rezultira manjkom od oko 30% radne snage koja je potrebna. Uesnici na sastanku su upoznati sa cjelovitom graninom kontrolom i zakljuili su da Granina policija daje sve od sebe u datim okolnostima, i da je pomo meunarodne zajednice jo uvijek od odluujue vanosti. etvrtom radnom grupom 'Uloga dravnih parlamenata i civilnog drutva' je predsjedavao gospodin Christian Haupt, iz ureda OSCE-a u Sarajevu, koji je dao duboki uvid u strukturu i ulogu dravnog Parlamenta i entitetskih parlamenata. On je dao precizan pregled rada parlamenata u zadnjih osam godina i objasnio je promjene koje su se desile u tom periodu. 2000. godine, nadzorne komisije su oformljene na entitetskom nivou, dok je na dravnom nivou ovakva institucija oformljena tek nedavno. Gospodin Haupt je predstavio pravne osnove za komisije, i istakao posebnost BiH; naime, Komisija za odbranu i sigurnost na dravnom nivou je zajedniko tijelo Doma naroda i Predstavnikog doma zbog ogranienog broja parlamentaraca. Takoer je interesantno zbog istog razloga to se o tako vanim temama raspravlja samo u jed70
noj komisiji, to je rezultiralo ueem vrlo utjecajnih lanova (politiara) u komisiji, ali i reputacijom najznaajnije, profesionalne i uinkovite komisije u Parlamentu. Ovo je takoer komisija koja je zaduena za usvajanje legislative o sigurnosnoj reformi, ukljuujui i nedavnu reformu policije, to daje OSCE-u odlinu priliku da pomogne, savjetuje i skrene panju na posebne teme. Mandat OSCE-a pokriva niz aktivnosti, ali najefikasnije, po miljenu gospodina Haupta, su tematske posjete, koje su organizovane u cijelom regionu i Europi. Uesnici su imali priliku vidjeti najbolje prakse i u isto vrijeme su podnijeli vladi svoja miljenja, prijedloge i korake ka poboljanju. Ovo je takoer doprinijelo poboljanju ekspertize i shodno tome reputacije ovih parlamentaraca, dok veina vodeih politiara i efova institucija postaje sve vie svjesna uloge parlamenta i shvata da parlament ne uzrokuje nevolje parlament je zapravo najbolji prijatelj kojeg imaju; ako imaju probleme sa nadreenima, mogu razgovarati s parlamentarcima, oni nekad mogu pomoi. Steena iskustva su uveliko doprinijela aktivnijem pristupu Komisije, koja priprema mnogo amandmana na predloene zakone i nije vie samo pasivni akter koji odobrava sve to doe na sto. Jedan uesnik je naglasio da je EUPM prvi priznao aktivnosti i interes Komisije koja je diskutovala o policijskoj reformi i trebala se ukljuiti u mnogo vie
71
S em i n a r
S a e ta k
ati v n os ti
diskusija nego prije. Drugi uesnik je dodao da e primjeren nadzor parlamenta, velika civilna ekspertiza za potporu nadzoru i ispravan pristup tako da nadzirani ne bi bili ponieni biti odluujui faktori uspjeha nadzora. U drugom dijelu, eksperti su se dotakli civilnog drutva, kao i njegovih aktivnosti i uloge u BiH. Sloili su se da je rat ostavio Bosance nezainteresovane za politiku, i takoer tek rijetko mobilizovane masovnije. Drutvo reaguje presporo i ne poklanja dovoljno panje politikama o kojima se raspravlja u politikim krugovima. Dodatno, pitanje ekspertize parlamentaraca je postavljeno, na jednoj strani, i civilnih inicijativa na drugoj. Civilne inicijative su prepoznate kao rezultante u usmjerenom drutvu, koje moe imati neke potekoe u bliskoj budunosti, nakon povlaenja meunarodnih organzacija, trenutno prisutnih u BiH. to se tie ekspertize lanova parlamenta, neki su uesnici kritikovali njihovo uee i suradnju samo sa meunarodnim organizacijama, to takoer moe objasniti generalno nepovjerenje u politiare. Odgovor na komentar je skrenuo fokus na nereagovanje domaih institucija, koje bi trebale davati sve potrebne informacije parlamentu gotovo automatski, ali umjesto toga, parlamentarci esto susreu mentalitet to je mogue veeg sakrivanja i nepruanja informacija. Jo jedan uesnik je iznio drugu stranu novia, objanjavajui probleme ministarstava, koja se suoavaju sa stalnim nedostatkom sredstava, ekspertize i znanja, potrebnih za suoavanje sa izazovima koji dolaze. Neki lokalni politiari su izrazili nemogunost da uestvuju u svim sastancima ili da budu spremni za svaki. Diskusija je zatvorena nekim pitanjima i odgovorima, koji su pojasnili preostale nejasnoe oko parlamentarnog nadzora.
ZAKLJUNA PLENARNA SJEDNICA: Bosna i Hercegovina Kako naprijed?

Njena ekselencija, gospoa Nataa Voduek, Ambasadorica Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini, ocijenila je seminar uspjenim, jer je pokazao jasnu posveenost svih uesnika iz meunarodne i lokalne sfere reformama sektora sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Ipak, dodala je da moramo biti realistini i razumjeti da su pitanja seminara samo dio cjelokupnih aktivnosti na jaanju europske perspektive Bosne i Hercegovine. Ona je uvjerena da e implementacija mape puta liberalizacije viznog reima zahtjevati nastavak reformi i naglasila je vanost sveobuhvatnog pristupa, pristupa koji je takoer Slovenija koristila dok je predsjedavala Vijeem EU, trudei se da ukljui to je mogue vie aktera i da postigne vidljive i praktine rezultate. Ona vjeruje da je jedan od temeljnih principa nastavak posveenosti reformskom procesu, kojem zamah daju vlasti u Bosni i Hercegovini. Njegova ekselencija dr. Miroslav Lajak, Visoki predstavnik Evropske Unije je rekao da je usvajanje zakona o reformi policije u Aprilu otvorilo put Bosni i Hercegovini da ue u formalni ugovorni odnos sa Europskom Unijom, te je tako otvorilo sljedee poglavlje u naporima te zemlje da postane u potpunosti funkcionalna drava unutar Euro-Atlantskog okvira. On je dodao da Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju treba donijeti promjene u nainu interakcije izmedju bosanskohercegovakih vlasti i Europske unije, kao i vei osjeaj odgovornosti sa njihove strane za breme reformskog procesa. Naglasio je da e proces reformi biti isto tako vaan kao i krajnji cilj integracije. Bez obzira na veu ulogu bosanskohercegovakih vlasti u budunosti, instrumenti Europske unije e i dalje imati veoma vanu ulogu u podrci reformama u zemlji, gdje pravosue i unutranji poslovi nee biti na zadnjem mjestu. On je izrazio podrku Unije europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine u vidu finansijske pomoi kroz instrumente predpristupne pomoi i u vidu ispostave irokog spektra CFSP i ESDP instrumenata, kao EUPM, i naravno ured EUSR. Gospodin Lajak je prepoznao ovaj momenat kao izuzetno pogodan za vodee kreatore politike u Bosni i Hercegovini, kao i za predstavnike institucija Europske unije, da zajedno ocijene dosad postignuti progres i da ispitaju kako se nositi sa buduim izazovima. to se tie implementacije usvojenih zakona o reformi policije, on misli da je to prostor gdje e BiH ministar sigurnosti morati biti proaktivan, kako bi osigurao da se sedam novih policijskih institucija na dravnom nivou osnuju. On predlae da EUPM igra centralnu ulogu u praenju implementacije ovih zakona, sa ciljem da se u potpunosti iskoristi njihov potencijal za poboljanje koordinatorske uloge bosanske drave u stvarima policije. U drugoj fazi, zakoni kau da e lokalni nivo, kao dio
72
73
S em i n a r
S a e ta k
ati v n os ti
nove jednistvene strukture policije u BiH, biti regulisan nakon ustavne reforme u BiH. Cjelokupni proces ustavne reforme e dati odgovore u kojoj mjeri e reforma pravosua i sigurnosnog sektora biti tretirana od strane bosanskohercegovakih vlasti. Kada ovaj proces pone, EUSR e dati podrku, i potrebe pravosua i unutranjih poslova nee biti zaboravljene, naglasio je on. Dalje, gospodin Lajak je shvatio podrku BiH ministarstvu sigurnosti i agencijama na dravnom nivou (granina policija, SIPA i slube za strance) kao drugi po veliini izazov u domenu javne sigurnosti. Po njegovom miljenju, EU je izdvojila znaajne resurse za pokretanje i razvoj ovih agencija i kroz budui angaman e osigurati njihovu odrivost i modernizaciju u skladu sa planovima pravosua i unutranjih poslova. Gospodin Lajak misli da sektor pravosua treba biti ojaan, u smislu da pokrije obaveze koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. U zakljuku, gospodin Lajak je ocijenio bosanskohercegovaki napredak prema usvajanju kljunih dravnih dokumenata, strategije pravosudnog sektora i strategije za rjeavanje sluajeva ratnih zloina, kao poetak iza kojeg treba slijediti implementacija. On se nada da e nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, policijska i pravosudna reforma uu u vie tehniku fazu. Ipak, i u najboljem sluaju, on vjeruje da EU treba ostati ukljuena na politikom nivou, na nain koji je specifian za Bosnu i Hercegovinu.
Gospodin Kees Klompenhouwer, Komandant civilnih operacija EU i direktor taba za planiranje i upravljanje civilnim misijama, Vijee Evropske unije, je objasnio da je tab za planiranje i upravljanje civilnim misijama osnovan da bi se planiralo i upravljalo svim operacijama rjeavanja civilnih kriza Europske unije u cijelom svijetu. On misli da je u Bosni i Hercegovini postignut ogroman napredak u uspostavljanju mira, ali i u polju instrumenata koje EU ima na raspolaganju da doprinese stabilnosti. Ipak, on je dodao da uspjeh ostaje krhak i treba dodatno jaanje sa pragmatinim pristupom. On je ocijenio da potpis na Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju predstavlja prekretnicu, ali i momenat da se pone misliti o budunosti. Zato je vano napomenuti da je Vijee EU odluilo da se rad EUPM-a treba prebaciti na instrumente za zajednicu do decembra 2009. Gospodin Klompenhouwer je naglasio namjeru da se zajedno sa Europskom komisijom ispita kako nastaviti sa izgraivanjem profesionanih policijskih snaga BiH u budunosti. On je izrazio zadovoljstvo radom EUPM-a i posveenou njenog profesionalnog kadra. Zakljuio je priznanjem vanosti izlaska u susret policije pravosuu, kao i organizaciji u borbi protiv organizovanog kriminala, koji umnogome doprinosi politikim problemima u zemlji. Brigadni general Vincenzo Coppola, ef Policijske misije Europske Unije je dao zavrni osvrt na kraju seminara. injenica da je tako mnogo ljudi pokazalo interes za temu
Kees Klompenhouwer, Komandant civilnih operacija EU i direktor taba za planiranje i upravljanje civilnim misijama, Vijee Evropske unije 74
Brigadni general Vincenzo Coppola, ef Policijske misije Evropske unije 75
S em i n a r
seminara moe se okarakterisati kao uspjeh, prema njegovom miljenju. On je potvrdio da policijska reforma ne moe biti provedena odvojeno od drugih reformi zbog veza sa njima, kao to je reforma ustava. On vjeruje da je seminar ukazao na potrebu za fokusiranjem na realnost u zemlji, kao i da se ta realnost mijenja. On je potvrdio da se EUPM kontinuirano adaptirao prema promjenjivoj situaciji, jer je misija poela 2003. godine sa potpuno drugaijim mandatom. Tri godine kasnije, Vijee EU je prepoznalo potrebu da se potpuno promijeni mandat, struktura i opseg misije. Od 2006. godine, misija poiva na tri stuba; podrka policijskoj reformi, borba protiv organizovanog kriminala i odgovornost policije. On je objasnio da je misija kontinuirano adaptirala svoju strukturu kako bi se nosila sa mandatom, ali i kako bi se nosila sa promjenjivom situacijom. Tako je fleksibilnost bila vana nauena lekcija.
U E S NICI P R EM A A BECED NOM R EDOS LI J ED U
1. Gospodin AGATHONOS Philipp Stalno predstavnitvo Austrije pri Evropskoj uniji 2. Gospoa ANKRAVA Stella Stalno predstavnitvo Latvije pri Evropskoj uniji 3. Gospodin ARCANA Yves Glavni savjetnik, Regija Mostara, EUPM 4. Gospodin ARNAUT Sran Zamjenik ministra pravde Bosne i Hercegovine 5. Gospodin ASKOLA Kaarlo Glavni savjetnik, Regija Sarajeva, EUPM 6. Gospodin BAKTAI Erik Odjeljenje bezbjednosne politike i borbe protiv hemijskog i atomskog naoruanja Ministarstvo vanjskih poslova Republike Maarske 7. Njegova ekselencija gospodin BANU Daniel Ambasador Republike Rumunije u Bosni i Hercegovini 8. Gospodin BARRETO Jose Miguel de Amaral Costa Tim za inspekcije, EUPM 9. BATT dr. Judy Via vanredna profesorica na istraivanju, Evropski institut za bezbjednosne studije 10. Gospodin BERTHOUD Julien Kabinet glavnog zamjenika visokog predstavnika Ured visokog predstavnika 11. Gospoa BOTJANI Ivana Rukovoditeljica projekta, Centar za evropsku perspektivu Ljubljana 12. Gospodin BRONKHORST Daniel Politiki savjetnik, EUPM 13. Gospodin BUCEK Zdenek Stalno predstavnitvo Republike eke pri Evropskoj uniji 14. Gospodin CAMACHO Jose Navarro Rukovoditelj programa, panska agencija za razvoj meunarodne saradnje
76
77
S em i n a r
U e s n i ci
pr em a a b eced n o m r edos li j ed u
15. Brigadni general COPPOLA Vincenzo ef Policijske misije Evropske unije u Bosni i Hercegovini 16. Brigadni general DALESSANDRO Roberto Zamjenik komandanta EUFOR-a 17. Gospodin DASSEN Koenraad Stalno predstavnitvo Belgije pri Evropskoj uniji 18. Gospodin DE KERMABON Yves Novoimenovani ef EULEX-Kosovo 19. Gospodin DELION Michel Tim za podrku za Kosovo, tab za planiranje i upravljanje civilinim misijama, Vijee Evropske unije 20. Gospoa DIZDAREVI Leila Specijalna savjetnica komandanta, Glavni tab NATO-a Sarajevo 21. Gospoa DOLNIAR JERAJ Andreja Direktorica programa, Centar za evropsku perspektivu 22. Gospodin DUKI Sinia Lokalni politiki slubenik, EUPM 23. Gospodin DONLEY Brian Glavni savjetnik pri SIPA-i, EUPM 24. Gospodin ENDERS Tilman Zamjenik efa Misije, Ambasada Federalne Republike Njemake Sarajevo 25. Gospodin ENGEL Drew Zamjenik glavnog tuitelja i ef Specijalnog odjeljenja za organizovani kriminal Tuiteljstvo Bosne i Hercegovine 26. Njegova ekselencija gospodin FALLAVOLLITA Alessandro Ambasador Republike Italije u Bosni I Hercegovini 27. Gospoa FARROU Anna Stalno predstavnitvo Republike Grke pri Evropskoj uniji 28. Gospodin FLESSENKEMPER Tobias ef Ureda za koordinaciju sa EU/MZ, EUPM 29. Gosopoa FRAGOULOPOULOU Despina Prvi sekretar i zamjenica efa Misije Ambasada Republike Grke Sarajevo 30. Gospodin FREIDBERG Kim Voenje operacija, tab za planiranje i upravljanje civilnim misijama Vijee Evropske unije
78
31. Gospodin GIFFONI Michael ef Radne grupe za Zapadni Balkan i Centralnu Evropu Odjel za provedbu politika, Generalni sekretarijat, Vijee Evropske unije 32. Gospodin GOBIN Jean-Luc Zamjenik efa, Odjel za borbu protiv organizovanog kriminala, EUPM 33. Gospodin GONZATO Silvio Administrator, Komitet za inostrane poslove, Evropski parlament 34. GRIMALDI, Dominique Bezbjednosni atae, Ambasada Republike Francuske Sarajevo 35. Gospodin GRK Peter Stalno predstavnitvo Slovenije pri Evropskoj uniji 36. Gospoa HADIHASANOVI Lejla Politiko-vojni slubenik za vezu, Glavni tab NATO-a Sarajevo 37. Gospodin HADOVI Denis Generalni sekretar, Centar za bezbjednosne studije Sarajevo 38. Gospodin HARRINGTON Tim Stalno predstavnitvo Irske pri Evropskoj uniji 39. Gospodin HATZIYIANNIS Stavros Stano predstavnitvo Kipra pri Evropskoj uniji 40. Gospodin HAUPT Christian ef parlamentarnog odsjeka, Odjel bezbjednosne saradnje Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini 41. Gospodin HEIDER Ulrich Direktor, Odjel za bezbjednosnu saradnju Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini 42. HUIBERTS dr. Susanne Holandska akademija za odbranu 43. Gospodin HUPIN Alexis Izvoenje operacija, tab za planiranje i upravljanje civilnim misijama Vijee Evropske unije 44. Gospodin HYGEN Hans ef Pravnog ureda, EUPM 45. Gospoa IBRISAGIC Anna lanica Evropskog parlamenta, Komitet za vanjske poslove Evropski parlament
79
S em i n a r
U e s n i ci
46. Gospodin IVAN-CUCU Virgil-Constantin Vii strunjak za pravdu i unutranje poslove, Vijee za regionalni saradnju 47. Gospodin JAHIER Khan Stalno predstavnitvo Nizozemske pri Evropskoj uniji 48. Gospoica JANCEWICZ Tatiana Pravna savjetnica efa Misije, EUPM 49. Gospoa JUSUFBEGOVI Ivana Lokalna politika slubenica, EUPM 50. Gospoa KARHU Kaisa-Reetta Stalno predstavnitvo Finske pri Evropskoj uniji 51. Gospodin KLOMPENHOUWER Kees Komandant civilnih operacija EU i direktor taba za planiranje i upravljanje civilnim misijama Vijee Evropske unije 52. Gospodin KOPUAR Edvard Zamjenik efa Misije, Ambasada Republike Slovenije Sarajevo 53. Gospoa KOIR Alenka Stalno predstavnitvo Slovenije pri Evropskoj uniji 54. Njegova ekselencija gospodin KOURKOULAS Dimitris ef Delegacije Evropske komisije u Bosni i Hercegovini 55. Gospodin KREI Mijo Zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine 56. Gospodin KUJAA Nikola Meunarodni program pomoi pri obuci iz krivinog istraivanja (ICITAP) 57. Njegova ekselencija LAJAK dr. Miroslav Visoki predstavnik Evropske unije 58. Gospodin LEIGH Michael Generalni direktor, Ured generalnog direktora za proirenje Evropska komisija 59. Gospodin LUJI Mirko Direktor Dravne agencije za istrage i zatitu Bosne i Hercegovine 60. Gospodin LYONS Jim Meunarodni program pomoi pri obuci iz krivinog istraivanja (ICITAP) 61. Gospodin MACEK Tomas Politiki savjetnik, Ured specijalnog predstavnika Evropske unije
62. Gospodin MANDI Joko ef projekta, Jaanje kapaciteta tuiteljstava Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine 63. Gospodin MARTTILA Pekka Kristian Savjetnik na projektu, Jedinica za rukovoenje civilnim krizama Ministarstvo vanjskih poslova Finske 64. Gospodin MATHIEU Frdric Jedinica za Zapadni Balkan, Ured generalnog direktora za spoljne ekonomske odnose i politiko-vojne poslove Vijee Evropske unije 65. Njena ekselencija gospoa MAVROSKELIDOU Constantina Ambasadorica Republike Grke u Bosni i Hercegovini 66. Gospodin McKECHNIE Boyd ef, Politiki ured, EUPM 67. Gospodin MEHMEDOVI emsudin Drugi potpredsjednik Zajednike bezbjednosne i obavjetajne komisije za nadziranje rada Obavjetajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine 68. Gospodin MEKTI Dragan Direktor Slube za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine 69. Gospoa MERCIECA Joanne Stalno predstavnitvo Malte pri Evropskoj uniji 70. Pukovnik MEZZAVILLA Maurizio Detalmo Glavni tab, Arma dei Carabinieri 71. Gospodin MILETI Zlatko Direktor policije, Ministarstvo unutranjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine 72. Gospoa MINONDO Blanca Yanez Zamjenik koordinatora, panska agencija za razvoj meunarodne saradnje 73. Gospodin MOLINARO Antonio Izvoenje operacija, tab za planiranje i upravljanje civilnim misijama Vijee Evropske unije 74. Gospodin MOLS Stijn ef Diplomatskog ureda Kraljevine Belgije Sarajevo 75. Njegova ekselencija gospodin MOTAI Futao Ambasador Japana u Bosni i Hercegovini
80
81
S em i n a r
U e s n i ci
76. Gospodin NAKAMURA Takafemi Politiki savjetnik, Ambasada Japana Sarajevo 77. Njegova ekselencija gospodin NEHRING Niels-Jrgen Ambasador Kraljevine Danske u Bosni i Hercegovini 78. Gospodin NIKOLOV Valentin Politiki savjetnik, EUPM 79. Gospodin NORMARK Per Politiko-vojni savjetnik komandanta EUFOR-a Ured specijalnog predstavnika Evropske unije 80. Gospodin OKOLI Mirko Predsjednik Zajednike bezbjednosne i obavjetajne komisije za nadgledanje rada Obavjetajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovina 81. ORSINI, Dominique Glavni politiki savjetnik, EU Tim za planiranje za Kosovo 82. Gospoa OTACHEL Maryla Stalno predstavnitvo Poljske pri Evopskoj uniji 83. Gospodin PENA Uro Direktor policije, Ministarstvo unutranjih poslova Republike Srpske 84. Profesorica PENKSA Susan Westmont College, Santa Barbara i Univerzitet u Sarajevu 85. Gospodin PJEVI Marko Lokalni politiki slubenik, EUPM 86. Gospoa PLACE Cline Stalno predstavnitvo Francuske pri Evropskoj uniji 87. Gospoa PLEPYT-JARA Audra Stalno predstavnitvo Litvanije pri Evropskoj uniji 88. PREBILI dr. Vladimir Katedra za studij odbrane, Fakultet drutvenih nauka Ljubljana 89. Gospoa PRINS Margriet Kabinet glavnog zamjenika visokog predstavnika Ured visokog predstavnika 90. Gospodin RANI Hazim lan Zajednike odbrambene i sigurnosne komisije Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine
91. Gospoa RAVAUD Caroline Specijalna predstavnica generalnog sekretara, Vijee Evrope 92. Gospodin SAFIN Marek Prvi sekretar, Ambasada Republike Slovake Sarajevo 93. SAKEMBAEVA dr. Saltanat ef, Terenski ured Livno, Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini 94. Gospoa SAMPOLSKA Anna Ambasada Republike Poljske Sarajevo 95. Gospodin SANCHEZ PELAEZ Leonardo Stalno predstavnitvo panije pri Evropskoj uniji 96. Gospodin SARJANEN Ari Zamjenik efa Misije, EUPM 97. Gospodin SCHENK Karl-Heinz Glavni savjetnik pri Graninoj policiji, EUPM 98. Gospodin SEDAR Damijan Stalno predstavnitvo Slovenije pri Evropskoj uniji 99. Gospodin SEPP Tanel Stalno predstavnitvo Estonije pri Evropskoj uniji 100. Gospodin SEREZLI Edin Meunarodni program pomoi pri obuci iz krivine istrage (ICITAP) 101. Gospoa SILVESTRI Simonetta Vrilac dunosti efa Odjela za policijsku reformu, EUPM 102. Gospodin SMOLEK Juraj Glavni savjetnik, Regija Banja Luka, EUPM 103. Gospoa STADLER Sabina Jedinica za Zapadni Balkan, Ured generalnog direktora za spoljne ekonomske odnose, Politiko-vojne poslove, Vijee Evropske unije 104. Gospoa SUCUOLU Gizem Trei sekretar, Ambasada Republike Turske Sarajevo 105. SVETE dr. Uro Centar za odbrambena istraivanja, Fakultet drutvenih nauka Ljubljana 106. Gospodin ARABA Slobodan Drugi potpredsjednik Zajednike odbrambene i bezbjednosne komisije Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine 107. Gospodin OFRANAC Predrag Politiki savjetnik, Ured visokog predstavnika
83
82
S em i n a r
U e s n i ci
108. Gospodin TANCA Antonio Zamjenik direktora za rukovoenje civilnim krizama Ured generalnog direktora za spoljne ekonomske odnose i politiko-vojne poslove Vijee Evropske unije 109. Gospodin TILLMAN James Direktor, Meunarodni program pomoi pri obuci za krivino istraivanje (ICITAP) 110. Gospodin TOLKSDORF Dominik Istraiva, Centar za istraivanje primijenjene politike, Univerzitet u Minhenu 111. Gospodin TOPAGI Osman Direktor Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine 112. Gospodin TRAVESI Jose Maria Vii finansijski savjetnik, EUPM 113. Gospodin TUFFREY Neil Vii savjetnik za imigracije, EUPM 114. Gospodin TURKMENOGLU Orhan Politii savjetnik, EUPM 115. TURSI dr. Federico ef Jedinice za organizovani kriminal i bezbjednost na granicama Komanda zdruenih snaga Napulj 116. Pukovnik VACCA Alfredo Naelnik taba i ef Odjela za borbu protiv organizovanog kriminala, EUPM 117. Gospodin VANO Ivan Stalno predstavnitvo Slovake pri Evropskoj uniji 118. Gospodin VEIGA Orlando Stalno predstavnitvo Portugala pri Evropskoj uniji 119. Profesor VETSCHERA Heinz Akademski istraiva, Centar za obuku u operacijama za podrku miru Sarajevo 120. General-major VILLALAN Ignacio Martn Komandant EUFOR-a 121. Gospodin VISENTIN Gabriele Komisija za civilne aspekte upravljanja krizama, Evropska komisija 122. Njena ekselencija gospoa VODUEK Nataa Ambasadorica Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini 123. Gospodin VONDRAK Karel Prvi sekretar, Ambasada eke Republike Sarajevo
84
124. Njegova ekselencija gospodin VOSSKHLER Karel E. Ambasador Kraljevine Nizozemske u Bosni i Hercegovini 125. Gospoa WAHL Valerie Koordinatorica Jedinice za krivino pravosue, EUPM 126. Gospodin WIEMAN Jan Policijski atae, Ambasada Kraljevine Nizozemske Sarajevo 127. Gospodin WINTER Jorg Robert ef, Tim za inspekcije, EUPM 128. Gospodin WINTOP Claus Stalno predstavnitvo Danske pri Evropskoj uniji 129. Gospoa ZOZOLLY Maja Savjetnica efa Misije, Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini 130. Gospodin ZRNO Branko Predsjednik Zajednike odbrambene i bezbjednosne komisije Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine 131. Gospoa ZVIZDI Dalida Rukovoditeljica projekta, Britanska ambasada Sarajevo 132. Gospodin ELEZNIK Boris Glavni savjetnik, Regija Tuzla, EUPM
85
DO DATN A LITER AT U R A
Merlingen, Michael in Ostrauskaite, Rasa (ed.). 2006. European Union peacebuilding and policing: governance and the Europan security and defence policy. London. Routledge. Merlingen, Michael in Ostrauskaite, Rasa (ed.). 2008. European security and defence policy: an implementation perspective. London. Routledge. Kavalski, Emilian. 2007. Extending the European Security Community: Constructing Peace in the Balkans (Library of European Studies). London. I B Tauris & Co Ltd. Brusset, Emery (). Peacebuilding and Reconciliation Across the Border: Evaluation of the Impact of the Cross Border Measures 5.3 and 5.4 of the European Union Programme for Peace and Reconciliation 2000-2006. Border Action. Smith, Karen. 2008. European Union Foreign Policy in a Changing World. Cambridge. Polity. Knowles Smith, Hazel. European Union Foreign Policy: What it is and What it does. London. Pluto Press. White, Brian. 2001. Understanding European Foreign Policy. London. Palgrave Macmillan. Marsh, Steve in Mackenstein, Hans. 2004. The International Relations of the EU. London. Longman. Stoker, Donald J. (ed.). 2008. Military advising and assistance: from mercenaries to privatization, 1815-2007. London. Routledge. Tardy, Thierry. 2005. Peace operations after 11 September 2001. London. F.Cass Dannreuther, Roland (ed.). 2004. European Union foreign and security policy: towards a neighbourhood strategy. London. Routledge. Biscop, Sven in Andersson, Jan Joel (ed.). The EU and the European security strategy : forging a global Europe. London. Routledge. Merlingen, Michael. The Case of the EU Police Mission in Bosnia. Alternatives: Global, Local, Political. vol.30, no.3, 2005. Merlingen, Michael. ESDP Police Missions: Meaning, Context and Operational Challenges. European Foreign Affairs Review. vol.10, no.2, 2005.
87
CENTA R Z A EV ROP S K U PER S PEKTIV U
Centar za evropsku perspektivu je 2004. godine osnovala Vlada Slovenije. Inauguracija je obavljena 2006. i od tada CEP igra aktivnu ulogu u promociji procesa evropskih i euroatlantskih integracija. CEP je nezavisna i neprofitna organizacija usmjerena na zemlje Zapadnog Balkana kao prvi prioritet. Uglavnom je angairan u podrujima sigurnosti, proirenja EU, izgradnje kapaciteta i institucionalnog jaanja. U skoro tri godine postojanja, Centar je uspjeno realizirao preko 50 projekata (konferencije, seminari, obuka) te uglavnom pruao konceptualnu, tehniku i finansijsku pomo u multidisciplinarnim podrujima. CEP prima zahtjeve za projekte od zemalja korisnica te ih prilagoava i ostvaruje prema njihovim potrebama i zahtjevima. On djeluje u tijesnoj saradnji sa nacionalnim i meunarodnim institucijama i tijelima. Iskustvo Slovenije u procesu pristupanja EU i uspostavljanja institucija javne uprave, koje dijele zajedniko porijeklo sa administrativnim strukturama zemalja Zapadnog Balkana, prua dragocjene prilike za prenoenje dobrih praksi Slovenije.
Jable Castle Grajska cesta 1 1234 Loka pri Mengu Slovenia Tel: + 386 1 560 86 00 Fax: + 386 1 560 86 01 E-mail: cep@cep.si
88

CEP Brosura BH

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

CEP Brosura BH

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SEMINAR O POLICIJSKOJ REFORMI U BOSNI I HERCEGOVINI Reforma sigurnosnog sektora i Proces stabilizacije i pridruivanja

Sarajevo, 4. do 6. jun 2008

U vo d n a r i j e efa P o l i ci js k e m i s i j e E v ro p s k e u nij e brigadnog generala Vincenza Coppole

Stavljanje policijske reforme u kontekst

ko ntek s t i m oti vaci ja

Funkcija EUPM-a u BiH

dr. Judy Batt

S EMIN A R O POLICI J S KOJ R EFO R MI U BOS NI I HERCEGOVINI Reforma

dr. Judy Batt: S em i n a r

dr. Judy Batt: S em i n a r

dr. Judy Batt: S em i n a r

dr. Judy Batt: S em i n a r

dr. Susan Penksa

L ekci j e p r ep ozn at e u B i H : s t rat eg i j e z a ra zvoj do m ai h r efo r m s k i h p l a n ova Uvod

Metodologija reformskih procesa

dr. Susan Penksa: L ekci j e

s tr ateg i j e z a r a z voj do m a i h r efo r m s k i h pl a n ova

Znaaj vodeeg aktera

dr. Susan Penksa: L ekci j e

s tr ateg i j e z a r a z voj do m a i h r efo r m s k i h pl a n ova

Pouka iz BiH: Poboljanje uinkovitosti EU

Odgovornost domaih aktera

dr. Susan Penksa: L ekci j e

s tr ateg i j e z a r a z voj do m a i h r efo r m s k i h pl a n ova

Transatlantsko partnerstvo u oblasti sigurnosti

dr. Vladimir Prebili i dr. Uro Svete

B os n a i H ercegov i n a k ao s i g ur n os n i p r i o r it e t S lov en i j e Uvod

dr. Vladimir Prebili i dr. Uro Svete: B os n a i H ercegov i n a

Slovenija i sigurnost u Bosni i Hercegovini

dr. Vladimir Prebili i dr. Uro Svete: B os n a i H ercegov i n a

Razvoj slovenskih policijskih kapaciteta

dr. Vladimir Prebili i dr. Uro Svete: B os n a i H ercegov i n a

S A ETA K A KTIVNOS TI UVODNA SJEDNICA

Brigadni general Vincenzo Coppola, ef policijske misije Evropske unije

PLENARNA SJEDNICA 1: Europska unija i vladavina prava na Zapadnom Balkanu

Mijo Krei, Zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine

PLENARNA SJEDNICA 2: Policija i pravosudna reforma u Bosni i Hercegovini i regionu

Sran Arnaut , Zamjenik ministra pravde Bosne i Hercegovine

Yves de Kermabon, ef EULEX-Kosovo 55

RADNE GRUPE PO SEKTORIMA LEKCIJE PREPOZNATE U BOSNI I HERCEGOVINI

Radna grupa: Uloga dravnih parlamenata i civilnog drutva

ZAKLJUNA PLENARNA SJEDNICA: Bosna i Hercegovina Kako naprijed?

Brigadni general Vincenzo Coppola, ef Policijske misije Evropske unije 75

U E S NICI P R EM A A BECED NOM R EDOS LI J ED U

CENTA R Z A EV ROP S K U PER S PEKTIV U

You might also like