UNIVERZITET U ZENICI

PRAVNI FAKULTET
PENOLOGIJA

Vinko Stjepić
EUROPSKA ZATVORSKA PRAVILA -PRIMJENA U BOSNI I
HERCEGOVINI
- Seminarski rad -

Mentori: doc.dr.sc. Nezir Pivić,

ass.MA.iur. Lejla Zilić - Ćurić

Zenica, April, 2021. godina

 SADRŽAJ
1. Uvod...........................................................................................................................1
2. Zatvorski sistem u Bosni i Hercegovini..................................................................2
3. Europska zatvorska pravila....................................................................................3
4. Međunarodno-pravna obaveza Bosne i Hercegovine za implemantaciju
Pravila...........................................................................................................................4
5. Europska zatvorska pravila; primjena u Bosni i Hercegovini.............................5
4.1. Uloga Vijeća Europe i Međunarodne zajednice u reformi zatvorskog sistema
Bosne i Hercegovine i implementaciji Pravila u domaće zakonodavstvo......................5
6. Zaključak..................................................................................................................7
7. Literatura..................................................................................................................8
 1. Uvod

Kroz ovaj seminarski rad bit će prikazana analiza usklađenosti zakonodavstva

i prakse zatvorskog sistema u Bosni i Hercegovini sa Europskim zatvorskim
pravilima, sama struktura Europskih zavtvorskih pravila, kao jedne regionalne
preporuke organa Europske unije donesene s ciljem uređenja položaja zatvorenika u
zatvoru, te proces rehabilitacije. S obzirom na važnost pitanja “Šta nakon zatvora”
rehabilitacija prilikom izdržavanja zatvorske sankcije ima za cilj pripremu izvršenika
za kvalitetan život. U radu je prikazan utjecaj Europskih zatvorskih pravila na kvalitet
zatvorskog tretmana u Bosni i Hercegovini.
S obzoram da u Bosni i Hercegovini veliku uloga ima Međunarodna zajednica
i Vijeće Europe, neovisno o gore naznačenoj temi, tako i u procesu implementacije
Europskih zatvorskih pravila, koja traje već 15 godina.
Prikazana je uloga Međunarodne zajednice i Vijeća Europe, kao tvorca,
Europskih zatvorskih pravila, te njihova ključna uloga pri implementaciji Europskih
zatvorskih pravila u domaće zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, s u cilju uspješne
primjene istih.

1
 2. Zatvorski sistem u Bosni i Hercegovini

Zatvorski sistem i Bosni i Hercegovini prati teritorijalo-političku iscjepkanost

BiH pa tako imamo čak četiri međusobno nezavisna zatvorska sistema: državni dva
entitetska i Brčko distrikt. Sistemi su regulirani zasebnim zakonima o izvršenju
krivičnih sankcija (ZIKS) za čiju implementaciju zadužena nadležna Ministarstrva
pravde.1
Nakon ratnih zbivanja na tlu Bosne i Hercegovine, jedan sistem koji je
postojao na državnom nivou, podijeljen je na 3 sistema i to jedan u Republici Srpskoj
i dva u Federaciji Bosne i Hercegovine. 2 Sistemi nisu imali dovoljno stručnog kadra,
pored nejasnih odredbi koordinacija između Ministarstava pravde nije postojala. 3
Federalna zatvorska sistema sjedinila su se 1998.godine u jedan, donošenjem
jedinstvenog Zakona o izvršenju krivičnih sankcija na nivou Federacije Bosne i
Hercegovine4, sve do 2005 kada je pod pritiskom međunarodne zajednice, a sve u
cilju harmonizacije entitetskih zakonodavstava donesen Zakon o izdržavanju krivičnih
sankcija na nivou Bosne i Hercegovine, 5 s tim da planirana harmonizacija entitetskih
zakonodavstava nije ni danas postignuta. Sve četiri jurisdikcije revidiraju zakone
samovoljno i u različitim periodima. Ustavna (ili zakonska) obaveza za koordinaciju
ili saradnju među različitim ministarstvima ne postoji. Također, ne postoji ni obaveza
usaglašavanja zakonskih akata i podakata između različitih jurisdikcija. To dovodi do
mogućnosti diskriminacije među zatvorenicima na području BiH. “Jedina zajednička”
obaveza za ova četiri zatvorska sistema je preuzimanje i provedba europskih
zatvorskih standarda.6

1
Državni Zakon o izvršenju krivičnih sankcija i drugih mjera (Sl. gl. BiH br. 13/05, 53/07, 97/07);
Zakon o iz vršenju kaznenih sankcija FBIH (Sl. n. FBiHbr. 44/98); Zakon o izvršenju krivičnih
sankcija Republike Srpske (Sl. n. RSbr. 24/04, 68/08, 12/10); Zakon o izvršenju krivičnih sankcija
Brčko Distrikta (Sl. gl. Brčko Distriktabr. 8/00, 1/01, 19/07, 36/07).
2
Na području FBiH gdje su većina bili Bošnjaci ZIKS SFRJ (bilj. 10), a na području sa hrvatskom
većinom ZIKS HercegBosne iz 1995.godine.
3
Vijeće Europe, Federation Cooperation Visit Report, 1998 The Walmsley/Kriznik Report, Themis 4
(98) Bosnia and Herzegovina. 1. februar 1998, 515, Izvještaj dostupan u odjelu za reformu zatvora
ureda VE u Sarajevu
4
Zakon o izvršenju kaznenih sankcija FBIH (Sl. n. FBiHbr. 44/98).
5
Zakon o izvršenju krivičnih sankcija i drugih mjera(Sl. gl. BiH br. 13/05, 53/07, 97/07).
6
Izvješzaj vladi Bosne i Hercegovine o posjeti Bosni i Hercegovini europskog komiteta za
sprečavanje mučenja i nečovječnoh ili ponižavajućeg ponašanja, Izvještaj dostupan na:
https://rm.coe.int/1680693fdd (10.april.2021)

2
 3. Europska zatvorska pravila

Europska zatvorska pravila (u daljem tekstu: Pravila) su preporuke Vijeća

Europe zemljama članicama, koji su usvojeni 1973, a revidirani su 1987. i 2006.,
sadrže 108 preporuka koje se odnose na osnovne principe zatvorskog sistema i uslove
pritvora (npr. smještaj, higijena, odjeća, ishrana, pravni savjet), zdravlje (prisup
zdravstvenoj zaštiti, obaveze ljekara), upravljanje zatvorima i osoblje (izbor
zatvorskog osoblja, istraživanje), te inspekciju zatvora (vladina i nevladina
inspekcija).7
U prvom dijelu akta Pravila predstavljeni su osnovni principi i doseg izložen
kroz trinaest tačaka. Prvih devet tačaka odnosi se na osnovne principe, koji
predstavljaju bazu cjelokupnih Pravila i novu progresivnu ideju jačanja zaštite prava
lica koja su lišena slobode. Pravila posvećuju pažnju i uvjetim odjeće i obuće te
predviđaju minimum koji moraju biti ostvareni u odjeći i posteljini i drugim
povezanim pravima insistirajući na tome da svakom osuđeniku moraju biti
garantovana elementarna prava u tom pogledu.8
Dio III Pravila posvećen je organizovanju i pružanju zdravstvene zaštite. Ovo
pitanje veoma je značajno jer je u ranijoj praksi često dolazilo do povrede prava na
pružanje zdravstvene zaštite. Održavanju reda u zatvoru i spriječavanju negativnih
pojava koje su opasne za zatvorsku sredinu i širu društvenu zajednicu posvećen je Dio
IV. Sama zatvorska zajednica odlikuje se brojnim specifičnostima i osobenoj
organizaciji koje su posljedica vještački i prinudno ustanovljenog zajedničkog života,
te u njoj nije lako organizovati poštovanje pravila i očuvanje prava zatvorenika
istovremeno.9
Dio V sadrži pravila o upravljanju i zatvorskom osoblju. Kroz ovaj segment
izražava se važnost zatvorskog osoblja za uspješno postupanje sa zatvorenicima.
Postojanje formalnog zatvorskog sistema je neophodno za uspješno ostvarenje ciljeva
resocijalizacije, jer osoblje svakodnevno radi sa zatvorenicima i predstavlja vezu sa
7
A. Coyle, Revizija europskih zatvorskih pravila, Europska zatvorska pravila, 3. poglavlje, juni 2006,
101 - 132.
8
Europska zatvorska pravila, Vijeće Europe, 2006.
9
Ibidem

3
društvom. U cilju što uspješnije kontrole stanja u zatvorima Pravila u Dijelu VI
predviđaju postojanje državne inspekcije, koja utvrđuje da li se u zatvorima postupa u
skladu sa međunarodnim i domaćim zakonodavstvom, ali i postojanje nezavisnog
nadzora koji svoja zapažanja može javno objavljivati i ostvariti saradnju sa drugim
međunarodnim organizacijama koja se bave istim pitanjima.10
U Dijelu VII određuje da se na pritvorenike primjenjuju odredbe koje se
odnose na sve zatvorenike uz dodatna obezbjeđenja (pravilo 95), koja se odnose na
obezbjeđivanje potrebnih prostorija za pripremanje odbrane i sastajanje sa pravnim
zastupnicima (pravilo 98.2). 11
Dio VIII govori o režimu za osuđene osobe, navodeći da se prema njima treba
postupati na način koji doprinosi popravljanju i socijalnoj rehabilitaciji. 12
Gore ukratko istumačena pravila nemjau pravnu obavezu za države članice u
njihovoj primjeni, kako je to na početku kazano, donesena su u vidu preporuke ispred
Komiteta Ministara Vijeća Europe.13 S ciljem nametanja pravne obaveze uređenja
pitanja i položaja zatvorenika i sam proces rehabilitacije, Vijeće Europe iznjedrilo je
međunarodni pravni akt državama članicama, Europska konvencija za prevenciju
mučenja, neljudskog i degradirajućeg tretmana, kao međunarodno pravnu obavezu s
ciljem poboljšanja položaja zatvorenika i sve u cilju što uspješnije rehabilitacije
zatvorenika.14

4. Međunarodno-pravna obaveza Bosne i Hercegovine za

implemantaciju Pravila

Zatvorski sistem u Bosni i Hercegovini kontinuirano je na meti kritika od

strane Europske Unijem, Vijeća Europe, Human Rights Watcha te Helsinškog odbora
za ljudska prava BiH zbog kršenja ljudskih prava u pogledu probleme prenapučenosti
zatvora, zabrinjavajućeg odnosa prema osobama u forenzičkim ustanovama, te na
pojavu da maloljetnici ne izdržavaju kaznu odvojeno od ostatka zatvorske populacije,
ali i na nepostojanje akcionog plana za suzbijanje nasilja među zatvorenicima. Zbog

10
Ibidem
11
Ibidem
12
Ibidem
13
N. Louckas, Zatvorska pravila: radni vodić, Prison Reform Trust, 2000. 13
14
Europska Konvencija za prevenciju mučenja, neljudskog i degradirajućeg tretmana, Vijeće Europe
CEST broj 005, 1950, Bosna i Hercegovina ratificirala 12.06.2002. godine

4
toga je nužno da se tema implementacije europskih zatvorskih pravila poentira u
javnom diskursu, te pronađe adekvatno rješenje.15
Pristupanjem Bosne i Hercegovine Vijeću Europe 2002 godine na sebe je preuzela
međunarodno obavezu usklađivanje, odnosno implementracije, europskih zatvorskih
pravila, a sve u cilju boljeg položaja zatvorenika, prisvajanja međunarodnih standarda
te sama skrb pri resocijalizaciji zatvorenika. Članstvom u Vijeću Europe Bosna i
Hercegovina je prihvatila inspekcijski nadzor i samu provedbu europskih zatvorskih
pravila od strane Komiteta za prevenciju mučenja.

5. Europska zatvorska pravila; primjena u Bosni i Hercegovini

S obzirom na dvije inspekcijske radnje Komiteta za prevenciju mučenja koje je 2009.

godine obavio, dvije redovne i jednu ad hoc, nakon čega su uslijedila 3 izvještaja za
Bosnu i Hercegovinu o ispunjavanju zatvorskih standarda, prema kojima Bosna i
Hercegovina je apsolutno spremna za potpunu implemantaciju pravila u svoje
zakonodavstvo, što je i većinu posla obavila. 16 Pravila u domaćim Zakonima o
izvršenju sankcija sadržana su u odredbama vezana za temeljna prava zatvorenika,
veličina ćelija, adekvatna ishrana itd., što je veliki pomak za Bosnu i Hercegovinu.
Specijalni Predstavnik Generalnog Sekretara Vijeća Europe, Tim Cartwright istakao
je da je Bosna i Hercegovina prva država koja je inkorporirala u domaće
zakonodavstvo veliku većinu revidiranih Pravila iz 2006, te istakao da Bosna i
Hercegovina treba da bude primjer ostalim članicama Vijeća Europe.17

4.1. Uloga Vijeća Europe i Međunarodne zajednice u reformi zatvorskog sistema

Bosne i Hercegovine i implementaciji Pravila u domaće zakonodavstvo

Vijeće Europe Bosnu i Hercegovinu je od 2000. podržavalas ciljem sto

efikasnije inkorporacije Pravila u domaće zakonodavstvo, kada je Međunarodna

15
A. Aitchison, Global meets local: International participation in prison reform and restructuring in
Bosnia and Herzegovina, u Criminology and Criminal Justice, 2010, s. 77-94
16
Izvještaji Vlastima Bosne i Hercegovine o posjeti BiH od strane Europskog komiteta za prevenciju
mučenja, nehumanog i ponižavajućeg tretmana, dostupni na: https://www.coe.int/en/web/cpt/states
17
Izvještaj sa sastanka grupe za pružanje rukovodne podrške, projekt Vijeća Europe, Podrška reformi
zatvorskog sistema u BiH, Sarajevo, 2007.

5
zajednica imala značajnu ulogu na reformu zatvorskog sistema u BiH, pa je stvorena
zajednička radna grupa18 za reformu zatvorskog sistema, čiji su članovi bili
predstavnici Međunarodne zajednice i Vijeća Europe.19 Tako je Vijeće Europe
direktno radilo na promjenama zakona, vršilo obuku uposlenika, te finansijski
pomogao samu reformu zatvorskog sistema. Vijeće Europe kao radna grupa
učestvovao je na izmjenama i dopunama entitetski Zakona o izvršenju krivičnih
sankcija ( FBiH i RS), u suradnji sa predstavnicima radne grupe Međunarodne
zajednice, uz koordinaciju domaćih stručnjaka, a sve s ciljem što efikasnije
implemetnacije Pravila u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, s prenošenjem
europskog iskustva i njegovu prilagodbu situaciju u Bosni i Hercegovini.

18
Grupa je osnovana kao rezultat izvještaja stručnjaka VE o stanju u zatvorskom sistemu BiH koji je
obajvljen 1999, Vijeće Europe, Federation Cooperation Visit Report, 1998 The Walmsley/Kriznik
Report, Themis 4 (98) Bosnia and Herzegovina, Strazbur 1. Februar 1998; Izvještaj je dostupan u
Odjelu za reformu zatvora ureda Vijeća Europe u Sarajevu.
19
Vijeće Europe, Akcijski program za reformu zatvorskog sistema u BiH, dodatak III od izvještaja sa
prvog sastanka grupe, oktobar 2000

6
 6. Zaključak

Kada je uloga međunarodne zajednice u pitanju, jasno je da je ona bila

aktivna, te da je uspjevala da inicira inkorporaciju standarda, ali je
implementacija izostajala, onda kada se nisu mogle „nadjačati“ sistematske
prepreke i politička situacija u BiH. Međunarodna zajednica trebala je da izvršili
jači pritisak na domaće vlasti da preuzmu dužnost i dugoročno riješe pitanje
obuke uposlenika u zatvorima.
Kada su u pitanju različite jurisdikcije, potrebno je da se dogovori
veći stepen koordinacije i redovnog usaglašavanja zakonskih akata, jer se mora
onemogućiti diskriminacija među zatvorenicima koji služe kaznu pod različitim
jurisdikcionim praksama, što je izraženo u Bosni i Hercegovini na entitetskom nivou.
Vijeće Europe tokom posljednjih godina razvilo veliki broj konkretnih
prijedloga sa koracima koji bi trebali dovesti do efikasine implementacije standarda i
poboljšanja uslova u zatvorima. Ostaje nada da će vlasti u BiH donijeti političku
odluku, i okupiti Ministarstva Pravde i pospješiti kvalitet sada isparčanog zatvorskog
sistema, na čemu se već duži niz godina radi, ali bezuspješno Potencijal za napredak
u ovom sektoru upravo leži u ljudskom resursu koji mora da se usavršava za dalji
razvoj.
Zatvorskom sistemu u BiH nedostaje ustanova za maloljetnike i žene,
međutim korak naprijed učinjen je u RS. U RS-u postoji ustanova za maloljetnike,
koja je izgrađena po europskim standardima. Ohrabrujuća činjenica jeste da
domaće nevladine organizacije u BiH (npr. Helsinškiodborza ljudska prava)
sastavljajući izvještaje sve češće se interesuje za stanje ljudskih prava u zatvorskom
sistemu i ujedno senzibilizira građane BiH u vezi sa ovom temom, ali i vrše pritisakna
Vladine institucije.

7
 7. Literatura

- Pravni Akti
1. Zakon o izvršenju krivičnih sankcija i drugih mjera(Sl. gl. BiH br. 13/05,
53/07, 97/07)
2. Zakon o iz vršenju kaznenih sankcija FBIH (Sl. n. FBiHbr. 44/98)
3. Zakon o izvršenju krivičnih sankcija Republike Srpske (Sl. n. RSbr. 24/04,
68/08, 12/10)
4. Zakon o izvršenju krivičnih sankcija Brčko Distrikta (Sl. gl. Brčko Distriktabr.
8/00, 1/01, 19/07, 36/07).
5. Zakon o izvršenju krivične sankcije HercegBosne iz 1995.godine.
6. Europska zatvorska pravila, Vijeće Europe, 2006.
7. Europska Konvencija za prevenciju mučenja, neljudskog i degradirajućeg
tretmana, Vijeće Europe CEST broj 005, 1950, Bosna i Hercegovina ratificirala
12.06.2002. godine

- Knjige, Udžbenici
1. A. Coyle, Revizija europskih zatvorskih pravila, Europska zatvorska pravila,
3. poglavlje, juni 2006
2. N. Louckas, Zatvorska pravila: radni vodić, Prison Reform Trust, 2000.
3. Šaćirović, Dž., Uloga tretmana u izvršenju krivičnih sankcija. Pravne teme,
2014.
4. Korać,H., Penologija/Izvršno krivično pravo, Sarajevo, 2010.

- Ostala literatura (izvještaji, članci)

1. A. Aitchison, Global meets local: International participation in prison reform
and restructuring in Bosnia and Herzegovina, Criminology and Criminal Justice,
2010.
2. Vijeće Europe, Federation Cooperation Visit Report, 1998 The
Walmsley/Kriznik Report, Themis 4 (98) Bosnia and Herzegovina. 1. februar
1998

8
3. Izvješzaj vladi Bosne i Hercegovine o posjeti Bosni i Hercegovini europskog
komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnoh ili ponižavajućeg ponašanja,
Izvještaj dostupan na: https://rm.coe.int/1680693fdd (10.april.2021)
4. Izvještaji Vlastima Bosne i Hercegovine o posjeti BiH od strane Europskog
komiteta za prevenciju mučenja, nehumanog i ponižavajućeg tretmana, dostupni
na: https://www.coe.int/en/web/cpt/states
5. Izvještaj sa sastanka grupe za pružanje rukovodne podrške, projekt Vijeća
Europe, Podrška reformi zatvorskog sistema u BiH, Sarajevo, 2007.
6. Vijeće Europe, Federation Cooperation Visit Report, 1998 The
Walmsley/Kriznik Report, Themis 4 (98) Bosnia and Herzegovina, Strazbur 1.
Februar 1998; Izvještaj je dostupan u Odjelu za reformu zatvora ureda Vijeća
Europe u Sarajevu.
7. Vijeće Europe, Akcijski program za reformu zatvorskog sistema u BiH,
dodatak III od izvještaja sa prvog sastanka grupe, oktobar 2000