Naslov

1
Sadraj

Uvod...........................................................................................................................................3

Predmet i cilj rada..................................................................................................................3

Znanstvene metode..................................................................................................................3

Struktura rada.........................................................................................................................4

Gospodarska kriza u Republici Hrvatskoj.............................................................................5

Ukupna gospodarska situacija tijekom krize u Republici Hrvatskoj......................................7

Analiza poslovanja banaka u Republici Hrvatskoj tijekom gospodarske krize....................12

Temeljne odrednice leasinga..................................................................................................17

Vrste leasinga........................................................................................................................18

Povijest leasinga...................................................................................................................22

Leasing drutvo i objekt leasinga.........................................................................................22

Subjekti u poslovima leasinga...............................................................................................25

Prednosti i nedostaci leasinga..............................................................................................25

Ugovor o leasingu.................................................................................................................28

Vrste leasinga u Republici Hrvatskoj i karakteristike........................................................30

Leasing u automobilskoj industriji.......................................................................................30

Leasing u brodarstvu............................................................................................................31

Poslovanje leasing poduzea tijekom gospodarske krize....................................................34

Pokazatelji likvidnosti...........................................................................................................36

Pokazatelji financijske stabilnosti........................................................................................38

Pokazatelji zaduenosti.........................................................................................................39

1
 Pokazatelji rentabilnosti (profitabilnosti).............................................................................41

Rasprava...............................................................................................................................43

Zakljuak.................................................................................................................................45

Literatura.................................................................................................................................46

Popis slika, grafova i tablica..................................................................................................49

2
Uvod

Leasing se u posljednje vrijeme pojavljuje kao sve ei oblik nabavke imovine kod raznih
poslovnih subjekata, ali je isto tako i sve popularniji oblik nabavka imovine kod privatnih
korisnika, koji na taj nain na jednostavniji i jeftiniji nain dolaze do dugotrajne imovine,
prvenstveno do automobila. Ovaj sve raireniji oblik financiranja pojavio se kao protutea
uobiajenom obliku financiranja kroz kredite i kapitalna ulaganja u opremu, pri emu se
pojavio posebice kod poslovnih subjekata kao sigurniji i uspjeniji oblik investiranja.

Ipak kao i svi drugi oblici financiranja leasing ima odreene svoje zakonitosti i ogranienja
koja ne predstavljaju uvijek prednost, ve su ponekad i potekoa te prema tome leasing nije
idealno rjeenje za svako investiranje u opremu. Na prostoru Republike Hrvatske leasing se
prvenstveno poistovjeuje sa nabavkom cestovnih vozila putem leasing ugovora. Meutim,
leasing moe biti namijenjen i za bilo koji drugi oblik imovine, pri emu se sve vie koristi i
za plovila. Stoga je u ovome radu stavljen pregled i nabavke leasinga u brodarstvu.

Predmet i cilj rada

Kako se esto navodio leasing kao oblik zaduivanja tijekom gospodarske krize koji
osigurava veu financijsku stabilnost poduzea, pojavilo se pitanje koliko je zaista u
Republici Hrvatskoj gospodarska kriza utjecala na poslovanje leasing poduzea.

Predmet ovoga rada prema tome je utjecaj gospodarske krize na poslovanje leasing
poduzea.

Cilj rada jest utvrditi na temelju ispitivanja financijskih pokazatelja dva najvea leasing
poduzea u Republici Hrvatskoj znaajnost utjecaja gospodarske krize na poslovanje leasing
drutva.

Znanstvene metode

Prilikom pisanja rada koritene su znanstvene metode analize, sinteze, komparacije i

elaboracije.

3
Struktura rada

Rad je podijeljen u etiri temeljna poglavlja kroz koje se razrauje tema rada.

U prvom poglavlju, Gospodarska kriza u Republici Hrvatskoj ispituje se utjecaj gospodarske

krize na gospodarstvo i gospodarske subjekte u Republici Hrvatskoj, sa posebnim naglaskom
na kupovnu mo stanovnika i poslovnih subjekata. Isto tako, ispituje se i analiza poslovanja
banaka kao temeljni pokazatelj gospodarskog kretanja u navedenom razdoblju krize.

Temeljne odrednice leasinga drugo je poglavlje u kojem se promatraju temeljni postulati

leasinga kao oblika dobivanja dugotrajne imovine na koritenje kod poslovnih i privatnih
subjekata. Pri tome su prikazane vrste leasinga, povijesni razvoj leasinga, temeljne odrednice
Zakona o leasingu i prednosti i nedostaci leasinga.

Tree poglavlje, Vrste leasinga u Republici Hrvatskoj i karakteristike prouava na koji se

nain leasing koristi u Hrvatskoj sa posebnim osvrtom na leasing u automobilskoj industriji i
leasing u brodarstvu.

Analitiki dio rada saet je u etvrtom poglavlju, Poslovanje leasing poduzea tijekom
gospodarske krize pri emu se na primjeru poduzea UniCredit Leasing d. o. o. te Hypo
Leasing Kroatien d.o.o. koja su vodea leasing poduzea u Hrvatskoj ispituju pokazatelji
likvidnosti, pokazatelji financijske stabilnosti, pokazatelji zaduenosti te pokazatelji
rentabilnosti (profitabilnosti) i na temelju rezultata ispitivanja tih pokazatelja daje se
zakljuak o utjecaju gospodarske krize na leasing poduzea.

4
Gospodarska kriza u Republici Hrvatskoj

Krajem prvog desetljea dvadeset i prvog stoljea Republiku Hrvatsku je zahvatila

gospodarska kriza koja predstavlja odraz gospodarske krize i problema u gospodarstvu koji su
zahvatili vei dio Europske Unije i razvijenog zapadnog svijeta, ukljuujui i Sjedinjene
Drave. Globalna kriza imala je velikog utjecaja na sve sfere gospodarstva, ukljuujui i
leasing.

Svjetska ekonomska kriza koja je svoj zamah imala pred desetak godina predstavljala je
kljuni faktor u izazivanju korijenskih promjena u velikom broju gospodarskih struktura, ali
isto tako i razvoju i posljedice putem kojih se pokazala neodrivost trinog fundamentalizma
utemeljenog na prekomjernoj potronji. Gospodarska kriza dovela je do nestabilnosti
globalnih razmjera putem kojih se pred Republiku Hrvatsku postavio znaajan izazov
odolijevanja gospodarskim tektonskim promjenama na globalnom tritu kao male i
gospodarski ovisne drave.

Ekonomska kriza zaeta u Sjedinjenim Amerikim Dravama proirila se na ostatak svijeta;

stekla je ak i naziv Prva globalna financijska kriza 21. stoljea . Kao to to biva nakon
svake krize, dolazi do odbacivanja i negiranja starih teorija i doktrina, na ije mjesto stupaju
nove. Nakon skoro pola stoljea dominacije intervencionistikih ideologija, rjeenja za krizu
koja je obiljeila sredinu 70-tih godina prolog stoljea, utrla su put ponovnoj afirmaciji
liberalistikih misli. Prvotne korijene krize potrebno je potraiti u nizu neoliberalnih reformi
koje su se odvijale u razvijenim zapadnim zemljama poevi od osamdesetih godina prolog
stoljea. Temeljna naela laissez faire doktrine lee u uenju klasine liberalne kole ija
temeljna pretpostavka implicira da se trite mora pustiti da djeluje neometano, bez
postavljenih, odnosno sa to je manje mogue ogranienja i/ili regulacija. S neoliberalnog
stajalita, trita se prirodno kreu prema ravnotei ponude i potranje, odnosno trite
posjeduje autostabilizirajui mehanizam, a uz to najefikasnije alocira resurse (Benoli, 2012,
str. 120).

Gospodarska kriza na prostoru Republike Hrvatske imala je znaajnog utjecaja, iako se u prvi
mah nije vidjela znaajnija posljedica. Treba napomenuti kako je u tome razdoblju
gospodarstvo Republike Hrvatske bilo u znaajnom rastu, prije svega utemeljenom na rastu

5
gospodarskog segmenta zapoljavanja i proizvodnje kao i kapitalnih investicija, prije svega u
mreu cesta i autocesta. Takoer, znaajan faktor predstavljala je i poratna obnova. Ipak
zahvaljujui procesima kao to je privatizacija koja je u velikoj mjeri prepletena kriminalnim
radnjama, zatim znaajnog napora u obnavljanju ratom razorenih krajeva te usporenog rasta
gospodarstva zbog nestabilnosti u susjednim zemljama na Balkanu koje su se nastavile sve do
poetka dvadeset i prvog stoljea, hrvatski graani u prvi mah nisu osjetili krizu jer i samo
gospodarstvo je bilo u uvjetima oporavka od ratne krize.

Tako je tijekom 2008. godine, neposredno pred izbijanje krize ostvarena visoka stopa
zaposlenosti, koja je iznosila 44,4%, odnosno bila je via u usporedbi s prethodnim godinama.
Tijekom 2009. godine dolo je do smanjenja zaposlenosti za 4,1 postotnih poena, odnosno
nestalo je svako dvadeset i peto radno mjesto. U zadnjem kvartalu 2009. za svaki postotni bod
pada BDP-a formalna se zaposlenost na godinjoj razini smanjila za 0.86%. Porast
nezaposlenosti je posebno pogodila dobnu skupinu od 15 do 34 godine, odnosno upravo mladi
narataj koji neposredno nakon zavretka formalnog obrazovanja ne posjeduje jo praktino
iskustvo te se nerijetko prema njima postupa prema principu da zadnji zaposleni prvi postaje
nezaposlenim. Shodno podacima dostupnim na Eurostatu (za trei kvartal 2011.) Hrvatska
zauzima tree mjesto po visini stope nezaposlenosti mladih58 (34.5%), odmah iza Grke
(45,8%) i panjolske (47,8%) (Benoli, 2012, str. 128).

Kao to je i vidljivo prema navedenom, uskoro je gospodarski ok zahvatio gospodarstvo

Republike Hrvatske, iako je u poetku tek djelomino zaista utjecao na hrvatsko
gospodarstvo. Temeljni je izazov gospodarstva Republike Hrvatske bilo privlaenje stranog
kapitala i vanjskih investicija, to je znaajno usporeno gospodarskom krizom na globalnoj
razini. Posljedica je bila stalni deficit tekueg rauna platne bilance te nekontrolirani rast
vanjske zaduenosti.

Pokazalo se da je oporavak kaskao za zemljama u regiji, primarno zbog prvotnog negiranja

mogueg utjecaja svjetske ekonomske krize na domae gospodarstvo. Vlast je odgaala fi
skalnu konsolidaciju to je sukladno stajalitu prisutnom u izvjeu Svjetske banke, prema
kojem je odgovor monetarne politike bio prikladan, dok su skromniji bili dometi fi skalnih
mjera (Benoli, 2012, str. 129).

6
Ukupna gospodarska situacija tijekom krize u Republici Hrvatskoj

Gospodarsko okruenje u kojem se nalazila Republika Hrvatska odnosno tvrtke u zemlji prije
svega je determinirano globalnim tijekovima gospodarske krize koja je znaajno utjecala na
trite i trina kretanja.

Graf 1: BDP Republike Hrvatske od 1990. - 2012.

Izvor: svjetska banka

Pojava i irenje recesije od 2008. godine do kraja gospodarske krize samo su manjim dijelom
utjecali na ekonomsko stanje jer su ta gospodarstva relativno skromno povezana sa svjetskim

7
gospodarstvom. Izvoz pojedinih zemalja razmjerno je nizak pa sukladno tome poremeaji na
svjetskom, odnosno europskom tritu nisu mogli znatnije ugroziti ta gospodarstva. Meutim,
negativne posljedice krize mogu se osjetiti kroz, s jedne strane izravne inozemne investicije
koje su u Hrvatskoj od 2000. godine stalno rasle do 2008. godine kad su iznosile 4,2 mld eura.
Ve 2009. godine smanjile su se na 2,1 mld eura, da bi 2010. godine iznosile samo 281
milijun eura. Istina je da su se u 2011. godini donekle poveale (u prva tri tromjeseja iznosile
su 1,05 mld eura), ali jo uvijek daleko ispod predkriznih razina. S druge strane, prema teoriji
oekivanja, potronja moe rasti ili padati i ako se tekui dohodak ne smanjuje. Razlog tomu
su oekivanja o budunosti. Tako optimistino gledanje na budunost moe voditi veoj
potronji, dok u situaciji kad stanovnitvo gleda na budunost s pesimizmom dolazi do
smanjenja potronje to je sluaj u Hrvatskoj. Posljednjih godina potronja se smanjuje iz
navedenoga razloga, ali i zbog poveanja nezaposlenosti. Ove, 2012. godine u prvom kvartalu
zabiljeen je pad investicija od 2,8% i GDP-a od 1,3%. Potronja kuanstava se smanjuju pa
je promet u trgovini na malo pao na godinjoj razini u travnju 7,3%, svibnju 4,4% i lipnju
5,1% (Beni, 2012, str. 851).

Prema analizi Icapitala (ICapital, 2013), bez porasta direktnih stranih investicija (FDI),
Hrvatska, Srbija i Slovenija teko e ostvariti dovoljno snaan gospodarski rast, koji bi ih
vratio na razine prije krize. Naime, oito je da direktne strane investicije (FDI) pomau
gospodarstvu ovih zemalja u vremenima ekspanzije, dok u njihovom nedostatku promatrane
zemlje teko uspijevaju ostvariti gospodarski rast. Postotak FDI u BDP-u otro je pao
dolaskom krize i zadrao se na tim niskim razinama, dok istovremeno gospodarstva stagniraju
ili biljee daljnji pad.

8
Graf 2: odnos FDI i BDP-a Republike Hrvatske od 2005. - 2012.

Izvor: (ICapital, 2013)

Obzirom da rast FDI esto prethodi rastu BDP-a, tek nakon to vidimo jasne znakove
poboljanja u ovom segmentu biti e realistino oekivati rast BDP-a u regiji, ime e ona
opet postati atraktivnija i portfolio investitorima. Slino, naravno, vrijedi i za druge kljune
komponente BDP-a poput potronje

Prema podacima za 2011. godinu hrvatski GDP po stanovniku bio je na razini 61% prosjeka
27 drava lanica Europske unije. Iza Hrvatske su samo Latvija, Rumunjska i Bugarska (u
regiji nakon Hrvatske najbolje stoji Crna Gora s 43%, zatim Makedonija s 36%, Srbija s 35%,
Albanija s 31%, te Bosna i Hercegovina s 29% prosjeka Europske unije) (Beni, 2012, str.
853).

Ukoliko se analiziraju podaci za 2012. godinu (Hrvatska narodna banka, 2013), vidljivo je
kako je na rast ukupnoga robnog izvoza od 4,8 posto uvelike djelovao zamjetan oporavak
izvoza brodova, a blago je porastao i izvoz nafte i naftnih derivata, dok je izvoz ostale robe
stagnirao. Ipak ono to je zabrinjavajue jest injenica kako je zaposlenost nastavila ubrzano

9
se smanjivati, a nezaposlenost poveavati, nakon privremene stabilizacije u razdoblju od
oujka do lipnja 2012. godine.

Nominalne plae stagniraju kroz itavo razdoblje, dok se kupovna mo tih plaa krajem 2012.
poela se smanjivati.

Inflacija potroakih cijena znatno se ubrzala, zbog ega se poveala godinja stopa inflacije s
4,0 posto u kolovozu na 5,0 posto u rujnu. To odraava prije svega okove na strani ponude,
napose porast cijena energije i prehrane povezan sa suom u ljetnim mjesecima. Temeljna se
inflacija takoer ubrzala, s 1,5 na 1,9 posto (Hrvatska narodna banka, 2013).

Graf 3: Indeks potroakih cijena i nominalna inflacija

izvor: (Hrvatska narodna banka, 2013)

Porast inozemne zaduenosti tijekom prve polovine 2012. bio je uglavnom potaknut
zaduivanjem sredinje drave, no nije se nastavio u srpnju i kolovozu. Pod utjecajem
razduivanja drugih sektora ukupan se bruto inozemni dug zato tijekom srpnja i kolovoza
smanjio za 0,7 milijardi eura te je na kraju kolovoza iznosio 45,8 milijardi eura. Smanjenju
obveza prema inozemstvu poglavito je pridonijelo uobiajeno sezonsko razduivanje
poslovnih banaka (Hrvatska narodna banka, 2013).

10
Prema iznesenim podacima, prihodi konsolidirane sredinje drave tijekom prvih osam
mjeseci bili su 3,3 posto vii u odnosu na isto razdoblje 2011. Rashodi konsolidirane sredinje
drave poveali su se pak za 1 posto iako je proraunom za 2012. predvieno njihovo
znaajno smanjenje (Hrvatska narodna banka, 2013).

Graf 4: Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj i odabranim zemljama Europske Unije

Izvor: (Hrvatska narodna banka, 2013)

Ukupni fiskalni manjak smanjen je za 1,5 milijardi kuna u odnosu na isto razdoblje prole
godine, te je u razdoblju od sijenja do kolovoza iznosio 8,7 milijardi kuna. Pritom je manjak
uglavnom financiran novim zaduivanjima, pa je dug sredinje drave nastavio snano rasti i
dosegnuo je na kraju kolovoza 173,3 milijardi kuna, to je poveanje od 19,4 milijardi kuna u
odnosu na kraj 2011 (Hrvatska narodna banka, 2013).

11
Analiza poslovanja banaka u Republici Hrvatskoj tijekom gospodarske krize

Ukupan broj banaka na kraju 2011. ukljuivao je est velikih, tri srednje i 23 male banke. U
etvrtom tromjeseju 2011. pokrenut je postupak prisilne likvidacije te je oduzeto odobrenje
za rad Credo banci d.d. Stoga je u 2011. broj malih, a i svih banaka zajedno, smanjen za
jedan, jednako kao i prethodne godine (Hrvatska Narodna Banka, 2012, str. 4).

U posljednjih pet godina znaajnije promjene broja banaka i sastava grupa banaka odnosile su
se na ulazak dviju tednih banaka u sustav tijekom 2008. i 2009., a u jednoj od njih ve je
krajem 2010. pokrenut postupak prisilne likvidacije. Osim toga, poetkom 2009. jedna je
srednja banka pripojena banci iz grupe velikih banaka.

Graf 5: Udjeli imovine, kredita i depozita najveih banaka

Izvor: (Hrvatska Narodna Banka, 2012)

Iako na stanje javnih financija nepovoljno djeluju i slabi gospodarski rezultati, treba
primijetiti kako je broj banaka stabilan i postojan unato gospodarskoj krizi. Srednjorona
gospodarska stagnacija naruava odrivost svih dugova pa je stoga jo jedan od moguih

12
kanala aktivacije nepovoljne spirale rastueg nepovjerenja trita, skupljeg refinanciranja i
eksplozivnog rasta zaduenosti privatnog i javnog sektora, to bi potencijalno u budunosti,
ukoliko se u narednom razdoblju situacija sa bankarstvom ne popravi, moglo dovesti do
sloma nekih banaka. Ono to je u ovome trenutku veoma vano za opstojnost banaka u
Republici Hrvatskoj jest injenica da ih veina ima strani kapitalni vlasniki udio (ak 91 %),
uslijed ega je njihovo poslovanje povezano i sa poslovanjem banaka matica koje su
uglavnom inozemne tvrtke (Beni, 2012, str. 556).

S obzirom na to da sve banke iz grupe velikih banaka pripadaju europskim bankovnim

grupacijama, imovina domaega bankovnog sustava preteno je bila u rukama stranih
vlasnika (90,6%). Od ukupno 32 banke 17 ih je bilo u veinskom stranom vlasnitvu, to je
dvije vie nego na kraju 2010. A tedna banka malog poduzetnitva d.d. prela je u veinsko
vlasnitvo dioniara iz Srbije te promijenila naziv u Tesla tedna banka d.d., a Banku Brod
d.d. preuzeo je veinski vlasnik iz Turske. Tako su, zajedno sa est velikih banaka, u stranom
vlasnitvu bile jo dvije srednje te devet malih banaka. Najvei dio imovine banaka, malo vei
od 80%, pripadao je dioniarima iz Italije i Austrije koji su bili veinski strani vlasnici u pet
odnosno est banaka. Po jednu su banku u svojem vlasnitvu imali dioniari iz Francuske,
Madarske, San Marina, Turske, vicarske i Srbije (Hrvatska Narodna Banka, 2012, str. 6).

Smatra se kako je ulazak i prisutnost stranog vlasnitva u hrvatskim bankama, posebice u

razdoblju gospodarske krize pozitivan trend pri emu se posebno istie (Ora, 2007, str. 32):

U svjetlu integracijskih procesa u EU Hrvatska se mora otvoriti za konkurenciju i

ulazak banaka iz EU

Inozemna ulaganja u hrvatkso bankarstvo dolaze uglavnom iz nama najbliih zemalja

(Italija, Austrija i Njemaka). S obzirom da poslovni ciklus u tim zemljama korelira sa
hrvatskim, njihov ulazak u Hrvatsku nije doprinesao diversifikaciji izvora. Ulazak
banaka iz drugih podruja (sluaj Malezije) mogao bi biti od koristi u pogledu
diversifikacije, meutim, imajui u vidu dominantan poloaj banaka iz spomenutih
zemalja, diversifikacija se ini malo vjerojatnom

13
 Postoje dokazi kako kontinuirani ulazak novih banaka moe biti koristan, posebice u
unapreivanju kreditiranja

Strane banke se sve vie okreu dugoronom kreditiranju (primjerice stambene

izgradnje i openito kreditiranju kupnje nekretnina i fiksnog kapitala)

Treba imati na umu kako nije nuno smanjenje broja banaka posljedica propasti banaka, ve
je mnogo ee dio procesa okrupnjavanja. Prema analizama Hrvatske udruge banaka
(verko, Pavlovi, & Vukas, 2012, str. 35) banke se spajaju kako zbog uteda u trokovima
(trokovi se smanjuju kroz ekonomije obujma i obuhvata odnosno efikasnijom alokacijom
resursa), tako i zbog rasta prihoda. Trend spajanja ubrzan je zbog financijske deregulacije i
tehnolokih i informacijskih inovacija.

Okrupnjivanje banaka je najvjerojatnije dominantan trend svjetskog biznisa i globalizacije.

Globalizacijom, kojom se premouju barijere specifinosti nacionalnih trita, ostvarene su
pretpostavke slobodne alokacije meunarodnog kapitala. Tranzicijske zemlje, ba zbog
njihove elje za ubrzanim prikljukom Europi, gotovo su bez iznimke zakonskom
regulativom i proklamiranim politikama, ali i s nejednakim uspjehom, privlaile sve oblike
inozemnog kapitala u nastojanju za kvalitetnijim restrukturiranjem gospodarstva koje bi
moralo pridonijeti rastu BDP, rastu izvoza, poveanju zaposlenosti i podizanju ivotnog
standarda. Hrvatsko gospodarstvo dosad nije bilo osobito atraktivno za strane investitore, uz
iznimku bankovnog sustava, gdje danas dominiraju europski poznate banke. Budui da je
hrvatski bankovni sustav gotovo u potpunosti izgubio nacionalni identitet, mogue je
zakljuiti kako vaea legislativa nije bila prepreka ulasku stranog kapitala na domae
financijsko trite i u bankovni sustav (Jakovevi, 2001, str. 1289).

Ako banka pripaja drugu banku ili drugu pravnu osobu, ona mora prije upisa odluke o
pripajanju u sudski registar dobiti suglasnost Hrvatske narodne banke. U sluaju spajanja
banaka, banke koje se spajaju moraju prije upisa nove banke u sudski registar dobiti
suglasnost Hrvatske narodne banke za spajanje te odobrenje za rad za novu banku. Danom
upisa nove banke u sudski registar banke koje se spajaju prestaju postojati, a njihova
odobrenja za rad prestaju vaiti.

14
U takvim se uvjetima tijekom 2012. godine bankarski sektor suoava s rizikom neto snanije
materijalizacije kreditnog rizika od prologodinje. Ako se kriza proiri, pojaat e se rizik
refinanciranja vanjskih obveza i odljeva kapitala iz Hrvatske. To bi stvaralo pritiske na
slabljenje teaja i rast kamatnih stopa, to bi dodatno pogoralo kreditni rizik u odnosu na
temeljni scenarij te bi otealo financiranje i povealo rizik kontrakcije kredita domaih
banaka. Premda bankarski sektor u cjelini raspolae razmjerno velikim amortizerima, koji
mogu zatititi njegovu solventnost i u sluaju snanih okova, vidljiva je rastua
diferencijacija unutar sektora. Takoer, mogua potreba izdvajanja dodatnih ispravaka
vrijednosti za postojee loe kredite ili kredite koji nisu bili ispravno klasificirani moe
dodatno oslabiti kapital pojedinih manjih banaka koje ve imaju niu kapitaliziranost
(Hrvatska gospodarska komora, 2010, str. 3).

Broj zaposlenika u bankama blago se poveao tijekom 2011., za 0,4% ili 95 zaposlenika, pod
utjecajem rasta u velikim i srednjim bankama. Sve srednje banke poveale su broj zaposlenika
u rasponu od 0,2% do 7,4%, odnosno prosjeno za 3,8%. Broj zaposlenika u velikim bankama
poveao se za 118 (0,7%), iako je u jednoj banci iz te grupe znatnije smanjen broj zaposlenika
(za 122 ili 5,2%). Kljuan utjecaj na pad broja zaposlenika u grupi malih banaka imao je
izlazak jedne banke iz sustava. Osim toga, jo je osam malih banaka smanjilo broj
zaposlenika, od kojih jedna ak za 11,3%. U veini se malih banaka (njih 12) poveao broj
zaposlenika, to je bilo nedostatno da se ostvari rast na razini grupe, pa je naposljetku u toj
grupi banaka broj zaposlenika smanjen za 115 (3,3%) (Hrvatska Narodna Banka, 2012, str. 7).

Na bankarski sektor utjee nepovoljna makroekonomska i financijska kretanja i pojaan rizik

materijalizacije nepovoljnih scenarija te dovode do problematikih zadataka koji se
postavljaju pred sudionike u bankarskom poslovanju, pri emu je pozitivan ishod iz
navedenog trenutnog makroekonomskog stanja od kljune vanosti za odravanje financijske
stabilnosti.

Domae su banke, nedugo nakon stranih, zapoele mijenjati relativnu sektorsku ponudu
kredita smanjujui u svojim portfeljima udjele djelatnosti graevinarstva i upravljanja
nekretninama, koje obiljeava kontinuiran pad aktivnosti i slabljenje sposobnosti otplate
kredita. Takva politika banaka ublaava rizike za financijsku stabilnost u srednjem roku.
Meutim, da bi i u oteanim okolnostima kakve se oekuju u 2013. godini mogao nastaviti
uspjeno kanalizirati financijske vikove, bankarski sektor treba sauvati postojeu razinu

15
kapitaliziranosti, a pojedine bi je banke trebale dodatno ojaati (Hrvatska narodna banka,
2013).

Za opstanak banaka veoma je vano privlaenje novih kapitalnih ulaganja koja mogu
potaknuti oporavak kapitalnog stanja unutar same banke. Alternativa je ve spomenuti proces
kojim je ve pribjeglo vie manjih banaka u Republici Hrvatskoj, a koji se odnosi na spajanje
i konsolidaciju bankarskog sektora putem okrupnjivanja. U takvim okolnostima drava mora
pokrenuti procese fiskalne prilagodbe i strukturnih reforma kako bi javne financije dovela na
putanju odrivosti.

urna provedba vjerodostojnog plana fiskalne prilagodbe trebala bi kratkorono dravi,

domaim poduzeima i bankama omoguiti pristup meunarodnim financijskim tritima uz
prihvatljive financijske uvjete. Bez popravljanja srednjorone perspektive rasta napori
usmjereni na fiskalnu prilagodbu ipak e rezultirati produenom gospodarskom stagnacijom,
to takoer moe pogorati uvjete inozemnog financiranja (Hrvatska Narodna Banka, 2012,
str. 9).

16
Temeljne odrednice leasinga

Leasing predstavlja proizvod koji je prema svojem ustrojstvu veoma slian bankarskim
kreditima, a pojavljuje se u Republici Hrvatskoj krajem devedesetih godina dvadesetog
stoljea. Pojam leasinga doalzi od engleske rijei to lease koja znai iznajmiti odnosno
dati u najam. Pri tome se pojam leasing i davanje u najam esto upotrebljavaju kao sinonimi.
Ipak leasing predstavlja najam pri kojem otplatom leasing kredita vlasnitvo prelazi u ruke
najamoprimca, dok se pri klasinom najmu vraa u ruke vlasnika.

Prema uobiajenoj definiciji leasing je metoda financiranja nabavke pokretne i nepokretne

imovine, koja se temeljem posebnih ugovora daje na koritenje primatelju leasinga od strane
davatelja leasinga uz odreenu naknadu i na odreeno ugovorno vrijeme, tako da se ta
imovina (ugovor leasinga) moe amortizirati u razdoblju trajanja leasinga (Braovac & Juri,
2009, str. 19).

S bankarskog aspekta, jedan od najprivlanijih modela ulaganja putem bankovnih investicija

jest leasing. Njegove se prednosti prije svega oituju tome to porezna optereenja variraju
ovisno o opremi koja se daje na leasing, o trokovima i o vremenskom oblikovanju ciklusa
financijske godine poduzea. Leasing takoer daje mogunost zadravanja gotovine za
ispunjavanje zahtjeva na dnevnoj bazi umjesto ograniavanja koritenja sredstava iskljuivo
na opremu ili na financiranje imovine s brzom amortizacijom kao to su vozila, te takoer
omoguava obnovu i rekonstrukciju opreme na trokovno uinkovit nain, kako se trite
razvija i kako oprema postaje zastarjela, ime poduzee postaje konkurentnije.

Leasing zapravo predstavlja ugovoreni odnos, koji sadrava neprenosivo, vremenski

ogranieno pravo koritenja objekta leasinga. Nakon isteka ugovorenog roka u ugovoru
primatelj leasinga ima pravo izbora izmeu tri mogunosti (Braovac & Juri, 2009, str. 19):

Otkupiti imovinu
Vratiti opremu dobavljau leasing drutvu
Produiti koritenje produenjem ugovora o leasingu

17
Prednosti leasinga su i u niskim poetnim trokovima, odluivanju o duini financiranja te u
ugovaranju zamjene staro za novo. Pomou leasinga tvrtka takoer moe zadrati otvorenu
kreditnu liniju sa bankom, no treba ipak imati na umu kako je leasing usmjeren iskljuivo na
financiranje preuzimanja ili upotrebe imovine.

Vrste leasinga

U poslovnoj praksi leasing se pojavljuje u vie oblika, a podjela se moe izvriti po razliitim
kriterijima (npr. prema poloaju davatelja leasinga, prema duini trajanja, prema
mogunostima otkazivanja ugovora, prema predmetu leasinga i dr.) (Kaleb, 2004, str. 16).
Neovisno o tome u svakom leasing poslu ostaje jedna od njegovih temeljnih karakteristika, a
to je posebna metoda financiranja. Zakon o leasingu prihvatio je tradicionalnu podjelu na
financijski i operativni leasing. Bitno je za obje navedene vrste leasinga je u tome da korisnik
objekta ili predmeta leasinga nije i njegov vlasnik (Breanski, 2008, str. 616).

Ukoliko se govori o operativnom leasingu, tada primatelj leasinga za navedeno koritenje

plaa naknadu, koja ne mora uzimati u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga, te nema
mogunost kupnje, ve nakon isteka ugovora obvezno objekt leasinga vraa davatelju u
ugovorenom stanju. Rizici i koristi povezani s vlasnitvom nad objektom leasinga veim
dijelom ostaju na davatelju leasinga, tj. ne prenose se na primatelja (HANFA, 2014, str. 12).

S druge strane, leasing je financijski leasing ako se njime prenose svi znaajni rizici i koristi
povezani s vlasnitvom pri emu se vlasnitvo moe, ali ne mora prenijeti, odnosno kao
operativni leasing ako se njime ne prenose svi znaajni rizici i koristi povezani s vlasnitvom
(estanovi, 2015, str. 160).

Kod financijskog leasinga primatelj za navedeno koritenje davatelju plaa naknadu, koja
uzima u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga, te snosi trokove amortizacije tog
objekta leasinga i opcijom kupnje moe nad njim stei pravo vlasnitva, po cijeni koja je u
trenutku kupnje manja od stvarne vrijednosti objekta leasinga. Gotovo svi rizici i koristi
povezani s vlasnitvom nad objektom leasinga prenose se s davatelja leasinga na primatelja
leasinga (HANFA, 2014, str. 13).

18
Kako bi odreeni leasing bio financijski, moraju biti zadovoljeni svi primjeri, kao to je to
vidljivo na skici sa slike 1.:

Slika 1: skica logaritamskog odreivanja vrste leasinga

Izvor: (Guzi, 2014)

Postoje razni kriteriji prema kojima se u praksi razlikuju operativni od financijskih leasinga,
meu kojima se kao standardne metode diferencije navodi (estanovi, 2015, str. 161):

Financijskim leasingom se prenosi vlasnitvo nad imovinom na najmoprimca po

zavretku razdoblja leasinga,

primatelj financijskog leasinga ima mogunost kupiti imovinu po cijeni za koju se

oekuje da e biti dovoljno nia od potene vrijednosti na datum na koji je mogue
19
 iskoristiti tu mogunost, te je na poetku leasinga izvjesno da e primatelj leasinga
iskoristiti tu mogunost,

razdobljem leasinga pokriva se vei dio gospodarskog vijeka imovine, ak i kad se

vlasnitvo ne prenosi,

na poetku leasinga sadanjom se vrijednosti minimalnih plaanja najma (leasinga)

pokriva gotovo itava potena vrijednost imovine dane u leasing, i

imovina dana u financijski leasing posebne je prirode tako da je samo primatelj

leasinga moe koristiti bez znaajnijih preinaka.

Nadalje, direktni leasing je odnos u kojem se javljaju samo dva subjekta, odnosno pojavljuje
se samo davatelj leasinga i primatelj leasinga. Ipak kako bi se osigurala posebna metoda
financiranja, odluujue je i postojanje treeg subjekta putem kojeg se ostvaruje financijska
podrka cjelokupnoj transakciji. Pri tome financijsku podrku moe dati i sam davatelj
leasinga, to pojednostavljuje ugovorni odnos (Kaleb, 2004, str. 17). Direktni leasing prikazan
je grafiki na slici 2.:

Slika 2: shematski prikaz odnosa kod direktnog leasinga

20
Samostalna izrada autora

Indirektni leasing s druge strane predstavlja leasing u uem smislu, te je viestrani pravni
odnos koj pretpostavlja tri subjekta i sklapanje vie ugovora, odnosno najmanje dva ugovora,
iako je uobiajeno u praksi sklapanje tri ugovora koja ukljuuju ugovor o prodaji izmeu
proizvoaa, (trgovca) kao prodavatelja i leasing drutva, kao kupca, ugovor o leasingu
izmeu leasing drutva kao davatelja leasinga i primatelja leasinga, ugovor o izradi odnosno
izgradnji predmeta leasinga, npr. poslovnog prostora (Kaleb, 2004, str. 19). Shematski prikaz
odnosa u indirektnom leasingu prikazan je na slici 3.:

Slika 3: Shematski prikaz odnosa pri indirektnom leasingu

21
Samostalna izrada autora

Povijest leasinga

Zanimljivo je primijetiti kako je sa povijesnog aspekta unato vjerovanju kako je leasing

novijeg porijekla, te unato tome to se tek devedesetih godina dvadesetog stoljea pojavljuje
na prostoru Republike Hrvatske, leasing prisutan jo od antikog razdoblja.

Prema tome povijesno gledano, prvi sluajevi primjene leasinga prisutne su u davnoj
prolosti. U starom Egiptu se jo davne 3100. godine prije Krista u vrijeme faraona Menesa
pojavljuju prvi oblici leasinga. Faraon Menes je svojim poljoprivrednicima iznajmljivao alate
za ratarstvo. Ipak prema miljenju odreenih povjesniara, leasing ima jo i stariju povijest:
njihova vjerovanja se temelje na otkriu u antikom gradu Uru u Mezopotamiji glinenih
ploica koje su prvi vidljivi dokazi o leasingu. Na temelju tih najranijih zapisa o leasingu
nastavljaju se zabiljeke o leasingu tijekom Feniana kod kojih su se na leasing uzimali
brodovi drevnih moreplovaca i trgovaca. Leasing kao oblik zakupa nastavio se kroz povijest
sve do dananjih dana, pri emu su kroz stoljea ponajvie se u zakup uzimali konji koji su se
koristili za prijevoz putnika i robe (Jeli, 1995, str. 54).

U modernoj ekonomiji leasing kao fenomen se pojavljuje po prvi puta u Velikoj Britaniji
tijekom devetnaestog stoljea, kada je napravljen prvi leasing ugovor za britanske eljeznice.
U Sjedinjenim Amerikim Dravama kao poetak ideje o leasingu smatra se 1877. godina
kada je Bell telephone company sklopila leasing ugovor kojim je prela na iznajmljivanje
telefonskih aparata umjesto ranije prodaje, a ugovori koji su pratili ove poslove nazivali su se
upravo leasing ugovori (Braovac & Juri, 2009, str. 22).

Na prostoru Republike Hrvatske leasing se razvija tek tijekom sedamdesetih godina

dvadesetog stoljea, no u veoma usporenoj mjeri zbog zakonskih i drugih ogranienja
tadanje socijalistike vlasti. Pravi razvoj leasinga zapoinje tek donoenjem Zakona o
trgovakim drutvima 1993. godine s primjenom od 1. sijenja 1995. godine te novim
carinskim, poreznim i meudravnim zakonima koji su omoguili povoljniju klimu za razvoj
poduzetnitva i samim time omoguili i razvoj leasing poslovanja (Jeli, 1995, str. 55).

22
Leasing drutvo i objekt leasinga

Leasing drutvo je pri tome ono drutvo koje se bavi financiranjem korisnika nekog sredstva
kod kupnje tog stredstva. To se papirnato provodi na nain da dobavlja daje sredstvo
leasing drutvu, a ono sklapa ugovor o najmu (leasingu) s korisnikom (najmoprimcem) na
kojeg prenosi pravo koritenja tog sredstva za ugovoreno razdoblje. Kao naknadu za
ustupanje prava koritenja sredstava, leasing drutvo od korisnika ugovora prima najamninu
(Cinotti, Primorac, Matkovi, Sekuak, & Cinotti, 2005, str. 13).

Prema Zakonu o leasingu u Republici Hrvatskoj, leasing drutvo je pravna osoba sa sjeditem
u Republici Hrvatskoj, koja se osniva kao dioniko drutvo ili kao drutvo sa ogranienom
odgovornou i koja je upisana kao sudski registar na osnovi odobrenja Hrvatske agencije za
nadzor financijskih usluga (HANFA). Prema Zakonu o Leasingu, drutva koja mogu obavljati
poslove leasinga su (Braovac & Juri, 2009, str. 21):

Pravne osobe (leasing drutva) koja su dobila odobrenje za rad od HANFA-e

Leasing drutva drava lanica Europske Unije. Leasing drutvo drave lanice
Europske Unije je pravna osoba sa sjeditem u dravi lanici Europske Unije koja u
skladu sa propisima te drave lanice obavlja poslove leasinga

Podrunica samog leasing drutva. Strano leasing drutvo je pravna osoba sa sjeditem
izvan podruja Republike Hrvatske i drave lanice Europske Unije, koje u skladu s
propisima te strane drave obavlja poslove leasinga

Temeljem zakona o leasingu, Temeljni kapital leasing drutva ne moe biti manji nego jedan
milijun kuna. Temeljni kapital mora biti u cijelosti uplaen u novcu prije upisa osnivanja ili
upisa poveanja temeljnog kapitala leasing drutva u sudski registar. Sredstva temeljnog
kapitala leasing drutva ne mogu biti iz zajmova ili kredita niti biti optereena na bilo koji
nain.
Iznimno, odredbe za temeljni kapital leasing drutva primjenjuju se u sluaju spajanja ili
pripajanja leasing drutava, odnosno u sluaju podjele leasing drutva (Zakon o leasingu, NN
135/2006 ).

23
Objekt leasinga jest pokretna ili nepokretna stvar odnosno pokretna ili nepokretna materijalna
imovina koja je u skladu sa propisima koji ureuju vlasnitvo, odnosno druga stvarna prava.
Pokretna stvar ili materijalna imovina moe biti oprema, postrojenja, automobili, raunala itd.
dok nepokretna stvar mogu biti zemljite, ume, graevine, pogoni, bolnice itd.

Prilikom sklapanja posla leasinga primatelj leasinga obraa se davatelju sa zahtjevom za

financiranje odreenog objekta leasinga. Kao objekt leasinga najee se pojavljuju osobni
automobili, gospodarska vozila, strojevi, oprema, postrojenja, nekretnine i plovila. U praksi bi
davatelj leasinga najee bilo leasing drutvo koje financira objekt leasinga, a objekt leasinga
bio bi primjerice automobil za koji vi kao primatelj leasinga plaate mjesenu naknadu.
Dobavlja objekta leasinga, u ovom sluaju automobila, bila bi autokua. U iznimnim
sluajevima dobavlja objekta leasinga moe biti i sam davatelj leasinga (HANFA, 2014, str.
6).

U pravilu se pri leasingu razlikuju dva temeljna oblika vlasnitva (Braovac & Juri, 2009, str.
22):

pravno vlasnitvo pri kojem je stvarni vlasnik predmeta leasinga (redovito pruatelj
leasinga) i

ekonomsko vlasnitvo pri emu je pravna ili fizika osoba koja u pravilu snosi sve
koristi i rizike povezane s subjektom leasinga (kod financijskog je leasinga to
primjerice korisnik leasinga, dok je pri operativnom leasingu to pruatelj leasinga).

Treba pri tome napomenuti kako je vlasnik objekta leasinga redovito i pruatelj leasinga. Pri
tome se razliku pojmovi pravni vlasnik i ekonomski vlasnik objekta leasinga. Pravni vlasnik
objekta leasinga jest pri tome stvarni vlasnik objekta leasinga, primjerice pri leasingu nad
automobilom, vlasnik objekta leasinga, u ovome sluaju automobila je u prometnoj dozvoli
uvijek upisan davatelj leasinga. S druge strane, ekonomski vlasnik leasinga predstavlja pojam
povezan s evidentiranjem objekta leasinga u poslovnim knjigama. Kod zavretka ugovora o
financijskom leasingu u pravilu se pravo vlasnitva nad objektom leasinga prenosi

24
automatizmom na primatelja leasinga, dok se kod zavretka ugovora o operativnom leasingu
objekt leasinga vraa davatelju leasinga.

Subjekti u poslovima leasinga

Zakon o Leasingu utvruje tko sve moe obavljati poslove leasinga, koja su prava i obveze
subjekata leasinga u njihovim poslovima te to sve podrazumijeva se pod financijskim, a to
pod operativnim poslovima leasinga, kao i sva druga pitanja povezana sa leasingom. Pri tome
su subjekti koji se pojavljuju u leasingu davatelj leasinga, primatelj leasinga i dobavlja
leasinga.

Davatelj leasinga prema tome moe biti svaka osoba koja ima pravo obavljati poslove
leasinga temeljem zakona o leasingu, a to su:

leasing drutvo koje je pravna osoba u Republici Hrvatskoj koja je upisana u sudski
registar temeljem odobrenja HANFA-e,
leasing drutvo drave lanice Europske Unije koje obavlja poslove leasinga preko
podrunice ili neposredno na podruju Republike Hrvatske
podrunica stranoga leasing drutva
banka sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, banka sa sjeditem u dravi lanici,
odnosno podrunica banke sa sjeditem u stranoj dravi uz uvjete i na nain odreen
propisima koji ureuju poslovanje banaka u Republici Hrvatskoj.

Davatelj leasinga ima obvezu obavijestiti dobavljaa objekta leasinga o tome kako objekt
pribavlja radi izvrenja ugovora o leasingu, te navesti osobu koja je primatelj leasinga.

Prednosti i nedostaci leasinga

Leasing predstavlja specifian posao najma dugotrajne imovine koji se prvenstveno temelji na
odredbama potpisanima u ugovoru o leasingu, te pri tome moe imati znaenje obinog najma
pri emu je operativni leasing ili pak obiljeja kupoprodaje, pri emu je financijski leasing.
Prema tome predstavlja jedan od oblika financiranja dugotrajne imovine koji ima odreene
prednosti i nedostatke. Te prednosti i nedostatke mora prema tome svakako se naglasiti i

25
voditi o njima rauna kada se odluuje za koritenje usluga leasing drutva. Pri tome
prvenstveno treba voditi rauna o tome eli li se imovinu zapravo kupiti ili unajmiti.

Uzimajui u obzir karakteristike leasinga, kao i nuno sagledavanje svih detalja i prorauna
koji proizlaze iz leasing ugovora te koji su karakteristini za svaki posao, mogu se openito
navesti sljedee prednosti leasinga (Braovac & Juri, 2009, str. 44):

Primatelj leasinga ne mora angairati svoja ili tua financijska sredstva za nabavu
potrebnih dobara (opreme, ureaja, postrojenja, nekretnina, robe iroke potronje
trajnije vrijednosti i sl.)

Leasing naknada koja ponekad premauje kupovnu cijenu odreenog dobra, otplauje
se iz prihoda ostvarenih upotrebom leasing objekta, a to moe izravno utjecati na
likvidnost primatelja leasinga.

Leasing rata (obroci) predstavljaju iskljuivo materijalne trokove, a u neki zemljama i

odbitnu stavku od poreza.

Koristei se opcijom kupnje primatelj leasinga moe dobiti investicijsko dobro, koje je
objektom ugovora o leasingu jeftinije, jer plaa cijenu prema preostaloj,
neamortiziranoj vrijednosti dobra

Za nacionalno gospodarstvo takav nain financiranja daje mogunost koritenja

najnovije visoke tehnologije, koja je inae zbog visoke cijene nedostupna, a esto se
ne moe nabaviti ni putem kreditnih aranmana

Upotrebom najnovije visoke tehnologije primatelj leasinga e najvjerojatnije poveati

svoju konkurentsku sposobnost, kako na domaem, tako i na stranom tritu

Jedan dio rizika za opremu se prebacuje na leasing drutvo, koji osigurava

neprekidnost i trajnost radnog procesa, jer on servisira i odrava investicijsko dobro u
stanju bez prijekorne radne sposobnosti. U tom sluaju primatelj leasinga (korisnik) ne

26
 mora imati servisnu slubu. Svaki zastoj u proizvodnom pogonu koji nije prouzroen
grekom osoblja primatelja leasinga nadoknauje davatelj leasinga

Bre se i jednostavnije dobiva od bankarskih kredita, pa se moe bre angairati u

poslovne svrhe od bankarskog kredita.

Leasing je posebice privlaan s raunovodstvenog i poreznog stajalita jer plaanje leasing

naknade za poduzetnika predstavlja troak, odnosno porezno priznati rashod. Budui da
objekt leasinga nije u vlasnitvu primatelja leasinga te se stoga ne pojavljuje u njegovoj
bilanci, leasing ne optereuje njegovu kreditnu sposobnost (Poslovni dnevnik, 2011).

Prednost leasinga takoer je i mogunost monetizacije trokova razvoja, to se posebice nudi

kroz specijalizirane dobavljae koji preuzimaju rad na specijaliziranim objektima za svoje
klijente, za koje moraju unaprijed pretrpjeti odreene financijske rashode. To se prije svega
odnosi na industriju vozila. Do sada je bilo uobiajeno da auto proizvoai plaaju razvojne
projekte svojih sistemskih dobavljaa u ratama pri postizanju definiranih putokaza ili daju
barem garanciju na koliinu i cijenu za kasnija preuzimanja.

Naalost leasing ima i svoje nedostatke koje treba imati na umu svatko prilikom odluke o
uzimanju usluga leasinga. Nedostaci leasinga prema tome su sljedei:

Skup je nain financiranja, jer je skuplji od bankarskog kredita

Kroz leasing naknadu primatelj leasinga plaa vrijednost dobra, dobit davatelja
leasinga, kao i naknadu koja slui za osiguranje od moguih rizika

U leasing aranmanima moe doi do neravnopravnosti stranaka zbog ekonomske

premoi davatelja leasinga na nepovoljan ugovor

Leasing moe biti nepovoljan i zbog poreznih ili drugih financijskih razloga, to ovisi
o poreznoj politici i restriktivnim zakonskim propisima zemalja sudionika u leasing
poslovima

27
Sve pozitivne i negativne segmente leasinga treba uzeti u obzir prilikom donoenja odluka o
leasingu. Takoer treba imati i plan koritenja sredstva te donijeti odluku o upotrebljivosti
leasinga temeljem svih raspoloivih podataka.

Ugovor o leasingu

Putem ugovora o leasingu sklapa se posao kojim je zakljuen leasing dogovor i kojime
korisnik preuzima leasing sredstvo. Navedeni ugovor sklapaju davatelj i primatelj leasinga te
ga potpisuju u pisanom obliku nakon ega se ugovor ovjeruje. Putem ugovora o leasingu
davatelj leasinga se obvezuje na nabavku objekata leasinga i davanja istoga na koritenje
primatelju leasinga u trajanju od ugovorom odreenog vremena, dok se primatelj leasinga
obvezuje kako e za preuzetu imovinu plaati ugovorenu naknadu.

Prije dostavljanja slubenog zahtjeva za zakljuenje ugovora o leasingu na propisanom

obrascu od strane primatelja leasinga, preduvjet je kako su izmeu zainteresiranih strana,
primatelja i pruatelja leasinga obavljeni pregovori putem kojih je postignuta suglasnost o
kupnji predmeta leasinga.

Prilikom poslova leasinga vano je razlikovati dva pravna odnosa utemeljenima na razliitim
pravnim osnovama, i to (Breanski, 2008, str. 191):

odnos davatelja leasinga i dobavljaa objekta leasinga, temeljem ugovora o

kupoprodaji;

odnos davatelja leasinga i primatelja leasinga temeljem ugovora o leasingu.

Kod leasinga postoji posebnost koja se odnosi na vlasnitvo predmeta leasinga, odnosno
predmet leasinga je u vlasnitvu leasing drutva te u sluaju da primatelj leasinga ne izvrava
svoje obveze, predmet leasinga mu se moe oduzeti te dati drugome korisniku na koritenje.
Prema tome, moe se govoriti o tome kako u sluaju insolventnosti primatelja leasinga postoji
relativni leasing, zato to ova injenica moe, ali ne mora prouzroiti gubitak davatelju
leasinga. Gubitak e nastupiti u situacijama kada je predmet leasinga uslijed protoka vremena
tehnoloki zastario te je samim time trino nezanimljiv (Braovac & Juri, 2009, str. 78).

28
Ugovor o leasingu definiran je putem Zakona o leasingu, pri emu Zakon odreuje kako
ugovor mora sadravati (Zakon o leasingu, NN 135/2006 ):

naziv ugovor o operativnom leasingu ili ugovor o financijskom leasingu

datum sklapanja ugovora o leasingu

tvrtku i sjedite davatelja leasinga

tvrtku i sjedite, odnosno ime, prezime i adresu primatelja leasinga

tvrtku i sjedite, odnosno ime, prezime i adresu dobavljaa objekta leasinga

detaljno odreenje objekta leasinga

vrijednost objekta leasinga

ukupni iznos naknada (zbroj iznosa pojedinih naknada)

iznos pojedine naknade

vrijeme trajanja ugovora

razloge i uvjete prijevremenog prestanka ugovora.

U meuvremenu je pred potpisivanje ugovora o leasingu davatelj leasinga ispitao kreditnu

sposobnost i opi bonitet primatelja leasinga te je na taj nain stekao sposobnost da pravilno
prosudi primatelja leasinga te na taj nain stekao sposobnost da pravilno prosudi primatelja
leasinga odnosno da prihvati ili odbije njegov zahtjev za davatelja leasinga. U sluaju
pozitivnog odluivanja od strane pruatelja leasinga, potpisati e se jedan primjerak ugovora i
dostaviti zainteresiranoj strani za primanje leasinga. Time ta strana postaje primatelj leasinga.

29
Vrste leasinga u Republici Hrvatskoj i karakteristike

Unato tome to se putem leasinga moe uzeti na koritenje veliki broj pokretnih i
nepokretnih dobara, na prostoru Republike Hrvatske prvenstveno se razvija leasing koji je
orijentiran na automobilski leasing, dok se u posljednje vrijeme sve vie razvija i leasing u
brodarstvu, prvenstveno kod poslovnih subjekata. Na ovaj nain osigurava se koritenje vozila
u obliku najma uz mogunost otkupa ili vraanja nakon koritenja leasinga te se poslovni
subjekti tite od potencijalne nemogunosti otplate leasinga kroz mogunost vraanja vozila.
Kao to je prema tome vidljivo, prvenstveno se leasing koristi kod poslovnih subjekata, dok je
u manjoj mjeri u upotrebi kod privatnih osoba.

Najmom se ostvaruju i porezne prednosti, a leasing kue odobravaju kredite do osamdeset

posto vrijednosti vozila. Kamate su u pravilu fiksne, dok su primjerice kod kredita podlone
promjenama. Kod kredita je takoer tee prodati postojee vozilo, te ga zamijeniti novim, jer
je vlasnik vozila i kredita putem otplate kredita obveznik prema banci, pa se prilikom prodaje
vozila na novog vlasnika prebacuje i otplata kredita (Gluhak, 2012).

Leasing u automobilskoj industriji

Na prostoru Republike Hrvatske ponajvie se koristi leasing kao oblik najma automobila
odnosno kao nain nabavke automobila. Upotreba leasinga u tu svrhu u tolikoj je mjeri da
veina graana poistovjeuju pojam leasinga sa pojmom leasinga automobila. Posebice je
znaajan leasing automobila kada se radi o poslovnim subjektima, prvenstveno zbog poreznih
i drugih olakica koje olakavaju leasing vozila za poslovne subjekte.

Procjene govore da vie od 90 posto poslovnih subjekata u Hrvatskoj vozi automobile koji su
u nekom obliku najma, najee leasingu. Iako ukupna cijena ovisi o nizu okolnosti, poput
veliine tvrtke i brojnosti flote i broja prijeenih kilometara, procjenjuje se da cijena najma na
kraju moe na godinjoj razini biti i do 30 posto manja ako se automobil unajmljuje od neke
leasing kue u odnosu na kupnju vozila. To je zato to se najam automobila smatra trokom
poslovanja pa se odbija od poreza na dobit. Takoer se porez na dodanu vrijednost priznaje
kao pretporez iako je u oujku ove godine ova olakica ukinuta za dio flote u segmentu

30
osobnih automobila.No zato su mnoge autokue prionule prilagodbi popularnih modela
osobnih automobila, poput Volkswagen Pola ili kode Octavije, pretvarajui ih jednostavnim i
jeftinim zahvatima u komercijalna vozila. Velik financijski uinak ovakvog naina nabave
automobila za tvrtku je i u tome to ne mora odjednom angairati velika sredstva ili pak
ulaziti u kredit kako bi kupila vozila. Leasing kue veliki su kupci, ostvaruju vee popuste pa
su u poziciji dogovoriti povoljnije cijene vozila i osiguranja, koje onda prebacuju na svoje
kupce (Poslovni dnevnik, 2012).

Leasing privatnih osoba prvenstveno se preporuuje kada osoba ne ispunjava uvjete za dobiti
kredit, pri emu nakon isteka leasinga omoguava se otkup vozila nakon isteka leasinga po
znatno nioj cijeni od prodajne cijene. S druge strane, prilikom leasing ugovora postoji i
mogunost zamjene vozila pri emu je cijena najma novog vozila umanjena za iznos koji je
otplaen za prvo vozilo koriteno na leasing, tako da je to dobra opcija ako se esto mijenja
automobil (Gluhak, 2012).

U Hrvatskoj djeluje vei broj leasing kua koje su uglavnom vezane uz banke prisutne na
tritu Republike Hrvatske, ali i specijaliziranih tvrtki za upravljanje voznim parkovima kao
to su Auto Zubak, ALD Automotive te TRCZ koji je specijaliziran za najam rabljenih
automobila. Tako se procjenjuje kako je u posljednjih nekoliko godina, usprkos konstantnom
padu hrvatskog trita automobila uvjetovanom posljedicama od gospodarske krize, broj
sklopljenih ugovora za uslugu upravljanja voznim parkom kod veine pruatelja leasing
usluga rastao po stopi od 40 posto godinje. Istodobno je usluga isporuka automobila uz
upravljanje rasla po stopi od 18 posto godinje (Poslovni dnevnik, 2013).

Leasing u brodarstvu

Morsko brodarstvo predstavlja posebno vanu djelatnost sa financijskog aspekta, pri emu
predstavlja visoko konkurentnu gospodarsku djelatnost, pa konkurencija stalno prisiljava
brodare na osuvremenjivanje i razvoj. Investicije su zato prijeko potrebne za napredak i
osuvremenjivanje brodova, to se esto rjeava procesima privatizacije. U Hrvatskom
brodarstvu sve vie se koristi financiranje brodarstva putem leasinga.

31
Brod je relativno skupa investicija, i njegovi kapitalni trokovi ovise o njegovoj nabavnoj
cijeni, i to dvojako. Onaj dio kapitalnog troka to se odnosi na otplatu kredita uveanoga za
kamate, smanjuje likvidnost jer je to izravni odljev prihoda, dok se dio vlastitog udjela u
investiciju odnosi na deprecijaciju, i taj dio raunovodstveno jest troak, ali stvarno poveava
akumulaciju brodara. Zato je za reduciranje rizika investicije osim nabavne cijene broda vrlo
bitan odnos deprecijacije i visine otplate kredita u kapitalnom troku. Cijena brodu, naravno,
ovisi o tipu u koji se investira, a jo vie o trenutku ulaska brodara u investiciju. Ta dva
problema zapravo su temeljni rizici pri investiranju u morskom brodarstvu, pa su zato vjeita
dilema brodara (Domijan-Arneri, 2004, str. 81).

Leasing i leasing-odnosi u hrvatskom brodarstvu tek su u zaetku. Rije je uglavnom o

izgradnji i nabavi plovnih objekata, pa bi se ba u toj domeni brodarstva kreditno-financijski
leasing mogao umnogome proiriti, posebice ako se zna da je 99% naeg bankarstva u
inozemnom vlasnitvu, te da raspolae golemim neiskoritenim novanim kapitalom. U
hrvatskom bi se pomorstvu mogao rabiti i operativni leasing, posebice u svezi s leasingom
jahta i brodica za vrijeme turistike sezone (Turi, 2005, str. 103).

Sagleda li se dananje morsko brodarstvo s aspekta vlasnitva, postaje jasno kako se ono
privatiziralo i internacionaliziralo u tolikoj mjeri da je i stvarno vlasnitvo nad brodovima
esto teko moe sa sigurnou utvrditi kroz razne dioniarske i ostale investicijske projekte.
U takvim uvjetima drava nema ni interesa intervenirati radi zatite osim u nekim posebnim
okolnostima koje su propisane strogim pravilima, poput prijevoza u kabotai.

Financijsko-gospodarska praksa poznaje brojne oblike leasing poslovnih odnosa. U

najpoznatije oblike, po naem sudu, treba ubrojiti: izravni i neizravni leasing, kratkoroni i
dugoroni leasing, leasing investicijske opreme, leasing kompletnih postrojenja, leasing
trajnih potronih dobara, leasing neupotrebljavanih stvari i leasing upotrebljavanih stvari.
Izravni leasing (nepravi leasing, proizvoaki leasing) je takav oblik leasing--odnosa u
kojemu su uspostavljeni izravni odnosi izmeu proizvoaa i korisnika. U njemu, znai,
sudjeluju samo dva subjekta samo dvije stranke, a to su davatelj leasinga (proizvoa ili
trgovac leasing-objekta) i primatelj korisnik leasinga (Turi, 2005, str. 103).

Financiranje hrvatskoga brodarstva, putem kreditno-financijskog leasinga predstavlja izuzetno

sloen projekt koji predstavlja vano pitanje za uspjenost realizacije kredita, te se stoga

32
procjenjuje kako hrvatsko gospodarstvo zbog ne problematinog modela pretvorbe i
privatizacije kao i drugih nedostataka u funkcionalnosti pravne drave i ostalih imbenika
zbog kojih je openito gospodarstvo biljeilo stagnaciju u prethodnom desetljeu zahtijeva
posebnu pozornost pri odabiru i modeliranju pogodnog leasing modela.

Zbog znaenja hrvatskog brodarstva, posebice za priobalni dio Hrvatske, Vlada i na

gospodarskopomorski menadment trebali bi rabiti suvremenije metode financiranja u
brodarstvu i morskom prijevozu. Finaciranje hrvatske brodogradnje kroz koncesije, joint
venture, franchising, akvizicije, samostalni ulazak inozemnog kapitala i leasing nedvojbeno su
pritom najvaniji oblici financiranja brodarstva ali i drugih gospodarskih subjekata.

33
Poslovanje leasing poduzea tijekom gospodarske krize

Leasing predstavlja u kriznim vremenima prema ekonomskoj teoriji poeljan oblik poslovanja
i, pri emu se oekivalo kako e tijekom gospodarske krize potranja za leasingom biti u
porastu u veoj mjeri nego to je raspoloivi kapacitet leasing poduzea na prostoru
Republike Hrvatske. Ipak pokazalo se kako je poslovanje leasinga imalo drugaiji trend nego
to je to oekivano.

Tijekom gospodarske krize leasing jest privlaan, i to prvenstveno s raunovodstvenog i

poreznog stajalita, s obzirom na injenicu kako plaanje leasing obroka poduzetniku
predstavlja troak, odnosno porezno priznati rashod. Predmet leasinga nije u vlasnitvu
korisnika leasinga te se ne pojavljuje u njegovoj bilanci. Operativni leasing u prvi plan stavlja
koritenje objekta leasinga bez stjecanja vlasnitva tako da klijent koristi objekt leasinga, koji
je u mogunosti po isteku ugovora vratiti i uzeti novi model, a pri tome se obrok otplate knjii
kao neposredni troak poslovanja. Kod operativnog leasinga standardno se nudi financiranje
uz jamevinu, ali je u posebnim sluajevima, prema dogovoru s klijentom, mogue ugovoriti i
leasing bez jamevine odnosno udjela, s ostatkom vrijednosti. Kod financijskog leasinga
korisnik na osnovi fakture koju je primio od leasing drutva bilancira predmet leasinga kao
svoju imovinu, a pravno vlasnitvo na njega prelazi nakon otplate posljednje leasing rate. Za
vrijeme otplatnog roka, leasing drutvo je pravni vlasnik, a primatelj ekonomski vlasnik
predmeta leasinga. Korisnik glavnicom zatvara svoju obvezu otplate prema leasing drutvu,
kamatu e knjiiti kao troak, a PDV kao pretporez po ulaznom raunu. Taj model leasing
aranmana omoguuje da se nakon isteka ugovora postane vlasnik objekta leasinga (Feli,
2009).

Tijekom ovoga rada provedeno je usporedno istraivanje financijskih pokazatelja tri leasing
poduzea, UniCredit Leasing d. o. o. te Hypo Leasing Kroatien d.o.o.

UniCredit Leasing Croatia dio je najvee leasing mree u srednjoj i istonoj Europi. Nastali su
iz dugogodinjeg iskustva u financijskom poslovanju Bank Austria Creditanstalt Leasing
GmbH i Locat LeasingSpa, a od 2002. godine, ujedinjenjem Bank Austria AG i
HypoVereinsbank AG, postali su lanovi jedne od najveih europskih financijskih institucija.
Od poetka poslovne godine 2007., tvrtka postoji kao rezultat spajanja Locat leasing Croatia

34
d.o.o. i HVB Leasing Croatia d.o.o., to je rezultiralo pozicioniranjem UniCredit Leasinga u
sam vrh hrvatskog leasing trita. Od 01. travnja 2015. UniCredit Leasing Croatia je u
stopostotnom vlasnitvu Zagrebake banke (UNICredit Leasing d. o. o., 2016). UniCredit
Leasing d. o. o. specijaliziran je za leasing osobnih i poslovnih vozila te za leasing plovila.

Hypo Leasing Kroatien d.o.o. je drutvo sa dugogodinjim meunarodnim iskustvom u svim

podrujima leasinga, od finaciranja osobnih ili teretnih vozila, plovila, flotnih aranmana do
financiranja pokretnina i vienamjenske opreme (medicinske, tiskarske, graevinske i druge
opreme). Osnovna djelatnost drutva su poslovi operativnog i financijskog leasinga te
posredovanje kod prodaje predmeta leasinga. Navedeno leasing poduzee specijalizirano je za
pruanje leasing usluga za (Hypo Leasing Kroatien, 2017):

Vozila: osobna i teretna

Motocikli
Autobusi
Plovila
Graevinska oprema i mehanizacija
Tiskarska oprema i strojevi
Medicinska oprema (UZV ureaji, stomatoloka oprema...)
Proizvodne linije
Viliari
CNC strojevi za obradu metala, drva, plastike
Geodetska oprema
Razna ostala oprema i strojevi

Prilikom istraivanja na navedena dva leasing pruatelja usluga temeljem podataka o

njihovom poslovanju provedena su ispitivanja pokazatelja:

pokazatelji likvidnosti: koeficijent tekue likvidnosti, koeficijent trenutne likvidnosti,

pokazatelji financijske stabilnosti: stupanj pokria I, stupanj pokria II,

35
 pokazatelji zaduenosti: koeficijent samofinanciranja, koeficijent (stupanj)
zaduenosti,

pokazatelji rentabilnosti (profitabilnosti): stopa povrata na ukupnu aktivu (ROA),

stopa povrata kapitala (ROE).

Pri tome je prouavano razdoblje od 2008. godine do 2013. godine kroz koje su prikazani
pokazatelji vezani za razdoblje poslovanja tijekom gospodarske krize, a za koje su dostupni
javno podaci o poslovanju promatranih gospodarskih subjekata. Rezultati ispitivanja prikazani
su u nastavku.

Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji likvidnosti pokazuju sposobnost poduzea da podmiri svoje kratkorone obveze o

dospijeu. Likvidnost mjeri koliko se brzo imovina moe pretvoriti u novac. Najvaniji
pokazatelji likvidnosti su koeficijent trenutne likvidnosti, koeficijent ubrzane likvidnosti i
koeficijent tekue likvidnosti. Zajedniko je navedenim pokazateljima da nazivnik obuhvaa
kratkorone obveze, a brojnik kratkotrajnu imovinu, prema razliitom stupnju likvidnosti. Sva
tri pokazatelja raunaju se na osnovi pozicija bilance, te stoga pokazuje likvidnost poduzea
na odreeni dan. to su pokazatelji vei, likvidnost je bolja. Da bi se dobila bolja slika o
likvidnosti poduzea, uz izraun pokazatelja, potrebno je provjeriti sastav kratkoronih
obveza. Neka poduzea financiraju se vlastitim izvorima, stoga nee imati obveza za
kratkorone zajmove (Janus, 2010).

Pokazatelji likvidnosti izraunavaju se putem sljedeih jednadbi:

koeficijent trenutne likvidnosti = novac (+ kratkorona ulaganja) / kratkorone

obveze

koeficijent tekue likvidnosti = kratkotrajna imovina / kratkorone obveze

U tablici 1. prikazani su pokazatelji trenutne likvidnosti za razdoblje od 2008. do 2013.

godine.

36
Tablica 1: pokazatelji trenutne likvidnosti

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Koeficijent trenutne likvidnosti
0,57 0,00 0,14 0,03 0,01 0,04
Unicredit Leasing d.o.o.
Koeficijent trenutne likvidnosti
0,03 0,02 0,00 0,04 0,01 0,00
PBZ Leasing d.o.o.

Pri ispitivanju koeficijenta trenutne likvidnosti poeljno je da bude to vei. Pri tome rezultati
tablice prikazuju likvidnost imovine u kratkoronim obvezama, a samim time i postotak
kratkoronih obveza koje se trebaju podmiriti na kratkoronoj bazi. Tablica 1. pri tome
pokazuje kako se likvidnost Unicredit Leasing d. o. o. znaajno smanjivala tijekom
gospodarske krize, uz blagi oporavak tijekom 2013. godine. S druge strane PBZ leasing d. o.
o. biljeio je znaajni pad likvidnosti kroz cijelo razdoblje to ukazuje na pad trenutne
likvidnosti i negativni je pokazatelj.

U tablici 2. prikazani su koeficijenti tekue likvidnosti.

Tablica 2: tekue likvidnosti za promatrano razdoblje 2008.-2013.

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Koeficijent tekue likvidnosti
1,19 1,33 1,24 1,41 0,84 1,43
Unicredit Leasing d.o.o.
Koeficijent tekue likvidnosti PBZ
10,08 0,68 0,57 1,00 1,15 0,27
Leasing d.o.o.

Prilikom ispitivanja koeficijenta tekue likvidnosti poeljno je kako je koeficijent jednak ili
vei od 2 kako bi se postigla rona usklaenost obveza unutar poduzea. Rona usklaenost
jest stanje pri kojem je kratkotrajna imovina vee od kratkotrajnih izvora financiranja a
dugotrajna imovina manja od dugotrajnih izvora financiranja.

37
Kao to je vidljivo iz tablice, neposredno pred krizu PBZ Leasing d.o.o. imao je dobre
pokazatelje tekue likvidnosti, ali tijekom krize pokazatelji su rapidno pali i spustili se ispod
2. s druge strane, Unicredit leasing je cijelo vrijeme imao negativne pokazatelje, ali je
zabiljeen njihov rast tijekom krize, posebice 2011. godine i 2013. godine, iz ega se moe
primjetiti kako je Unicredit leasing d. o. o. prema pokazateljima tekue likvidnosti
napredovao tijekom krize u svojem poslovanju.

Pokazatelji financijske stabilnosti

Kao jedan od najvanijih financijskih pokazatelja pojavljuje se pokazatelj financijske

stabilnosti putem kojega se prepoznaje stabilnost poduzea pri poslovanju na tritu i
pokrivanju svojih obveza. Ovaj se pokazatelj promatra kroz stupanj pokria I. i II. koji se
odnose na pokrie kod dugotrajne imovine sa glavnicom za stupanj pokria I., odnosno
pokria sa glavnicom kojoj su pribrojene dugorone obveze za stupanj pokria II.. Pri tome
prilikom raunanja pokazatelja vrijednost kod stupnja pokria I. mora biti ispod 1, dok kod
stupnja pokria II. vrijednost treba iznositi minimalno 1. Pokazatelji financijske stabilnosti
kroz stupanj pokria raunaju se kao:

Stupanj pokria I. = glavnica/dugotrajna imovina

Stupanj pokria II. = (glavnica + dugorone obveze) / dugotrajna imovina

Izraun stupnja pokria I i stupnja pokria II za promatrana poduzea prikazani su

Tablica 3: Stupanj pokria I. od 2008. do 2013.

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Stupanj pokria I. Unicredit
-0,03 0,02 0,03 0,05 0,09 0,1
Leasing d.o.o.
Stupanj pokria I. PBZ Leasing
0,04 0,07 0,08 0,09 0,09 0,11
d.o.o.

38
Kao to je vidljivo iz tablice, stupanj pokria I. za oba promatrana poduzea zadovoljava uvjet
da bude ispod 1, pri emu je vidljivo kako kriza nije znaajno utjecala na kretanja u
financijskoj stabilnosti ova dva poduzea, ve pokazatelji otkrivaju financijsku stabilnost i
prije i nakon krize. ak tovie, na kraju gospodarske krize pokazatelji daju malo bolje
rezultate.

Tablica 4: Stupanj pokria II. za razdoblje 2008.-2013.

2008 2009 2010 2011. 2012 2013.

. . . .

Stupanj pokria II. Unicredit 1,03 1,05 1,04 1,06 0,92 1,04
Leasing d.o.o.

Stupanj pokria II. PBZ Leasing 10,3 0,79 0,76 0,99 1,02 0,34
d.o.o. 7

Kao to je vidljivo iz tablice 4., stupanj pokria II. prije krize bio je za oba poduzea iznad 1,
to ukazuje na dobre rezultate, no tijekom krize drastino se smanjio za PBZ Leasing d. o. o.
to ukazuje kako je kriza dugorono znaajno djelovala na financijsku stabilnost toga
poduzea. S sdreuge strane, za poduzee Unicredit Leasing d. o. o. iskljuivo 2012. godine
minimalno se sputa ispod granine vrijednosti 1 prema pokazateljima stupnja pokria II., no
ve idue godine ponovno je preko 1.

Pokazatelji zaduenosti

Putem pokazatelja zaduenosti moe se prepoznati temeljna struktura kapitala poduzea i

naina financiranja toga poduzea. Navedeni pokazatelji ukazuju na razinu rizika za ulaganja
u poduzee. Drugim rijeima, putem navedenih se pokazatelja odreuje stupanj upotrebe
posuenih financijskih sredstava. Poduzea koja imaju znaajno visoku zaduenost imaju

39
potekoe kod pronalaenja investitora i privlaenja novih ulaganja, a osim toga suoena su
sa rizikom bankrota. Takoer putem ovoga pokazatelja vidljivo je u primjeru leasing drutva
kretanje zaduenosti i negativnih financijskih tokova tijekom gospodarske krize.

Pri tome se za potrebe ovoga rada raunaju pokazatelji zaduenosti kao:

Koeficijent zaduenosti = ukupne obveze/ukupna imovina

Koeficijent vlastitog financiranja = glavnica/ukupna imovina

Koeficijent zaduenosti predstavlja razinu koritenja zaduivanja kod poduzea kao oblika
financiranja rada poduzea. U idealnim uvjetima vrijednost koeficijenta zaduenosti bila bi
50% ili manja.

Tablica 5: pokazatelji koeficijenta zaduenosti kroz promatrano razdoblje 2008.-2013.

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Koeficijent zaduenosti Unicredit 1,00 0,96 0,96 0,94 0,92 0,90

Leasing d.o.o.

Koeficijent zaduenosti PBZ 0,94 0,94 0,93 0,93 0,91 0,90

Leasing d.o.o.

S obzirom na injenicu kako se smatra idealnim koeficijentom zaduenosti kada je ona manja
od 50%, odnosno kada je ispod 0.5, vidljivo je kako su oba poduzea ula u krizu sa
prevelikom zaduenosti i tu zaduenost zadrala tijekom gospdodarske krize. Ipak treba
primijetiti kako je primjetan kroz godine lagan ali stalan pad koeficijenta zaduenosti, to

40
ukazuje na pozitivne pomake kroz gospodarsku krizu. Ipak uslijed velike zaduenosti na
samom poetku gospodarske krize, nije mogue utvrditi koliko je sama kriza utjecala na
zaduenost putem pokazatelja koeficijenta zaduenosti.

Kao drugi promatrani pokazatelj prikazan je koeficijent vlastitog financiranja. Navedeni

pokazatelj ukazuje koliko je imovine financirano iz vlastitog kapitala odnosno iz glavnice te
pri tome vrijednost ovoga pokazatelja treba u idealnim uvjetima biti vea od 50%. koeficijent
vlastitog financiranja prikazan je u tablici 6.:

Tablica 6: koeficijent vlastitog financiranja od 2008. - 2013.

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Koeficijent vlastitog financiranja

-0,02 0,02 0,02 0,04 0,06 0,08
Unicredit Leasing d.o.o.

Koeficijent vlastitog financiranja

0,04 0,05 0,06 0,06 0,07 0,09
PBZ Leasing d.o.o.

Navedeni pokazatelj takoer prikazuje kako je kroz cijelo promatrano razdoblje za navedena
dva poduzea ovaj pokazatelj relativno lo. Zabiljeen je blagi rast koeficijenta vlastitog
financiranja pred kraj gospodarske krize, ali u minimalnim razinama pa se stoga ne moe
adekvatno ocijeniti koliko je zaista gospodarska kriza utjecala na ovako loe rezultate.

Pokazatelji rentabilnosti (profitabilnosti)

Analiza profitabilnosti ulazi meu najvanije pokazatelje uspjenosti poslovanja i financijske

analize jer se temeljem podataka o poslovanju i uspjenosti poslovanja dobivaju povratne
informacije o samoj profitabilnosti poduzea. Ovi pokazatelji predstavljaju odnose putem
kojih se kod poduzea povezuje profit sa ulaganjima odnosno investicijama. Za promatranje
gospodarske krize kao utjecaja na poslovanje leasing poduzea, posebno su vani pokazatelji:

41
 Povrat na imovinu (ROA) = neto dobit/ ukupna imovina

Povrat na glavnicu (ROE) = neto dobit/ glavnica

Stopa povrata imovine odnosno ROA (Return to assets) predstavlja odnos neto dobiti
poduzea i ukupne imovine poduzea. Navedeni indikator predstavlja stopu povrata imovine
kroz ulaganja. Pri tome ukazuje na razinu intenzivnosti imovine poduzea. Pri tome se smatra
kako vrijednosti pokazatelja ispod 5% podrazumijevaju veoma visok stupanj intenzivnosti
imovine, dok s druge strane vrijednosti iznad 20% oznaavaju nisku intenzivnost imovine.

Tablica 7: ROA pokazatelj za razdoblje od 2008. - 2013.

2008
2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
.
ROA
-0,01 0,01 0,01 0,02 0,02 0,02
Unicredit Leasing d.o.o.
ROA
0,01 0,01 0,02 0,01 0,01 0,01
PBZ Leasing d.o.o.

Temeljem navedenih pokazatelja vidljivo je kako oba poduzea imaju visoki intezitet imovine
pri emu gospodarska kriza nije imala znaajnijeg utjecaja na kretanje ovog indikatora
tijekom promatranog razdoblja. Treba spomenuti kako je Unicredit leasing za 2008. godinu,
dakle prije poetka krize imao negativnu vrijednost ROA to ukazuje na nesposobnost povrata
imovine kroz poslovanje to ukazuje na neprofitabilnost drutva. Za oba poduzea vidljiva je
slaba razina profitabilnosti tijekom gospodarske krize, iako su zapravo kroz cijelo vrijeme
profitabilni.

Drugi znaajan pokazatelj profitabilnosti jest ROE (Return on Equity) odnosno povrat na
kapital koji ukazuje na razinu dobiti po jedinici uloenog kapitala. ROE predstavlja dobar
pokazatelj brzine rasta poduzea jer se smatra da ukupni prihodi ne mogu rasti po stopi veoj

42
od trenutnog iznosa ROE, osim zaduivanjem kod banaka. Smatraju se dobrim vrijednostima
ROE od 15 % prosjek za dobro poduzee. U tablici 8. prikazan je ROE za promatrana leasing
poduzea u razdoblju gospodarske krize:

Tablica 8: ROE pokazatelji kroz promatrano razdoblje 2008.-2013.

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

ROE - 0,62 0,22 0,39 0,27 0,22
Unicredit Leasing d.o.o.
ROE 0,27 0,24 0,28 0,19 0,15 0,12
PBZ Leasing d.o.o.

Kao to je vidljivo iz prikazane tablice, prema pokazateljima ROE vrijednosti su tijekom

gospodarske krize bile u stalnom padu. Vrijednost ROE za 2008. godinu za Unicredit leasing
bila je negativna to je pokazivalo na neprofitabilnost poduzea te godine (vidljivo i iz
prethodne analize). S druge strane, vidljiva je visoka vrijednost za 2009., na samome poetku
krize dok se postepeno kroz godine smanjivala to ukazuje na vidljiv utjecaj krize. Slian
trend vidljiv je i kod PBZ Leasing d. o. o. kod kojega se sustavno smanjivala ROE vrijednost,
uz iznimku 2010. godine kada je zabiljeen veoma blagi rast, to ukazuje kako je te godine na
jednu kunu kapitala dobit iznosila 28 lipa.

Rasprava

Navedena analiza jasno pokazuje kako je gospodarska kriza imala znaajni utjecaj na dva
najvea hrvatska leasing poduzea, PBZ Leasing d. o. o. i Unicredit leasing d. o. o. Navedena
poduzea prije svega su temeljem pokazatelja likvidnosti pokazala kako je poslovanje tijekom
gospodarske krize smanjilo svoju efektivnost te kako su graani i poduzea manje uzimali
leasing kao oblik kreditiranja imovine tijekom gospodarske krize, prije svega radi smanjenih
gospodarskih mogunosti.

43
Ipak pokazatelji financijske stabilnosti ukazuju na to kako je menadment poduzea bio
spreman na financijsku krizu te je financijska stabilnost poduzea ostala na visokoj razini
tijekom gospodarske krize. Na to se nadovezuju i podaci pokazatelja zaduenosti koji ukazuju
na stalno podjednaka kretanja u zaduenosti poduzea, iako su oba promatrana poduzea
imala preveliku zaduenost i prije i nakon krize.

Vano je takoer spomenuti kako pokazatelji Rentabilnosti odnosno ostvarivanja profita

pokazuju kako oba poduzea imaju tijekom gospodarske krize slabu razinu profitabilnosti no
unato tome su prema pokazateljima ROA bili kroz cijelo vrijeme profitabilni. Sve to ukazuje
na dobro predvianje menadmenta koji je kvalitetno pripremio stegnuti budet tijekom
krize i dobro se pripremio na smanjenje poslovanja tijekom krize i osigurao kvalitetno
poslovno planiranje i predvianje.

Drugi pokazatelj rentabilnosti, ROE potvruje slabije poslovanje tijekom gospodarske krize
jer se obrat kapitala prema ROE pokazateljima postepeno kroz godine smanjivao to ukazuje
na vidljiv utjecaj krize. Treba napomenuti kako se prema pokazateljima zavretkom
gospodarske krize polagano poelo popravljati financijsko stanje oba poduzea i njihovo
poslovanje, na to prvenstveno utjee poboljanje kupovne moi hrvatskih graana i oporavak
gospodarstva koji su ponovno okrenuli poduzetnike i graane prema opcijama leasinga.

44
Zakljuak

45
Literatura

1. Beni, . (2012). Ekonomska kriza u Europi i njezin utjecaj na hrvatsko gospodarstvo.

Ekonomska misao i praksa, 847-854.

2. Benoli, M. (2012). Svjetska ekonomska kriza: razvoj, utjecaj na Republiku Hrvatsku

i subjektivni stavovi studenata. Pravnik: asopis za pravna i drutvena pitanja, 119-
138.

3. Braovac, I., & Juri, M. (2009). Leasing u teoriji i praksi. Zagreb: Poslovni zbornik.

4. Breanski, J. (2008). Ugovor o leasingu - novo zakonsko ureenje. Zbornik Pravnog

fakulteta Sveuilita u Rijeci, 615-642.

5. Cinotti, K., Primorac, B., Matkovi, M., Sekuak, A., & Cinotti, A. (2005). Leasing u
praksi. Zagreb: Centar za raunovodstvo i financije.

6. Domijan-Arneri, I. (2004). Rizici investiranja u morskom brodarstvu. Nae more, 81-

88.

7. Feli, E. (07. 02 2009). Put iz krize vodi preko Leasinga. Dohvaeno iz

Poduzetnitvo.org: http://www.poduzetnistvo.org/news/put-iz-financijske-krize-trazi-
se-i-preko-leasinga

8. Gluhak, I. I. (22. 03 2012). Kupnja automobila na leasing ili na kredit? Dohvaeno iz

Automobili.hr: http://automobili.dnevnik.hr/novosti/savjeti/kupnja-automobila-na-
leasing-ili-na-kredit

9. Guzi, . (2014). Raunovodstvo poduzetnika s primjerima knjienja. Rijeka: RRIF-

plus.

10. HANFA. (2014). Leasing. Zagreb: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

11. Hrvatska gospodarska komora. (2010). Godinje izvjee, sektor za Bankarstvo I

druge financijske institucije. Zagreb: Hrvatska gospodarska komora.

46
12. Hrvatska Narodna Banka. (2012). Bilten o bankama. Zagreb: Hrvatska Narodna
Banka.

13. Hrvatska narodna banka. (2013). Godinje izvjee Hrvatske narodne banka. Zagreb:
Hrvatska narodna banka.

14. ICapital. (26. 09 2013). Usporedba stranih investicija i BDP-a Hrvatske, Slovenije i
Srbije: Bez stranih investicija nema oporavka. Dohvaeno iz Index.hr:
http://www.index.hr/vijesti/clanak/usporedba-stranih-investicija-i-bdpa-hrvatske-
slovenije-i-srbije-bez-stranih-investicija-nema-oporavka/702721.aspx

15. Jakovevi, D. (2001). Bankovni potencijali, poslovna spajanja banaka i razvitak

hrvatskog gospodarstva. Ekonomski pregled, 1283-1302.

16. Janus, A. (2010). Analiza financijskih izvjea pomou pojedinanih pokazatelja.

Zagreb: Financijski klub.

17. Jeli, M. (1995). Leasing i njegovi pravni aspekti. Pravnik, 53-71.

18. Kaleb, Z. (2004). Ugovor o leasingu u hrvatskom trgovakom pravu.

Informator(5874), 15-19.

19. Ora, B. (2007). Poslovno bankarstvo. Split: Sveuilini studijski centar za strune
studije.

20. Poslovni dnevnik. (06. 09 2012). Najam vozila od poslovne kue donosi i do 30 posto
utede. Dohvaeno iz Poslovni dnevnik: http://www.poslovni.hr/domace-
kompanije/najam-vozila-od-leasing-kuca-donosi-i-do-30-posto-ustede-214891

21. Poslovni dnevnik. (13. 01 2013). Poslodavcima se vie isplati poslovne automobile
uzeti u najam nego kupiti. Dohvaeno iz Poslovni dnevnik:
http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/poslodavcima-se-vise-isplati-poslovne-
automobile-uzeti-u-najam-nego-kupiti-227442

22. estanovi, A. (2015). Financijski i operativni leasing iz perspektive poduzetnika.

Obrazovanje za poduzetnitvo, 159-172.

47
23. verko, I., Pavlovi, A., & Vukas, J. (2012). Analiza poslovanja malih banaka u
Republici Hrvatskoj. Privredna kretanja i ekonomska politika , 27-45.

24. Turi, Z. (2005). Financiranje hrvatskog brodarstva kreditnim leasingom. Nae more,
101-108.

25. Zakon o leasingu. (NN 135/2006 ).

48
Popis slika, grafova i tablic
Slika 1: skica logaritamskog odreivanja vrste leasinga..........................................................19
Slika 2: shematski prikaz odnosa kod direktnog leasinga........................................................20
Slika 3: Shematski prikaz odnosa pri indirektnom leasingu.....................................................21
Y
Graf 1: BDP Republike Hrvatske od 1990. - 2012.....................................................................7
Graf 2: odnos FDI i BDP-a Republike Hrvatske od 2005. - 2012..............................................9
Graf 3: Indeks potroakih cijena i nominalna inflacija...........................................................10
Graf 4: Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj i odabranim zemljama Europske Unije..................11
Graf 5: Udjeli imovine, kredita i depozita najveih banaka.....................................................12

Tablica 1: pokazatelji trenutne likvidnosti................................................................................36

Tablica 2: tekue likvidnosti za promatrano razdoblje 2008.-2013..........................................37
Tablica 3: Stupanj pokria I. od 2008. do 2013........................................................................38
Tablica 4: Stupanj pokria II. za razdoblje 2008.-2013............................................................39
Tablica 5: pokazatelji koeficijenta zaduenosti kroz promatrano razdoblje 2008.-2013..........40
Tablica 6: koeficijent vlastitog financiranja od 2008. - 2013...................................................41
Tablica 7: ROA pokazatelj za razdoblje od 2008. - 2013.........................................................42
Tablica 8: ROE pokazatelji kroz promatrano razdoblje 2008.-2013........................................43

49