Bruno Gospi

RAZVOJ KONZUMERIZMA I ZATITE POTROAA

U REPUBLICI HRVATSKOJ
SEMINARSKI RAD

Sveuilite u Zagrebu

Ekonomski fakultet Zagreb

Kolegij: Zatita potroaa

Mentor: Doc. dr. sc. Kristina Petljak

Broj indeksa autora: 0067447103

Zagreb, svibanj 2017.

Sadraj
1. UVOD..............................................................................................................................................1
1.1. Predmet i cilj rada...................................................................................................................1
1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja.....................................................................................1
1.3. Sadraj i struktura rada...........................................................................................................1
2. KONZUMERIZAM I RAZVOJ POTROAKOG DRUTVA....................................................................3
2.1. Pojam konzumerizma.............................................................................................................3
2.2. Ekonomski aspekti potroakog konzumerizma......................................................................4
2.3. Potroa u suvremenom drutvu............................................................................................5
2.3.1. Ponaanje potroaa.......................................................................................................6
2.3.2. Utjecajni imbenici potronje.........................................................................................6
3. NASTANAK I RAZVOJ KONZUMERIZMA I ZATITE POTROAA.......................................................8
3.1. Nastanak i razvoj konzumerizma u Sjedinjenim Amerikim Dravama...................................8
3.2. Razvoj konzumerizma i zatite potroaa u Europi.............................................................9
3.2.1. Poetak razvoja konzumerizma i zatite potroaa u Europi...........................................9
3.2.2. Zatita potroaa u Europskoj Uniji novog doba...........................................................10
4. RAZVOJ KONZUMERIZMA I ZATITE POTROAA U REPUBLICI HRVATSKOJ..................................13
4.1. Razvoj potroakog drutva u socijalistikoj Hrvatskoj.........................................................13
4.1.1. Potroaka kultura za vrijeme gospodarskoga rasta..........................................................13
4.1.2. Ekonomska kriza u Jugoslaviji........................................................................................14
4.2. Znaajke konzumerizma i poetak razvoja zatite potroaa u Republici Hrvatskoj..............15
4.3. Zakon o zatiti potroaa Republike Hrvatske.......................................................................17
5. ZAKLJUAK...................................................................................................................................20
LITERATURA..........................................................................................................................................21
 1. UVOD
1.1. Predmet i cilj rada
Tema ovog seminarskog rada jest Razvoj konzumerizma i zatite potroaa u Republici
Hrvatskoj. Svrha teorijskog dijela jest prouavanje aktualne literature i istraivanja koje se
bave zatitom potroaa, nastankom i razvojem konzumerizma u svijetu te u Republici
Hrvatskoj.

Predmet ovog seminarskog rada su potroai, njihova prava, zakonski propisi koji tite
njihova prava, te razvoj konzumerizma i potroake politike u Republici Hrvatskoj.

Cilj rada je pokazati poetak i razvoj konzumerizma te istraiti u kojoj mjeri su prava
potroaa u Republici Hrvatskoj zatiena. Potroai su danas glavna pokretaka sila
gospodarstva i zatita njihovih prava mora biti prioritet svih razvijenih demokratskih zemalja.
Prava potroaa moraju biti neupitna u svakome trenutku kako bi oni mogli slobodno i
sigurno nastupati na tritu.

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja

U svrhu izrade rada prikupljali su se i analizirali sekundarni podaci iz znanstvene i strune
literature dostupne u knjinicama te elektronikim bazama podataka. U izradi rada koritene
su knjige iz podruja meunarodne ekonomije openito i knjige vezane upravo za fenomen
globalizacije iz ekonomske teorije. U izradi rada koriteni su i znanstveni lanci dostupni na
bazama podataka Hrak, EBSCOhost i Emerald. Prikupljanje literature trajalo je deset dana.
U izradi rada posluile su i mnoge internetske stranice posveene, izmeu ostalog, ekonomiji,
zatiti potroaa, te drugo.

1.3. Sadraj i struktura rada

Seminarski rad se sastoji od pet poglavlja koji su upotpunjeni popisom literature. Uvodno
prvo poglavlje ukratko opisuje predmet i ciljeve rada te izvore i metode prikupljanja
podataka. Sadri i objanjene strukture radi lakeg pregleda rada.

1
U drugome je poglavlju objanjen pojam konzumerizma te njegovi razliiti aspekti. Autor se
bavi pojavom potroakoga drutva, te se usredotouje na suvremenog potroaa. Prilikom
kupnje potroa je pod utjecajem mnogobrojnih imbenika. Oni su takoer prikazani u ovome
poglavlju.

Tree poglavlje prikazuje nastanak te razvoj konzumerizma i zatite potroaa u Sjedinjenim

Amerikim Dravama. U ovome poglavlju se takoer upoznajemo sa poecima zatite
potroaa u Europi, a dobit emo uvid u zatitu potroaa u Europskoj Uniji danas.

Razvoj i obiljeja konzumerizma u Republici Hrvatskoj prikazani etvrtome poglavlju, koje

obuhvaa prikaz nastanka potroake kulture u Republici Hrvatskoj te razvoj zatite
potroaa. U ovome se poglavlju autor takoer osvrnuo na temeljna prava potroaa te
nositelje politike zatite potroaa u Republici Hrvatskoj.

Zavrno, peto poglavlje, predstavlja saeti prikaz teorijskog dijela rada kao i zakljuna
razmatranja autora.

2
 2. KONZUMERIZAM I RAZVOJ POTROAKOG DRUTVA
2.1. Pojam konzumerizma
Konzumerizam je teko definirati, jer se tumai na nekoliko razliitih naina ovisno o
kontekstu u kojem se upotrebljava (Dunkovi, 2016.). Prema Kotleru (1972.) konzumerizam
je drutveni pokret koji nastoji poveati prava i snagu kupaca u odnosu na prodavaa.
American Marketing Association (2006.) definira konzumerizam iroki niz aktivnosti Vlade,
poslovnog sektora i nezavisnih organizacija, koje se poduzimaju da bi se javnost zatitila od
naruavanja njihovih prava kao potroaa. U amerikom Kongresu su 1962. usvojena etiri
prava potroaa : pravo na sigurnost, informacije, izbor te pravo da se uju i uvaava (Kesi,
1990.) , kojima su kasnije dodana jo etiri prava : pravo na zadovoljenje temeljnih potreba,
pravo na naknadu tete, na obrazovanje i pravo na zdravo okruenje (Hilton, 2005.).

Wilike i Moore (1992.) smatraju da pojavu i postojanje konzumerizma treba promatrati kao
imbenika koji unapreuje marketinke koncepcije kroz uvaavanje odgovornosti prema
potroau i drutvu, a time doprinosi marketinkoj praksi i stvara odnos koji je
zadovoljavajui za ponuaa i za kupca na tritu.

Kod Trentmana (2004.) je sasvim drugaiji smisao termina konzumerizma, smatra da se

konzumerizam vidi kao primamljivost materijalnih dobara za pojedinca. Poveanu potronju
dobara, zaokupljenost potroakim dobrima te sklonost njihovoj kupnji smatra ekonomki
poeljnim.

Drutvo se uglavnom kritiki oslanja na konzumerizam. Prevladava stajalite da

konzumerizam oznaava neprestan rast privlanosti i potronje dobara i usluga ime se
opisuje drutvo u kojem mnogi postavljaju svoje potroake ciljeve u ivotu prema ponudi
koja ih okruuje. Sociolozi opisuju drutvo konzumerizma kao ono u kojem umjesto
vrijednosnog sustava gdje su se isticali tedljivost, radinost i upornost, na scenu dolazi rastua
promocija, rasipnitvo, hedonizam, povrnost i iracionalnost (Dunkovi, 2016.).

Dunkovi (2016.) objanjava konzumerizam kao pojavnost gdje potroai izloeni i potaknuti
prekomjernim utjecajem oglaavanja i prodajnih tehnika, ire raznolikost svojih potreba i ele
ih zadovoljiti na to bri nain.

3
 2.2. Ekonomski aspekti potroakog konzumerizma
Fordistiki industrijski kapitalizam koji se masovno rairio kao izuzetno uspjean
produkcijski model u dvadesetim i tridesetim godinama prologa stoljea u Americi
predstavljao je pravu proizvodnu revoluciju. Uvodei principe masovne serijske proizvodnje
standardiziranih proizvoda koje je omoguilo izum tekue vrpce, angamanu velikog broja
priuenih, nekvalificiranih industrijskih radnika (Hromadi, 2008.).

Hromadi (2008.) navodi da prema Keynesovu miljenju, kapitalizam je po svome karakteru

nestabilan i iz tih razloga je potreban stalan nadzor nad tritem i trinim politikama od
strane drave kako bi se ograniili destabilizacijski uinci gospodarskih recesija socijalnih
depresija.

Keynesova teorija utjecala je na politiku predsjednika Roosvelta koji je, u skladu s njegovim
tezama pobudio ameriko i globalno gospodarstvo politikom deficitnog poticanja potranje
(Hromadi, 2008.).

Rast dohotka, vea razina obrazovanja, tenja k dokolici i obilje, stvorili su stil ivota u kojem
graani vie tee kvaliteti ivota, a ne samo materijalnom blagostanju. Inflacija cijena
1980-ih godina potakla je i porast oekivanja potroaa u pogledu kvalitete robe to nije
postignuto tako da je to djelovalo frustrirajue (Dunkovi, 2016.).

to je konzumeriram snaniji to je vie potaknut nastanak novih kompanija i razvoj

marketinga. Milievi (1982. u Dunkovi, 2016.) objanjava kako izvjestan dio kupovne
snage ostaje potroau poslije zadovoljenja egzistencijalnih potreba to mu omoguuje
slobodu u izboru gdje izbor nije suen samo na proizvode i usluge ve i zadovoljavanje
potpuno razliitih potreba ( automobil, kua za odmor ili turistika putovanja).

Neki sociolozi stavljaju trgovake centre u kontekst potroakog obilja i mjesta gdje se razvija
i usavrava mehanizam potronje i nastaje potroaki konzumerizam. Dunkovi (2016.)
smatra da su zbog posebnih uvjeta i ugoaja, gdje se nude razliite usluge i kulturni sadraji te
omoguava relaksacija i zabava postali dio ivota za mnoge. esto se zamiljaju kao
nadomjestak sreditu zajednice i sreditu grada.

Konzumerizam je sveprisutan i menadment poduzea treba na njega odgovoriti smiljeno i

racionalno prije nego negativno ili uope ne reagirati ( Dunkovi, 2016.).

4
Poduzee moe odgovoriti na konzumerizam u obliku posebnog programa ije odrednice
Dunkovi (2016.) navodi u nastavku. Uvoenje organizacijskog odijela koji e sudjelovati u
donoenju odluka vezanih za odnose s potroaima. Identificiranje i uklanjanje iz poslovanja
one loe prakse koja kod potroaa ostavlja dojam omalovaavanja i prevare druga je
odrednica programa.

Poduzee moe unaprijedit cjelokupan kanal distribucije s ciljem poboljanja iskustva

potroaa to ukljuuje eliminaciju onih sudionika kanala koji nisu u stanju djelovati prema
zadanom okviru poslovne politike.

Ukljuivanje trokova nastalih kao posljedica konzumerizma , u operativni plan poslovanja ili
u budet organizacijskog odjela olakat e upravljanje odnosima s kupcima.

Cilj poduzimanja ovih koraka je poboljanje komunikacije i da se neposredne pritube

potroaa ukljue u proces donoenja odluka. Ako menadment poduzea ne prihvati ovakav
program mora provoditi program koji namee vlada svojom regulacijom, a takav ishod moe
nepovoljno utjecati na cijene, konkurentnost i iskustvo kupca ( Dunkovi, 2016.).

2.3. Potroa u suvremenom drutvu

Prema definiciji koju daje Zakon o zatiti potroaa, potroa je svaka fizika osoba koja
sklapa pravni posao ili djeluje na tritu u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj
djelatnosti niti obavljaju djelatnosti poslovnog zanimanja ( dostupno na : http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_07_79_2485.html ).

Drugim rijeima potroa je svaka osoba koja kupuje proizvod ili uslugu za sebe, a ne s
namjerom da taj proizvod ili uslugu dalje prodaje. Tako se u ulozi proizvoaa svakodnevno
pojavljuju svim prilikom kupnje proizvoda za svakodnevnu potronju ili koritenja
telekomunikacijskih usluga, elektrine energije ili vode. Gotovo sve svakodnevne aktivnosti
stvaraju potroai (Hromadi, 2008.).

Kesi (2006.) smatra da je danas mo potroaa vea nego ikad ranije. Suvremena tehnologija
omoguava potroau da ima pristup golemoj koliini informacija o cijeni, ponuaima,
dizajnu, uvjetima plaanja i isporuke i sl. Danas potroa preko interneta ima pristup svim
izvorima informacija koje se nude, ime se poveava njegova mo (Kesi, 2006.).

Dalje Kesi (2006.) navodi veliki znaaj digitalne revolucije koja omoguava maksimalnu
prilagodbu proizvoda, usluga i promocijskih poruka prilagoenih uskom segmentu ili ak

5
jednom pojedincu. Potroa dobiva mogunost da utjee na dizajniranje proizvoda i njegovu
proizvodnju, kao i na strukturu usluga.

Nekad je primarna ekonomska zadaa bila pribavljanje sirovina, proizvodnja robe i njihova
distribucija. Marketinka industrija tretirala je ljude kao racionalna bia, te su shodno tome ,
strategije prodaje i oglaavanja bile temeljene na zadovoljavanju potroakih potreba, prije
svega biolokih i sociolokih ( Hromadi, 2008.).

Proizvodnja e uvijek biti neophodan preduvjet potronje, i za mnoge ljude diljem svijeta ona
je i dalje osnovni izvor dohotka. Meutim, ona vie nije jedina ekonomska aktivnost, barem
na bogatijim tritima. Danas, kad je sve izraenija uloga potroaa primarna ekonomska
aktivnost dolazi od kupnje i potroakih aktivnosti, koje su dio svakodnevnog ivota ( Foxall,
Goldsmith i Brown, 2007.).

2.3.1. Ponaanje potroaa

Ponaanje potroaa predstavlja proces pribavljanja i konzumiranja proizvoda, usluga i ideja
od potroake jedinice. Ukljuuje takoer i procese poslije prodaje kao to su vrjednovanje i
poslije kupovno ponaanje (Kesi, 2006.).

Kesi (2006.) takoer navodi i definiciju American Marketing Association koja definira
ponaanje potroaa kao dinamiku interakciju spoznaje i imbenika okruenja, koji
rezultiraju u ponaanju i razmjeni aspekata ivota potroaa.

Tri su faze koje ine proces ponaanja potroaa. Fata kupovine u kojoj se razmatraju
imbenici koji utjeu na izbor proizvoda ili usluge. U fazi konzumiranja prouava se proces
konzumiranja i stjecanja zadovoljstva ili nezadovoljstva sa proizvodom ili uslugom koje smo
kupili. Faza odlaganja predstavlja odluku potroaa o tome to uiniti sa iskoritenim
proizvodom ili onim to je od njega ostalo (Kesi, 2006.).

2.3.2. Utjecajni imbenici potronje

Ponaanje potroaa pri kupnji pod utjecajem je velikog broja imbenika koji su meusobno
povezani, a mogu se grupirati u tri skupine: kulturni imbenici, drutveni imbenici te osobno
imbenici ( Kotler i Keller, 2008.).

Kulturni imbenici predstavljaju najdublji na najiri utjecaj. Kultura, supkultura i drutvene

klase osobito su vani imbenici koji utjeu na ponaanje potroaa pri kupnji. Kultura je
temeljni imbenik koji odreuje elje i ponaanje neke osobe (Kotler i Keller, 2008.).

6
Kotler i Keller (2008.) smatraju da drutveni slojevi pokazuju razliite sklonosti prema
proizvodima i markama na mnogim podrujima ivota (odjea, namjetaj) te veliku panju uz
kulturne imbenike pridodaju i drutvenim imbenicima.

Kesi (2006.) kod drutvenih imbenika naglaava znaaj obitelji kao najvanije potroake
organizacije u drutvu. Obitelj je temeljna referentna grupa, u kojoj pojedinac postaje lanom
svojim roenjem i ima najvei utjecaj na njegovo ponaanje u ranoj mladosti.

Kod drutvenih imbenika ,treba spomenuti situacijske imbenike. Situacijski imbenici

utjeu na ponaanje pojedinaca promjenom situacije u kojoj se donosi odluka o kupovini. U
situacijske imbenike spadaju fiziko okruenje u kojem se odvija kupovina, drutveno
okruenje, vrijeme kupovine i cilj kupovine (Kesi, 2006.).

Osobne karakteristike pojedinca utjeu na odluke o kupnji. Karakteristike potroaa ukljuuju

njegovu starosnu dob, kao i fazu ivotnog ciklusa u kojoj se nalazi, zanimanje i gospodarske
okolnosti, predodbe o samom sebi, ivotni stil i ivotne vrijednosti. Mnoge nabrojane
karakteristike izravno utjeu na ponaanje potroaa, marketinki strunjaci ih moraju poblie
prouavati (Kotler i Keller, 2008.).

7
 3. NASTANAK I RAZVOJ KONZUMERIZMA I ZATITE POTROAA

3.1. Nastanak i razvoj konzumerizma u Sjedinjenim Amerikim

Dravama
Razvoj konzumerizma u Sjedinjenim Amerikim Dravama moe se pratiti preko etiri
razdoblja : muckraking razdoblje, razdoblje kontinuirane brige za potroaa, moderni
pokret za zatitu potroaa te deregulacija i samoregulacija (Kesi, 2006.).

Muckraking razdoblje zauzima vremenski okvir od 1905.-1927.godine. Poetak javljanja

potreba za organiziranom zatitom potroaa doao je kao odgovor na tekst knjige The
Jungle, autora Uptona Sinclaira. U njemu je iznio jedan okantan dogaaj iz Chicaga gdje je
otkrivena nebriga za higijenom u mesnoj industriji. Nakon toga je donesen Zakon o kontroli
mesa 1906.godine. Nedugo nakon toga formirana je Agencija za kontrolu i oznaavanje
lijekova i hrane. Federalna trgovinska komisija formirana je s ciljem sprjeavanja
monopolskog nastupa na tritu i monopolske konkurencije (Kesi, 2006.)

Razdoblje od 1928.-1960.godine je razdoblje kontinuirane brige za potroae u kojem se

Kongres bavio problemima neistinitog oglaavanja, nesigurnim lijekovima, kozmetikom i
hranom (Kesi, 2006.)

Moderni pokret za zatitu potroaa trajao je od 1961.-1989.godine u kojem su doneseni

mnogi zakonski i drugi akti koji su titili interese potroaa u Americi. Najznaajniji od njih
su Odluka o oznaavanju cigareta (1965.), Odluka o potenom pakovanju i oznaavanju
proizvoda (1966.), Odluka o zatiti djece (1966.), te Odluka o potenom posuivanju novca
iz 1968.godine (Kesi, 2008.).

Najvei pomak u zatiti potroaa uinio je Predsjednik J.F.Kennedy. On je u amerikome

Kongresu 1968.godine predloio, a Kongres usvojio, Zakon o pravima potroaa iji se akt
sastojao od etiri osnovna prava potroaa: pravo na sigurnost, pravo na informaciju, pravo na
izbor te pravo da se potroaev glas uje i uvaava (Kesi, 2006.)

Kesi (2008.) smatra da je konzumerizam izgubio na znaaju pojavom deregulacije. Smanjen

je proraun Federalne trgovinske komisije i drugih agencija koje su se bavile zatitom
potroaa. Ponovno se pojavljuju problemi iz 70-ih godina kao to su nesigurni proizvodi,
neadekvatne usluge i popravci nakon prodaje, nemogunost kontrole oglaiva tvrdnji i
netonog oznaavanja proizvoda.

8
Najsnaniji val konzumerizma u Sjedinjenim Amerikim Dravama 60-ih godina 20. stoljea
rezultat je meudjelovanja vie razliitih imbenika. Prije svega, desile su se temeljne
promjene u drutvu kao to je porast prihoda i obrazovanja graana, poveana sloenost
marketinkih transakcija uslijed razvoja tehnologije i ekoloke prijetnje. Ti su imbenici
doveli do strukturalnog pritiska u drutvu u smislu nezadovoljstva ekonomskim, drutvenim
i ekolokim uvjetima, marketinkim sustavom i politikom situacijom. Za pokretanje
promjene neophodno je ope uvjerenje o uzrocima problema u drutvu i mogunostima
promjene emu je pridonijelo vie pisaca koji su se bavili kritikom drutva, djelovanje
politiara i poruke predsjednika Kennedyja i Johnsona te rad organizacija potroaa. Pokret
potroaa potom su, kao imbenici ubrzanja, razbuktali Ralp Nader i spontani bojkot
domaica, emu slijedi podrka medija, politiara i raznih organizacija. Konano se
javljaju odgovori poslovnog sektora i odgovarajue zakonodavstvo (Kotler, 1972.).

3.2. Razvoj konzumerizma i zatite potroaa u Europi

3.2.1. Poetak razvoja konzumerizma i zatite potroaa u Europi

U dravama Zapadne Europe politike zatite potroaa poele su se razvijati poetkom
osamdesetih i devedesetih godina 20 .stoljea, s demokratskim promjenama i pojavom
trinog gospodarstva (dostupno na : http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_03_30_692.html).

Iako se napredak u zatiti potroaa doivio kroz djelovanje Europske unije, Kesi (2006.)
istie da su u nekoliko europskih zemalja postojali zakoni o zatiti potroaa i prije Europske
unije. U Njemakoj je postojao Zakon Parlamenta iz 1894. koji obvezuje prodavaa da vrati
sve novane rate kupaca u sluaju nepridravanja ugovora. Godine 1909. na snagu je stupio i
njemaki Zakon protiv neopravdane konkurencije, koji je slijedila i vedska 1943.godine. U
Nizozemskoj je 1935.godine predstavljen Trgovaki zakon koji se odnosi na sigurnost
proizvoda i zdravlje potroaa. Godine 1973. uinjena su dva vana koraka u
institucionalizaciji zastupanja potroaa i na Europskoj komisiji utemeljena je sluba koja se
bavi ekolokim problemima, problemima vezanim za nuklearnu energiju i zatitom potroaa.
Tako je nastala Udruga za konzultaciju potroaa koja je 1995.godine transformirana u
Udrugu potroaa koja se sastoji od 20 predstavnika nacionalnih organizacija zatite potroaa
Godine 1975. prihvaena je rezolucija koja ukljuuje etiri osnovna prava potroaa ve prije
utvrena u deklaraciji J.F.Kennedyja iz 1962.godine.

9
Liha (2004.) govori o prvom priznanju znaaja zatite potroaa uvoenjem Rezolucije Vijea
Europe 14.travnja 1975.godine o preliminarnom programu Europske ekonomske zajednice za
zatitu potroaa i politiku informiranja i obuhvaa pet kategorija temeljnih prava potroaa :
pravo na sigurnost proizvoda i zatitu zdravlja, pravo na obeteenje, pravo na zatitu
ekonomskog interesa, pravo na reprezentativnost te pravo na informaciju i edukaciju.

Rezolucijom iz 1975.godine formalna je inauguracija politike zatite i informiranja potroaa

Europske zajednice, premda usmjerena na ekonomsku integraciju , ona je danas temelj
zakonodavstva Europske zajednice na podruju zatite potroaa (Liha, 2004.).

3.2.2. Zatita potroaa u Europskoj Uniji novog doba

Politika zatite potroaa razvija se u Europi gotovo 40 godina. U tome razdoblju dodijeljena
joj je uloga jednog od kljunih pokretaa u provedbi strategije razvoja Europa 2020,a glavni
razlog je to osobna potronja ini oko 56 % BDP-a Europske unije. U strategiji stoji kako
poticanje potranje za robama i uslugama moe izvesti zemlje Unije iz svojevremene
gospodarske krize stoga je vano stvoriti uvjete koji e ohrabriti potroae u potronju
(Dunkovi, 2016.).

Pet je ciljeva strategije razvoja Europa 2020: zaposlenost stanovnitva 75 % u dobi od 20

do 64 godine, 3 % BDP-a ulagat e se u istraivanje i razvoj, poveati energetsku uinkovitost
za 20 %, smanjiti stopu naputanja kolovanja na 10 % te borba protiv siromatva i socijalne
iskljuivosti (dostupno na : http://ec.europa.eu/europe2020/europe-2020-in-a-
nutshell/targets/index_hr.htm ).

Smatra se da politika zatite potroaa na zajednikom tritu predstavlja znaajan doprinos

odrivom razvoju Europe do 2020 godine. Upravo bi visoka razina zatite potroaa trebala
doprinijeti razvoju poslovne aktivnosti na zajednikom tritu, za koje se smatra da nije u
dovoljnoj mjeri iskoriteno od strane drava lanica. Potroai, uglavnom, kupuju na
domaem tritu. Razvoj interneta i sve popularnija kupnja on line, trebala bi doprinijeti
poveanju trgovanja na zajednikom tritu i biti glavni poticaj rasta europske ekonomije. To
je mogue jedino i iskljuivo ukoliko se potroai osjeaju sigurno i imaju izgraeno
povjerenje u zajedniko trite u smislu da mogu jednostavnije i bre ostvarivati svoja
potroaka prava (dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_90_1970.html)

10
Osnaiti potroae znai pruiti im kvalitetan regulatorni okvir i uinkovite alate koji e im
omoguiti da donose informirane i odgovorne odluke o kupnji proizvoda i usluga. Kako bi
potroai imali to aktivniju ulogu na zajednikom tritu, nuno je osigurati sigurnost,
obrazovanje, informiranost, uinkovitu provedbu propisa, te djelotvorne naine ostvarivanja
potroakih prava. Zbog izloenosti procesu globalizacije, utrka za profitom kako
proizvoaa tako i trgovaca predstavlja jedan od prioriteta, pa je iznimno vano u takvim
uvjetima osigurati djelotvornu politiku sigurnosti proizvoda, usluga i hrane, na nain da se
propisima onemogui dostupnost nesigurnih proizvoda, usluga i hrane potroaima.

injenica da su u ekonomskoj krizi i potroai i trgovci primarno orijentirani na nisku cijenu,

moe utjecati na sigurnost proizvoda i usluga. Slijedom toga tijela koja provode nadzor nad
tritem moraju biti kontinuirano na oprezu i meusobno suraivati, kako na zajednikom
tritu tako i izvan njega, a kako bi osigurali da se potroaima na tritu nude iskljuivo
sigurni proizvodi ( dostupno na : http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_90_1970.html)

Nova pravila o pruanju informacija o hrani potroaima koja ukljuuju obvezu isticanja
nutritivnih i zdravstvenih informacija, prua dodatnu visoku razinu zatite potroaa i daje im
mogunost da donose informirane odluke o kupnji. Ekonomska i financijska kriza utjecala je
na ekonomsku mo potroaa na nain da veliki broj graana nije u mogunosti osigurati za
sebe i svoje obitelji osnovne proizvode i usluge, pa slijedom toga nee ni biti u mogunosti
koristiti sve prednosti digitalnog trita. Takvim osjetljivim potroaima potrebno je
omoguiti savjetovanje i razumijevanje informacija, kao i pronalaenje optimalnih proizvoda i
usluga za njihove potrebe. Danas su potroai na tritu suoeni s brzim promjenama i
nerijetko su optereeni s velikom koliinom informacija, a koje ne ukljuuju uvijek i sve
informacije koje potroa zaista treba (dostupno na : http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_90_1970.html ).

Dunkovi (2016.) istie vanost stratekog dokumenta pod nazivom Akt o jedinstvenom
tritu koji je usvojila Europska komisija 2011.godine, a sastoji se od dvanaest instrumenata
vanih za poticanje rasta i stvaranje povjerenja potroaa u unutarnje trite. Ideja unutarnjeg
trita predstavlja temelj Europske Unije, meutim, razliitost nacionalnih ureenja usporava
slobodu protoka roba i usluga jer ne postoji dovoljno povjerenje potroaa u prekogranine
transakcije.

Akt o jedinstvenom tritu II iz listopada 2012. godine predstavlja niz aktivnosti usmjerenih
ka daljnjem poticanju razvoja unutarnjeg trita i iskoritavanju njegovog potencijala kao

11
osnove za daljnji rast i razvoj europske ekonomije, izmeu ostalog i jaanje prava potroaa,
te poticanje prekogranine trgovine (dostupno na : http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_90_1970.html).

Godine 2014. donesen je izvrni dokument Viegodinji program za potroae za razdoblje

2014.-2020. koji je ujedno i financijski plan za provedbu aktivnosti iz strategije koju je
2012.donijela Europska komisija, a predstavlja glavni strateki dokument za razvoj
potroake politike u kojem se identificirali kljuni problemi potroake politike i u skladu s
tim postavili ciljeve i iznijeli stavove Europske komisije koja podupire interese potroaa u
svim politikama Europske Unije ( Dunkovi, 2016.).

Glavni cilj ovog Programa je staviti potroaa u centar zajednikog trita i osnaiti ga tako
da postane aktivni sudionik na tritu. Za ostvarenje ovoga cilja, potrebno je ojaati: sigurnost
proizvoda kroz djelotvoran nadzor na tritu, informiranost, edukaciju i svijest potroaa o
njihovim pravima, potroaka prava i instrumente pritube te prava potroaa o
prekograninoj trgovini ( dostupno na:
http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_90_1970.html ).

Svaka drava lanica unutar Europske Unije priznaje potrebe i vanost zatite potroaa.
Potroai imaju vanu ekonomsku i politiku ulogu u drutvu. Zemlje Europske Unije razvile
su politike iji je cilj braniti specifine interese potroaa. Postojanje golemih razlika u
reguliranju, strukturama i organizacijama zatite potroaa opravdava razvoj politike zatite
potroaa na najvioj razini za sve europske zemlje. Ta bi politika trebala biti kreirana s ciljem
da osigura sigurnost sudjelovanja na jedinstvenom tritu i uivanje najveeg stupnja zatite
potroaa za sve potroae (Kesi, 2006.).

Harmonizacijom pravila o zatiti potroaa nastoje se ostvariti dva temeljna cilja: podii
razinu zatite zdravlja i sigurnosti te ekonomskih interesa potroaa kako bi povratili vjeru u
trite te otkloniti zapreke slobodnom kretanju robe i usluga na zajednikome tritu
(dostupno na : http://www.bizimpact.hr/download/documents/read/zastita-potrosaca_14)

12

Paliaga, M. (2007): Branding i konkurentnost gradova. Rovinj: Samostalna naknada.

 4. RAZVOJ KONZUMERIZMA I ZATITE POTROAA U REPUBLICI
HRVATSKOJ

4.1. Razvoj potroakog drutva u socijalistikoj Hrvatskoj

Duda (2010.) poetak hrvatskog potroakog drutva postavlja u 1958.godinu. Naglaava
razliku izmeu potroake kulture i potroakoga drutva. Pojava potroake kulture prva je
najava nadolazeeg potroakoga drutva, ali tek kada ta kultura postane masovnom, kada u
njoj sudjeluje veina kojoj je svakodnevnica ugodnija no ikada ranije, tek tada se neko
drutvo moe nazvati potroakim drutvom.

Potroaka kultura se u Hrvatskoj moe traiti u devetnaestom stoljeu, a moda i ranije, no

hrvatsko drutvo moemo nazivati potroakim drutvom tek nakon druge polovice
dvadesetog stoljea. Kao veina europskih zemalja, i Jugoslavija je uivala u gospodarskom
rastu kasnih pedesetih godina.

Zaetak potroakoga drutva i poetno blagostanje Duda (2010.) vie dri stanjem duha, dok
njegov kasniji razvoj i zrelost, koja nastupa u sedamdesetima, karakterizira kao odraz
stvarnoga blagostanja. Uzimajui u obzir sve navedene i istraene okolnosti nastanka
potroakoga drutva te postizanja blagostanja, i pokuajem njihova dodatna revidiranja
mogue je i osporiti tvrdnju o pronaenom blagostanju. Iako drutvo poinje posjedovati i
troiti vie, stvarajui tako ugodnije ivotno okruenje, njegovo je blagostanje predmet
apstrakcije, budui da se troi iznad stvarnih mogunosti te i dalje ostaje vie stanjem duha,
nego odrazom stvarnosti. Uskoro je jugoslavenski potroaki nain ivota doao na naplatu, a
njegove su se posljedice nastavile odravati i u nadolazeem drutvenom ureenju, nakon
raspada Jugoslavije, i stvaranjem samostalnih nacionalnih drava.

4.1.1. Potroaka kultura za vrijeme gospodarskoga rasta

Program Saveza komunista Jugoslavije iz 1958., osim to je neizravno najavio oblikovanje
potroakoga drutva, predvidio je da se osobni interesi ne mogu ostvariti na tetu zajednikih
interesa. Ostvarivanje ovih nastojanja bilo je iduih petnaest godina popraeno gospodarskim
i drutvenim promjenama, dvjema privrednim reformama, okretanjem trinom socijalizmu,
nastojanjima za decentralizacijom i demokratizacijom te ustavnim promjenama. U
dvadesetom stoljeu hrvatsko gospodarstvo prolo je kroz pet pozitivnih desetljea u kojima
je bruto drutveni proizvod prosjeno rastao po stopi od 3,5 posto. Pola stoljea napretka, koji
je Hrvatsku uinio srednje razvijenom zemljom inili su prvo desetljee dvadesete, pedesete,

13
ezdesete i sedamdesete. Pedesete, ezdesete i sedamdesete najdulje su i najpozitivnije
razdoblje u razvoju Hrvatske, s prosjenim godinjim porastom BDP-a od ak 6,7 posto.

Tijekom sedamdesetih godina dogaao se investicijski val, dok su ostale razvijene zemlje u
okolnostima prve naftne krize usporavale proizvodnju i zapoljavanje te smanjivale investicije
i potronju (Duda, 2010.)

Za vjebanje potroake kulture hrvatskim je radnicima sedamdesetih godina ostajalo

dovoljno vremena nakon radnog vremena. Izmeu 1970. i 1990. maloprodajna je mrea u
Hrvatskoj poveana za 50 posto. Osim u obiajnim prodavaonicama, postojala je mogunost
kupnje preko kataloga, pa i preko konsignacijskih skladita domaih vanjskotrgovinskih
radnih organizacija. Duda (2010.) istie irenje trgovakih mrea bre nego porasta broja
stanovnika kao znak gospodarskog procvata u Jugoslaviji sedamdesetih i osamdesetih godina
pa se sve manje potroaa moralo gurati pred police s robom. Vie prodajnog prostora i vie
potroaa na strani potranje te poveanje proizvodnje robe za iroku potronju iji je obim u
sedamdesetima udvostruen, kao i poveanje prodaje izmeu 1976.i 1979. samo su neki od
pokazatelja jaanja potroake kulture za vrijeme gospodarskoga rasta ( Duda, 2010.).

4.1.2. Ekonomska kriza u Jugoslaviji

U sedamdesetim godinama dolo je do dvije naftne krize. Prva naftna kriza nije utjecala na
jugoslavensko gospodarstvo jer je stigla jeftina nafta iz Libije. Problemi su nastali tijekom
druge naftne krize 1979.-1980. zbog unutarnjih razloga zaotrenih novim vanjskim
okolnostima na koje se nije pravovremeno reagiralo pa se nije na vrijeme prilagodilo novim
uvjetima. Na naplatu su poeli stizati trokovi burnog razvoja tijekom sedamdesetih godina
jer je dugotrajan kvantitativni rast nije uspijevao postii zadovoljavajuu kvalitetu. Godine
1980. umro je Josip Brzo Tito pa je prijelom desetljea bio i politika i gospodarska
razdjelnica. Do 1980. sazreli su unutarnji problemi poput niske gospodarske efikasnosti,
inflacije, nemogunosti vraanja dugova i nedostatka deviza (Duda, 2010.).

Duda (2010.) istie zanimljiv podatak. Plae su u osamdesetim godinama pale znaajno u
odnosu na sedamdesete, ali gospodarska kriza nije utjecala na promet u trgovinama iji pad
nije bio toliko izraen kao pad plaa. Navika potronje se nije dala ugasiti.

Prema Ustavu, proizvodne i trgovake radne organizacije trebale su poticati udruivanje

potroaa. Zakon o mjesnim zajednicama je poblie regulirao osnivanje savjeta potroaa, ali
i rjeavanje potreba i interesa graana na skupovima potroaa i korisnika usluga. U

14
posljednjim godinama u kojima su se konzumerizam i socijalizam supostojali, u medijima je
objavljeno pismo naslovljeno Kako tititi potroae upueno iz Koordinacijskog odbora
Savjeta potroaa Jugoslavije. U tom pismu se trai aktiviranje sustava zatite i obrane prava
potroaa. Problem nije bio samo u sustavu zatite potroaa ve mnogo iri, u drutvenom,
gospodarskom i politikom sustavu koji se u cijelosti uruavao. Nakon pisma upuenog iz
Koordinacijskog odbora Savjeta potroaa Jugoslavije potroaka kultura u Hrvatskoj
rjeavala se u okviru jugoslavenskog samoupravnog socijalizma (Duda, 2010.)

4.2. Znaajke konzumerizma i poetak razvoja zatite potroaa u

Republici Hrvatskoj
Hrvatski potroai, do osamostaljenja Republike Hrvatske, nisu bili nikad organizirani u
udruge, interesne grupe ili bilo koji drugi oblik udruenja, koji bi se bavio zatitom potroaa
(Kesi, 2006.), dok Poi (2004.) navodi da je potroa bio zatien tek malim brojem
odredba rasprostranjenih u razliitim propisima, najveim djelom u odredbama Zakona o
obveznim odnosima.

Prva udruga za zatitu potroaa u Hrvatskoj osnovana je 1997.godine. Bio je to veliki iskorak
u rjeavanju problematike vezane za zatitu potroaa, meutim dugo godina je udruga imala
samo formalno znaenje istie Kesi (2006.), jer u praksi nisu postignuti neki znaajniji
rezultati. Rezultati lee prvenstveno u nedostatku financijskih sredstava a situacija bi se
svakako poboljala ukljuivanjem u komunitarni program PHARE, koji izmeu ostaloga,
lanice potpomae i financijski.

Poetkom 2000.godine osnovano je Drutvo za zatitu potroaa Potroa. Drutvo je

eljelo dati doprinos humaniziranju odnosa na hrvatskome tritu proizvoda i usluga po uzoru
na slina drutva Kanade, Sjedinjenih Amerikih Drava, Europske Unije i Australije.
Njihova temeljna uloga je savjetovanje potroaa i organizirano djelovanje pri povredi prava
potroaa od strane poduzea, dravnih institucija i posrednika (Kesi, 2006.).

Republika Hrvatska je 29.listopada 2001. potpisala sa Europskom zajednicom i njezinima

drava lanicama Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju, kojim su po prvi put uspostavljeni
odnosi izmeu Republike Hrvatske i Europske unije, a koji omoguava postupne pripreme
Republike Hrvatske za ostvarivanje punopravnog lanstva u Europskoj uniji. Tako je
Republika Hrvatska preuzela obvezu usklaivanja i prilagoavanja zatite potroaa u
Hrvatskoj zatiti koja je na snazi u Europskoj Uniji. Mora poticati aktivnu politiku zatite
potroaa, to ukljuuje veu informiranost i razvoj neovisnih organizacija, te osigurati
15
uinkovitu pravnu zatitu potroaa radi poboljanja kakvoe potroake robe i odravanju
odgovarajuih sigurnosnih standarada ( dostupno na Internetu :
http://www.mvep.hr/files/file/publikacije/SSP-VERZIJA_ZA_WEB1.pdf ).

Hrvatska je veoma kasno donijela Zakon o zatiti potroaa, tek u svibnju 2003.godine,
premda su nas na njegovo donoenje obvezale meunarodne konvencije (Kesi, 2006.).
Dunkovi (2016.) istie da je Zakon proao kroz znaajne promjene od 2003.godine, te je
2007.godine stupio na snagu drugi Zakon o zatiti potroaa koji je bio usklaen i unaprijeen
sa dotadanjom pravnom steevinom Europske unije. Njime su se proirili administrativni
kapaciteti, uvele novele po pitanju isticanja cijena na proizvodima, uredili novi mehanizmi
zatite kolektivnih interesa te proirila obveza i sadraja deklaracije na proizvodima.

U Zakonu o zatiti potroaa stoji da su nositelji institucionalnog okvira zatite potroaa

Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo gospodarstva, nadlene inspekcije za
pojedine sektore, Nacionalno vijee za zatitu potroaa (dostupno na : http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_03_41_723.html).

Politika zatite potroaa zacrtana u Hrvatskoj zacrtana je u Nacionalnom programu za zatitu

potroaa. Na temelju Zakona o zatiti potroaa iz 2007.godine donijet je Nacionalni
program zatite potroaa u razdoblju 2009.-2012., a sredinom 2013.godine i drugi
Nacionalni program zatite potroaa za razdoblje od 2013.do 2016.godine (Dunkovi,
2016.). Opi cilj ovog Nacionalnog programa je podizanje znanja o pravima potroaa i
jaanje uloge potroaa na zajednikom tritu. Uz opi cilj, ovaj Nacionalni program nastojat
e ostvariti i europske ciljeve, uzimajui u obzir ekonomske i socijalne uvjete i specifinosti
hrvatskog trita. S tim u vezi aktivnosti iz ovog Nacionalnog programa usmjerene su ka
daljnjem jaanjem prava potroaa u razliitim podrujima, te jaanje njegove uloge kao
aktivnog dionika na zajednikom tritu. Temeljem lanka 123. Zakona o zatiti potroaa
Vlada Republike Hrvatske je u veljai 2008. godine osnovala i imenovala Nacionalno vijee
za zatitu potroaa kao svoje savjetodavno tijelo. Vijee ine predstavnici dravnih tijela
nadlenih za podruje zatite potroaa, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtnike
komore, Hrvatske udruge poslodavaca, udruga za zatitu potroaa i neovisni strunjaci iz
podruja zatite potroaa ( dostupno na : http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_90_1970.html) .

Sudsku zatitu potroakih prava u Hrvatskoj mogu ostvariti sve fizike i pravne osobe,
domae i inozemne osobe pred redovnim sudom, trgovakim sudom te pri prekrajnim sudom

16
ako se kre odreeni materijalno-pravni propisi o zatiti potroaa. Izvansudska zatita
individualnih prava potroaa ostvaruje se postupcima pri sudovima asti i to pred Sudom
asti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Sudom asti Hrvatske obrtnike komore (Dunkovi,
2016.).

Dunkovi (2016.) istie veliku vanost Interneta, koji u velikoj mjeri pomae u provedbi
pravnog okvira pa tako i uspostave on-line Centralnoga informacijskoga sustava za zatitu
potroaa koji omoguava korisnicima da putem ovoga komunikacijskoga sredita na jednom
mjestu zatrae objanjenje propisa i postupaka od strunoga savjetnika. Mogu takoer
potraiti savjet od Savjetovalita za zatitu potroaa ili uputiti prijavu inspekciji vezano za
provedbu potroakih prava.

Usporeujui Izvjetaj o provedbi Nacionalnog programa sa sadrajem slinih izvjetaja na

razini Europske komisije kao to je Izvjetaj o politici zatite potroaa ili Izvjetaj o stanju
potroakih trita Dunkovi (2016.) navodi brojne nedostatke u podruju djelovanja
Nacionalnog programa i vidljivo zaostajanje nacionalne politike zatite potroaa u usporedbi
s mjerama koje se pripremaju i provode na razini Europske unije.

4.3. Zakon o zatiti potroaa Republike Hrvatske

Zakon o zatiti potroaa Republike Hrvatske donesen je 29.svibnja 2003.godine. Zakon
ureuje zatitu osnovnih prava potroaa pri kupovini proizvoda i usluga kao i pri drugim
oblicima stjecanja proizvoda i usluga te podruje marketinke komunikacije i zatite djece.
Sve zatite temelje se na osnovnim pravima potroaa: pravo na zatitu gospodarskih interesa
potroaa, pravo na zatitu od opasnosti za ivot, zdravlje i imovinu, pravo na pravnu zatitu,
pravo na informiranje i naobrazbu te pravo na udruivanje potroaa sa svrhom zatite
njihovih interesa (Kesi, 2006.), te napominje kako donoenju Zakona o zatiti potroaa nije
prethodila rasprava i definiranje problema sa kojima se susreu hrvatski potroai, nego je
vie rezultat ispunjavanja obveza koje je preuzela Vlada Republike Hrvatske prema Europskoj
uniji kao posljedica potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju.

Zakon ureuje nain podnoenja pisanog prigovora potroaa i obvezuje postupanje trgovca.
Trgovac je obvezan omoguiti potroau podnoenje pisanog prigovora u svojim poslovnim
prostorijama i bez odgaanja pisanim putem potvrditi njegov primitak, isto tako mu je duan
omoguiti slanje prigovora i drugim sredstvima komunikacije. Trgovac mora u roku 15 dana
odgovoriti na prigovor i uvati ga godinu dana u svojoj evidenciji prigovora potroaa
(Dunkovi, 2016.).

17
Dio Zakona koji pokriva poslovanje trgovaca i potroaa ureuje nepotenu poslovnu praksu
preuzetu iz Direktive o nepotenoj poslovnoj praksi. Stoji da trgovac zavarava potroaa
navede li ga da donese odluku o kupnji koju inae ne bi donio, a to ukljuuje bilo koji oblik
stavljanja proizvoda na trite, ukljuujui i usporedno oglaavanje koje dovodi do
poistovjeivanja tog proizvoda s nekim drugim proizvodom (Dunkovi, 2016.). Pored
nepotene poslovne prakse, Zakon ureuje i koje su to nepotene ugovorne odredbe koje se
mogu pronai u sklopljenim ugovorima izmeu trgovaca i potroaa. Nepotenim ugovorom
se smatra onaj koji uzrokuje znatnu neravnoteu u pravnim i obvezama ugovornih strana na
tetu potroaa (dostupno na : http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_03_41_723.html)

Zakon predvia da ugovorima koji se sklapaju izvan poslovnih prostorija i ugovorima

sklopljenih na daljinu mora prethoditi predugovorne obavijesti. Razlika izmeu ovih vrsta
ugovora je to prvi oblik podrazumijeva fiziku prisutnost potroaa i trgovaca, dok se drugi
sklapa u okviru organiziranog sustava prodaje iskljuivo koritenjem jednog ili vie sredstava
daljinske komunikacije navodi Dunkovi (2016.).

Vaan institut zatite prava potroaa je pravo na jednostrani raskid ugovora. Potroa ima
pravo bez navoenja razloga za to, jednostrano raskinuti ugovor sklopljen izvan poslovnih
prostorija ili sklopljen na daljinu i to u roku 14 dana od dana kada je roba predana u posjed
kupcu. Definirane su posljedice ako trgovac ne obavijesti potroaa o njegovom pravu na
jednostrani raskid ugovora pa je predvieno da se u takvome sluaju rok za raskid produava
na 12 mjeseci. Zakon ureuje i primjenu izvan sudskog rjeavanja sporova. Potroa koji nije
uspio nai rjeenje problema u izravnoj komunikaciji s trgovcem moe podnijeti prijavu
prema Sudu asti Hrvatske gospodarske komore ili Sudu asti Hrvatske obrtnike komore ili
se moe obratiti centrima za mirenje ( dostupno na : http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_03_41_723.html ).

Zakon o zatiti potroaa propisuje zabrane, a Hrvatska udruga reklamnih agencija navodi ih
u Kodeksu oglaavanja kojim su utvreni naini oglaavanja proizvoda namijenjenih djeci ili
koriste djecu u svrhu reklamiranja (dostupno na : http://hura.hr/wp-content/uploads/2016/11/Kodeks-
oglas%CC%8Cavanja-i-trz%CC%8Cis%CC%8Cnog-komuniciranja-HURA.pdf).

Prema Zakonu inspekcija je zaduena za nadzor provedbe Zakona o zatiti potroaa. Kod
inspekcijskog nadzora utvruje se injenino stanje gdje inspektor ima ovlasti zabraniti
prodaju ili pruanje usluga ako je ustanovljeno da trgovac ne potuje zakonska prava
potroaa (Dunkovi, 2016.).

18
19
 5. ZAKLJUAK
Konzumerizam je drutveni pokret koji se javio kao odgovor na neravnoteu snaga izmeu
proizvoa i potroaa u marketinkom sustavu te loe prakse marketinga od strane
poduzea. Svoj puni procvat doivio je 60-ih godina 20. stoljea u SAD-u; postaje vrlo snaan
i u Europi a stjecanjem uvjeta za njegovu pojavu i razvitak danas se pojavljuje i u manje
razvijenim zemljama svijeta.

Vanost zatite potroaa danas je vea nego ikad, jer se na suvremenom tritu uloga
potroaa mijenja. On postaje aktivni sudionik na tritu dobara i usluga, te postaje sve vie
svjesniji svojih prava i odluan je da ih ostvari. S druge strane proizvoai i trgovci usmjereni
su a poveanje prodaje svojih proizvoda i usluga i ne nastupaju na tritu uvijek u interesu
potroaa. Suvremeno drutvo je sve vie usmjereno na potronju. Na tritu je ogroman broj
proizvoda, koji svojim izgledom, ambalaom, cijenom ili drugim karakteristikama privlae
potroae.

Svijest o pravima potroaa raste. Tome doprinose i brojne udruge svojim edukativnim
programima. Potroai sve vie trae pomo i savjet u rjeavanju svojih konkretnih problema.

U Republici Hrvatskoj se prava potroaa poinju ostvarivati tek u novije vrijeme

zahvaljujui skupini strunjaka te snanijim procesima ukljuivanja u Europske integracije
Potroai sa pravnog gledita dobro zatieni. Postoje mnogobrojni propisi koji tite njihova
prava i koji su objedinjeni Zakonom o zatiti potroaa. Osnovane su mnogobrojne udruge i
savjetovalita za potroae koji educiraju potroae, savjetuju te pruaju informacije, a putem
telefona i internetskih stranica lako su dostupne svima. Istodobno sudjeluju donoenju novih
zakonskih akata, vodei rauna da u njima budu zastupljena prava potroaa. U tom pogledu
vana je uloga Dravnoga inspektorata koji vri nadzor nad provoenjem zakona, kao i
ispitivanje sigurnosti proizvoda na tritu.

Iako je zakonska zatita dobra, potroai u Republici Hrvatskoj nisu dovoljno upoznati sa
svojim pravima. Informacije su im lako dostupne, ali je potreban njihov vei angaman i elja
da se educiraju u tom podruju. Napredak je ipak vidljiv, posebno iz sve veeg broja upita
postavljenih udrugama i savjetovalitima.

20
 LITERATURA

1. Duda, I. (2010). Pronaeno blagostanje: Svakodnevni ivot i potroaka kultura u

Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih. Zagreb: Srednja Europa

2. Dunkovi, D. (2016). Zatita potroaa i poslovno upravljanje. Zagreb: Ekonomski

fakultet Zagreb

3. Foxall R. Gordon , Goldsmith E. Ronald & Brown S. (2007.). Psihologija potronje u

marketingu. Jastrebarsko: Naknada Slap
4. Hilton, M. (2005). The duties of citizens, the rights of consumers, Consumer Police
Review, 15(1), 6-12.

5. Hromadi, H. (2008). Konzumerizam: potreba, ivotni stil, ideologija. Zagreb:

Jesenski Turk

6. Kesi, T. (2006). Ponaanje potroaa. Zagreb: Opinio

7. Kodeks oglaavanja i trinog komuniciranja. Dostupno na: http://hura.hr/wp-

content/uploads/2016/11/Kodeks-oglas%CC%8Cavanja-i-trz%CC%8Cis%CC
%8Cnog-komuniciranja-HURA.pdf , pristupljeno: 15.05.2017.

8. Kotler, Ph. & Keller, K.L. (2008). Upravljanje marketingom. Zagreb: Mate

9. Kotler, Ph. (1972). What consumerism means for marketers, Harvard Business
Review, 50 (3): 48-57.

10. Liha A.,(2004), Zatita potroaa u procesu proirenja Europske unije: izazovi za
Hrvatsku. U: Katarina Ott.; ur., Pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji: izazovi
institucionalnih prilagodbi. Zagreb: Institut za javne financije, 191-210
11. Nacionalni program zatite potroaa za razdoblje od 2009.do 2012.godine, Narodne
novine br. 30/2010. Dostupno na: http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_03_30_692.html , pristupljeno: 15.4.2017.

12. Nacionalni program zatite potroaa za razdoblje od 2013.do 2016. godine, Narodne
novine br. 90/2013. Dostupno na: http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_90_1970.html , pristupljeno: 10.4.2017.

21
13. Poi, A. (2004.) Zatita potroaa u hrvatskom pravu-dobar ili lo primjer
zakonodavstva, Pravo i porezi : asopis za pravnu i ekonomsku teoriju i praksu, 13
(9), 81-85

14. Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju izmeu Republike Hrvatske i Europskih

zajednica i njihovih drava lanica. Dostupno na:
http://www.mvep.hr/files/file/publikacije/SSP-VERZIJA_ZA_WEB1.pdf ,
pristupljeno 10.05.2017.

15. Trentmann, F. (2004). Beyond Consumerism: New Historical Perspectives on

Consumption, Journal of Contemporary History, 39(3): 373-401

16. Wilkie, W.L. & Moore, E.S. (2003). Scholarly Research in Marketing: Exploring the
4 Eras of Thought Development, Journal of Public Policy & Marketing, 22(2), 116-
146

17. Zakon o zatiti potroaa, Narodne novine br. 41/2014. Dostupno na: http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_03_41_723.html , pristupljeno: 10.4.2017.

18. Zakon o zatiti potroaa, Narodne novine br. 79/07. Dostupno na: http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_07_79_2485.html , pristupljeno 15.4.2017.

19. Zatita potroaa. Minivodi za poslovnu zajednicu. Dostupno na:

http://www.bizimpact.hr/download/documents/read/zastita-potrosaca_14 ,
pristupljeno: 15.05.2017.

22
23
24