UNIVERZITET U SARAJEVU

Fakultet za saobraćaj i komunikacije

SEMINARSKI RAD
( iz predmeta Tehnologijski marketing )
Tema:

Interdisciplinarnost i interfunkcionalnost marketinga

Mentor:
Red. prof. dr. Šefkija Čekić
V.Asis. mr.Azra Ferizović
Asis: dipl ing Amel Kosovac
 Sarajevo, Septebar 2009. godine
Sadržaj

Uvod …………………………………………………………………….… 3
Općenito o marketingu ………………………………………………….…. 4
Interdisciplinarnost marketinga ………….………………………………… 6
Interfunkcionalnost marketinga …………………….……………………… 9
Zaključak ……………………………………………………………..…... 12
Literatura …………………………………………………………………………..... 13

2
Uvod

Od davnina, plasman roba, materijala i informacija bio je presudan jer posjedovat

iste ne pruža nikakve garancije da če se realizovati njihova upotrebna vrijednost. Kroz
vijekove marketing je postojao u nekom obliku, u narodu često nazivan kao reklama.
Reklama predstavlja jedan od ključnih aspekata marketinga, veoma značajan u tržišnoj
konkurenciji. Međutim, pogrešno je mišljenje da je reklama marketing što je uvaženo
mišljenje u većini društva koje je očigledno nedovoljno upoznato sa problematikom
marketinga. Riječ reklama i marketing imaju otprilike isto značenje s tim što je reklama i
leksički sadržana u riječiju marketing.

Međutim, tema ovog rada nije ni sam pojam marketing ni pojam reklama. Tema
ovog rada je interdisciplinarnost i interfunkcionalnost marketinga. Sam pojam
interdiscipliarnosti u velikoj mjeri je poznat širem krugu društva i isti predstavlja sinonim
za neki objekt, misao ili informaciju koja se u svom razvoju i afirmaciji oslanja na
dostignuća, vještine i teorijske koncepcije drugih naučnih disciplina. Takođe, govoreči o
interfunkcionalnosti marketinga, znači govoriti o primjeni marketinga u cilju ostvarenja
drugih funkcija, prvenstveno poslovne i proizvodne funkcije kao i brojnih drugih.

Međutim, da bi se kvaliteteno obradile ove tematske cjeline, neophodno je prije

svega obraditi sam pojam marketinga, pojasniti da je marketing ne samo vještina, nego da
je marketing i poslovna filozofija, poslovna funkcija i naučna disciplina. Pojašnjenjem
ovih stvari dobija se bolji uvid u pojam interdisciplinarnosti marketinga jer jedan tako
kompleksan pojam ne može samostalno egzistirati i afirmisati se u načnim krugovima bez
pomoči drugih naučnih disciplina. Objašnjavajuči poslovnu funkciju marketinga stiče se
bolji pregled pojma interfunkcionalnosti marketinga i objašnjava krucijelna uloga
marketinga u svim oblastima ljudskog djelovanja. Međutim, takvi kompleksni pojmovi
ne mogu biti adekvatno obrađeni na ovako malom broju stranica te je ovaj rad samo
jedan od mnogih pokušaja skraćivanja i pojašnjenja ovako kompleksne tematike.

3
Općenito o marketingu:

Sama riječ marketing dolazi iz engleskog jezika i prema »Leksikonu stranih reči«
odnosi se na sve aktivnosti koje se preduzimaju radi što boljeg plasmana robe na tržištu.
Polazeći sa stanovišta da je, u suvremenom svijetu, sve roba koja ima cijenu i tržište
konzumenata, dolazimo do činjenice da je marketing neodvojivi dio bilo koje sfere života
modernog čovjeka.
Prema nekim definicijama marketing je operativni proces koji se definira kao:

1. Svaka aktivnost koja potencijalnu vezu između proizvođača i potrošača

realizira u stvarnu, ili,
2. Aktivnosti pomoću kojih se dislociraju proizvodi na razne lokacije u svrhu
njihovog uskladištenja, te obezbjeđuje promjenu vlasništva istih brinući o
njihovoj prodaji ili kupovini,ili,
3. Aktivnost kupovine, prodaje, transporta i skladištenja robe, ili,
4. Provođenje neophodnih i sporednih aktivnosti kako bi se obezbijedilo
povezivanje razmjene.

Sve ove definicije su samo djelimično tačne, jer marketing ne predstavlja samo
niz poslovnih aktivnosti koje se preduzimaju sa svrhom osiguravanja dopreme robe
i usluga od proizvođača do porošača ili korisnika, nego je to i zbir pravnih aktivnosti
povezanih sa promjenom vlasništva i posjedovanjem roba ili usluga.
Ove definicije predstavljaju marketing kao operativni, pravni i ekonomski proces,
ali, istim nije pojašnjena konceptualna, poslovno filozofska i šira ekonomska
interpretacija marketinga.
Sve navedene definicije marketingu odvode pod okrilje razmjene ( trgovine ) kao
jedinog područja ekonomskih nauka koje predstavlja njegovu sferu interesovanja. To je
netačno. Marketing je prisutan u svim procesima društvene reprodukcije. On je
konceptualno i operativno zastupljen u fazama razmjene, raspodjele i potrošnje, ali
i proizvodnje.

Osnovna pitanja na koje mrketinška nauka mora dati odgovor su: šta; koliko, kada
i gdje su potrebepotrašaća proizvoda ili usluga. Odgovarajući na ova temeljna pitanja
marketinga, dolazi se do definicija koje puno bliže i tačnije definišu marketing1:

1. Marketing je aktivnost koja prethodi i slijedi proces proizvodnje.

2. Marketing je analiziranje, organiziranje, planiranje i kontrola instrumenata

( proizvod, cijena, promocija i distribucija ) orijentiranih prema kupcima, politika i
aktivnosti koje su usmjerene na zadovoljavanje potreba i želja odabrane grupe kupaca uz
odgovarajući profit.

1
Definicije prema knjizi » Marketing« prof.dr. M. Milisavljević-Ekonomski fakultet Beograd 1999.godina.

4
 3. Marketing je ukupni sustav međusobno povezanih poslovnih aktivnosti koje
imsju za cilj planirati, odrediti cijenu, promovisati i distribuirati proizvod ili uslugu u
skladu sa željama sadašnjih potencijalnih kupaca.

4. Marketing je usmjeren na postizanje maksimalne konzistrentnosti između

resursa poduzeća i sklonosti potrošača.

Shodno navedenom marketing treba posmatrati: a). kao funkciju; b). kao sustav
međusobno vezanih aktivnosti usmjerenih na rješavanje određenih potreba, odnosno
problema sa kojim se suočava potrošač; c). animator aktivnog pristupa prema potrošaču;
d). Kao analitičko-plansku aktivnost; e). kao faktor sinhronizacije odnosa između
proizvodnih subjekata i stvarnih i potencijalnih potrošača, f). Kao α i Ω svih faza
reprodukcije.

Posmatrajući marketing na ovakav način dolazimo do konceptualnog i

operativnog proširenja njegovog pojma, prem da i dalje imamo problem definicije
marketinga, koja, ma kakva bila ne posjeduje sveobuhvatnost niti se dotiče svih aspekata
marketinga, koji je istovremeno vještina, poslovna filozofija i nauka.

5
Interdisciplinarnost marketinga

Prije nego što se obradim pojam interdisciplinarnost marketinga, osvrnut ću se na

sam pojam interdisciplinarnosti. Sam pojam interdisciplinarnosti je latinskog leksičkog
porijekla koji se tiče više razlićitih naučnih disciplina. Kao što je objašnjeno u
predhodnom dijelu rada, marketing je takođe i znanstvena disciplina. Već ranije je
spominjano da je svaka nauka ustvari dio općeg spoznaje i tako ni marketing, kao naučna
disciplina nije izolovana. Naprotiv, marketing kao naučna disciplina je povezan sa
drugim naučnim disciplinama i ta povezanost mu je omogućila ubrzan razvoj. Zbog svoje
specifičnosti, marketing je povezan sa ekonomskim naukama, naukama koje proučavaju
odnose među ljudima, matematičkim i raznim tehničkim naukama.

Marketing je sama i zasebna naučna disciplina, po svojoj prirodi društvena nauka

i razne pojave u marketingu se teško mogu kvantitativno izraziti. Takođe, marketing
proučava i ljudske odnose, njihove reakcije na određene pojave. Iz svih ovih razloga
vidljivo je da marketnig ne može biti egzaktna naučna disciplina nego da mora biti
interdisciplinaran, u uskom spletu sa raznim naučnim disciplinama. Doprinos marketinga
je ogroman, u svim vidovima ljudskog djelovanja, međutim doprinos marketinga kao
naučne discipline je važan u tome što govori:

1. Šta se dešava u marketingu

2. Predviđanje posljedica tih dešavanja

3. Uloga savjetnika marketingstručnjacima u cilju ostvarenja njihovih

planiranih aktivnosti

Interdisciplinarnost marketinga znači da se on u svom razvoju i afirmisanju kao

naučne discipline oslanjao na druge nauke. Naučne discipline koje se koriste u
marketingu mogu se podijeliti u četri grupe i to2 :

I grupa-Ekonomske nauke:

1. Mikroekonomija;
2. Teorija upravljanja;
3. Teorija organizacije;
4. Finansije;
5. Računovodstvo;

2
Istraživanje marketinga, Boris Tihi, Sarajevo 1995

6
II grupa-Grupa nauka koja proučava ponašanje i međusobne odnose:

1. Individuana i društvena psihologija

2. Sociologija
3. Pravo
4. Antropologija
5. Etika

III grupa-Nauke koje proučavaju kvantitativne izraze:

1. Matematika;
2. Statistika;
3. Inžinjerski sustavi:
4. Informatika;
5. Operaciona istraživanja.

IV grupa:

1. Filozofija;
2. Političke nauke;
3. Makroekonomija;
4. Politička ekonomija.

Postoji još mnogo naučnih disciplina koje se koriste u marketingu a koje su već
sastavni dio neke od nabojanih nauka. Kao što vidimo, marketing je kompleksan naučni
sistem, za čije efikasno provođenje je potrebno poznavati razne druge nauke. Marketing
stručnjak prilikom proučavanja marketinga, pronalaženja i donošenja marketinških
rješenja i strategija za određene poslove mora da poznaje prinicipe statistike, psihologije i
drugih nauka. Ovakav interdisciplinarni pristup dao je veliki doprinos da se marketing
razvija od vještine ka nauci. Međutim, kako je marketing samostalna naučna disciplina,
tako je on kao takav prisutan i u drugim znanostima, prvenstveno ekonomskim. Ukratko,
kako marketing ne može bez drugih naučnih disciplina, tako ni druge naučne discipline
ne mogu bez marketinga. Prve naučne discipline koje su se koristile u razvoju i
afirmisanju marketinga bile su ekonomika, statistika i bihevoristička teorija. Ova teorija
je skup znanosti koji proučava međusobne odnose među ljudima.

Psihologija predstavlja jednu od značajnijih naučnih disciplina i alata marketinga

jer zahvaljujuči psihologiji moguće je predvidjeti i analizirati reakcije pojedinaca i grupe
ljudi na određene marketinške kampanje, bolje isplanirati cjelokupnu marketinšku
ponudu te dobiti cjelokupnu predstavu o očekivanim reakcijama cjelokupnog društva.
Sociologija kao nauka ima veliki značaj pri planiranju kupovine i odlučivanju socijalnih

7
grupa o kupovini. U mnogim marketinškim kompanijama angažuju se specijalisti iz ovih
oblasti kako bi se što kvalitetnije obradili problemi, želje i očekivanja ciljanog tržišta.

Pravo kao znanost veoma je bitna za marketing jer marketing kao djelatnost
podložan je zakonskim regulativama koje proizilaze iz prava. Svaki marketing stručnjak
mora da poznaje određene zakonske regulative iz oblasti ciljnog tržišta te da u skladu sa
tim regulativama i propisima usmjerava i usklađuje svoju marketinšku kampanju. Pored
prava, marketing stučnjak mora da poznaje i etiku jer etika reguliše onaj dio međusobnih
odnosa u društvu koji nisu regulisani nikakvom zakonskom regulativom. Prije svega tu se
misli na različite moralne norme i etičko ponašanje koje mora da bude osobina svakog
marketing stručnjaka.

Marketing jeste društvena nauka ali prilikom bavljenja marketingom, svaki

marketing stučnjak če se neminovno susrest sa elementima matematike i statistike.
Prilikom proučavanja ponašanja masa i nakon dobijenih rezultata, oni se izražavaju
kvantitativno te samim dobijaju mogućnost matematičke obrade istih. Kako iz same
definicije statistike proizilazi da je to nauka koja proučava zakonitosti masovnih pojava,
možemo reći da je statistika jedna od najvažnijih alata marketinga. Svaka analiza tržišta,
ponude i potražnje određenog artikla ili usluge na tržištu nemoguće je bez metode
slučanog uzorka. Zahvaljući ovoj metodi stiče se približna i relativno objektivna slika
zahtjeva i očekivanja društva na određenu ponudu te saznati kakvo je mišljenje tržišta o
određenim pojavama. Metod uzorka je neophodan i nemoguće je zamisliti bilo koje
istraživanje segmenta lične potrošnje bez ove metode. Nakon dobijenih rezultata i
obrađenih podataka pristupa se drugom segmentu statistike a to je teorija vjerovatnoće
koja reguliše i sa određenom vjerovatnoćom predviđa ishod marketinške kampanje na
tržištu.

Operaciona istriživanja i sistemsko inžinjerstvo imaju veliku ulogu u marketingu

jer zahvaljujuči principima ovih naučnih disciplina, svakom problemom marketinga
pristupa se sistemski, problem se rješava koristeči principe ovih nauka te se dolazi do
željenog rješenja u realnom vremenu. Saznanja iz operacionih istraživanja i određene
tehnike primjenjuju se prilikom istraživanja marketinga i pronalaženju optimalnih
marketinških rješenja. Do sada, područija primjene sa najvećim učinkom podjeljena su u
sljedeće grupe, po oblasti problema koje rješava:3
1. Rješavanje problema iz domena fizičke distribucije roba;
2. Rješavanje problema poboljšanja metoda prodaje i smanjenja troškova
prodaje;
3. Rješaavnje problema planiranja i kontrole istraživačkog postupka;
4. Rješavanje problema promocione strategije;
5. Rješavanje problema iz domena predviđanja prodaje.

Marketnig je nauka koja se stalno razvija i kao takva podložna je ubrzanom

razvoju usljed naglog informatičkog razvoja. Upravo je informatika zaslužna za ubrzan
3
Istraživanje marketinga, Boris Tihi, Sarajevo 1995

8
razvoj marketinga. Danas je nemoguće zamisliti ni jedan oblik marketniškog djelovanja,
ni jednu etapu marketinških aktivnosti bez primjenje saznanja i dostignuča iz ove oblasti.
Zahvaljujući brzinama obrade i obimu podataka koji se mogu obraditi uz pomoć
kompjutera, daju veliki doprinos kvalitetnoj marketinškoj obradi određene problematike.
Zato svaki marketing stručnjak mora da poznaje mogućnosti kompjutera te pronalaženje
najboljih softverskih rješenja.

Interfunkcionalnost marketinga

Već ranije, u poglavlju o interdisciplinarnosti marketinga, konstatirano je da ljudi

koji se bave marketingom trebaju biti profesionalci i izuzetni stručnjaci iz svih područja
koja se prožimaju sa marketinškim aktivnostima. Kako je nemoguće postići krajnju
stručnu usavršenost za sva područja marketinga, to se mora osvrnuti na poslovnu funkciju
marketinga, koji je usko povezan sa svim ostalim funkcijama u jednoj proizvodnoj -
gospodarstvenoj organizaciji. U današnjim uvjetima privređivanja gdje se gospodarski
subjekti sve više međusobno povezuju na lokalnom, regionalnom i globalnom nivou,
marketing, zbog svoje povezanosti sa svim funkcijama u poduzeću, predstavlja
prethodnicu i konačnicu procesa proizvodnje.

Imajući u vidu poslovnu filozofiju marketinga kojoj je glavni cilj rješavanje

sadašnjih i budućih problema i potreba sa kojim se susreću potrošaći kao pojedinci i kao
društvo općenito, to je nezaobilazno pozabaviti se interfunkcionalnošću marketinga, kako
bi se pobliže pojasnio njegov značaj i sveopći učinak4.

Istraživačko razvojna funkcija je usko vezana za marketing kao nauku, i ima

poseban značaj zbog čega je najčešće prezentirana kao marketiška funkcija. Plasman
svakog proizvoda, robe ili usluge ovisi od dobro odrađenog posla istraživanja tržišta,
proizvoda ili usluge. Ova funkcija se također bavi samim proizvodom ili uslugom, brine
se o tehničko-tehnološkom unapređenju istog, što u konačnici ima odsudan značaj u
odnosu na sve elemente marketinga, a posebno na sam proizvod i njegovu cijenu, te
uspješnost plasmana istog.

Proizvodna funkcija predstavlja tehnički odnos između inputa ( uloženih faktora

proizvodnje) i autputa ( ostvarenog obima proizvodnje ) i kao takav je neodvojivi dio
marketinga. Marketing je tu da pokaže taj odnos na svim proizvodnim nivoima:
- na nivou direktnog proizvodnog programa;
- na nivou preduzeća;
- na nivou preduzeća;
- na nivou privrede.
Prikazati tačan odnos marketinškim putem, nemoguće je ako nije kvalitetno zastupljena
istraživačko razvojna funkcija koja ima zadatak, između ostalog, da odgovori na pitanja:

4
Marketing,M. Milisavljević-Ekonomski fakultet Beograd 1999.godina

9
 Kako planirati proizvodnju i kako tehničko-tehnološki unaprijediti istu, ako se ti
poslovi ne baziraju na spoznajama iz oblasti marketinga?
Zašto ulagati u proizvod za koji ne postoje marketinški izrađene studije o
potražnji istog na tržištu, mogućnosti proširenja tržišta kao i o krajnjoj profitabilnosti.
I čemu ulagati u tehničko-tehnološko poboljšanje proizvoda, ako će isto proizvesti
samo kontra efekat.

Shodno navedenom, marketing se pojavljuje i u finansijskoj funkciji koja je u

najtješnjoj vezi sa marketingom, a u pojedinim finansijskim poslovima dijelovi ove
funkcije postaju direktni dio marketinga, što je slučaj sa planiranjem i pružanjem
kreditnih usluga kupcima ili korisnicima usluga.

Funkcija upravljanja i rukovođenja je organizacijski proces koji se najvećim

dijelom temelji na marketingu. Samo upravljanje je proces kojim sa određuju ciljevi,
strategija i politika preduzeća i tu funkciju vrše vlasnici ili njihovi predstavnici.
Upravljanje se realizira donošenjem upravljačkih odluka. Rukovođenje označaca sve
aktivnosti planiranja, organizacije proizvodnje, vođenja iste i njene kontrole.
Rukovođenjem se daju upute za direktne izvršitelje radnih zadataka. Kvalitetnim
rukovođenjem ostvaruje se primarni cilj, odnosno postiže se planirani poslovni rezultat u
određenom vremenskom razdoblju. Sve strategijske i taktičke komponente poslovnog
upravljanja i rukovođenja moraju se temeljiti na postavkama marketinga i ostalih
marketinških funkcija, ukoliko se želi imati uspješno i profitabilno poduzeće.

Informacijska funkcija je jedna o najbitnijih marketinških funkcija, posebno u

današnjoj eri informatičke ekspanzije u svim sferama života.Mrketinško-informacijski i
knjigovodstveni sistemi doslovice su neodvojivi od marketinške nauke i kao takvi služe u
svrhu servisiranja marketinga.

Kadrovska funkcija je usko povezana sa marketingom, jer uspjeh marketinga

kao funkcije na bilo ko0joj razini ovisi od kakvoće kadra zastupljenog u oblasti
marketinga, ali i u cijelom poduzeću. Već ranije je istaknuto da profesionalan, školovan i
struno usavršen kadar postiže daleko bolje poslovne rezultate.

Ne manje važna je Planska funkcija marketinga, osobito dio koji vodi računa o
strategijskim i taktičkim potezima pri upravljanju i rukovođenju, te dio koji se stara o
operativnom planiranju jer se temelji na marketinškim spoznajama koje su polazne
osnove svih planskih aktivnosti u jednom poduzeću.

Svaka od ovih, navedenih funkcija može usmjeravati vlastite aktivnosti prema

kupcima ili korisnicima usluga, potpuno autonomno, ali daleko bolji efekat se postiže
kada se djelovanje funkcija integrira i podredi ciljevima marketinga. Uspješna poslovna
firma je ona koja uspije objediniti ( integrirati ) djelovanje svih funkcija, jer se na taj
način postižu zavidni sinergijskiefekti i na strani prodavatelja i na strani kupca. Bez
inegriranog pristupa svih funkcija nasuprot kupcu nemoguće je ostvariti kvalitetnu
primjenu poslovne filozofije i marketinškog sistema. Stoga se ni u kom slučaju marketing
ne smije posmatrati nikako drugačije negoli isključivo inerfunkcionslno.

10
 Slika 1.

U vremenu globalizacije tržiđta, gdje je tehnološkim napretkom omogućena

razmjena informacija u vrlo kratkom vremenu, baš kao i razmjena roba i usluga, gdje više
ni daljina ni jezik ne predstavljaju prepreku razvoju, od posebnog je značaja
interfunkcionalan pristup. Samo racionalno integrisane pojedinačne institucije marketinga
u preduzećima mogu pomoći istim da ostvare postavljene osnovne ciljeve. Od
neprocjenjivog je značaja interfuncionalan pristup na nivou jednog poduzeća i
uspostavljena veza sa institucijama koje obavljaju makrofunkcije marketinga. Efekat koji
predstavlja broj veći od njihovog prostog zbira naziva se sinergija. ( Primjera radi 1+1 je
veće od 2 ). Jedan od svjetski priznatih stručnjaka iz oblasti marketinga P.Kotler predlaže
potpuno inegriranje svih funkcija marketinga po linijskom sustavu, i tu teoriju naziva
„ radikalnom interpretacijom marketinga“5. Ova teorija ima svoje manjkavosti zbog
operativnih poteškoća koje bi se pri tom pojavile, ali svakako potrebno je težiti da se
marketingu podrede sve funkcije jednog poduzeća, što je moguće ostvariti kvalitetnom
interfunkcionalnom suradnjom. Time bi funkcija marketinga bila ostvarena u idealnom
obliku.

5
Marketing Managment,Philip Kotler, Prentice Hall; 11 edition (May 2002)(elektronska forma)

11
Zaključak

Na predhodnim stranicama ovog rada pokušao sam da objasnim veoma

kompleksne i složene pojmove. Prilikom objašnjavanja pojma marketinga, neophodno se
bilo osvrnuti i na samu pojavu marketinga, njegovu višestruku prirodu i značaj. U ovom
radu, interdisciplinarnost je predstavljena kao jedno od najvažnijih obilježja marketinga
kao naučne discipline, te je interdisciplinarnost predstavljena kao jedan od najvažnijih
»alata « u razvoju i afirmaciji marketinga kao naučne discipline. Bez primjene saznanja iz
psihologije i sociologije nemoguće je zamisliti bilo koje planiranje marketinške
kampanje, predviđanje ponašanja kupaca i reakcija ciljanog tržišta. Bez primjene
statistike i matematike bilo bi nemoguće kvantitativno izraziti sve masovne pojave,
uzročno-posljedične veze između potrošača, proizvođača i svih učesnika na tržištu. Bez
metoda uzorka ( uzorkovanja ) nemoguće je zamisliti bilo koje istraživanje tržišta,
mogučnosti uspjeha promotivnih kampanja i cjelokupne marketinške politike. U
današnjem svijetu, računari su » osvojili « svijet a tog osvajanja nije pošteđen ni sektor
marketinga. Svi marketinški potezi, kampanje i aktivnosti u današnjem svijetu
nezamislive su bez upotrebe računara i odgovarajučih aplikativnih softwera. Naravno,
ovu su samo neke od nauka koje su dio svog naučnog opusa » dale « marketingu u
ciklusu njegovog naučnog afirmisanja i razovja Takođe, pokušano je naglasiti da je
marketing sastavni dio večine naučnih disciplina te da je i njegov doprinos naučnom
stvaralaštvu ogroman. Drugi dio rada posvečen je interfunkcionalnosti marketinga. Ovaj
segment rada obrađuje marketing kao poslovnu funkciju, njenu povezanost sa ostalim
funkcijama u preduzeću, odnosno, ovisnost kompletnog privrednog subjekta o
marketingu. Pokušao sam objasniti proizvodnu funkciju koja je povezana sa
marketingom na osnovama neadekvatne, neekonomične i neproduktivne proizvodnje i
razvoja proizvoda usljed nedostatka marketinga. Važnost marketinga u upravljanju i
rukovođenju je krucijelna jer ova funkcija se bazira na marketingu kao poslovnom centru
strategije i taktike poslovne filozofije preduzeća. Adekvatan odabir kadrova ili kadrovska
funkcija nebi bila na zavidnom i zahtjevanom nivou kvaliteta i realizacije bez marketinga
jer sa kvalitetnim odabirom kadrova možemo obezbijediti kvalitetno poslovanje. Postoje
tu još brojne funkcije, kao što su granska, informacijska, informaciono-računovodstvena,
finansijska i planska funkcija marketinga. Ukratko objašnjeno, ove važne pojmove, moja
malenkost je pokušala da objasni na što bolji način jer je riječ o dva veoma kompleksna i
značajna pojma. To su oni pojmovi koji su oblikovali marketing onakvim kakav je
prisutan danas.

12
Literatura

1. Marketing,M. Milisavljević-Ekonomski fakultet Beograd 1999.godina

2. Izborni Marketing, Zoran Tomić, Sveučilište u mostaru, Mostar, 2000 godina
3. Marketing Managment, Philip Kotler, Prentice Hall; 11 edition (May 2002)
(elektronska forma)
4. Istraživanje marketinga, Boris Tihi, Sarajevo 1995
5. Skripte iz predmeta » Osnovi marketinga «, Ekonomski fakultet u Sarajevu, 2008
godina
6. Internet izvori

13