PRAVNI FAKULTET-OSNOVNE STUDIJE

Tema:Izdravanje
(Seminarski rad)
Predmet: Porodino pravo

Mentor:
_______________________

Student:
_________________________

Sadraj:
Uvod....................................................................................................................... 1
1.Zajednike odredbe izdravanja..........................................................................2
2. Pojam izdravanja.............................................................................................. 2
2.1.Vrste izdravanja........................................................................................... 3
2.2. Pravna osnova izdravanja za djecu u sudskom postupku...........................3
3. Pravo na izdravanje.......................................................................................... 4
4. Izdravanje izmeu roditelja i djece...................................................................5
4.1.Izdravanje djece od strane roditelja.............................................................5
4.2. Izdravanje maloljetnog djeteta..................................................................7
4.3. Izdravanje punoljetnog djeteta...................................................................8
5. Izdravanje izmeu ostalih srodnika.................................................................10
5.1. Izdravanje djece od strane bake i djeda...................................................10
5.2. Izdravanje pastorka.................................................................................. 11
5.3. Izdravanje izmeu ostalih srodnika po krvi...............................................12
5.4. Izdravanje srodnika po usvojenju.............................................................12
5.5. Izdravanje branog partnera....................................................................13
5.6. Izdravanje vanbranih partnera................................................................14
5.7. Izdravanje majke i vanbranog djeteta.....................................................15
6. Redoslijed obveznika izdravanja.....................................................................15
7. Odreivanje izdravanja i ovrha izdravanja djece...........................................16
8.Uloga organa starateljstva u postupku u sporovima o izdravanju...................18
9. Problematika izdravanja u naturi....................................................................20
10. Prestanak prava na izdravanje......................................................................21
11. Izvrenje odluka o izdravanju.......................................................................22
Zakljuak.............................................................................................................. 24
Literatura............................................................................................................. 26

Uvod

Izdravanje (alimentacija) je porodinopravna ustanova koja se temelji na jednom od

osnovnih naela porodinog prava - naelu uzajamnog pomaganja svih lanova porodice
(naelo porodine solidarnosti). Sredstva za izdravanje se u pravilu daju dobrovoljno.
U svakom drutvu postoje odreena lica koja ne mogu sama da obezbjeuju sredstva
za svoje izdravanje, koja ak ne mogu da obezbijede dovoljno sredstava za zadovoljenje
osnovnih egzistencijalnih potreba. Drutvo je posebno zainteresovano da zatiti takva lica, jer
u tu kategoriju u prvom redu spadaju maloljetnici, odnosno djeca, a zatim i stara i samohrana
lica, kao i lica koja zbog oteane ekonomske situacije u drutvu ne mogu da nau zaposlenje
ili i pored toga to primaju dohodak, on nije dovoljan da im obezbijedi dovoljno sredstava za
ivot. Da bi se zatitila ova lica, drava je posebno regulisala tu oblast, propisujui obavezu
djece, roditelja i drugih srodnika da izdravaju jedni druge, kao i naine zatite tog prava i
njegovog ostvarenja, kao vid porodine solidarnosti. Ako lanovi porodice nisu u mogunosti
da izdravaju jedni druge, tu nastupa drava, odnosno drutvena zajednica, koja prua
neobezbijeenim lanovima porodice sredstva koja su im neophodna za izdravanje.
Danas, vie nego ranije, prisutna je kriza u drutvu, kako porodina, tako i drutvena.
Sve je vea stopa nezaposlenosti, dohodak koji zaposleni primaju je nizak, a novani iznosi
koji se daju na ime socijalne pomoi su nedovoljni za zadovoljenje osnovnih ivotnih potreba.
Prilike u porodicama se mijenjaju, sve je vei broj razvedenih brakova, dok porodina
solidarnost gubi znaaj kakav je nekada imala, pa je neophodno prinudnim propisima
regulisati te odnose.
Kod nas je obaveza izdravanja dosta iroko postavljena, jer ona ne tereti samo
lanove ue porodice, nego i druge srodnike, izvan najueg porodinog kruga, tako da bi se
moglo rei da ovdje nije rije samo o porodinoj, nego i o srodnikoj solidarnosti.1
Upravo u ovom radu bie rijei o pravu, odnosno obavezi, na zakonsko izdravanje,
koje je izraz porodine solidarnosti, ali je takoe ustanovljeno i u interesu drutvene
zajednice, zatim o zatiti ovog prava u parninom postupku i nainu ostvarenja u izvrnom
postupku, o licima koja su nosioci prava, odnosno obaveze zakonskog izdravanja, sa osvrtom
na prava djece utvrena meunarodnim evropskim konvencijama.
U ostatku seminarsko rada saznat emo vie o izdravanju te kako se ono primjenjuje,
na koje osobe, i na koji nain, te kada se moe ostvariti pravo na izdravanje , a kad ipak ne.

1 Ponjavic. Z, Porodicno pravo, Kragujevac, 2007, str. 314.

3

1.Zajednike odredbe izdravanja

to je izdravanje? Izdravanje je dunost i pravo roditelja i djece, branih i
izvanbranih partnera, ouha (maehe) i pastorka, te dunost bake i djeda u odnosu na unuke
(srodnika u ravnoj lozi).
Temeljno naelo na kojem je izgraen ovaj institut je naelo obiteljske solidarnosti,
prema kojemu bi izdravatelj i sam trebao osjeati potrebu da pomogne svom djetetu ili
drugom lanu obitelji. Naalost, ovo naelo stoji samo teoretski. Roditelji su esto u takvim
postupcima fokusirani jedno na drugo, inei sve to mogu ne bi li porazili ili ponizili ono
drugo, pri tome esto zaboravljajui temeljnu svrhu ovog instituta, a to je dobrobit njihove
djece.

2. Pojam izdravanja
Izdravanje (alimentacija2) je porodinopravna ustanova koja se temelji na jednom
od osnovnih naela porodinog prava naelu uzajamnog pomaganja svih lanova porodice.3
Sredstva za izdravanje u pravilu se daju dobrovoljno, prije svega zbog osjeajne povezanosti
lanova porodice, a tada pravo na izdravanje nije potrebno ostvarivati prisilno. Ako
potencijalni davatelj izdravanja nije spreman plaati izdravanje, ono se moe ostvarivati u
sudskom postupku.
Obveza izdravanja zajednika je obveza roditelja bez obzira na to ive li roditelji
zajedno ili ne, bez obzira na to jesu li djeca roena u braku ili ne, ali kad roditelji ne ive
zajedno, izdravanje esto postaje problem koji moraju rjeavati sudovi, kad dolazi do
pokuaja da se ta obveza izbjegne jer se ne shvaa da uloga roditelja ne prestaje onda kad
prestaje brak i osjeaji prema drugom roditelju, te obveza izdravanja postaje jo jedno od
sredstava kojim se vode ratovi i ucjene meu roditeljima, zaboravljajui pri tome na one o
kojima bi se u tim osjetljivim trenutcima trebalo najvie voditi rauna o djeci i njihovoj
dobrobiti, da i kroz taj segment djeca osjete sigurnost, da znaju da se roditelji nisu prestali
brinuti za njih i da su i dalje zatiena. Izdravanje je u svakom sluaju bitno jer ono
omoguuje laku materijalnu stranu ivota, ali je ono i nain da ovjek na konkretnom
primjeru pokae svoje pravo lice, svoju veliinu, svoje dostojanstvo4

2 Alimentacija = lat. alerem, hraniti

3 Naelo obiteljske solidarnosti
4

ivimo u vremenu kada se sve vei broj brakova razvodi i kad se postavlja pitanje
izdravanja. Premda bi se sredstva izdravanja trebala davati dobrovoljno, velik je broj
primjera da potencijalni davatelj izdravanja nije spreman plaati izdravanje i da se ono
mora ostvariti u sudskom postupku. Rijetki su primjeri potencijalnih davatelja izdravanja
koji prilikom razvoda braka dobrovoljno pristanu na davanje izdravanja i u sporazumu s
bivim branim drugom donesu odluku o pravednom iznosu plaanja izdravanja.
Naela za izdravanje djece od strane roditelja dijelom ureuje i Konvencija o
pravima djeteta. Konvencija o pravima djeteta navodi da su roditelji ili ostale osobe
odgovorne za dijete te da u pravom redu moraju osigurati, unutar svojih sposobnosti i
novanih mogunosti, ivotne uvjete nune za djetetov razvoj.5
Konvencija kao viestrani meunarodni ugovor obvezuje drave stranke uglavnom s
obzirom na najbitnija pitanja na koja nailazi dijete koje trai izdravanje. Od drave se
oekuje da djeci prui najveu moguu zatitu.
Prema ObZ izdravanje je dunost i pravo roditelja i djece, branih i izvanbranih
drugova, te krvnih i tazbinskih srodnika u ravnoj lozi, kada je to predvieno Zakonom.6

2.1.Vrste izdravanja
Vie je vrsta izdravanja, ovisno o tome koje su se osobe dune izdravati, pa tako postoji:

izdravanje izmeu roditelja i djece razlikujemo izdravanje djece od

roditelja i izdravanje roditelja od djece,

izdravanje izmeu ostalih srodnika razlikujemo izdravanje djece od bake i

djeda i izdravanje izmeu tazbinskih srodnika,

izdravanje branog druga,

izdravanje izvanbranog druga i izdravanje majke izvanbranog dijeteta,

izdravanje izmeu posvojitelja i posvojenika.

4 V. Savjetovanje, aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, godinjak 12, Zagreb, 2005.,
str. 734
5 Konvencija o pravima djeteta, l. 27.
6 PZ, l. 206.
5

2.2. Pravna osnova izdravanja za djecu u sudskom postupku7

Porodinopravno izdravanje djece u ima pravne izvore u Ustavu BiH, Konvenciji o
pravima djeteta i u Porodinom zakonu kao osnovnom zakonskom izvoru. Radi ostvarivanja
djetetova prava na izdravanje, pored navedenih pravnih izvora, primjenjuju se i odredbe
drugih zakona. To su, primjerice, Zakon o parninom postupku 8, Ovrni zakon9, Zakon o
obveznim odnosima10, Zakon o socijalnoj skrbi11, kao i svi oni zakonski i provedbeni propisi
ija je primjena nuna za ostvarivanje prava, odnosno za provedbu i tumaenje
obiteljskopravnih odredaba o izdravanju.

3. Pravo na izdravanje
Izdravanje u najopijem smislu rijei proistie iz porodinih odnosa i oznaava
obavezu jednog lica da obezbijedi sredstva za ivot drugom licu kome je to potrebno, a u
pravnom smislu rijei, izdravanje je samo ona obaveza koja je snabdjevena pravnom
sankcijom, odnosno mogunocu intervencije drave koja joj mora osigurati potovanje.12
Pravo fizikog lica, koje samo ne moe obezbijediti svoje potrebe za bioloki i
duhovni razvitak, da trai i obaveza jednog ili vie lica da mu redovno ubudue daju sredstva
za zadovoljenje tih potreba, u naturalnom obliku ili novcu, je izdravanje. 13 U teoriji moemo
da sretnemo i druge sline definicije izdravanja, prema kojima je, npr. obligacija izdravanja
pravni odnos izmeu dvije odreene strane u kome jedna strana (povjerilac izdravanja) ima

7 V. Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu, br.5, Zagreb, 2004., str. 942

8 Narodne novine, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03.
9 ibid. , 57/96, 29/99, 42/00, 173/03
10 ibid. , 53/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96;Slubeni list SFRJ, 29/87, 39/85, 46/85, 57/89.

11 Narodne novine, op.cit. (bilj.7), 73/9, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03.

12 Ponjavic, Z, nav. djelo, str. 316.
13 Babic, I., Komentar porodicnog zakona, Sarajevo, 1990., str. 523.
6

pravo da zahtijeva od druge strane (dunik izdravanja) odreeno davanje, koje se sastoji u
obezbjeenju sredstava za zadovoljenje osnovnih ivotnih potreba.14
Ono to se provlai kroz obije definicije, jeste zapravo sam cilj izdravanja, a to je
obezbjeenje minimalnih uslova za ivot, kako bi se osigurala egzistencija povjerioca
izdravanja. Upravo zbog toga, norme kojima je ureeno zakonsko izdravanje jesu
imperativne prirode i sami subjekti ovog prava ne mogu da ga se odreknu 15, odnosno, dunik
izdravanja ne moe da se sporazumije sa povjeriocem kako ne bi morao da vri svoju
dunost. Pravo izdravanja je osobno (lino) pravo, ne moe se prenostiti poslovima inter
vivos, ni mortis causa, ono ne moe da bude predmet prinudnog izvrenja, niti je dozvoljena
kompenzacija sa bilo kojom drugom novanom obavezom. Upravo zato to je ovdje rije o
osobnom (linom) pravu, ono nije podlono zastarjelosti, ali mogu da zastare potraivanja
povremenih davanja, za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja. Izdravanje se
daje za budue potrebe, tj. od dana podnoenja tube, poto se pretpostavlja da, ako neko nije
traio izdravanje ranije, nije mu ni trebalo.16
Zakonsko izdravanje ureeno je normama Porodinog zakona, koje su, kao to je ve
reeno, imperativne prirode. Porodini zakon, osim to sadri materijalnopravne norme,
sadri i procesnopravne norme, tj. ovim zakonom je ureen i poseban postupak u parnicama
za izdravanje. Odredbama PZ-a ureeni su odnosi izmeu branih i vanbranih partnera,
roditelja i djece i ostalih srodnika koji imaju dunost i pravo da se meusobno izdravaju, a
samim tim odreena su i lica koja imaju pravo na pokretanje postupka za izdravanje, uslovi
za pokretanje postupka, rokovi, nain odreivanja izdravanja, uloga organa starateljstva u
ovom postupku, mjere obezbjeenja koje sud moe da izrekne.

14 Drakic, M., Porodicno prava i prava deteta, Beograd, 2009., str. 355.
15 l. 231. st. 3. PZ RS (Sl.gl. RS, br. 54/o2); Smisao odredbe da je pravno nitavo
odricanje od pravana izdravanje iz clana 35. Osnovnog zakona o odnosima roditelja i
djece, koja se protee i na ostale
bracne srodnike u pravoj ushodnoj i nishodnoj liniji kao i izme_u brace i sestara u pogledu
izdravanja
maloljetne djece (clan 32) je u tome da se niko ne moe odreci prava od koga zavisi
njegova ivotna
egzistencija, pa se ta analogija mora primijeniti i u odnosima izme_u bracnih drugova.
(Odluka VS
BiH, Gz. 73/74 od 13.2.1975. Bilten VS BiH, broj 30/75 i ZSO, I, 4. 460), Babic, I, nav. djelo,
str. 527.

16 l. 263. st. 2. PZ RS (Sl.gl. RS, br. 54/o2); odredba ovog clana se analogno primjenjuje i
na slucajkada se tuba za izdravanje podnosi prvi put.

4. Izdravanje izmeu roditelja i djece

Roditelji i djeca najblii su krvni srodnici. Roditelji pomau djeci: odgajaju ih,
obrazuju i izdravaju, te tako pripremaju za samostalan ivot. Odgovornost roditelja
vremenski je ograniena, ovisno o okolnostima pojedinog sluaja: dobi djeteta, njegovom
zdravstvenom stanju, nainu ivota, elji sposobnostima djeteta da se koluje, te socijalnim
mogunostima cijele obitelji.
Obveza izdravanja izmeu roditelja i djece je meusobna. Naelo obiteljske
solidarnosti koje se temelji prije svega na emotivnim sastavnicama, moralno obvezuje djecu
da budu obzirna prema svojim roditeljima, a punoljetnu djecu obvezuje pravno da u skladu sa
zakonskim pretpostavkama izdravaju svoje roditelje ako roditelji nemaju dovoljno sredstava
za vlastito izdravanje.

4.1.Izdravanje djece od strane roditelja

Jedno od prava djeteta je pravo na ivotni standard, primjeren djetetovom
tjelesnom, duevnom, duhovnom, udorednom i drutvenom razvoju. Pri tome su roditelji
prije svih odgovorni osigurati unutar svojih sposobnosti i novanih mogunosti ivotne uvjete
nune za djetetov razvoj. 17
Ostvarenje odgovarajuih ivotnih uvjeta djetetu znai zadovoljavanje njegovih
primarnih egzistencijalnih potreba i predstavlja materijalnu osnovicu za ostvarenje mnogih
drugih djetetovih prava.18
izdravanje djeteta dio je sadraja roditeljske skrbi jer je izdravanje djeteta dunost
i pravo roditelja.19 Zbog naela zajednike odgovornosti oba roditelja za skrb o djetetu
dunost izdravanja tereti oba roditelja neovisno o tome ivi li dijete s njima ili ne, kao i u
sluajevima kada na temelju odluke nadlenog tijela samo jedan roditelj skrbi o djetetu.
injenica da je roditelj lien roditeljske skrbi, da mu je roditeljska skrb ograniena
ili da je ne ispunjava ne oslobaa ga obveze izdravanja djeteta 20 jer se izdravanjem
osigurava djetetova materijalna egzistencija. To je ujedno jedini sadraj roditeljske skrbi koji
17 Konvencija o pravima djeteta, op.cit. (bilj.4), l. 27. st. 1. i 2
18 Pravo na zdravlje, pravo na obrazovanje i dr.
19 PZ, op.cit. (bilj.5), l. 98 st. 2.
20 ibid. , l. 212. PZ
8

preostaje nakon njegova lienja. Uz to, dijete koje se nalazi u nepovoljnom ivotnom stanju
jer mu roditelj ne moe osigurati kvalitetnu roditeljsku skrb ne treba liiti izdravanja od
roditelja koji mu je to sposoban pruiti.
Svako dijete ima pravo na izdravanje od svojih roditelja. Ako nakon prestanka
porodone zajednice jedno dijete ivi s jednim, a drugo s drugim roditeljem, roditelji se ne
mogu osloboditi zakonske obveze izdravanja preuzimanjem obveze da u cijelosti izdravaju
samo neku od vie djece.
Prema sudskoj praksi: u parnici u kojoj se odluuje o izdravanju djece po
nalaenju ovoga suda, nema mjesta meusobnom prebijanju obveze izdravanja koja tereti
jednog od roditelja u pogledu odreenog djeteta koje je povjereno drugom roditelju sa
obvezom tog drugog roditelja u pogledu izdravanja onog djeteta koje je povjereno prvom
roditelju, a to stoga jer se u takvom sluaju kakav postoji u ovoj parnici radi o obveznom
izdravanju koje tereti razliite osobe (oba roditelja) prema razliitim ovlatenicima
izdravanja (njihova djeca), a iz rezultata dosadanjeg postupka moglo bi se zakljuiti da su
nii sudovi poli od pogrenog pravnog pristupa da se obveze stranaka u pogledu izdravanja
djece koja su povjerena onom drugom roditelju mogu meusobno prebijati.21
Roditeljska odgovornost za izdravanje djeteta ovisi, pored mogunosti roditelja, i o
djetetovim potrebama, a uz to se mijenja kako dijete odrasta. U ostvarenju prava maloljetnog
djeteta na izdravanje iroke ovlasti imaju nadlena tijela koja prema potrebi tite djetetovu
dobrobit, ponekad i mimo ili ak protiv volje roditelja.
Ponekad se dunost roditelja da izdravaju djecu protee i nakon punoljetnosti
djeteta. Bez obzira na to je li dijete maloljetno ili punoljetno eventualno neprimjerno
ponaanje djeteta prema roditeljima (grubo, bez potivanja) ne utjee na ostvarivanje prava
djeteta na izdravanje. Zbog takvog ponaanja djeteta roditelji bi mogli obavijestiti centar za
socijalnu skrb da je potrebno primijeniti neku od porodinopravnih (obiteljskopravnih) mjera
za zatitu osobnih interesa djeteta, a u najgorem sluaju zatraiti smjetaj djeteta u ustanovu
socijalne skrbi jer nisu u mogunosti sami valjano odgajati dijete.
Dunost roditelja da izdravaju svoje dijete razlikuje se ovisno o tome je li dijete
maloljetno ili punoljetno.

4.2. Izdravanje maloljetnog djeteta

21 VSRH, Rev 364/1991. 28.3.1991., VSRH PSP 2/40. Presuda preuzeta s www.sudskapraksa.vrshr.hr,
13.3.2006.

Roditelji su uvijek duni izdravati svoje maloljetno dijete 22 bez obzira na to jesu li
zaposleni, uvijek kad su radno sposobni.23 Takoer, roditelji su duni izdravati svoje
maloljetno dijete i kada ono zavri osnovno (obvezno) kolovanje, iako ono moda i ne
nastavlja kolovanje.
Ako dijete ima vlastite prihode, ono je duno pridonositi za svoje izdravanje. 24
Prihode dijete moe ostvariti od rada, imovine koju je steklo radom, nasljedstvom,
darovanjem ili na nekoj drugoj pravnoj osnovi. Prihode djeteta roditelji mogu koristiti za
njegovo izdravanje bez prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb. Ako bi roditelji eljeli
otuiti ili opteretiti imovinu djeteta za njihovo izdravanje potrebno im je odobrenje centra za
socijalnu skrb. Centar za socijalnu skrb procijeniti e injenino stanje, te utvrditi je li u
interesu djeteta sauvati imovinu ili zadiranjem u novanu glavnicu, odnosno u nekretnine
sauvati ivotni standard ili ak egzistenciju djeteta.
Za prihode koje dijete steklo radom nakon petnaeste godine ivota vrijede drugaija
pravila. Rad moe biti povremeni, honorarni posao (bez zasnivanja radnog odnosa) ili stalni
radni odnos kojeg dijete moe zasnovati ako je starije od petnaest godina i uz pristanak svojeg
zakonskog zastupnika.
Zapoljavanje maloljetnika ureuje Zakon o radu. Prema njemu, maloljetnik mlai
od petnaest godina smije samo iznimno, uz prethodno odobrenje inspektora rada, uz naplatu
sudjelovati u snimanju filmova, pripremanju i izvoenju umjetnikih, scenskih ili drugih
slinih dijela na nain, u opsegu i na poslovima koji ne ugroavaju njegovo zdravlje,
udorednost, kolovanje ili razvoj. Maloljetnik stariji od petnaest godina smije samo uz
odobrenje svojeg zakonskog zastupnika sklopiti ugovor o radu, a ako ima skrbnika, odobrenje
mora dati i centar za socijalnu skrb. Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji bi
mogli ugroziti njegovo zdravlje ili udoree.
Iako je prije svega interes djeteta nastavak kolovanja, neka djeca ne pokazuju
interes za izobrazbu, a ponekad su ivotne okolnosti obitelji takve da obitelj ne moe plaati
nastavak kolovanja djeteta. Kod djece koje se bave poslom koji donose velike prihode (poput
profesionalnih sportaa, umjetnika i sl.) ne bi bilo pravedno da dijete u cijelosti trai
izdravanje od roditelja iako i samo ima dostatne prihode. Stoga, dijete koje ima prihode mora
pridonositi svojem izdravanju.
Zapoljavanje bi trebalo biti vie iznimka nego pravilo: bez obzira na poneke na
prvi pogled primamljive prednosti zapoljavanja (manekenska, sportska ili glumaka
karijera), za dobrobit je maloljetnika da produi kolovanje i nakon obveznog kolovanja.

22 PZ, op.cit. (bilj.5), l.209.

23 ibid. , l. 232. st. 2.
24 ibid. , l. 211.
10

Dijete od preranog zapoljavanja te ekonomskog iskoritavanja titi i Europska socijalna

povelja, ugovori Meunarodne organizacije rada i l. 32. Konvencije o pravima djeteta.
Dunost izdravanja u pravilu se protee do dobi do koje se smatra da dijete postaje
zrelo do nastupanja punoljetnosti, tj. dok dijete ne navri osamnaest godina ivota.
injenica da je dijete sklopilo brak, ili zasnovalo izvanbranu zajednicu ne oslobaa
roditelje dunosti izdravanja djeteta, no na temelju PZ ta njihova slunost postaje
supsidijarna: tek ako dijete ne ostvari pravo na uzdravanje od branog ili izvanbranog
partnera, duni su ga izdravati njegovi roditelji.

4.3. Izdravanje punoljetnog djeteta

Odgovornost roditelja za dijete u obliku izdravanja moe se produiti i nakon to
dijete postane punoljetno, odnosno nakon prestanka roditeljske skrbi. Za izdravanje
punoljetnog djeteta PZ propisuje dodatne pretpostavke:

da se dijete koluje, te da redovito i uredno ispunjava svoje obveze, ili

da je punoljetno dijete zavrilo obrazovanje, a ne moe se zaposliti, ili

da je punoljetno dijete nesposobno za rad zbog bolesti, mentalnog ili tjelesnog

oteenja.

U sva tri sluaja roditelji su duni izdravati dijete u skladu sa svojim mogunostima,
tako da je njihova obveza ogranienija nego kad je dijete maloljetno. I za punoljetnu djecu
vrijedi pravilo da je dijete koje ima prihode duno pridonositi za svoje izdravanje.

kolovanje djece jedna je od najvanijih zadaa roditelja. PZ propisuje da su

roditelji duni izdravati punoljetno dijete koje se koluje. Ono moe pohaati srednju kolu,
sveuilini ili struni studij, a bitno je da redovito i uredno ispunjava svoje obveze u skladu s
posebnim propisima.25
Od djeteta se zahtjeva da redovito i uredno ispunjava svoje obveze kako bi
opravdalo materijalna odricanja roditelja u ivotnom razdoblju kada je ve steklo poslovnu
sposobnost. Ako dijete ne ispunjava svoje obveze iz studija, izgubiti e pravo na izdravanje
te mu preostaje da se zaposli. Svejedno je kako dijete studira redovito ili izvanredno.

25 ibid. , l. 210. st. 1.

11

Posebni propisi mogu biti zakoni koji ureuju srednjokolsko ili visoko
obrazovanje, ali i interni propisi obrazovne institucije (statuti, pravilnici i sl.). Razni teajevi
ne ubrajaju se u pojam kolovanja.
Prema PZ gubitak jedne kolske godine ne mora znaiti gubitak prava na
izdravanje ako je do njega dolo zbog opravdanih razloga (trudnoe, bolesti i sl.).
Zakonska je obveza djeteta, nadlenih tijela i pravnih osoba da roditelju daju
podatak o tome ispunjava li dijete redovno i uredno svoje obveze, odnosno koluje li se. 26
Obveza djeteta je vie moralne naravi, a iskazuje oekivanje zakonodavca da dijete prema
roditelju koji ga izdrava ima iskren odnos. Kad ne bi postojala obveza nadlenih tijela i
pravnih osoba, roditelj bi prvo morao pokrenuti sudski postupak za prestanak obveze
izdravanja u kojemu bi tek sud bio ovlaten pribaviti traene podatke, a to bi se protivilo
naelu procesne ekonomije. Ovako roditelj unaprijed moe saznati je li njegov zahtjev za
prestanak izdravanja osnovan i u skladu s time pokrenuti sudski postupak.
Zbog rasprostranjenog problema nezaposlenosti, produena je obveza roditelja da
izdravaju dijete i godinu dana nakon zavrenog obrazovanja, ako se dijete ne moe
zaposliti.27 Na ovaj nain se mladoj osobi prua dovoljno vremensko razdoblje da nae posao
za koji se kolovala ili da nakon kratkotrajnog prestanka kolovanja iskoristi jednogodinje
razdoblje kako bi ponovo poela redovito i uredno ispunjavati svoje obveze iz kolovanja, te
tako stvorila pretpostavke za nastavak uzdravanja od strane roditelja. Prigovor odredbi moe
se uputiti zbog toga to je drutveni problem nezaposlenosti mladih privremeno rijeila na
teret roditelja.
U treu skupinu punoljetne djece koju su roditelji duni izdravati ubrajaju se djeca
koja zbog bolesti, mentalnog ili tjelesnog oteenja nisu sposobna za rad. Neovisno o tome je
li dijete lieno poslovne sposobnosti, te imaju li roditelji roditeljsku skrb nad svojim
punoljetnim djetetom, dovoljno je da se u sudskom postupku za izdravanje utvrdi injenino
stanje prema kojemu je dijete nesposobno za rad. Roditelji su duni izdravati dijete dok
njegova nesposobnost za red traje, odnosno dok za to imaju mogunosti. Ako roditelji nemaju
mogunosti za izdravanje djeteta, skrb o bolesnoj, mentalno ili tjelesno oteenoj osobi
trebali bi preuzeti socijalni fondovi.

5. Izdravanje izmeu ostalih srodnika

26 ibid. , l. 210. st. 4

27 ibid. , l. 210. , st.2
12

Izdravanje izmeu ostalih srodnika odnosi se na uzdravanje djece od bake i djeda,

te na izdravanje izmeu tazbinskih srodnika koje je ogranieno na meusobnu obvezu
izdravanja izmeu maehe, ouha i pastoradi.

5.1. Izdravanje djece od strane bake i djeda

Baka i djed najblii su srodnici djeteta nakon roditelja. Izmeu unuka i bake,
odnosno djeda, u pravilu se razvijaju topli emotivni odnosi, a oni u obiteljskom pravu imaju i
svoj pravni izraz u obvezi bake i djeda da uzdravaju svoga unuka ili unuku, u pravu bake i
djeda na susrete i druenje s unukom28 kao i u mogunosti da baka i djed utjeu da se ne
posvoji unuk ili unuka koje je rodilo njihovo maloljetno dijete. 29 No, pored toga, baka i djed
te unuci su zakonski nasljednici ako nema bliih nasljednika.
Baka i djed duni su izdravati svojega unuka ili unuku:

ako roditelj po kojemu su oni baka, odnosno djed, ne uzdrava dijete,

ako baka, odnosno djed, imaju mogunosti za uzdravanje, te

ako je dijete maloljetno ili kad je dijete punoljetno, a ispunjene su pretpostavke iz

l. 216. PZfBiH.30

Sve navedene pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno.

Obveza bake i djeda je supsidijarna, do nje dolazi tek ako roditelji po kojemu su
srodni ne izdrava dijete. Oito je da su baka i djed duni izdravati unuka pod istim
pretpostavkama kao i roditelji, osim to se izdravanje odreuje uvijek prema mogunostima
bake i djeda, dok su roditelji duni izdravati maloljetno dijete u svakom sluaju kad su radno
sposobni. U tom dijelu je obveze bake i djeda neto slabija, u smislu da visina iznosa
izdravanja na koju su baka i djed obvezni moe biti nia ako su njihove mogunosti manje.
Nije relevantan razlog zato roditelj ne izdrava dijete: zato to izbjegava plaanje,
iako ima sredstva, nemaran je ili objektivno sprijeen prije svega titi se djetetova
materijalna sigurnost.

28 ibid. , l. 107., st. 1

29 ibid. , l. 125., st. 4
30 Da se koluje nakon punoljetnosti, do godinu dana nakon to je punoljetni unuk zavrio
obrazovanje, a ne moe se zaposliti, ili ako punoljetni unuk zbog bolesti, mentalnog ili tjelesnog
oteenja nije sposoban za rad.
13

Odredbe koje se odnose na poetak izdravanja, te na prestanak izdravanja, iste su

kao i za roditelja koji ne plaa izdravanje.

Da bi se uspostavila dunost djeda i bake, potrebno je njihovu obvezu utvrditi u

sudskom postupku.
Dijete moe baku i djeda tuiti na izdravanje u istom postupku u kojem trai
izdravanje od roditelja po kojem su mu oni baka ili djed, ako uini vjerojatnim da roditelj
nije u mogunosti u potpunosti zadovoljiti njegove potrebe za izdravanjem.31 Razlog tome
mogao bi biti jer je roditelj nezaposlen, ima male prihode, vie djece koje treba izdravati i sl.
Nema zapreke da dijete tui djeda i baku i u odvojenom postupku, nakon to se
ispostavi da mu roditelj ne plaa uzdravanje ili to ne ini u visini koja je odreena u ovrnoj
ispravi.
Baka i djed istovremeno su obveznici izdravanja, pa bi u istom sudskom postupku
mogli oboje obuhvaeni tubenim zahtjevom. Sud e procijeniti prema kojemu od njih i u
kojem opsegu e dosuditi izdravanje. Postoji mogunost da jedan od njih plaa cjelokupan
iznos izdravanja, ili da cjelokupan iznos bude podijeljen na njih dvoje, ovisno o
mogunostima svakoga od njih.

5.2. Izdravanje pastorka

Izmeu tazbinskih srodnika meusobna obveza uzdravanja ograniena je samo
izmeu pojedinih srodnika prvoga stupnja ravne loze (ouha ili maehe i pastoraka). U
suvremeno vrijeme poveava se broj razvoda brakova, nakon kojih je esta pojava zasnivanje
novih obitelji (tzv. uzastopne obitelji). U novome braku brani drugovi, odnosno maeha ili
ouh preuzimaju socijalnu i psiholoku ulogu drugoga roditelja. Sklapanjem braka s
roditeljem djeteta nastaje za njih dunost izdravanja maloljetnog pastorka, odnosno pastorke.
Po hrvatskim propisima oni ne stjeu roditeljsku skrb, tj. ne stjeu nikakva prava iz roditeljske
skrbi prema djetetu svog branog druga.
Sklapanjem braka s osobom koja je ve postala roditelj nastaje obveza izdravanja
maehe, odnosno ouha prema pastorku.
Obveza izdravanja traje sve dok je pastorak maloljetan. Ona je po svojoj prirodi
supsidijarna, odnosno uspostavlja se tak ako dijete ne moe izdravanje od roditelja (s kojim
ivi i onoga s kojim ne ivi) ili od bake i djeda. Moe se dogoditi i da do odreenog iznosa
dijete izdravaju krvni srodnici, a preostalu razliku koja je potrebna za zadovoljavanje
ivotnih potreba djeteta isplauje maeha odnosno ouh.
31 ObZ, op.cit. (bilj. 5), l. 229., st. 2 i 3.
14

Zakon ne predvia kao pretpostavku da pastorak ili pastorka ive zajedno s

maehom odnosno s ouhom, to znai da je sama injenica tazbinskog srodstva dostatna za
uspostavljanje obveze izdravanja.
Neki uinci tazbinskog srodstva traju i nakon prestanka braka, no uinci na
podruju izdravanja ovisni su o nainu na koji je brak prestao. Ako je bak prestao razvodom
ili ponitajem, obveza izdravanja maehe/ouha prema pastorku prestaje danom kada je brak
prestao.32 U sluajevima kada je brak prestao smru, relevantno je jesu li maeha/ouh i
pastorak u smrti ivjeli zajedno. Tada e oni i nakon smrti djetetova roditelja ostati ivjeti s
maehom/ouhom u obiteljskoj (porodinoj) zajednici. Ovdje je oito kako se pri ureenju
izdravanja vodi rauna o faktinim odnosima u obitelji.

5.3. Izdravanje izmeu ostalih srodnika po krvi

Zakon predvia i obavezu izdravanja izmeu ostalih srodnika u pravoj liniji, kao i
izmeu brae i sestara te brae i sestara po ocu ili majci.
Obaveza izdravanja izmeu brae i sestara u smislu l.237 PZ BiH postoji prema
maloljetnoj brai i sestrama, te punoljetnim koji nisu sposobni za rad, nemaju dovoljno
sredstava za ivot niti ih mogu ostvariti iz svoje imovine. Dunost doprinoenja izdravanju
imaju kako punoljetna, tako i maloljetna braa i sestre, u skladu sa mogunostima. Pravo na
izdravanje ostvaruje se redoslijedom kojim se srodnici pozivaju na nasljedstvo. Tako e
obaveza brae i sestara npr, biti ispred obaveze djeda i babe, ukoliko maloljetnik nema
roditelja. Ako je vie lica istog stepena srodstva obavezno na davanje izdravanja, obaveza se
meu njima rasporeuje srazmjerno njihovim mogunostima (l.238, st.2 PZ).

5.4. Izdravanje srodnika po usvojenju

Obaveza izdravanja izmeu usvojioca i usvojenika postoji bez obzira da li se radi o
nepotpunom ili potpunom usvojenju, a zasniva se na principu reciprociteta. Meutim, meu
njima postoje neke razlike.
Kod nepotpunog usvojenja obaveza izdravanja postoji izmeu usvojica i usvojenika i
njegovih potomaka. Obaveza ne postoji prema srodnicima usvojioca. Kod ovog usvojenja
meusobna obaveza izdravanja izmeu usvojenika i njegovih prirodnih srodnika se ne gasi
ve miruje.

32 Danom kad je presuda o razvodu ili ponitaju braka postala pravomona.

15

Kod potpunog usvojenja obaveza izdravanja postoji izmeu usvojioca i njegovih

srodnika i usvojenika i njegovih potomaka, identino obavezi izdravanja izmeu krvnih
srodnika.

5.5. Izdravanje branog partnera

Brani partner koji nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe ostvariti iz svoje
imovine, a nesposoban je za rad ili se ne moe zaposliti, ima pravo na izdravanje od svog
branog druga srazmjerno njegovim mogunostima. (l.239 PZ) Ova odredba normira
izdravanje branih partnera tokom braka i nakon razvoda braka. Dakle, uslovi za ostvarenje
izdravanja su:
- da brani drug nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe ostvariti iz svoje
imovine;
- da je nesposoban za rad ili se ne moe zaposliti.
Obaveza izdravanja branih partnera je obostrana, odnosno postoji u korist onog
branog partnera koji ne moe sebi osigurati sredstva za egzistenciju. Pitanje egzistencijalnih
potreba je faktiko pitanje mijenja se od sluaja do sluaja ovisno o linosti na koju se
odnose (npr. zdrava ili bolesna osoba i sl), kao i objektivnih okolnosti (kriza ili prosperitet, rat
ili mir itd). Zbog toga sud postojanje ovog uslova mora utvrivati u sklopu svih navedenih
okolnosti.
U pravu niza evropskih zemalja intencija zakonodavca je da zatiti standard branog
partnera nakon razvoda braka, kako on ne bi bio loiji nego u braku. Zbog toga se predvia
izdravanje za prelazni period dok se brani partner okvalificira i zaposli, u sluaju dugog
trajanja braka kada brani partner ne moe samostalno da se izdrava zbog starosti, bolesti,
brige o djeci itd. U drugim zakonima se kao osnovni kriteriji pri odreivanju izdravanja
navode potrebe povjerioca i mogunosti dunika izdravanja, te trajanje braka (Danska),
finansijske potrebe, starost, bolest, mogunost zarade (Holandija) itd.
PZ BiH je naelno odustao od krivice za razvod braka kao uvjeta od kojeg zavisi
pravo na izdravanje, ali je normirao da pravo na izdravanje ne ostvari brani partner koji se
bez ozbiljnog povoda od strane drugog branog partnera grubo i nedolino ponaao u
branoj zajednici, ili ako bi njegov zahtjev za izdravanje predstavljao oitu nepravdu za
drugog branog partnera (l.241). Formulacija ove odredbe je elastina, pa sudu daje vrlo
iroka ovlatenja da uskrati ili dosudi pravo na izdravanje. Pod oitom nepravdom se
najee podrazumijeva kratko trajanje braka, neuspostavljanje faktike zajednice ili kada se
iz okolnosti sluaja moe zakljuiti da je brak i zakljuen sa ciljem osiguranja imovinske
koristi.
U uporednom pravu krivica za razvod braka se sve rjee nalazi meu pretpostavkama
zbog kojih se ne moe ostvariti pravo na izdravanje.
16

Pored iznesenih uvjeta na strani branog partnera povjerioca izdravanja, Zakon

predvia jo jedan na strani dunika izdravanja. Prema l.239 PZ BiH, brani partner ima
pravo na izdravanje od svog branog partnera srazmjerno njegovim mogunostima. U
pravilu se mogunosti branog partnera shvataju kao stvarne materijalne mogunosti.
Vrijeme postavljanja zahtjeva za izdravanje je naelno najkasnije do zakljuenja
glavne rasprave u brakorazvodnom postupku. Samo izuzetno, zahtjev se moe postaviti u
roku od 3 godine nakon prestanka braka, ali ako su uslovi za izdravanje postojali u vrijeme
zakljuenja glavne rasprave i bez prestanka trajali do zakljuenja glavne rasprave u parnici za
izdravanje.
Prema l.244 st.1 PZ BiH, sud moe odluiti da obaveza izdravanja branog partnera
traje odreeno vrijeme, naroito u sluaju kad je brak trajao krae vrijeme, ili kada je trailac
izdravanja u mogunosti da u dogledno vrijeme na drugi nain osigura sredstva za ivot. Isti
lan u st. 2 dozvoljava mogunost produenja obaveze izdravanja u odreenim, odnosno
opravdanim sluajevima.
U dijelu uporednog prava (Danska, Holandija, vedska) ne ograniava se trajanje
izdravanja, ali samo u posebnim okolnostima. Zakonodavstvo Danske predvia gornju
granicu od 10 godina. U Holandiji se razmatra mogunost vremenskog ogranienja obaveze
izdravanja. U drugoj grupi zakonodavstava vremenski se ograniava ova obaveza, npr. u
Norvekoj 3 godine, Engleskoj 3-5 godina, Belgiji 3-6 mjeseci.
Sud moe odbiti zahtjev za izdravanje ukoliko su brani partneri kroz dui period
odvojenog ivota samostalno sticali sredstva za ivot, ili ako se utvrdi da brani partner koji
trai izdravanje prestankom braka koji je trajao krae vrijeme nije doveden u tei materijalni
poloaj od onoga u kome se nalazio prilikom stupanja u brak. (l.243 PZ).
Izdravanje branog partnera iz nepostojeeg braka u naem pravu ne postoji,
obzirom da ovakav brak ne proizvodi nikakva dejstva. U sluaju ponitenja braka, odnosi
branih partnera rjeavaju se analogno kao kod razvoda braka, to se odnosi i na pravo
izdravanja. Normirana je mogunost suda da odbije zahtjev za izdravanje ako bi ta obaveza
predstavljala oitu nepravdu za drugog branog partnera. Dakle, u ovom sluaju izostavljeno
je grubo i nedolino ponaanje kao razlog zbog kojeg sud moe odbiti zahtjev za
izdravanje.
Pravo na izdravanje prestaje ako razvedeni brani partner ili brani partner iz
ponitenog braka zakljui novi brak, ili ako sud utvrdi da je postao nedostojan tog prava
(l.245). U literaturi se nedostojnim oznaava onaj ko kontinuirano oteuje interese biveg
branog partnera, nanosi tetu njegovom zdravlju, imovini i sl. Razlozi zbog kojih se jedno
lice smatra nedostojnim su voenje neasnog i nemoralnog ivota, te teki prestupi protiv
davaoca izdravanja. U pravu itavog niza zemalja razlog prestanka obaveze izdravanja je

17

postojanje vanbrane zajednice. Pored ovoga, izdravanje prestaje i kada prestane neka od
pretpostavki za njegovo postojanje, odnosno kada se okolnosti promijene.

5.6. Izdravanje vanbranih partnera

Vanbrana zajednica je u smislu l.14 PZ BiH izjednaena sa brakom u pogledu prava
na meusobno izdravanje i drugih imovinskopravnih odnosa. Uslov za priznanje ovih
dejstava vanbrane zajednice jeste da je ona trajala due vrijeme. Tuba za izdravanje moe
se podnijeti u roku od 3 godine od prestanka vanbrane zajednice. Irelevantno je da li
vanbrani partneri imaju djecu. Sud moe odbiti zahtjev za izdravanje iz identinih razloga
kao kod braka. Takoer sud moe odluiti da obaveza izdravanja traje odreeno vrijeme.
Pravo prestaje iz istih razloga kao i kod izdravanja nakon braka.

5.7. Izdravanje majke i vanbranog djeteta

Vanbrani otac je duan doprinositi izdravanju majke svog vanbranog djeteta bez
obzira na to da li je vanbrana zajednica postojala ili ne. Duan je srazmjerno svojim
mogunostima izdravati majku 3 mjeseca prije i 12 mjeseci nakon poroaja, ako ona nema
dovoljno sredstava za ivot (l.250 PZ BiH).

6. Redoslijed obveznika izdravanja

Roditelji djeteta koje nije u braku ili nije zasnovalo izvanbranu zajednicu prvi su
pozvani na izdravanje svoga djeteta.33
No, ako je dijete sklopilo brak ili zasnovalo izvanbranu zajednicu, prvi je od svih
pozvan plaati izdravanje brani, odnosno izvanbrani partner. Pravo na izdravanje
ostvaruje se od branog, izvanbranog partnera prije izdravanja od srodnika.34 Ovo pravilo
primjenjuje se bez obzira radi li se o izdravanju maloljetne ili punoljetne osobe, sve dok
postoj pretpostavke da ta osoba zatrai, ali i dobije izdravanje. Nakon prestanka tih
pretpostavki (isteka roka u kojem se moe traiti izdravanja, nemogunost davatelja da da je
izdravanje i sl.) ponovno se uspostavlja obveza izdravanja srodnika.
Zakonom je propisana supsidijarna odgovornost bake i djeda koji su duni
izdravati unuka kao njegov roditelj, ako roditelj ne izdrava dijete. 35 Iz zakonskog izriaja
oito je da je obveza bake i djeda istovremena. Nakon to tuitelj (dijete) u sudskom postupku
33 ObZ, op.cit. (bilj.5), l. 209.
34 ibid. , l. 227. st. 1.
18

dokae da roditelj ne moe plaati ili ne plaa izdravanje, moe zatraiti plaanje izdravanje
ili od bake ili od djeda po tom roditelju, ili ako sredstva koja ne moe ostvariti od jednog nisu
dostatna, od oboje istovremeno. Tubeni zahtjev ovisit e o procjeni djetetova zakonskog
zastupnika, to je najpovoljnije za dijete, kako bi se ostvario djetetov najbolji interes. Sud e
procijeniti na koji iznos e obvezati tuenika jer se obveza izdravanja dijeli prema
mogunostima svakog pojedinog dunika kad su oni istovremeno duni izdravati dijete. 36
Treba voditi rauna o razliitosti obveze izdravanja ouh i maeha duni su
izdravati dijete samo do punoljetnosti, a baka i djed i nakon punoljetnosti, pod istim
pretpostavkama kao i roditelji. Svi mogui davatelji izdravanja duni su izdravati dijete
samo ako zato imaju mogunosti.

7. Odreivanje izdravanja i ovrha izdravanja djece

Idravanje je strogo osobna obveza. Ono se ne moe prenijeti ugovorom (inter vivos
ni mortis causa) na drugu osobu. Ako davatelj izdravanja umre, njegova obveza izdravanja
ne prelazi na njegove nasljednike.
Pravo na izdravanje odreeno zakonom ne moe zastarjeti. Potraivanja
povremenih davanja koja dopijevaju godinje ili u kraim odreenim vremenskim razmacima
(povremena potraivanja), pa bilo da je rije o sporednim povremenim potraivanjima, kao
to je potraivanje kamata, bilo da je rije o takvim povremenim potraivanjima u kojima se
iscrpljuje samo pravo, kao to je potraivanje izdravanja, zastarijevaju za 3 godine od
dospjelosti svakoga pojedinoga davanja. Dakle, zastara za naplatu pojedinih neisplaenih rata
za izdravanje nastupa za 3 godine. Isplaeno izdravanje se ne vraa, ak ni kad bi osoba
koju je davatelj izdravanja izdravao postala vrlo imuna
Odluka koju sud donosi o visini doprinosa za izdravanje, zavisice od potrebe
primaoca izdravanja i mogunosti davaoca izdravanja. Obaveza i visina izdravanja moraju
da budu tono odreene.37 Primalac i davalac izdravanja mogu da se sporazumiju o
izdravanju, ali takav sporazum ne smije da bude protivan odredbama Porodinog zakona. U
sluaju da takav sporazum postignu roditelji o izdravanju djeteta, on e imati snagu izvrne
isprave.38 Sud, prilikom utvrivanja potreba lica koje trai izdravanje, uzima prvenstveno u
obzir sledee okolnosti: imovno stanje, sposobnost za rad, mogunost za zapoljavanje,
35 ibid. , l. 216. st, 1.
36 ibid. , l. 228.
37 Pri odlucivanju o izdravanju u brakorazvodnoj parnici sud je duan da tacno i
odre_eno ustanoviobavezu izdravanja i visinu izdravanja. (Rjeenje VS FNRJ, Gz. 84/49
od 9. II 1948, Zbirka 1945
1952I. odluka br. 218), Babic, I, nav. djelo, str. 618.

19

zdravstveno stanje i druge znaajne okolnosti za ocjenu njegovih potreba. 39 Imovinsko stanje
primaoca izdravanja bit e od vanosti za utvrivanje visine obaveze davaoca izdravanja,
zato se uzima u obzir da li je povjerilac vlasnik nepokretnosti sa kojih ostvaruje prihode,
imalac samostalne radnje, korisnik invalidske ili starosne penzije, da li je dobijao poklone
vee vrijednosti koji trajnu utiu na njegovo imovinsko stanje, i sl. Sposobnost za rad je
povezana sa mogunocu tog lica za zaposlenje, pa se ovakva okolnost moe izmijeniti, tako
da bi zainteresovano lice moglo da pokrene novi postupak za prestanak izdravanja. Ukoliko
je primaocu izdravanja usljed bolesti potrebna posebna njega ili ima veih izdataka, to e se
uzeti u obzir prilikom donoenja odluke. Druge okolnosti znaajne za donoenje odluke mogu
da budu razliite, zavisno od toga ko je povjerilac izdravanja. Ako se izdravanje trai za
dijete, sud e uzeti u obzir njegov uzrast i potrebe za njegovo kolovanje.40
Mogunostu davaoca izdravanja odreuju se na osnovu svih njegovih primanja,
stvarnih mogunosti da stie poveanu zaradu, njegovih vlastitih potreba i zakonske obaveze
po osnovu izdravanja.41 Pod pojmom svih primanja podrazumijevaju se svi redovni prihodi u
novcu ili naturi, kao i vanredni prihodi. Da li postoje stvarne mogunosti da davalac
izdravanja stie poveanu zaradu, od posebnog je znaaja kada je rije o ocu maloljetnog
djeteta, jer on mora da iskoristi sve svoje mogunosti kako bi mogao da ispuni svoju
zakonsku obavezu. Kada su u pitanju vlastite potrebe davaoca izdravanja, u prvom redu se
misli na egzistencijalne potrebe, a zatim i na potrebe za kolovanjem ili strunim
usavravanjem, ali samo ako se time ne dovodi u pitanje izdravanje primaoca izdravanja,
posebno ako je to dijete. Sud e, prilikom donoenja odluke, uzimati u obzir samo one
obaveze koje su utvrene u ranijim parnicama ili sporazumom.
Kada se spor vodi izmeu roditelja o izdravanju djeteta, sud e posebno da cijeni kao
doprinos za izdravanje rad i brigu roditelja kome je dijete povjereno na zatitu i vaspitanje,
jer se smatra da on, osim to ulae svoj rad i brigu, uestvuje i novano u izdravanju djeteta,
jer mu kupuje, hranu, odjeu itd.42
39 l. 253. st. 1. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02)
40 l. 253. st. 1. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02
41 Babic, I, nav. djelo, str. 615.
42 Doprinos roditelja izraen u novcu za izdravanje malodobnog djeteta ne moe biti
adekvatannovcanom doprinosu drugog roditelja kome je dijete povjereno na zatitu i
vaspitanje, jer se kod
utvr_ene visine izdravanja u smislu cl. 252. Porodicnog zakona uzimaju u obzir i svi ostali
oblici
izdravanja (rad i briga koju taj roditelj ulae oko cuvanja i vaspitanja djeteta, kao i
neposredno
staranje o svim njegovim ivotnim potrebama). (Odluka VS BiH, Rev. 765/81 od 21. 1.
1982. godine,
Bilten VS BiH 1/82), Babic, I, nav. djelo, str. 628.

20

Izdravanje se daje u novcu, ali moe da se daje i na drugi nain, ako se tako stranke
sporazumiju ili ako nije mogue da se daje izdravanje u novcu.Ukoliko se davalac
izdravanja nalazi u stalnom radnom odnosu ili je korisnik penzije, ili ostvaruje stalnu
novanu rentu u mjesenim iznosima, sud ce ga obavezati na plaanje buduih mjesenih
iznosa izdravanja koji e da budu odreeni u procentu od ocobnog (licnog) dohotka, penzije
ili rente.43 Taj procenat ne moe da bude manji od 15% za svako izdravano lice, a za sva lica
koja trae izdravanje, ne moe da bude vei od 50%. Plaanje mjesenih iznosa izdravanja
moe da bude odreeno u fiksnom iznosu i u stranoj valuti, ako se plata, penzija ili stalna
novana renta ostvaruje u inostranstvu. Ako davalac izdravanja nema stalnih mjesenih
primanja, sud e ga obavezati na plaanje buduih mjesenih iznosa izdravanja u novanim
iznosima koji se odreuju u procentu od zajamenog osobnog dohotkai, a ako je iznos
izdravanja vei od toga, sud e ga odrediti u fiksnom novanom iznosu. Sud e duniku
izdravanja, koji se bavi djelatnou iz koje ostvaruje prihode, visinu izdravanja odrediti u
fiksnom iznosu.
Presuda kojom se odreuje izdravanje, moe da bude kondemnatorne ili konstitutivne
prirode, odnosno, postupak moe da se okona donoenjem presude za osudu na inidbu ili
presudom koja ima pravnopreinacavni karakter (kada se presudom ukida izdravanje).
Kondemnatorna presuda je presuda kojom se nalae tuenom da izvri odreenu
inidbu ije ispunjenje je traio tuilac u tubenom zahtjevu. Ovakvom presudom se odreuje
pariioni rok u kome tueni moe dobrovoljno da izvri inidbu ije izvrenje mu je naloeno.
Po proteku parninog roka, ako predmet inidbe nije izvren, tuilac e pokrenuti izvrni
postupak, da bi tueni, uz upotrebu prinude, izvrio dugovanu inidbu. Kondemnatornu
presudu sud e da donese samo ako je inidba na ije izvrenje se osuuje tueni dospjela do
zakljuenja glavne rasprave. Izuzetno, sud moe da naloi tuenom ispunjenje odreene
inidbe iako nije dospjela do zakljuenja glavne rasprave. To e da bude sluaj kada je tuilac
traio ostvarenje prava na zakonsko izdravanje, pa sud tuenom naloi i ispunjenje onih
inidbi koje e dospijevati ubudue. Ova presuda se donosi u postupcima za odreivanje
izdravanja.
Konstitutivnim presudama se rjeava spor u parnicama za prestanak izdravanja.
Ovom presudom se mijenja pravna situacija koja se nije mogla promijeniti bez pravnosnane
sudske odluke i donosi se povodom konstitutivne tube kojom je pokrenut postupak. Ovom
odlukom sud e konstatovati pravo na promjenu i ostvariti promjenu, pa nee biti potrebe za
prinudnim izvrenjem.
Presuda kojom se odluuje o izmjeni visine doprinosa za izdravanje ima prirodu
kondemnatorne presude, iako je tuba kojom je pokrenut postupak pravne prirode.

43 l. 259. st. 1. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02)

21

Porodicni zakon Republike Srpske ne sadri posebne odredbe o pravnim lijekovima u

postupku za izdravanje, pa e se primjenjivati odredbe ZPP-a. Dakle, stranke e da imaju
pravo na izjavljivanje redovnih, kao i vanrednih pravnih lijekova. 44 Zakonodavstvo drugih
zemalja nudi drugaija rjeenja. Obiteljskim zakonom Hrvatske revizija nije dozvoljena45

8.Uloga organa starateljstva u postupku u sporovima o izdravanju

U parnicama za izdravanje organ starateljstva se javlja u razliitim procesnim
ulogama i sa razliitim funkcijama.
Kao vanredni zakonski zastupnik, organ starateljstva, moe u ime maloljetnog djeteta
da pokrene spor o izdravanju ili za poveanje izdravanja, ako roditelj kod koga se dijete
nalazi na zatiti i vaspitanju ne koristi to pravo bez opravdanih razloga. 46 Pravo roditelja, kao
redovnog zakonskog zastupnika, da zastupa maloljetnika u ulozi tuioca, nee biti derogirano
nijednim aktom.
Organ starateljstva se javlja u ulozi zakonskog zastupnika kada zastupa maloljetnika
neposredno ili kada ogranii ovlatenja tienika i na sebe preuzme zastupanje maloljetnika.
Organ starateljstva moe i da, kao punomonik starih i samohranih lica, u njihovo ime
pokree i vodi parnicu za ostvarivanje prava na izdravanje prema srodnicima koji su duni
da ih izdravaju. Da bi parnicu za izdravanje organ starateljstva pokrenuo u ime ovakvih
lica, potrebna je njihova prethodna saglasnost.47
Ukoliko ne postoji saglasnost tog lica, organ starateljstva nee moi da pokrene i vodi
parnicu. Ovakvo regulisanje je kontradiktorno pravnoj prirodi instituta izdravanja koju
karakterie i injenica da se niko ne moe odrei tog prava, odnosno da odricanje od prava na
izdravanje ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo.
44 Na primjer odluka Vrhovnog suda Republike Srpske, Rev 157/05, Banja Luka, 07. 11.
2006. god,http://www.vrhovnisudrs.com/HTML/sudska_praksa/gradjansko/PDF/05/Rev050157.pdf

45 l. 305. st. 2. Obiteljski zakon Hrvatske; Prema ZPP-u Srbije, cl. 394. st. 4, revizija je
uvijekdozvoljena u parnicama o pravu na izdravanje, o prestanku prava na izdravanje i
kada je
drugostepeni sud na osnovu rasprave izmijenio cinjenicno stanje utvr_eno utvr_eno u
postupku pred
prvostepenim sudom.

46 l. 256. st. 1. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02)

47 l. 258. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02)
22

Organ starateljstva e da uestvuje kao umjeac u parnici ukoliko to zahtijevaju

interesi djeteta koje stranka u postupku ili kad ga sud obavijesti o tome, to e najece biti u
parnicama koje se vode izmeu roditelja i maloljetne djece u kojima zakonski zastupnik ne
pokazuje potrebnu panju u zastupanju. Kao umjeac, organ starateljstva e imati ovlatenja
da stavlja prijedloge radi zatite prava i interesa djece, da iznosi prijedloge koje stranke nisu
iznijele, da predlae dokaze, da izjavljuje pravne lijekove i preduzima druge pravne radnje.
Sud e pozivati organ starateljstva na sva roita, obavjetavae ga o postupku i dostavljati
mu sve odluke donesene u postupku.48
Pomoni organ suda u parnicama za izdravanje jeste organ starateljstva. On je duan
da, na zahtjev suda, pribavi sve podatke od znaaja za donoenje odluke o izdravanju.
Organ starateljstva vodi evidenciju o izdravanim lica, tj. o djeci i roditeljima, i to
prema uputstvu koje propisuje rukovodilac organa uprave za poslove socijalne zatite 49, zato
je sud duan da odmah dostavi presudu o izdravanju organu starateljstva na ijem podruju
povjerilac izdravanja ima prebivalite, odnosno boravite.

9. Problematika izdravanja u naturi50

Izdravanje u naturi mogue je odrediti samo za punoljetne osobe, a ne i za djecu.
Pojavljuje se krupan problem vezan za odredbu l. 238. ObZ Uzdravanje se odreuje u
novanom iznosu osim ako postoje opravdani razlozi da se uzdravanje osigura na drugi
nain. Sudovi tu odredbu tumae preusko i pitanje je kosi li se to s obvezatnom primjenom
naela pravednosti. Bi li sud pri odreivanju iznosa uzdravanja trebao uzeti u obzir i davanja
koja nisu bila u novanom iznosu na nain da je, primjerice, otac sam uplatio maturalno
putovanje uzdravanog djeteta, umjesto da je novac dao majci uzdravanog djeteta i da ona to
putovanje sama uplati; bi li se trebalo uzeti u obzir da je davatelj uzdravanja sam kupio
kolske knjige, nove tenisice i sl. Bi li bilo u skladu s naelom pravednosti to da se davatelju
uzdravanja prizna bar dio iznosa koji je dao za uzdravano dijete na drugi nain, a ne u
novanom iznosu? Je li pravedno da se od davatelja uzdravanja plaena struja stana u kojem
ivi uzdravana osoba ne prizna davatelju uzdravanja pri utvrivanju iznosa uzdravanja? U
48 l. 267. st. 2. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02)
49 l. 257. st. 3. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02)
50 ibid. , str. 740
23

kojim bi sluajevima trebalo davanja koja nisu izravno u novcu podvesti pod pravni standard
iz odredbe l. 238. ObZ: osim ako postoje opravdani razlozi da se uzdravanje osigura na
drugi nain? Smatramo da bi se trebalo ocijeniti kao opravdani razlog ako je tu u
konkretnom sluaju nain da davatelj uzdravanja isto materijalni in (davanje novca
djetetovoj majci na raun ili drugi nain) spoji s emocijama koje na dijete djeluju pozitivno
(to sud treba ocijeniti od sluaja do sluaja). Ti su odnosi specifini, rije je o osjetljivim
odnosima kojima bi sudovi trebali pristupati rjeavajui ih svakoga zasebno, a ne ablonski
odluivati. Zato uskratiti ocu da se i u tom segmentu ima pravo osjeati kao pravi otac (to to
su se roditelji i dijete dalje ivi, primjerice, s majkom, nije razlog da kanjavamo oca to je
otiao s djetetom kupovati knjige za kolu, a to bi se upravo radilo kad se ne bi ocu dala
mogunost da mu se i novac utroen u te knjige prizna kao dio obveze uzdravanja)?
Evo konkretnog primjera za koji smatramo da bi sud morao odluiti in favorem
davatelja uzdravanja: otac predloi majci djeteta da on kupi knjige i da u kupnju ode s
djetetom, ne dobije konkretan odgovor, ali sutra se dijete javi ocu i pita ga kad e se nai radi
kupnje knjiga. Otac doe po dijete, majka zna kamo i s kim dijete ide, dijete ima sa sobom
popis kolskih knjiga, zajedno kupuju, ekaju redove ispred knjiara i kupe knjige za iznos od
250 KM za koje dobiju i raun. Otac kupi i jaknu djetetu za dar. Nakon toga majka trai da
joj otac plati puni iznos uzdravanja za taj mjesec, a kad otac plati ostatak do punog iznosa
uzdravanja (iznos umanjen za 250 KM), ona tvrdi kako nije bilo sporazuma oko toga da on
kupi knjige i sud odlui u njezinu korist. Mislimo da je to nepravedno prema davatelnju
uzdravanja jer je on u konkretnim sluaju ispunio svoju obvezu u cijelosti, ispunio oinsku
potrebu da bude s djetetom i na posljetku pomogao majci uzdravanog djeteta preuzevi na
sebe kupnju knjiga i ekanje u redovima pred punim knjiarama.
Stav je Vrhovnog suda da se naturalna dobrovoljna davanja roditelja bez postojanja
sporazuma ne mogu uzeti u obzir kao ispunjavanje zakonskih obveza uzdravanja maloljetne
djece.
Pitanje je to to znai da postoji sporazum. Postoji i preutni sporazum ako otac
kae da mu daju popis potrebnih knjiga za kolu i da e ih on kupiti, a majka se tome ne
protivi, otac dobije popis, kupi knjige, i onda se to davanje ne moe uzeti kao da je ispunio
obveze uzdravanja za taj mjesec jer majka kae da sporazuma nije bilo, da je otac popis
dobio od djeteta (a ne fiziki od nje), da je dobrovoljno kupio te knjige, da to nitko nije traio
od njega. Kako dokazati da je sporazum postojao i u kojem bi obliku on trebao biti?
Apsolutno smo za to da se dijete treba zatiti od bilo kakvih ucjena i manipulacija, ali zar
uvijek manipulacije i ucjene dolaze od davatelja uzdravanja, zar i on ne moe ponekad biti
rtvom koju sud treba zatiti? Do sada to nije bio sluaj.
Kad bi bila rije o davanjima koja nisu u novanom iznosu, ali kojima se
zadovoljila nuna potreba uzdravanog djeteta (koja bi trebala biti zadovoljena i inae, npr.
knjige za kolu bile bi kupljene i da je otac majci dao novani iznos i da je ona otila kupiti
knjige), sud bi ih trebao uzeti u obzir.
Zato ocu koji ispunjava svoje obveze uredno ne dopustiti da na takav nain
intenzivnije sudjeluje u ivotu svoga djeteta. Lake je dati novac i time ispuniti svoju obvezu
24

nego otii sa svojim djetetom, ekati u redu za kupnju knjiga u knjiarama, kupiti knjige i
provoditi tako vrijeme s njim. A na kraju takav otac bude jo i kanjen time da mu se kae da
je to bila njegova stvar i da mora dati puni iznos uzdravanja jer o tome nije bilo sporazuma s
djetetovom majkom.

10. Prestanak prava na izdravanje

Pravo na izdravanje uvijek e prestati:

smru dunika ili vjerovnika izdravanja,

kada sud utvrdi da su prestajale postojati pretpostavke na temelju kojih je

odreeno izdravanje, ili

istekom roka na koje je odreeno izdravanje, ili

kad primatelj izdravanja sklopi (novi) brak ili kad je zasnovao izvanbranu
zajednicu.

Izdravanje je i zakonska obveza, pa e prestankom zakonom propisanih

pretpostavki prestati i izdravanje koje nije dosueno na odreeni vremenski rok.
Kad je izdravanje dosueno na odreeni vremenski rok51, ono prestaje protekom
roka (osim ako vjerovnik ne postavi novi zahtjev do isteka roka, a sud ga isto usvoji).
Takoer, ako je rok do kada netko prima izdravanje propisan zakonom obveza vjerovnika da
plaa izdravanje prestati e istekom roka ex lege.
Vremenski je izdravanje po zakonu ogranieno:

za maloljetno dijete koje nije nastavilo kolovanje do njegove za punoljetno

dijete koje je zavrilo obrazovanje, a ne moe se zaposliti do godine dana nakon
zavretka obrazovanja

za pastorka ili pastorku dok ne postanu punoljetni

11. Izvrenje odluka o izdravanju

Postupak izvrenja pokree se prijedlogom za izvrenje, koji mora da sadri zahtjev za
izvrenje u kojem e biti naznaena izvrna isprava na osnovu koje se trai izvrenje, trailac
izvrenja i izvrenik, potraivanje ije se ostvarenje trai, sredstvo kojim izvrenje treba
51 u sluaju prestanka braka, izvanbrane ili istospolne zajednice
25

sprovesti, predmet izvrenja ako je poznat, kao i druge podatke koji su potrebni za
sprovoenje izvrenja.52 Sud, u postupku za izvrenje dosuenog izdravanja, odreuje
izvrenje na osnovu izvrne odluke sudova i izvrnog sudskog poravnanja, kao i izvrne
odluke i poravnanja donesenog u upravnom postupku, ako glasi na ispunjenje novane
obaveze.53 Iako je izvrni postupak regulisan odredbama Zakona o Izvrnom postupku, u
Porodinom zakonu se takoe nalaze odredbe koje se tiu ovog postupka. Prema Porodinom
zakonu, osim lica koja su legitimisana, prema odredbama Zakona o izvrnom postupku, da
pokrenu ovaj postupak, postupak izvrenja moe da pokrene i organ starateljstva u ime
maloljetnog djeteta, odnosno on ima ovlatenje da u ime maloljetnog lica podnese sudu
prijedlog za izvrenje, ako roditelj ne trai izvrenje dosuenog izdravanja, 54 i pored
postojanja pravnosnane i izvrne presude o dosuenom izdravanju.
Porodini zakon propisuje da e sud, ako se lice koje duno da daje izdravanje nalazi
u radnom odnosu ili je korisnik penzije ili na neki drugi nain ostvaruje stalnu rentu u
mjesenim iznosima, obavezati na plaanje buduih mjesenih iznosa izdravanja koji se
odreuju u procentu od licnog dohotka, penzije ili stalne novane rente. Ukoliko je kao
predmet izvrenja prijedlogom u izvrnom postupku naznaena plata ili neko drugo stalno
novcano primanje, rjeenjem o izvrenju e se odrediti zapljena odreenog dijela plate i
naloie se poslodavcu koji isplauje platu izvreniku da novani iznos za koji je odreeno
izvrenje isplauje traiocu izvrenja nakon izvrnosti rjeenja o izvrenju. Ako doe do
poveanja plate nakon dostave rjeenja o izvrenju, rjeenje o izvrenju odnosie se i na to
poveanje.55 Ako pravo na zakonsko izdravanje prema istom izvreniku ima vie lica, a
ukupni iznos njihovih potraivanja prelazi dio plate koji moe biti predmet izvrenja,
izvrenje e se odrediti i sprovesti u korist svakog od takvih trailaca izvrenja, srazmjerno
visini njihovih potraivanja. Sud e, po slubenoj dunosti, da izmijeni ranije doneseno
rjeenje o izvrenju i odredi iznos koji e u budue da se isplauje pojedinim traiocima
izvrenja, ako bude podnesen novi prijedlog za izvrenje, a ve je zapoelo sprovoenje
izvrenja na plati ili drugom stalnom novanom primanju. 56 Rjeenje o izvrenju e da djeluje
i prema drugom poslodavcu ukoliko izvrenik stupi u rad kod novog poslodavca, od dana
kada je rjeenje dostavljeno tom poslodavcu. Prijanji poslodavac je duan da dostavi novom
poslodavcu, bez odgode, preporuenom poiljkom s povratnicom, rjeenje o izvrenju i da o
tome obavijesti sud, a bie da duan da obavijesti sud i ako mu nije poznat novi poslodavac
izvrenika. Tada e sud da obavijesti traioca izvrenja o tome kako bi on u odgovarajuem
52 l. 36. st. 1. ZIP RS (Sl. gl. RS, br. 59/03)
53 l. 23. st. 1. i 2. ZIP RS (Sl. gl. RS, br. 59/03)
54 l. 256. st. 2. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02)
55 l. 159. ZIP RS (Sl. gl. RS, br. 59/03)
56 l. 160. st. 1. i 2. ZIP RS (Sl. gl. RS, br. 59/03)
26

roku pribavio podatke o novom poslodavcu, a ako to ne bi uinio, sud bi obustavio izvrenje.57
Pravno dejstvo rjeenja o izvrenju imae ovjerena isprava kojom dunik daje saglasnost da se
radi naplate potraivanja povjerioca zaplijeni dio njegove plate i da se isplati neposredno
povjeriocu, na nain odreen u toj ispravi. Kada je u pitanju zakonsko izdravanje, zapljena
na osnovu saglasnosti dunika nee imati uticaja na sprovoenje izvrenja na plati.58
Roditelji se mogu sporazumjeti o izdravanju djeteta ili o povienju doprinosa za
izdravanje djeteta pred organom starateljstva. Ovakav sporazum roditelja imat e snagu
izvrne isprave. Iako je ovaj sporazum zakljuen prema pravilima upravnog postupka, u
pitanju je izvrenje radi ispunjenja novanih obaveza, tako da e ga sprovoditi sud.
Postupak izvrenja radi naplate izdravanja na plati, penziji ili stalnoj novanoj renti iz
koje se alimentira izdravanje, a koja se ostvaruje u inostranstvu, pokree sud po slubenoj
dunosti.59

Zakljuak
Pravo na izdravanje je izraz porodine i drutvene solidarnosti. Tek kada srodnici
nisu u mogunosti da izdravaju jedni druge, na scenu stupa drava.
Pravo na izdravanje je licno pravo koje ne zastarjeva i koje je ureeno imperativnim
normama. Ne moe se traiti za proteklo vrijeme, ali se obaveza zakonskog izdravanja moe
mijenjati ako se promijene okolnosti koje su bile od znaaja za donoenje ranije sudske
odluke. Isplaeni iznosi zakonskog izdravanja se ne vraaju.
57 l. 162. ZIP RS (Sl. gl. RS, br. 59/03)
58 l. 164. ZIP RS (Sl. gl. RS, br. 59/03)
59 l. 259. st. 2. i 3. PZ RS (Sl. gl. RS, br. 54/02)

27

Porodinim zakonom je predvieno koja lica imaju to pravo. Ovim zakonom se

posebno tite odreene kategorije lica, kao to su djeca i stara i samohrana lica. Redoslijed
kojim se ostvaruje pravo na zakonsko izdravanje je takoe propisan Porodinim zakonom.
Osim to sadri materijalnopravne norme, PZ sadri i procesnopravne norme, jer su
njima ureena posebna pravila postupka u parnicama za izdravanje. Alimentacione parnice
mogu biti samostalne ili adhezione. O pravu djece na izdravanje najcece se odluuje u
alimentacionim parnicama koje se vode uz brane, maternitetske i paternitetske parnice, kao i
uz parnice u kojima se odluuje o povjeravanju djece na brigu i staranje jednom od roditelja.
Samostalne alimentacione parnice se pokreu kada se rjeava o pravu na izdravanje
punoljetnih lica.
U ovom posebnom parnicnom postupku dolazi do odstupanja od naela opeg
parninog postupka. Naelo dispozicije, kao karakteristino naelo parninog postupka, ovdje
je potisnuto u drugi plan, bar kada je rije o postupcima u sporovima o izdravanju djece.
Takoe dolazi do odstupanja i od drugih procesnih naela, kao to su raspravno naelo, naelo
procesne ekonomije, a u parnicama u kojima se rjeava spor o izdravanju djece javlja se jo
jedno naelo posebne zatite prava i interesa djece.
Zakon o parninom postupku sadri posebna pravila o mjesnoj nadlenosti koja se
primjenjuju u postupku za izdravanje. Za rjeavanje sporova o izdravanju nadlean je i sud
gdje tuilac ima prebivalite, odnosno boravite, a ne samo sud mjesta prebivalita, odnosno
boravita, tuenog.
Specificnosti postupka u sporovima o izdravanju naroito dolaze do izraaja u
parnicama u kojima se odluuje o izdravanju djece. To se najbolje ogleda u posebnim
ovlatenjima suda i organa starateljstva, koje su u vezi sa naelom oficijelnosti koje je u
ovakvom postupku naroito istaknuto. Sud moe, po slubenoj dunosti, da pokree postupak
o izdravanju djece kao adhezioni postupak, da odreuje privremene mjere obezbjeenja, da
ispituju injenice koje nisu sporne, da odstupa od zahtjeva stranaka. Organ starateljstva moe
da ima razliite uloge u ovom postupku da se javi kao vanredni zakonski zastupnik djeteta,
da bude umjeac sui generis, punomonik, pomoni organ suda. Organ starateljstva vodi i
evidenciju o izdravanju djece i roditelja.
Pravila o izvrenju odluka donijetih u ovom postupku sadrana su u Porodinom
zakonu i u Zakonu o izvrnom postupku. Pored lica koja mogu da pokrenu postupak za
izvrenje sudske odluke ili poravnanja, PZ-om je ovlaten i organ starateljstva da pokrene
postupak radi ostvarenja prava na izdravanje, ako je to neophodno da bi se zatitili interesi
djeteta.
Poto je pravo na izdravanje veoma znaajno, drutvo je zainteresovano da omogui
licima koja nisu u stanju da se sama staraju o sebi da ostvare to svoje pravo.

28

Porodina solidarnost naalost nije jaka kao nekada, tako da ovakvim licima preostaje
da svoje pravo zatite u parninom postupku i kasnije ga ostvaruju na osnovu pravnosnane
sudske odluke. Ipak, ni ostvareno pravo na izdravanje i doprinosi koje dobija povjerilac
izdravanja, u prilikama koje danas vladaju u naoj dravi, ponekad nisu dovoljni da se
zadovolje osnovne egzistencijalne potrebe.

Literatura
-Knjige:
1. Alini M., Bakari Abramovi A., Belajec V., Dika M., Hrabar D., Hrvatin B.,
2. Alini M., Hrabar D., Jakovac-Lozi D., Kora Graovac A.;( 2007); Obiteljsko pravo,
III izmijenjeno i dopunjeno izdanje; Narodne novine, Zagreb,.
29

3. Alini M., Bakari Abramovi A., Belajec V., Hrabar D., Kora A.;(2002.);Komentar
obiteljskog zakona, II izmijenjeno i dopunjeno izdanje; Narodne novine, Zagreb.
4. Benjak V., Lodeta Z., Hrasti G.;(2007.); Graansko pravo, Zagreb.
5. Babic, I.; (1990.);Komentar Porodicnog zakona, Sarajevo.
6. Drakic, M,;(2009.); Porodicno pravo i prava deteta, Beograd.
7. Drakic, M,;(1989.); Praktikum za porodicno pravo, Beograd.
8. Hrabar D., Kora A.;(2003.); Obiteljsko pravo s matiarstvom; Narodne novine,
Zagreb.
9. Hrvatska pravna revija,;(studeni 2009.); br.11, Zagreb.
10. Jakovac-Lozi D., Kora Graovac A.;( 2009.); Obiteljski zakon, II izmijenjeno i
dopunjeno izdanje; Narodne novine, Zagreb,.
11. Ponjavic, Z,;(2007.); Porodicno pravo, Kragujevac.
12. Palackovic, D,;(2004.); Parnicno procesno pravo, Kragujevac.
13. Ponjavic, Z,;(2002.); Ostvarivanje i zatita prava na zakonsko izdravanje,Kragujevac.
14. Pravnik,;(2004.); asopis za pravna i drutvena pitanja, br.1, Zagreb.
15. Pravo i porezi,;(2000.) asopis za pravnu i ekonomsku teoriju i praksu, br.6, Zagreb.
16. Reetar B., ;(2009.);Dijete i pravo,; Pravni fakultet u Osijeku, Osijek.
17. Stankovic, G - Racic, R,;(2008.); Parnicno procesno pravo; Trebinje.
18. Savjetovanje, aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, godinjak 12,
Zagreb, 2005.
19. Stankovic, G,;(2007.);Graansko procesno pravo Vanparnicno i izvrno procesno
pravo;Ni.
20. Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu, br.5, Zagreb, 2004.
-Zakoni:
1. Porodicni zakon, Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 54/02
2. Porodicni zakon, Slubeni glasnik Republike Srbije, 18/05
3. Obiteljski zakon, Narodne novine, br. 116/2003
4. Zakon o zakonski zvezi in druinskih razmerjih (uradno preciceno besedilo) ,
Uradni list, br. 69/2004
5. Zakon o parnicnom postupku, Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 58/03
6. Zakon o parnicnom postupku, Slubeni glasnik Republike Srbije, br. 125/04
7. Zakon o sudovima, Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 111/04
8. Zakon o izvrnom postupku, Slubeni glasnik Republike Srpske, br.59/03
9. Zakon o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenim
odnosima, Sl. list SFRJ, br. 43/082, 72/82 1645, Sl. List RBiH, br. 2/92 5, 13/94
189
10. Krivicni zakon, Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 49/03
11. Zakon o socijalnoj zatiti, Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 5/93, 15/96,
110/2003
12. Convention on the of the Rights of the child, Adopted by the General Assembly of
the United Nations, 20. 11. 1989.
13. European Convention on the Exercise of Childrens Rights, Strasbourg, 25. 01.
1996.
14. Porodini zakon Federacije Bosne i Hercegovine
15. Porodini zakon Brko distrikta
16. Porodini zakon Republike Srpske Bosne i Hercegovine
30

17. Konvencija o pravima djeteta

-Internet stranice:
1.http://www.czssck.hr/?Djelatnosti___Obiteljsko_pravna_za
%C5%A1tita___Prava_djece_i_roditelja_na_uzdr%C5%Beavanju
2. upravusi.rs/.../izdrzavanje.../izdrzavanje-opste-infor
3. www.wikipwdia.ba

31