Ana Percinlic - Diplomski Rad - Cenzura Na Internetu

SVEUILITE U ZAGREBU
FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI
Ana Perinli
Cenzura na internetu
DIPLOMSKI RAD
Mentorica:
dr. sc. Ivana Hebrang Grgi
Zagreb, 2014.
Sadraj
1. Uvod ................................................................................................................................ 4
2. Cenzura openito ............................................................................................................. 5
3. Zaetci cenzure na internetu ............................................................................................ 7
4. Razlozi cenzure na internetu ......................................................................................... 11
5. Naini cenzure na internetu ........................................................................................... 13
5.1. Tehnika cenzura................................................................................................................... 15
5.1.1. Blokiranje IP adrese ...................................................................................................... 15
5.1.2. DNS filtriranje ............................................................................................................... 16
5.1.3. URL blokiranje .............................................................................................................. 16
5.1.4. Filtriranje HTTP Proxyja............................................................................................... 17
5.1.5. Filtriranje paketa............................................................................................................ 17
5.1.6. Ponovno uspostavljanje internetske veze ...................................................................... 17
5.1.7. Napadi DOS (Denial-of-Service) .................................................................................. 18
5.1.8. Ruenje posluitelja ....................................................................................................... 18
5.1.9. Nadzor ........................................................................................................................... 18
5.2. Netehnika cenzura ............................................................................................................... 18
5.2.1. Autocenzura................................................................................................................... 19
5.3. Toke napada......................................................................................................................... 19
6. Tvrtke u slubi cenzure ................................................................................................. 20
6.1. Amesyn.................................................................................................................................. 22
6.2. Blue Coat ............................................................................................................................... 22
6.3. Gamma International ............................................................................................................. 23
6.4. Hacking team......................................................................................................................... 23
6.5. Trovicor ................................................................................................................................. 24
7. PRIMJERI CENZURE U SVIJETU .................................................................................... 25
7.1. Cenzura u Narodnoj republici Kini ................................................................................... 25
7.2. Cenzura u zapadnim i razvijenim zemljama ..................................................................... 29
7.2.1. Australija ................................................................................................................................. 30
7.2.2. Francuska ................................................................................................................................ 31
7.2.2.1. Hadopi .............................................................................................................................. 32
7.2.2.2. LCEN (Law for Trust in the Digital Economy) ............................................................... 33
7.2.3. SAD ......................................................................................................................................... 33
7.2.3.1. CDA, COPA i CIPA ......................................................................................................... 34
7.2.3.2. PIPA i SOPA .................................................................................................................... 35
2
7.3. Cenzurirano Arapsko proljee ........................................................................................... 36
8. Pristup internetu u Hrvatskoj i uloga knjinica .................................................................... 40
9. Zakljuak .............................................................................................................................. 44
Literatura .................................................................................................................................. 45
SAETAK ......................................................................................................................................... 49
3
1. Uvod
Cenzura sprjeava uvoz nae najdragocjenije robe istine.1 izjava je Johna Miltona
u javnoj osudi cenzure koju je provodila engleska vlada jo u 17. stoljeu, i iskazuje da je tada
ve jaka svijest o kobnim posljedicama uskraivanja informacija i onemoguavanja slobodne
kritike i miljenja. Danas, situacija ne izgleda mnogo bolje, jer Milton je, kako je i sam
napomenuo, ipak uspio objaviti svoje miljenje, a trenutano stanje nekih zemalja niti ne
doputa svojim graanima da budu razjareni oko uskraenog znanja. Sloboda tiska, sloboda
govora, sloboda pristupu informacijama, tri su cilja za koje se jo uvijek treba boriti.
No prodor nove tehnologije daje nadu zaprijeenim narodima u uspjeh te borbe. Brzo,
lako, sveobuhvatno epiteti su kojima se informacijsko doba opisuje i koje omoguuje
korisnicima da vrlo lako pristupaju globalnoj mrei komunikacije i informacije u bilo kojem
kutku svijeta. Zastraujue prodoran medij kao internet moe donijeti revoluciju, a to se
trenutano i dogaa, jer se mnogobrojni aspekti ljudskog ivota sele u podruje virtualnog,
bilo to dobro ili ne. Korisnici interneta su odraz same tehnologije koju koriste: Politika
filozofija interneta, iako jo veinski neusustavljena, nije ni u kojem sluaju neartikulirana.
Tenje korisnika interneta uvelike odraavaju najbolje karakteristike same tehnologije
otvorena, meritokratska, bez prava vlasnitva i transparentna.2 Ipak, ne treba biti pretjerano
romantian bez obzira na potencijalnu snagu medija kao to je internet i zanemariti injenicu
da koliko se korisnici trude maksimalno iskoristiti dano komunikacijsko sredstvo, u istoj
mjeri razliiti agenti, institucije i vlade rade predano na tome da se taj potencijal suzbije.
Cenzura interneta je glavna tema ovog diplomskog rada te e se u poglavljima koja
slijede baviti njom, provoenjem iste i posljedicama koje ostavlja. Rad je podijeljen u dva
dijela: u prvom se daje opi pregled cenzure i cenzure na internetu, nakon ega slijede
poglavlja o razlozima i nainima provoenja cenzure, zavravajui kratkim pregledom tvrtki
koje su se posvetile izradi i izvozu tehnologije koritene za cenzuru. Drugi dio rada je
posveen pojedinim sluajevima cenzure interneta i tu su probrane drave Kina, kao jedan od
najrigoroznijih provoditelja cenzure u svijetu, potom je dan osvrt na razvijene i zapadne
demokratske zemlje kao barjaktare slobode rijei kako bi se dao prikaz ne tako lijepe strane
1
Milton, John. Areopagitika. Beograd: Filip Vinji, 1990. str. 63.
2
Downes, L. Who Really Stopped SOPA and Why? Forbes. 2012. URL:
http://www.forbes.com/sites/larrydownes/2012/01/25/who-really-stopped-sopa-and-why/ (30.8.2014.)
4
proklamirane slobode govora u tim zemljama. Tree poglavlje se bavi nedavnim dogaajima
u arapskim zemljama u kojima se moglo svjedoiti o presedanskim sluajevima poteza vlade
u pokuaju cenzure, te koja je jo uvijek na snazi, i na kraju rad zavrava kratkim osvrtom na
cenzuru u Hrvatskoj.
2. Cenzura openito
Hrvatska enciklopedija definira cenzuru kao sustav administrativnih mjera koje

poduzimaju dravne, vjerske, stranake i druge vlasti protiv objelodanjivanja, itanja, irenja i
posjedovanja, sluanja i gledanja nepoudnih i za drutvo opasnih tiskanih i rukopisnih
knjiga, filmova, videokaseta i sline grae te radijskih i televizijskih emisija, kazalinih
predstava i dr.3 Rije cenzura je latinskog porijekla, dolazi od rijei censere to znai dati
miljenje, preporuiti.4
Cenzura kao jednostavno definirano uskraivanje informacija supostoji zajedno s
informacijom, kroz povijest u razliitim oblicima. Potrebno je naglasiti da je uvijek vezana uz
drutvo u kojem informacije kolaju, odraz je njegovih mijena i kulturalne tradicije, razlikuje
seprema kulturi drave u kojoj se provodi, gotovo uvijek je odraz unutarnjih previranja te
njezini razmjeri ovise o procjeni vladajuih koliko izgovorena ili tiskana rije ugroava vie
interese.5 Cenzura je dugovjena djelatnost, i dio je ljudske povijesti. Uz to, ne ini se da
jenjava, tovie, u nekim zemljama je naoigled sve jaa.6
Primjeri najstarije prisile na cenzuru kreu od starih civilizacija. Prva zabiljeena
knjiga kojoj je bila dosuena sudbina spaljivanja jest Protagorina O bogovima iz 5. st. pr. Kr.,
a razlog unitenja spomenute knjige bilo je dovoenje u sumnju postojanje bogova. 7 I kao to
ovaj primjer pokazuje, prvi sadraji koji su cenzurirani su oni najopasniji, stoga nije bilo rijei
o cenzuriranju opscenih sadraja, nego je prva cenzura bila iskljuivo politike prirode.8
Povijest cenzure tee dalje kroz stari Rim, potom kasnu antiku gdje je broj zabranjenih
knjiga bio relativno malen. Nedugo poslije kad je kranstvo postala priznata religija,
3
Cenzura. // Hrvatska enciklopedija. URL: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=11246 (30.8.2014.)
4
Cenzura. // Hrvatski jezini portal. URL: http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search
5
6
Bitso, C. et al. Trends in Transition from Classical Censorship to Internet Censorship. IFLA, str. 4. URL:
http://www.ifla.org/publications/trends-in-transition-from-classical-censorship-to-intenet-censorship-selected-
country-o (30.8.2014.)
7
8
Gren, J. Encyclopedia of Censorship. New York: Facts on File, Inc., 2005. Str. XVIII
5
cenzura se okrenula poganskim i heretikim piscima, a prvi popis zabranjenih knjiga nastao je
496. godine pod imenom De libris recipiendis et non recipiendis, uz popis doputenih knjiga.9
Popis nepoudnih pisaca i knjiga naglo raste nakon Gutenbergova izuma, jer je sukladno
poveanjem brzine irenja informacija i cenzura postala uestalija, 10 i u kratkom su roku
trite preplavile 'opasne' knjige antikih pisaca kao Ovidija i Boccaccia ili nepoudne
znanstvene ili filozofske knjige, a koje su do tada bile privilegija samostanskih knjinica.
Sljedei cenzorski val uslijedio je nakon Reformacije Martina Luthera. Godine 1526. engleski
kralj Henrik VIII. objavljuje prvi popis zabranjenih knjiga, Crkva svoj Index librorum
prohibitorum objelodanjuje 1559., a 1571. osniva se posebna Crkvena institucija za
nadgledanje tiskarstva i izdavatva pod imenom Kongregacija za Indeks.Kroz sljedea
stoljea e, pri opadanju crkvene moi, vladari preuzimati ulogu glavnih cenzora, (primjer je
Marije Terezije koja je 1753. osnovala Cenzorsku komisiju) no zajedno s jaanjem graanske
svijesti u 18. i 19. stoljeu pojavit e se i mnogi pokreti za slobodu misli i rijei, meu njima
najpoznatiji francuski enciklopedisti. No, najjau cenzuru svijet tek eka u 20. stoljeu
pojavom mnogih totalitarnih reima nacistikog (nacionalsocijalisti su ve 1933. objavili
Crni popis koji je s jaanjem politike stranke neprekidno rastao), faistikog, komunistikog,
od kojih neki jo uvijek ne jenjavaju, kao socijalistiki reim Narodne republike Kine.11
Pitanje cenzure, uvijek je pitanje moi, uspostavljanje i zadravanje kontrole
ukljuuje ograniavanje i nijekanje informacije, 12 no kao to isti tekst navodi, cenzura
predstavlja negativnu stranu moi, proskriptivnu, a ne preskriptivnu.13 John Milton se 1644. u
govoru u prilog slobodi tiska upuenomengleskom parlamentu, (tzv. Areopagitika), osvrnuo
na povijest cenzure kako bi upozorio englesku vlast na opasnost cenzure govorei No, netko
e rei, to ako je izum, makar su njegovi izumitelji loi, dobar? Moda je tako, pa ipak,
cenzura nije neki dubokoumni izum, i svatko bi lako mogao posegnuti za njom, pa zato onda
to nisu inile najbolje i najmudrije vlasti republika u svim dobima, ve najgori i najopasniji
ugnjetavai i tirani, i to upravo zato da bi sprijeili reformaciju.14
Uz rije cenzura, usko je vezana i sintagma sloboda govora, kao suprotni pojam. Pravo
na slobodu govora je temeljno ljudsko pravo, koje se temelji na osobnom integritetu i
demokraciji. Sloboda govora je blisko povezana sa slobodom misli i preduvjet je za
samoizraavanje i samoispunjenje individue. Pravo na izraavanje omoguuje otvorenu
9
Stipevi, A. Sudbina knjige. Lokve: Naklada Benja, 2000. Str. 189-210.
10
11
Stipevi, A. Sudbina knjige. Lokve: Naklada Benja, 2000. Str. 189-210.
12
Gren, J. Encyclopedia of Censorship New York: Facts on File, Inc., 2005. Str. XV
13
Ibid., str. XVIII
14
Milton, J. Areopagitika. Beograd : Filip Vinji, 1990. Str. 37
6
debatu o politikim, drutvenim i moralnim vrijednostima i potie umjetnika i znanstvena
nagnua, slobodna od inhibicija.15 Sloboda medija i govora je popisana kao temeljno ljudsko
pravo u lanku 19. u Opoj deklaraciji o ljudskim pravima: Svatko ima pravo na slobodu
miljenja i izraavanja; to pravo ukljuuje slobodu zadravanja miljenja bez uplitanja i
slobodu traenja, primanja i irenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na
granice. 16 Problem cenzure i sprijeene slobodne govora je kulturoloki, vjerski, politiki,
ekonomski i temeljno ljudski problem. I ponovno, osvrui se na Miltona, njegov govor jo
uvijek stoji znaajan i suvremen, primjenjiv na slobodu govora koja nakon gotovo 400
godina, uz svu tehnologiju koju posjedujemo, nije dosegnula razinu koja je dostojna ljudskog
bia i graanina bilo koje zemlje svijeta.
Jer knjige nisu sasvim mrtve stvari, one sadre u sebi ivotnu snagu, djelotvornu i
ivu koliko i dua koja ih je stvorila. [] Tko ubije ovjeka, ubija razumno stvorenje, sliku
Boga. Ali onaj tko ubije knjigu, ubija sam razum17
3. Zaetci cenzure na internetu
Internet je danas vjerojatno najmoniji medij. Sve dosadanje kulturalne uvrijeenosti

dalekometne komunikacije, kao tiskovine ili televizija su ostale po strani u borbi s velikom
mreom, i iako nee u potpunosti nestati, njihovo znaenje je posljednjih desetljea umanjeno
ekonominou, jednostavnou i propusnosti interneta. Internet je drutveni, kulturni,
komercijalni, obrazovni i zabavni globalni komunikacijski sustav ija je pravovaljana svrha
donijeti korist i ovlastiti online korisnike, ruei prepreke u stvaranju i raspodjeli sadraja
diljem svijeta.18
Nove tehnologije vezane uz raunalstvo nazivaju se 'tehnologijom osloboenja'jer niti
jedan komunikacijski model u ljudskoj povijesti nije se irio tolikom brzinom, tolikim
prostorom u tako kratkom vremenskom roku, niti je omoguio demokratizaciju korisnika u
mjeri kao to je to uinio internet.19 Mnogobrojni su primjeri umreavanja kritinih skupina
15
Jrgensen, R.F. Internet and Freedom of Expression. Raoul Wallenberg Institute, 2001. Str. 33. URL:
http://www.ifla.org/files/assets/faife/publications/ife03.pdf (30.8.2014.)
16
Opa deklaracija o ljudskim pravima. Narodne novine. 2009. URL: http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2009_11_12_143.html(9.9.2014.)
17
Milton, J. Areopagitika. Beograd : Filip Vinji, 1990. Str. 28
18
country-o (30.8.2014.)
19
Deibert, R.; Rohozinski, R. Liberation vs. Control: the Future of Cyberspace. // Journal of Democracy 21,
4(2010.), str. 44.
7
korisnika interneta, koji su demokratinost mree iskoristili u iroj drutvenoj borbi za
specifine ciljeve, i sve vie smo svjedoci drutvenih revolucija kojima je posrednik vrlo esto
bila upravo tehnologija. Kako je tehnologija dio drutva koje se razvija, a novijim
generacijama postaje sastavni dio svakodnevice, sve vie i u dijelovima svijeta koji se esto
promatraju kao periferija razvijenom svijetu, globalizacija je uinila mogue djelovanje na
razinama koje su do nedavno bile rezervirane za zemlje izrazito stabilne financijske situacije,
da ne kaemo obilja, a time upravo tehnologiju uinila kljunim sustavom za prodor novih
ideja i stavova, te brzu diseminaciju istih, vrlo esto potkopavajui reime i drutvene sustave
represivnog nagnua. Jedan od primjera je protest koji je pokrenuo Oscar Morales,
nezaposleni inenjer iz Kolumbije. Organizirao je pokret pod imenom Un Million Voces
Contra Las FARCprotiv nasilnih pobunjenika iz FARC-a kao protest protiv terorizma, te
pokrenuo 12 milijuna prosvjednika u 190 gradova. Protest je veinski organiziran preko
drutvenih mrea, a ujedno je i najvei antiteroristiki prosvjed ikad u svjetskoj povijesti.20
No, naravno, ono to omoguuje veliku mo i slobodu sasvim prirodno stvara i
antagonizam od strane agenata kojima protean medij komplicira poslovanje i djelovanje. Ne
smije se smetnuti s uma, da iako je internet i tehnologija produkt razvijenog drutva -
svojevrsni napredak civilizacije, on je neodvojivo vezan uz to drutvo koje posjeduje svoje
unutarnje strukture i nazore ustanovljivane ak i stoljeima i kojima nije intrinzina brzina
mijene kao to bi to bilo kulturi tehnologije. Zastraujue velikom broju kultura i zemalja je
slobodan protok informacija vie prijetnja nego pogodnost, a sluaj nije da je taj strah
zahvatio samo 'nazadne' zemlje, s tradicionalnijim vrijednostima. Mnogi drutveni sustavi
nisu bili spremni na ono to im je donijela tehnoloka revolucija 20. stoljea koja rapidno
zalazi u sve kutke globaliziranog svijeta. Generacije koje pripadaju tom novom kulturnom
nasljeu poinju se ujedinjavati u neku apstraktnu tehnoloku naciju, te dijele saznanja bez
obzira na etnike ili druge pripadnosti.
Ironino, od kada je internet postao na iroko popularan i dostupan sredinom 90-ih,
dostupnost odreenih tipova sadraja openito definiranih kao ilegalni ili tetni postali su
preokupacija mnogih vlada, regulatornih agencija i meunarodnih organizacija. Posljedino,
mnoge drave pokuavaju razrijeiti problem vezan uz sadraj na internetu uvodei nove ili
dopunjavajui postojee zakone.21 Cohen navodi kako je internet kao istinski masovni medij
20
Ross, A. Internet Freedom: Historic Roots and the Road Forward. // SAIS Review of International Affairs 30,
2(2010), str. 3.
21
country-o (30.8.2014.)
8
postao prijetea sila za kontrolu informacija nekim vladama i to u mnogo veoj mjeri nego
ijedan drugi medij, stoga se preesto dogaa da je reakcija tih vlada i sredstava kontrole toliko
postroena da nadilazi ili odgovara potrebama. 22
Izrazito mono drutveno sredstvo kao to je internet nije sasvim otporno na
zloupotrebu. tovie, njegova dostupnost i gostoljubivost omoguuje pristup svima bez
diskriminacije o njihovoj namjeri, stoga bilo tko tko je tehnoloki potkovan, ima mo
rasprostirati informacije ili uiniti ve postojee nedostupnima. Takve namjere su osobito
opasne ako dolaze s viih instanci, s veom legitimnom moi, kao to su vlade koje djeluju
kroz ustave ili zakone. Morozov navodi da uvrijeena ideja da nitko ne kontrolira internet i da
je internet imun na regulaciju, ne odgovara stvarnosti, te ba suprotno, upravljanje internetom
odvija se iz privatnog sektora i ne proizlazi iz javnog dogovora kao to se smatra. Morozov
takoer upozorava da iako je tehnologija smanjila mo nositelja politike moi kao to su
to uinili barut i tiskarska prea u ranijim razdobljima povijesti takoer je i ovlastio one koje
ne bismo nuno nazvali 'prijateljima graanskog drutva'23
A to posljedino vodi do fenomena cenzure, problema koji nije toliko rijedak, a
negativne posljedice mogu sezati od loe reputacije neke drave zbog filtriranja informacija
to je u oima strane diplomacije priinjava nestabilnom i nedemokratinom, pa sve do
izravnih krenja ljudskih prava i ugroavanja pojedinaca ili skupina koji zastupaju odreeni
(politiki, vjerski) stav. Cenzura osobito pogaa glavni prostor razmjene ideja kao blogove,
elektroniku potu, drutvene mree i time prijeti temeljima strukture interneta. Cenzura
interneta je relativno nov fenomen i trenutano nedovoljno istraen, tvrde Constance Bitso i
drugi u svom lanku.24 Takoer se istie kako cenzurirani sadraj varira s obzirom na drutvo
ili kontekst u kojem se cenzura provodi te moe sezati od djeje pornografije i kockanja do
sadraja o organiziranju politikih disidenata. Isti izvor navodi kako su mnoge zemlje ve od
ranih 1990-ih i proliferacije interneta poele sastavljati zakone o internetskoj cenzuri.25 Ako
se problem ne ini osobito bitnim, treba svrnuti pozornost na podatke Reportera bez granica
koji su u svom izvjeu iz 2013. godine naveli da trenutano dvije milijarde ljudi diljem
svijeta ima pristup Internetu, no za treinu njih, pristup je ogranien nekim oblikom dravne
22
Ibid., str. 18
23
Morozov, E. The Internet : a room of our own? // Dissent 56, 3(2009), str. 81.
24
country-o (30.8.2014.)
25
Ibid.
9
cenzure.26 Prema istraivanjima Open Net Initiative organizacije vie od etrdesetak zemalja
filtrira internet, a meu njima su i zemlje koje se smatraju izrazito demokratinima.27 Cohen
1997. navodi da vie od 30 zemalja u tome trenutku ima ili stvara neku zakonsku osnovu za
cenzuru interneta, a kao najei razlozi su navedeni zatita djece, javnog morala, javne
sigurnosti, politike objektivnosti te utiavanje rasizma i govora mrnje.28
to je tono cenzura interneta? Iako je ona usko vezana uz razloge i pobude onoga koji
cenzuru provodi, postoje neke zajednike crte u svakoj cenzuri, kako u bilo kojem mediju,
tako i cenzuri interneta. O samim razlozima bit e vie govora u sljedeem poglavlju, a ovdje
e se zadrati na nekim opim definicijama. Zukerman 2010. godine cenzuruinterneta definira
kao nemogunost korisnika u odreenoj zemlji da pristupe odreenom online sadraju.29
Leberknight opisuje cenzuru interneta kao kontrolu ili supresiju objavljivanja ili pristupa
informaciji na internetu. 30 Hrvatski Centar informacijske sigurnosti (CIS) cenzuru ope
prihvaeno definira kao blokiranje pristupa internetskim stranicama za koje se smatra da su
nepoeljne.31 Upravo ovaj pojam nepoeljnosti je kritian, jer unato tomu to svaka od ovih
definicija stvara dojam zdravorazumske kontrole raspaavanja opasnih i tetnih informacija,
granica koja odreuje korisnu i nunu informaciju od one koja je opasna i nepoeljna, ini se
nije tako lako odrediva. Problem postaje mnogo dublji. Ross tvrdi da je cenzura interneta
politiki problem zbog ograniavanja slobode govora, te raskol na globalnoj raziniu razmjeni
ideja.32 Ponovno, cenzura je uvijek povezana s drutvom u kojem kolaju informacije, stoga je
ono i odgovorno za nju.U istom lanku dalje se navodi kako stoga nije zauujue da razliite
drutvene skupine imaju potrebu nametnuti neku vrstu cenzure, bile te skupine roditelji,
uitelji, kler, politiari ili druge skupine. Kako god bilo, da bi bila djelotvorno provedena,
cenzura mora biti nametnuta zakonskim okvirima.33
Morozov zadrava negativistiki stav i smatra da internet ne uspijeva prenijeti ideje i
rijei graanstva, prvenstveno zbog toga to su vlade savladale tehnike mogunosti provedbe
26
Enemies of the Internet : 2013 report. Reporters without borders. 2013. Str. 44. URL:
http://surveillance.rsf.org/en/wp-content/uploads/sites/2/2013/03/enemies-of-the-internet_2013.pdf (30.8.2014.)
27
4(2010.), str. 45.
28
country-o (30.8.2014.)
29
Zukerman, E. Intermediary Censorship // Access Controlled: The Shaping of Power, Rights, and Rule in
Cyberspace. MIT Press, 2010. str. 71.
30
Leberknight, C.S. A Taxonomy of Internet Censorship and Anti-Censorship. Princeton University. 2010.Str.3.
31
Cenzura na internetu. Centar za informacijsku sigurnost, 2011. Str. 5. URL:
http://www.cis.hr/files/dokumenti/CIS-DOC-2011-06-016.pdf (30.8.2014.)
32
2(2010), str. 5.
33
Ibid.
10
cenzure i iskoristile ih za onemoguavanje prodora kritinih informacija. 34 Prema izvjeima
Reportera bez granica stvari se ine jo gorima: uz regularnu vojsku svake drave, mnoge
sada imaju tzv. cyber vojske, koje mogu ili ne moraju biti slubene, a najbolji primjeri su
kineska, sirijska i iranska cyber vojska.35 Tu ne treba zanemariti niti onu vjerojatno najjau, a
to je amerika pod imenom U.S. Cyber Command pod nadlenosti NSA-a, tj. National
Security Agency36 koja je stekla poraznu reputaciju zbog prekoraenja ovlasti nadzora, unato
navedenih razloga ouvanja stabilizacije i sigurnosti. Vrlo negativistika slika cenzure jest
ona Rossova prema kojoj danas internet u mnogim zemljama sve vie izgleda kao Intranet.37
S tom informacijom na umu, u sljedeem poglavlju e biti govora o razlozima koji se uestalo
javljaju kao zakonsko objanjenje provoenja cenzure.
4. Razlozi cenzure na internetu
S obzirom na mogunosti koje internet prua, variraju razlozi cenzure. Nain na koji
se koristi medij, preispitivan je s viih instanci, te ako postoji politiki, drutveni, ekonomski,
vjerski, filozofski, moralni, ideoloki, vojni, korporativni ili obrazovni razlog zbog kojeg ljudi
osjeaju napad na sebe ili svoje vrijednosti, moe doi do cenzure sadraja.38 Razlozi cenzure
spadaju pod diskusiju moralnosti cenzure, jer navedeni razlozi zbog kojih se cenzura provodi,
ak i kada su jasno formulirani, mogu biti vrlo labilni i neuvjerljivi u danom kontekstu. Zbog
istog razloga moe biti cenzuriran sadraj koji je uistinu tetan, dok u drugom kontekstu, pod
istom izlikom moe biti uklonjen sadraj koji je od izrazite vanosti za zajednicu ali remeti
uspostavljenu politiku ravnoteu. Prvi razlog koji se najee navodi kao opravdanje za
cenzuru je strah od zloinake djelatnosti ili terorizma. No, protivnici cenzure tvrde da je
razlog zadiranja u strukturu interneta uvijek politiki. 39 Dihotomija istih razloga je kljuan
problem u odreivanju sadraja za cenzuru. Bambaeur postavlja pitanje kako razlikovati
34
Morozov, E. The Internet: A room of our own? // Dissent 56, 3(2009), str. 83.
35
Internet Enemies Report 2012. Reporters Without Borders, 2012. Str. 6. URL:
http://en.rsf.org/IMG/pdf/rapport-internet2012_ang.pdf (30.8.2014.)
36
4(2010.), str. 49.
37
2(2010), str. 5.
38
country-o (30.8.2014.)
39
country-o (30.8.2014.)
11
cenzuru pornografije u Saudijskoj Arabiji, cenzuru politikog govora u Kini ili poteze
amerike vlade kojima se cenzurom koriste u borbi protiv piratstva. 40 Bili razlozi cenzure
zatita djece ili borba protiv kriminala, zatita autorskih prava ili radikalnih razloga kao
zatiranje politikih disidenata, cenzura u konanici daje isti rezultat.41Morozov upozorava da
zakoni koji se temelje na cenzuri odreenog sadraja svejedno mogu davati legitimitet cenzuri
interneta primjerice u Kini, Tajlandu, Vijetnamu, Turskoj i Rusiji, gdje se sloboda politikog
govora onemoguava pod isprikom cenzuriranja 'online vulgarnosti'.42
Nekoliko autora koji su se bavili cenzurom interneta, klasificirali su vrste cenzura prema
motivima zbog kojih se provodi. Cohen navodi sljedee:
1. Nacionalna sigurnost (fabrikacija oruja, ilegalni narkotici, zatita od terorizma)
2. Zatita maloljetnika (zlostavljanje, marketinka usmjerenost na djecu, nasilje i
pornografija)
3. Zatita ljudskog dostojanstva (poticanje na rasnu netrpeljivost ili diskriminaciju)
4. Ekonomska sigurnost (pronevjere, kraa kreditnih kartica)
5. Informacijska sigurnost (zlonamjerno hakiranje)
6. Zatita privatnosti (neautorizirano poslovanje osobnim podacima, elektroniko
napastovanje, spam)
7. Zatita reputacije (klevete, nezakonito usporedno oglaavanje)
8. Zatita intelektualnog vlasnitva (nezakonita distribucija zatienog materijala kao to
je glazba, softver, knjige, itd.)43
Deibert navodi nekolicinu razloga. Politiki razlozi pri emu je cenzura usmjerena na
stranice koje izraavaju stajalita opozicije, a usko je povezano i s ljudskim pravima,
slobodnom govora, pravima manjima i vjerskim pokretima. Sljedea je drutvena cenzura
koja se bavi cenzurom tema kao to su seksualnost, kockanje, ilegalne droge, alkohol ili neke
druge zabranjene supstance. Trea bi bila sigurnosna cenzura, tj. cenzura sadraja povezanog
s vojnim sukobima, graninim previranjima i militantnim grupama.44Dok politiki stabilnije
zemlje cenzuriraju pornografiju i sadraje koji potiu rasizam i ksenofobiju, represivne drave
najee cenzuriraju ono to se u njihovoj kulturi smatra nemoralnim sadrajem, to moe
40
Ibid., str. 13.
41
Cenzura na internetu. Centar za informacijsku sigurnost, 2011. str. 5. URL:
42
Morozov, E. The Internet: A room of our own? // Dissent 56, 3(2009), str. 82.
43
country-o (30.8.2014.)
44
Ibid., str. 13.
12
sezati od politikog govora do bilo kojeg sadraja koji se tie ljudskih prava kao pitanja o gay
i lezbijskoj populaciji ili samo enskim pravima.45
No sve vrste cenzure imaju jedno zajedniko: cenzurom veina zemalja eli da odreeni
sadraj nestane s interneta.46
5. Naini cenzure na internetu
Cenzuru mogu provoditi sveuilita, kole, roditelji, razliite interesne strane, pa ak i

pojedinci mogu cenzurirati sami sebe kroz autocenzuru, no ipak najbitniji sprovoditelj
cenzure je vlada. 47 Naini cenzure ovise o sadraju koji se cenzurira, kome je cenzura u
interesu te kakvim mogunostima dotini raspolau, tko su oni koji informaciju pokuavaju
dobiti ili raspaavati i na koji nain. Kad se govori o cenzuri na internetu, najee se misli na
cenzuru u tehnikom smislu, no to nije jedini oblik provoenja cenzura, jer postoje 'klasine'
metode cenzure, kao to je prisila na autocenzuru ili neki drugi oblik fizikog zapreivanja.
Cenzura u autoritarnim drava se provodi najee kombinacijom tehnolokih i drutveno-
politikih mjera.48
Prema Leberknightu osnovni kriteriji za odabir prihvatljive metode za cenzorasu:
Cijena resursi i mogunosti cenzora su direktno pogoeni ovom stavkom, jer je
presudna za raspoloivost cenzora
Obuhvat raspon komunikacijskih sredstava koji su zahvaeni cenzurom
Opseg broj korisnika i ureaja koji mogu istodobno biti cenzurirani
Brzina vrijeme reakcije cenzora
Efikasnost49 djelotvornost na razliitim razinama, npr. serverima, ulazima (ports),
stranicama, korisnikim ureajima...
Lani negativni rezultati preciznost cenzora
Lani pozitivni rezultati previe lano pozitivnih rezultata iscrpljuje resurse cenzora
Zaobilaznost50 koliko je jednostavno zaobii cenzorski sustav51
45
Ibid., str. 18.
46
Ibid., str. 13.
47
Ibid., str. 6.
48
Morozov, E. Whither Internet Control? // Journal of Democracy 22, 2(2011). Str. 73.
49
U izvorniku granularity
50
U izvorniku circumvention
51
Leberknight, C.S. A Taxonomy of Internet Censorship and Anti-Censorship. Princeton University, 2010. str. 3.
13
Slika 1. Cenzura na internetu52
Centar informacijske sigurnosti usustavljuje sloeniju taksonomiju cenzure, prva je po

sredstvima koji se koriste te se dijeli na netehniku, tehniku i brute-force cenzuru.53 Sve tri
se dalje dijele na podskupine kako je prikazano na slici br. 1. Netehnika cenzura obuhvaa
by-catch cenzuru i autocenzura, to su uobiajene metode cenzure koje se koriste u drugim
medijima, televiziji, na radiju, tiskovinama i openito slobodi govora, a primjenjive su i na
cenzuru interneta. Drugu skupinu ine metode brute-force cenzure koja se provodi potpunim
blokiranjem ili uklanjanjem rezultata pretraivanja. Trea skupina je tehnika cezura
podijeljena na blokiranje IP adrese, DNS filtriranje, URL filtriranje, filtriranje paketa i
resetiranje internetske veze.54
Unato tomu to cenzura provedena kroz drutveno-politike metode moe biti
rigoroznija od one temeljene samo na tehnolokim mjerama,55 ipak su od najveeg interesa
upravo tehnike metode cenzure, jer su specifine samo za medij interneta, te se razvijaju
sukladno s razvojem same mree. Tehnika cenzura se ugrubo moe podijeliti prema
hardverskoj i softverskoj cenzuri.56Hardverska cenzura koristi sustave kao to su ureaji za
Deep Packet Inspection koji klasificiraju mreni promet i ispituju informacijske pakete. 57
52
53
Ibid.
54
Ibid.
55
Morozov, E. Whither Internet Control? // Journal of Democracy 22, 2(2011). Str. 74.
56
Leberknight, C.S. A Taxonomy of Internet Censorship and Anti-Censorship. Princeton University, 2010. Str.5.
57
Ibid.
14
Softver za cenzuru se temelji uglavnom na filtrima i blokiranju sadraja58, a programi koji se
bave cenzurom na internetu poznat je pod nazivom censorware. 59 Centar informacijske
sigurnosti navodi pet naina provedbe tehnike cenzure a to su blokiranje IP adrese, DNS
filtriranje, URL filtriranje, filtriranje paketa, resetiranje internetske veze. 60 Slijedi kratak
pregled razliitih metoda cenzure, tehnikih i netehnikih, te dodatno poglavlje o najeim
tokama napada unutar infrastrukture interneta.
5.1. Tehnika cenzura
Tehnika cenzure je manipulacija sadrajem i informacijama nekom od tehnikih

metoda. U ovom poglavlju bit e objanjenemetode blokiranja IP adrese, DNS filtriranja,
URL blokiranja, filtriranja HTTP Proxyja, filtriranja paketa, ruenje posluitelja, DOS napadi,
ponovno uspostavljanje internetske veze i nadzor.
5.1.1. Blokiranje IP adrese
Filtriranje preko IP adrese se koristi za blokiranje nepoeljnog sadraja

onemoguavanjem pristupa pojedinim IP adresama. 61 Blokiranjem IP adrese blokira se
povezivanje web stranice tj. posluitelja te odreene IP adrese ili vie njih.62 Blokiranje IP
adrese je najraniji oblik internetske cenzure koji se javio u Kini ve 1990-ih godina.63 Osim
to je jedan od najuestalijih oblika cenzure, ista metoda se moe koristiti i kao spreavanje
nepoeljne veze izmeu korisnika i web stranice ili nekog posluitelja, a takoer se na
forumima i stranicama moe koristiti u slubi onemoguavanja pristupa odreenim
korisnicima. Blokiranje IP-a je najjeftiniji oblik cenzure, no ne omoguava visoku preciznost
u operaciji. Jednostavno je i jeftino za inkorporiranje u sustav, no najvei je problem
nenamjerno blokiranje i korisnog sadraja.64
58
Ibid.
59
60
Ibid., str. 7.
61
Leberknight, C.S. A Taxonomy of Internet Censorship and Anti-Censorship. Princeton University, 2010. str.4.
62
Cenzura na internetu. Centar za informacijsku sigurnost, 2011. str. 7-8 URL:
63
Defeat Internet Censorship: Overview of Advanced Technologies and Products. Global Internet Freedom
Consortium, 2007. Str. 5. URL:
http://www.internetfreedom.org/archive/Defeat_Internet_Censorship_White_Paper.pdf (30.8.2014.)
64
Leberknight, C.S. A Taxonomy of Internet Censorship and Anti-Censorship. Princeton University, 2010. str.4.
15
Murdoch i Anderson govore o nainima na koji se odabiru nepoeljne IP adrese. Prva
je filtriranje zaglavlja (TCP/IP header filtering) pri emu cenzorski usmjernik (engl. router)
pregledava IP adresu i broj pristupne toke (engl. port number), te ako je odredite naeno na
crnoj listi, veza se ne uspostavlja ili preusmjerava na stranicu koja upozorava da je pristup
zabranjen. Drugi nain je filtriranje sadraja, samo to usmjernik umjesto naslova ispituje
sadrajne pakete u potrazi za rijeima i pojmovima koji su na crnoj listi, no panja nije toliko
usmjerena na sadraj, ve na ishodite ili odredite na koje paketi putuju.65
5.1.2. DNS filtriranje
DNS ili Domain Name Server slui kao posrednik izmeu internetskog pretraivaa u
koji korisnik upisuje slovanu adresu (URL Uniform Resource Locator) neke stranice, te
pronalazi brojanu adresu (IP adresu) dotine stranice kojom se koriste raunala. Kad je neka
stranica blokirana kroz DNS filtar, vie ju nije mogue pronai. Nepoeljna stranica jo uvijek
postoji na Webu, no nije ju mogue locirati.66Kad korisnik zatrai odreenu URL adresu, u
sluaju DNS filtriranja pretraiva vraa zahtjev bez IP adrese ili u sluaju DNS
preusmjeravanja, vraa zahtjev s razliitom adresom. Traena stranica jo uvijek postoji ali je
pristup onemoguen izmijenjenim informacijama na posluitelju.67 DNS filtriranje nije vrlo
uinkovita metoda cenzure, jer je umjesto URL adrese mogue upisati izravno IP adresu i
pristupiti eljenom sadraju,68 koristei upute koje su dostupne na internetu. CIS spominje jo
jednu metodu zaobilaenja ovog tipa cenzure a to je koritenje alata kao to su JAP, Freenet i
drugi koji omoguuju koritenje posluitelja koji nisu koruptirani, npr. korisnik u Kini moe
koristiti DNS posluitelj u SAD-u koji ima pristup traenoj stranici.69
5.1.3. URL blokiranje
65
Bitso, C. et al. Trends in Transition from Classical Censorship to Internet Censorship. IFLA, str. 15-16. URL:
country-o (30.8.2014.)
66
DNS Filtering to Fight Internet Piracy Violates the First Amendment. Jurist. 2012. URL:
http://jurist.org/dateline/2012/01/lauren-mack-DNS-filtering.php (30.8.2014.)
67
68
DNS Filtering to Fight Internet Piracy Violates the First Amendment. Jurist. 2012. URL:
69
16
Na slinom principu kao i DNS filtriranje, funkcionira i URL blokiranje. Odreene
stranice su identificirane i ukljuene u svojevrsnu bazu stranica kojima se ne moe pristupiti.
Ova metoda je vrlo jednostavna, neprilagodljiva, te se vrlo lako moe zaobii jednostavnim
upisivanjem IP adrese u pretraiva umjesto URL adrese.70
5.1.4. Filtriranje HTTP Proxyja
Vrlo esto korisnici su primorani koristiti HTTP Proxyije, posrednike posluitelje

izmeu web-preglednika i interneta, kako bi se uope spojili na internet. HTTP Proxy je
najlaki nain kontrole cjelokupnog protoka informacija ime se lako blokira i filtrira
zlonamjeran sadraj i tetni programi,71no time je filtriranje tog posluitelja u svrhu cenzure
mnogo uspjenije od DNS filtriranja. S obzirom da je ta metoda i zahtjevnija, obino se
kombinira s drugim oblicima filtriranja.72
5.1.5. Filtriranje paketa
Filtriranje paketa se odvija unutar vatrozida na dolaznim paketima informacija koji su

potom filtrirani prema postavljenim kriterijima filtra. Paket je potom ili prihvaen ili odbijen.
Filtar se moe konfigurirati da prihvaa pakete koji se smatraju sigurnim i potpunim
neproputanjem svih ostalih ili odbijanjem neodgovarajuih paketa i prihvaanjem ostalih, te
trei nain konfiguracije omoguuje spremanje paketa u karantenu a korisnik sam odluuje
hoe li ga prihvatiti ili ne. Prva metoda je najsigurnija no blokira veliku koliinu podataka. 73
Jedan od najuinkovitijih naina cenzure jest kombinacija URL blokiranja i paketnog
filtriranja.74
5.1.6. Ponovno uspostavljanje internetske veze
Metoda cenzure koja se rjee koristi jer je poprilino radikalna, temelji se na

potpunom blokiranju TCP veze (engl. Transmission Control Protocol) pri pokuaju spajanja
70
Ibid., str. 9
71
to je Proxy posluitelj? Windows Microsoft. URL: http://windows.microsoft.com/hr-hr/windows-vista/what-
is-a-proxy-server (9.9.2014.)
72
country-o (30.8.2014.)
73
Cenzura na internetu. Centar za informacijsku sigurnost, 2011. str. 10-11. URL:
74
Ibid.
17
na istu. Pokuaj spajanja s korisnike strane ili sa strane posluitelja e biti blokirani u
vremenskom periodu od 30 minuta, a ako se komunikacija odvijala posredniki, stranica
moe biti blokirana i drugim korisnicima ili web stranicama.75
5.1.7. Napadi DOS (Denial-of-Service)
Puno ime metode je Dedicated Denial of Service Attacks (DDoS), a postie se

prekomjernim brojem zahtjeva korisnika ili kompjutera upuen posluitelju to rezultira
zaguenjem posluitelja, ime se veza prekida. Freedom House ovu metodu naziva 'tehnikim
nasiljem' jer hakeri mogu paralizirati ili sasvim sruiti stranicu.76
5.1.8. Ruenje posluitelja
Kompanija koja posluje kao domain nekom posluitelju, moe ga u potpunosti ugasiti
i odspojiti s interneta. Mogunost za vlasnika posluitelja, ipak, jest da prenese sadraj
posluitelja u neku drugu kompaniju ako posjeduje sigurnosnu kopiju.77
5.1.9. Nadzor
Nadzor je konstantno tehniko praenje razmjene paketa podataka izmeu korisnika i

raunala-domaina. U sluaju da je sadraj koji protie zabranjen, neka od metoda cenzure
moe biti primijenjena. Vrlo esto je smisao konstantnog nadzora prouzrokovati strah, vie
nego cenzurirati korisnici koji su svjesni da su nadzirani, ne odluuju se tako lako na
objavljivanje ili pretraivanje zabranjenog sadraja.78
5.2. Netehnika cenzura
75
Ibid.
76
2(2010), str. 10.
77
country-o (30.8.2014.)
78
Ibid., str. 16.
18
Netehnika cenzura je ona koja ne pripada domeni tehnike organizacije interneta, te se ne
svodi iskljuivo na medij interneta, nego se bazira na prokuanim metodama koritenim
ponekad i stoljeima u procesu cenzure. Cenzura je vrlo esto zakonski potpomognuta, ime
nakladnici, autori ili ISP-ovi (engl. ISP Internet service providers) mogu zaprimati slubene
zahtjeve za uklanjanjem, izmjenom ili blokiranjem stranica ili sadraja ili u drastinijim
oblicima mogu biti zatoeni ili pod prijetnjom zatvaranja, otkaza, fizikog zlostavljanja, ak i
smaknua. Cenzori mogu raditi na propagandi plaajui pojedincima da piu lanke i
komentare u korist odreene ideje ili protiv opozicije, stvarati svoje stranice i publikacije kao
dio samopromocije. Jo jedan od vrlo djelotvornih naina cenzure je ogranienost pristupu
internetu zbog visokih cijena izdavanja dozvole ili ogranienje opeg pristupa internetu zbog
manjkave infrastrukture to moe biti namjerno ili ne.79
5.2.1. Autocenzura
Samocenzura ili autocenzura jest cenzuriranje samoga sebe; javno djelovanje (npr.
novinara, knjievnika) pri kojem se po vlastitoj volji izbjegavaju teme koje bi mogle biti
nepoudne vlasti, iako sama vlast ne provodi cenzuru.80 Autocenzuru provode privatne ili
pravne osobe kao odgovor na prijetnju zbog krenja zakona o govoru na internetu.81
to se tie interneta, autocenzura se provodi samonadzorom u izboru kljunih rijei pri
pretraivanju interneta i izborom sadraja koji korisnik sam odabire objaviti. Autocenzura je
reakcija na mogunost zakonske prijetnje, promocijama odreenih drutvenih normi, ili
neslubenim metodama zastraivanja. U veini sluajeva, autocenzura nije problem o kojem
se govori ili pie. Takoer, sumnja da drava sudjeluje u nadzoru korisnika, bio to sluaj ili
ne, je snaan poticaj na oprez pri objavi sadraja ili posjeivanju stranica koje bi mogle
privui pozornost autoriteta.82
5.3. Toke napada
79
Internet Censorship. // Wikipedia. URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Internet_censorship#Non-
technical_censorship (30.8.2014.)
80
81
2(2010), str. 10.
82
About Filtering. Open Net Initiative. URL: https://opennet.net/about-filtering (30.8.2014.)
19
Open Net Initiative navodi najee toke napada cenzure, a pojedine drave provode cenzuru
na svim navedenim razinama:
Mrea s magistralnom osnovom (Internet backbone) cenzura na dravnoj razini
moe biti efikasno provoena filtriranjem sadraja i tehnologijom za blokiranje na
razini magistrale, time utjeui na pristup informacijama u cijeloj dravi.
Pruatelji internetskih usluga dravna cenzura se najee provodi na ovoj razini;
ISP-ovi koriste ili su prisiljeni koristiti neku od metoda filtriranja.
Institucije filtriranje na institucionalnoj razini koritenjem tehnikog blokiranja ili
nametnute autocenzure odvija se u tvrtkama, dravnim organizacijama, kolama i
cyber kafiima. U nekim zemljama, cenzura na toj razini se vri pod pritiskom drave,
no est je sluaj i zabrana unutar institucija kako bi se poveala produktivnost na
radnim mjestima.
Osobna raunala kuna i osobna raunala mogu biti cenzurirana ugradnjom softvera
za filtriranje koje onemoguava pristup odreenim stranicama.83
6. Tvrtkeu slubi cenzure
Problem cenzure u autoritarnim dravama ne proizlazi samo iz djelatnosti restriktivne

drave, uz tehnologiju vlastite izrade i rada vlastitih institucija, ve postoji dublja
problematika. Unato tomu to glavnina aktivistike energije usmjerene kroz nove tehnologije
dolazi sa Zapada, injenica je da nemaju svi jednako miljenje o slobodi govora ak i u
liberalnim dravama koje se ponose slobodom pristupa informacijama. Uoeno je da je
najnaprednija tehnologija koritena u cenzuriranim zemljama zapravo zapadnjakog
podrijetla, te da mnoge zapadnjake tvrtke rade predano na tome da osmisle i implementiraju
sustave primjereno skrojene za potrebe, primjerice, diktature.To dodatno komplicira globalnu
borbu za slobodom informacija jer se postavlja pitanje kako sprijeiti cenzuru u drutvu i
politikom ustroju koje tome nije sklono, ako i ono koje podrava odreene ideje nije
spremno raditi za isti cilj. Pobrojavanje tvrtki koje se koriste krenjem ljudskih prava u svrhu
zarade daje dojam uzaludnosti borbi i aktivistikim stavovima. Reporteri bez granica navode
nekoliko tvrtki koje se bave izradom alata za cenzuru i izvozom istih u drave kritinog
stanja, te e o tim tvrtkama kasnije biti govora. Proizvodi koje ove tvrtke izvoze koriste se za
83
Ibid.
20
krenje ljudskih prava, pijuniranje novinara, disidenata, politikih aktivista, stoga tvrtke
moraju biti svjesne odgovornosti i posljedica koje ima primjena te tehnologije u autoritarnim
reimima, a svaki propust u izvozu njihovog softvera je oit znak nemara u poslovanju.84
Morozov navodi nekoliko sluajeva u kojima je cenzura potpomognuta zapadnjakom
tehnologijom: aktivisti za ljudska prava u Libiji su prijavili da su se pojavili transkripti
njihovih SMS poruka, to je njihovoj vladi bilo omogueno kroz proizvode njemake tvrtke
Siemens, a koje odravaju Nokia Siemens Networks (sa sjeditem u Finskoj) i Trovicor,
takoer njemaka kompanija. Egipatski aktivisti su otkrili da je Mubarakov reim koristio
alate razvijene u britanskoj tvrtci Gamma International, a koji su im omoguili prislukivanje
razgovora na Skypeu.85 Reporteri bez granica tvrde da je zapadnjaka tehnologija u slubi
cenzure pronaena u Bahreinu, Iranu, Siriji, Jemenu, Kuali Lumpur i Maleziji, meu njima su
amerika tvrtka BlueCoat s djelovanjem u Siriji, francuska kompanija Amesyn u Libiji u
slubi Gadaffija, te Vodafone u Egiptu. Talijanska kompanija AreaSpa se povukla iz Sirije i
suradnje s Assadovim reimom zbog kampanja koje su se vodile protiv nje. 86 Open Net
Initiative je objavio da je Netsweeper (sa sjeditem u Kanadi) i amerike tvrtke Websense i
McAfee (u vlasnitvu Intela) proizvode programe za potrebe cenzure u veini dravnih ustroja
Srednjeg Istoka i Sjeverne Afrike, a to je jo dubioznije, Websense to ini unato
samoobvezi da nee opskrbljivati represivne vlade svojom tehnologijom.87
Morozov navodi da je cijeli problem dvojben i naoko nerjeiv jer tvrtke koje
proizvode i izvoze tehnologiju za cenzuru razvile su je u skladu s zapadnjakim zakonima i
unutar obavjetajnih agencija, dok s druge strane argument da se dotina tehnologija koristi
samo za nadzor ekstremistikih djelatnosti ima sve manju teinu te je sve tee povjerovati u
njega.88Ponuda e uvijek nai svoj put kako bi ispunila potrebu, i sve dok tehnologija nalazi
svoju primjenu u zapadnim zemljama, sankcije nee poluiti uinak. Morozov opet navodi
primjer elektronikog pijuniranja u Egiptu za vrijeme Mubarakovog reima koje je
najvjerojatnije izvedeno uz pomo amerikih saveznika. 89 Reporteri smatraju da je jedino
84
Enemies of the Internet : 2013 report. Reporters without borders, 2013. Str. 3. URL:
85
Morozov, E. Political Repression 2.0. The New York Times.2011. URL:
http://www.nytimes.com/2011/09/02/opinion/political-repression-2-0.html (30.8.2014.)
86
Internet Enemies Report 2012. Reporters Without Borders.2012. Str. 6. URL:
87
88
Ibid.
89
21
rjeenje uvoenje kontrole izvoza softvera i hardvera za nadzor na razini zakonodavstva.
Nadati se da e se privatni sektor sam moralno osvijestiti bi bilo previe za oekivati.90
Slijedi kratki pregled pet tvrtki koje su Reporteri oznaili kao korporativni neprijatelji
interneta i plaenici digitalnog doba, a to su Amesyn, BlueCoat, Gamma International,
Hacking Team i Trovicor.91
6.1. Amesyn
Amesyn je francuska tvrtka koja je trenutano pod tubom FIDH-a (Federation

International des Droits Humains) zbog prodavanja vlastitog softvera za pijuniranje
nazvanog EAGLE, a kojeg je prodala Libiji za vrijeme Gadaffijeve vlade i koji je iskoriten
za pijuniranje novinara i aktivista za ljudska prava. Tvrtka je tuena zbog sudjelovanja u
muenju. Sustav EAGLE omoguuje vladi analizu prometa na internetu, uvanje podataka za
kasniju policijsku ili obavjetajnu istragu. EAGLE se temelji na Deep Packet Inspection
tehnologiji. Podaci iz Amesyna ukazuju da su bili upleteni u analizu podataka dobivenih iz
razliitih izvora (SMTP, POP, IMAP, Webmail, VOP, chat protokoli, internetski promet, te
pretraivai).92
6.2. Blue Coat
Blue Coat je vjerojatno najpoznatija tvrtka za online sigurnost, no i za cenzorsku

opremu, amerikog podrijetla, a njezina prisutnost je uoena u zemljama kao to su Sirija i
Burma. Takoer koriste Deep Packet Inspection koji im omoguuje nadzor, cenzuru interneta,
te uvid u svaki informacijski paket bilo kojeg internetskog protokola, te su u mogunosti
ispitati ga prema sadraju (cenzurirani ili zabranjeni pojmovi) ili prema tipu (elektronika
poruka, VoIP, BitTorrent Protocol).
Blue Coat nudi takoer takozvane Intelligence Centres, koji tvrtkama ili vladama
omoguuje nadzor protoka informacija i identificiranje problema u performansama. U
opsenom istraivanju koje je proveo Citizen Lab na Sveuilitu u Torontu koje se temeljilo
na skeniranju internetu u potrazi za ureajima Blue Coat tvrtke izvijestili su da su ureaji
pronaeni u Egiptu, Kuvajtu, dravi Katar, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim
Emiratima, te da je takoer vrlo vjerojatno da su isti koriteni i u Bahreinu, Kini, Indiji,
90
91
Ibid.
92
Ibid.
22
Indoneziji, Iraku, Keniji, Libanonu, Maleziji, Nigeriji, Rusiji, Junoj Koreji, Singapuru,
Tajlandu, Turskoj i Venezueli.93
6.3. Gamma International
Gamma International je tvrtka koja proizvodi Finfisher tehnologiju za napredno

pijuniranje (engl. spyware), a koja je pronaena u zemljama koje su poznate po zlostavljanju
novinara, npr. Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati. Finfisher omoguuje itanje kriptiranih
datoteka, elektronikih poruka i presluavanje glasa pri pozivima.
Gamma International je tvrtka njemakog podrijetla no danas je dio Gamma Group
smjetene u Ujedinjenom Kraljevstvu te je specijalizirana za opremu za nadzor i praenje.
Svoje podrunice takoer ima i u Juno-istonoj Aziji i Bliskom Istoku. Njihova tehnologija
se smatra jednom od najnaprednijih u svom podruju proizvodnje. Svoje proizvode iskljuivo
prodaju vladama i agencijama koje izvravaju zakone.
Njihova tehnologija funkcionira pomou virusa Trojan koji zarazi raunalo ili pametni
telefon te je ureaj potom pod kontrolom vladinih organizacija. Njihovom tehnologijom
takoer je mogue zaraziti cijeli internet kafi kako bi se mogle pratiti sve muterije. Jednom
kad je instaliran, virus je gotovo nemogue ukloniti, a ureaj se njima zarazi lanim
obavijestima o updateima, elektronikom porukom ili fizikim pristupom ureaju.
Rapid7 je u svojoj studiji identificirao kontrolni softver FinFishera u aktivnoj upotrebi
u Australiji, ekoj, Estoniji, Etiopiji, Indoneziji, Latviji, Mongoliji, Dravi Katar,
Ujedinjenim Arapskim Emiratima i SAD-u. Nekoliko njihovih servera je pronaeno na
Brunejima, Turkmenistanu, Singapuru, Nizozemskoj, Indoneziji i Bahreinu.94
6.4. Hacking team
Zemlja podrijetla ove tvrtke je Italija, a sumnja se da je izvozila svoju tehnologiju u

Ujedinjene Arapske Emirate i Maroko. Njihov DaVinci sustav za udaljeno upravljanje (engl.
Remote control system) moe se probiti kroz kriptirane elektronike poruke, datoteke i
telefonske protokole na internetu. Takoer moe na daljinu aktivirati mikrofone i kamere na
kompjuteru, a Hacking Team tvrdi da je mogue nadzirati vie stotina tisua raunala
93
Ibid., str. 8.
94
Ibid.
23
istodobno. Virus Trojan je dostupan za razliite operativne sustave kao Windows, Linux,
Mac, Android, Symbian i Blackberry.
Iako kompanija tvrdi da ne prodaju svoj softver zemljama koje su poznate po krenju
ljudskih prava, neka medijska izvjea i istraivanja strunjaka ukazuju da je softver Hacking
Teama pronaen u zemljama s loom reputacijom kad se radi o ljudskim pravim i
demokraciji.95
6.5. Trovicor
Trovicor, tvrtka njemakog podrijetla, s podrunicama u vicarskoj, Dubaiju,

Pakistanu, Kuala Lumpuru i ekoj, nastala je unutar tvrtke Siemens pod nazivom
Department for Voice and Data Recording te djeluje od 1993. Trovicor je jedan od najveih
dobavljaa opreme za prislukivanje, te navodno opskrbljava vie od 100 zemalja. Trovicor
omoguuje prislukivanje telefonskih poziva, SMS poruka, VoIP-a, te internetskog prometa.
Ne omoguuje praenje tvrdog diska. Kompanija nudi tzv. Lifecycle managment Technology
to znai da nude procjenu mrea i internetske strukture u dravi, omoguujui rjeenja za
primjerena svakom sluaju, kao i osposobljavanje dravnih slubenika za rad na njihovoj
tehnologiji.96
95
Ibid., str. 11.
96
Ibid., str. 13.
24
7. PRIMJERI CENZURE U SVIJETU
Cenzura je meunarodna, konstantna i proimajua... Brige koje su primarne jednoj naciji

besmislene su drugoj. Ali politika i moralna/kulturalna cenzura moe se promatrati kao
prepoznatljiv, ak predvidiv geografski obrazac. Vrsta kulturalne cenzure koja prevladava u
Americi, Britaniji i u manjoj mjeri Europi i drugim zapadnjakim nacijama kao Australiji, je
vrlo esto nebitna drugdje. Za najsiromanije nacije cijeli koncept je besmislen... Ovdje je
neprimjerena izgladnjelost djece, a ne djeja pornografija. Temelji cenzure u zemljama treeg
svijeta su politiki, ukorijenjeni u elji da vladajua stranka odri privilegirani status. Sudski
postupci vezani uz cenzuru koji dospiju na naslovnicu tiu se pobunjenih, ne nepristojnih.97
7.1. Cenzura u Narodnoj republici Kini
Narodna republika Kina je zemlja s najveim brojem internetskih korisnika na svijetu

a taj broj se konstantno poveava, trenutano ih je vie od 500 milijuna prema Reporterima
bez granica.98 Unato tomu, Kina je ujedno i zemlja s najsloenijim cenzorskim sustavom na
svijetu, te se mnoge autoritarne drave ugledaju na izgraeni kineski sustav kao uzor za
ograniavanje nepoudnog sadraja unutar vlastitih granica.
Kao i veina infrastrukture izgraene u Kini, razvoj arhitekture i infrastrukture
interneta je povezan s dravnim ustrojem, stoga je i posljedino izrazito centraliziran. Drava
izdaje licencu kompanijama za davanje pristupa internetu (Internet Access Providers) i
omoguavanje internetskih usluga, te sve moraju biti najmanje 51% u dravnom vlasnitvu.
Trenutano je u Kini devet takvih kompanija koje su zadovoljile uvjete i sve imaju pristup
barem jednoj inozemnoj internetskoj magistrali.99 S obzirom na dane propise, legitimno se
moe tvrditi da je kineski internet u vlasnitvu drave, to jest vladajue stranke. etiri velike
dravne kompanije ine okosnicu interneta u Kini - CTNET, Chinanet, Cernet i CHINAGBN.
Od restrukture mree 2008. godine istaknula su se tri nacionalna davatelja usluga - China
97
Gren, J. Encyclopedia of Censorship New York: Facts on File, Inc., 2005. str. XX
98
99
Zheng, H. Regulating the Internet: Chinas Law and Practice // Beijing Law Review 4, 1(2013). str 1.
25
Telecom, China Unicom i China Mobile, a pristup internetu se potom delegira na mjesne
kompanije.100
Nove tehnologije prodiru sve dublje u nie slojeve, te postaju dostupne radnikoj klasi
putem mobitela i mobilnog interneta, a pristup informacijama i komunikaciji stvara drutvo
umreene radnike klase kako ju naziva Rebecca MacKinnon, no upozorava da se time
otvara i put autoritarnoj vladi ka organizaciji i indoktrinaciji te kreiranju radne snage koju je
lako programirati.101 Nove tehnologije omoguuju iroj javnosti pogodnosti kakve su koje
desetljee unatrag bile nezamislive, no u Kini je jo uvijek dalek put od brzog, sveprodirueg
i slobodnog interneta. Ekonomski razvitak Kine je vrlo nejednak, a pristup internetu je u
potpunosti manipuliran. Kako navodi Freedom House, infrastruktura je poprilino siromana,
centralizirana, vrlo esto je pristup usporen ili sasvim zaprijeen. Pristup inozemnim
stranicama je usporen zbog blokiranja, filtriranja i nadzora na nacionalnoj razini.102
Godine 1996. u Kini je proglaen popis zabranjenog sadraja koji kola informacijskim
mreama, a taj sadraj je svrstan u etiri skupine: informacije koje ugroavaju nacionalnu
sigurnost, razotkrivaju dravne tajne, prijete drutvenoj stabilnosti i seksualno sugestivan
sadraj. 103 Danas je taj popis neto dui i precizniji izravno zabranjujui krenje Ustava,
potkopavanje reima, irenje glasine koje potiu na rastroj drutvenog poretka, poticanje
104
nezakonitog okupljanja, udruivanja, mariranja i prosvjeda te ostalog. No veina
zabiljeenih sluajeva ukazuje da su tabu teme kineske vlade one vezane uz graanske
pokrete oko problema kao to su zagaenje okolia, zagaenost hrane, policijsko nasilje, te da
se najee cenzurira ne kritiki govor nego informacije koje bi mogle voditi do graanskih
akcija.105
Kineska vlada provodi cenzuru na nekoliko razina, tehnikim metodama, cyber
policijom, zakonodavstvom, nadzorom i prisilom na autocenzuru.106 Freedom House navodi
100
101
MacKinnon, R. China's "Networked Authoritarianism // Journal of Democracy 22, 2(2011). Str. 34-35.
102
Freedom on the Net 2013: A Global Assessment of Internet and Digital Media. Freedom House, 2013. str.
186.
103
Zheng, H. Regulating the Internet: Chinas Law and Practice // Beijing Law Review 4, 1(2013). Str. 2.
104
Chung, J. Comparing Online Activities in China and South Korea: The Internet and the Political Regime //
Asian Survey 48, 5(2008). Str. 736.
105
Freedom on the Net 2013: A Global Assessment of Internet and Digital Media. Freedom House, 2013. Str.
193.
106
Chung, J. Comparing Online Activities in China and South Korea: The Internet and the Political Regime //
Asian Survey 48, 5(2008). Str. 734.
26
tri vrste cenzure koja se provodi u Kini: automatsko tehniko filtriranje, prisilna autocenzura i
proaktivna manipulacija, te emo se na sve tri osvrnuti u daljnjem tekstu.107
Najvei projekt za cenzuru i nadzor kineske vlade pod imenom Golden Shield Project
postao je kolokvijalno poznat kao Veliki kineski vatrozid. Projekt je sainjen od standardnih
vatrodzida i proxy servera na izlaznim tokama (engl. Internet gateways) koji omoguuju
blokiranje sadraja preusmjeravanjem IP adresa. 108 Takoer se koristi tehnologijom DPI
(Deep Packet Inspection) kako bi automatski blokirao sadraj na temelju detekcije kljunim
rijeima. DPI tehnologija ispituje korisniki zahtjev kao i rezultat pretraivanja u potrazi
zabranjenih rijei. Godine 2012. projekt je nadograen te sada ima mogunost blokiranja
kriptiranih veza, stoga jedan od glavnih dravnih davatelja usluga China Unicom trenutano
prekida vezu u pokuaja prodora kriptiranog sadraja.109
Stranice koje kineska vlada redovito blokira su stranice koje se teko mogu nadzirati, a
to su najee inozemne obavijesne stranice (kao BBC) ili stranice koje se esto kritiki
osvru na kineski reim a to su Amnesty International, Human Rights Watch, te drutvene
stranice i blogovi. Te stranice su konstantno blokirane jer ne ele suraivati s kineskom
vladom.110 Ono to se najee filtrira je 'osjetljivi' sadraj, kao protest na trgu Tiananmen
1989., nezavisnost Tibeta i Tajvana, te mnogi drugi. 111 No, kako navodi Freedom House
filtriranje je heterogeno i vrlo esto nekonzistentno, ovisi o trenutku, tehnologiji i
geografskoj regiji. 112 Govorei i Velikom kineskom vatrozidu, neki naglaavaju da nije
nuno da sav sadraj treba biti filtriran i ispitan, jer uvijek treba imati na umu da vatrozid
djeluje kao panoptikum, jer korisnici znajui za njega, sami se spontanu odluuju za
autocenzuru, to nas dovodi do drugog tipa cenzure prema Freedom Houseu.113
Cenzura interneta je sveprisutna i provodi se na razliitim razinama i metodama,
prisiljavajui pasivno korisnike na autocenzuru, uznemiravanjem putem elektronike
komunikacije ili osobno, a korisnici koji su pritvoreni ili trajno zatoeni, slue kao opomena
ostalima o provedbi nadzora.114 Isti strah dijele i korisnici i razliiti davatelji usluga i privatni
entiteti. Pritisak je toliko jak da primjerice forumi imaju svoje vlastite filtre kako bi na
107
194.
108
Golden Shield Project. // Wikipedia. URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Golden_Shield_Project (30.8.2014.)
109
110
111
Ibid.
112
194-195
113
Ibid., str. 195.
114
MacKinnon, R. China's "Networked Authoritarianism // Journal of Democracy 22, 2(2011). Str. 40-41.
27
vrijeme detektirali neprimjerene rijei kako bi to prije maknuli ili izmijenili objavljenu
poruku, a korisnik pri tome dobiva poruku da njegova izjava nije mogla biti objavljena zbog
neprikladnog sadraja.115 Privatni entiteti takoer zapoljavaju administratore koji uoavaju i
potom briu protupropisne komentar, pri emu se korisnici takoer potiu da prijave takav
sadraj ako ga primijete prije administratora.116 Nadzor je povean donoenjem zakona da se
svi korisnici stranica za mikroblogiranje moraju registrirati pravim imenom i telefonskim
brojem. Stranica Sina Weibo, koja broji vie stotina milijuna korisnika i pretpostavlja se da
30% internetskih korisnika na svijetu ima izraen raun,117 dodjeljuje svakom korisniku 80
bodova koje gubi krenjem uvjeta. Ako korisnik izgubi sve bodove, njegov raun se trajno
brie. Izgubljeni bodovi se mogu nadoknaditi ako u odreenom periodu ne naprave nikakav
prekraj ili nekom promotivnom aktivnou.118
Inozemni davatelji usluga se moraju prisiliti na autocenzuru ako ele dospjeti na
kinesko trite. Primjer je Apple koji je cenzurirao svoj glasovno navodei sustav Siri i
onemoguio mu da odgovara na pitanja vezana za masakr na trgu Tiananmen.119 U sluaju
tvrtke TOM-Skype, kineske verzije Skype-a, mnoge poruke su presretane automatskim
filterom, a poruke se ak i pohranjuju.120 Google je jedna od kompanija koja je izrazito bila
pogoena cenzorskim sustavom u Kini, stoga se 2010. povukla s kineskog trita, i poela
preusmjeravati korisnike na necenzurirani pretraiva u Hong Kongu.121
Trea metoda kontrole sadraja u Kini jest 'proaktivna manipulacija'. Ideja takve
manipulacije je zauzimanje virtualnog prostora kao polja ideoloke borbe. Kineska vlada to
ini pomou zaposlenih komentatora koji su plaeni da objavljuju provladine komentare i uz
to prijavljuju korisnike koji su suprotnog stajalita. Procjenjuje se da je u takvoj vrsti
propagande zaposleno vie stotina tisua radnika.122 Tu se moemo osvrnuti i na sintagmu
'autoritarno osloboenje' koju su skovali Baogang He i Mark Warren 2008. godine a vrlo je
bliska sintagmi proaktivne manipulacije. Dok se smatra da bi nove tehnologije mogle donijeti
osloboenje kineskom narodu i pozvati ga na borbu, He i Warren svojim pojmom daju do
115
116
Ibid.
117
Sina Weibo. // Wikipedia. URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Sina_Weibo (30.8.2014.)
118
119
199.
120
121
198-199.
122
Ibid., str. 199.
28
znanja da postoji mogunost da se kroz nove tehnologije postigne suprotan, mraniji uinak, a
to je da se autoritarni reim stabilizira time kroz konstantnu propagandu.123
Unato crnim prognozama i statusu interneta u Kini, postoje i mnoge pozitivne strane
umreavanja kineskog naroda. Unato tehnikom filtriranju, nametnutoj autocenzuri i
manipulaciji, internet je primarni izvor novosti i foruma za raspravu, osobito za mlau
generaciju. Kineski cyberspace je prepun online aukcija, drutvenih mream, kunih video
uradaka, velike populacijegamera, te sranih rasprava o drutvenim i politikim problemima.
Iskljuivo politike organizacije, etnike manjine i progonjene vjerske grupe ostaju
nezastupljene iako jesu koristili internet za diseminaciju zabranjenog sadraja, te
prekooceanski mediji i grupacije za ljudska prava potvruju da su slali pretplatnicima u Kini
elektronike poruke s vijestima, uputama za tehnologiju za probijanje cenzure ili kopije
zabranjenih publikacija.124 Te informacije o saznanju da broj korisnika koji se opire cenzuri
raste je obeavajua.
7.2.Cenzura u zapadnim i razvijenim zemljama
Iako se uskraena sloboda informacija povezuje sa zemljama koje nisu uspjele

uspostaviti demokratsko drutvo, odreeni sluajevi u zapadnim zemljama pokazali su da
razvijene zemlje nisu imune na krenje prava na slobodan pristup informacijama. Ovo
poglavlje e se baviti trima zemljama razvijenog svijeta Francuskom, Australijom i SAD-
om i recentnim dogaajima u navedenim zemljama koji su izazvali otre kritike javnosti i
aktivista. Iako je Freedom House u svom izvjeu iz 2013. sve tri zemlje proglasio zemljama
slobodnog interneta, Reporteri bez granica su ipak u svom izvjeu iz iste godine Francusku i
Australiju stavili u kategoriju zemalja pod nadzorom, tj. zemalja koje se slue
zabrinjavajuim postupcima u ograniavanju pristupa odreenim sadrajima bez obzira na
objanjenje, a koji djeluju intruzivno ili bi mogli imati drastinije ili kobnije posljedice.
Francuska i Australija su time dospjele u kategoriju zemalja u kojima se nalaze Egipat,
Eritreja, Indija, Kazahstan, Malezija, Rusija, Juna Koreja, ri Lanka, Tajland, Tunis, Turska
i Ujedinjeni Arapski Emirati.125
123
MacKinnon, R. China's "Networked Authoritarianism // Journal of Democracy 22, 2(2011). Str. 36.
124
200.
125
Internet Enemies Report 2012. Reporters Without Borders, 2012. Str. 40, str. 46. URL:
29
SAD je i prema izvjeu Reportera bez granica slobodna zona barem to se tie
interneta, no nedavni incidenti koji su eskalirali ne idu u prilog zemlji koja se smatra
primjerom demokratskog drutava. Govorit e se o prvim spornim zakonima sa svrhom
zatite djece, te nedavnim prijedlozima uvoenja zakona u SAD-u koji su prema stavu
aktivista prijetili slobodi pristupa informacijama u SAD-u, to bi na posljetku rezultiralo
naruenom pristupu informacija na globalnoj razini.
7.2.1. Australija
U Australiji je omoguen brz, visokokvalitetan pristup internetu i drugim digitalnim

medijima. 126 No, kao to je spomenuto, Reporteri bez granica upozoravaju na spremnost
vlade da stvori represivni sustav filtriranja interneta koji bi bio rukovoen na netransparentan
nain od vladinih agencija i temeljen na vrlo irokim kriterijima.127 Freedom House navodi
nedavne prijedloge za uvoenje cenzure putem propisa davateljima internetskih usluga i iako
trenutano ne postoji zakon, u zadnjih par godina pojavila se nekolicina prijedloga koji se tiu
prikupljanja i zadravanja podataka, nadzora i filtriranja.
2012. Australija se prikljuila Vijeu europske konvencije o cyber-kriminalu (Council
of Europe Convention on Cybercrime). Konvencija nalae da je ISP duan nadzirati,
presretati i zadravati podatke kad mu je uruen nalog i samo u sluaju kriminalne istrage
vezane uz odreena podruja navedena u Konvenciji, a to su djeja pornografija, intelektualno
vlasnitvo, online prijevare i krivotvorenje, te raunalni prekraji.128 No, Australija je otila i
korak dalje i nije se ograniila samo na zloine navedene u konvenciji, ve za bilo koji zloin
koji se istrauje. Konvencija nalae da ISP u sluaju istrage sauva podatke o raunalnim
logovima maksimalno 90 dana, dok australsko zakonodavstvo nalae 180 dana.
Od 2010. australska vlada je radila na tome da se cenzurira sav sadraj oznaen
oznakom RC (Refused Classification). Prema ACMA-i (Australian Communiation and Media
Authority) vlasnik zabranjenog sadraja e primiti obavijest o ukidanju stranice. ISP
stranice je obavijeten od ACMA-e da sadri ilegalan ili uvredljiv materijal i potom e
stranica biti blokirana. Broadcasting Service Act propisuje koji su to sadraji zabranjeni, a to
su sadraji koji su prema klasifikacijskom odboru zadobili oznake RC (Refused
126
Freedom on the Net 2013: A Global Assessment of Internet and Digital Media. Freedom House, 2013. str. 75
127
Internet Enemies Report 2012. Reporters Without Borders, 2012. Str. 41 URL:
128
Freedom on the Net 2013: A Global Assessment of Internet and Digital Media. Freedom House, 2013. str 83-
84
30
Classification), R18+, te MA15+. 129 Problem je nastao kada su 2013. godine razotkriveni
sluajevi blokiranja brojnih legalnih stranica koje nisu sadravale ikakav ilegalan sadraj, s
vrlo nejasnim opravdanjem. Aktivisti tvrde da klasifikacija ilegalnog sadraja nije dovoljno
transparentna, da cilj zatite djece nije opravdanje za cenzuriranje sadraja koji je doputen
odraslim korisnicima, te je takoer problematino to ACMA ne obavjetava korisnike kad je
u procesu blokiranje stranice, niti vlasnici sadraja imaju priliku za obranu sadraja koji je
130
klasificiran kao RC. Australski ogranak nevladine organizacije Electronic Frontier
Foundation zatraio je od vlade da bude jasnija kako URL-ovi i web stranice dospijevaju na
crnu listu.131
7.2.2. Francuska
Reporteri bez granica uvrstili su Francusku na popis zemalja Neprijatelji interneta, u

skupinu zemalja pod nadzorom. Reporteri istiu kako je vlada krenula u sasvim krivom
smjeru svojim nedavnim zakonima o filtriranju interneta i odsijecanjem veze i
onemoguavanja pristupa internetu, najee pod paskom zatite intelektualnog vlasnitva i
sigurnosti.132
Prema Europskom sudu, filtriranje interneta je prekraj nad slobodom
informacija.133 Nadalje, filtriranje interneta je krenje temeljnih prava europskih graana i
prava na slobodan protok online informacija. Sud takoer tvrdi da su sve mjere koje nalau
nadzor protoka informacija protivne europskom zakonu i kre temeljna prava.134
Francuska je, unato tomu sve do nedavno prakticirala zakone koji su se ogrijeili o
izjavu suda a to su prijeporni zakoni HADOPI i LCEN.135 Iako je Freedom House klasificirao
internet u Francuskoj kao slobodan, nekoliko ekscesa pokazuje zabrinjavajue tendencije
francuske vlade. Politiari su u zadnjih par godina predlagali vrlo restriktivne mjere poput
zatvaranja korisnika koji esto posjeuju ekstremistike stranice ili kaznenog gonjenja
Twittera zbog govora mrnje koji se uestalo objavljuje na njihovoj stranici. 136 Predmeti
129
Ibid., str. 79.
130
Freedom on the Net 2013: A Global Assessment of Internet and Digital Media. Freedom House, 2013. Str.80.
131
Internet Enemies Report 2012. Reporters Without Borders, 2012. Str. 41. URL:
132
Ibid., str. 47
133
Ibid., str. 48.
134
Ibid.
135
285.
136
Ibid., str. 282.
31
cenzure ili potencijalne cenzure su najee vezani uz frekventne socijalne probleme u
Francuskoj kao govor mrnje, kleveta, autorsko pravo, poricanje Holokausta, djeja
pornografija.137
Godine 2011. dodatak zakonu LCEN predlae da razliite vladine organizacije mogu
prisiliti vlasnike sadraja da ih uklone ili prisiliti ISP-a da blokira stranicu. Zakon navodi da
bi se taj postupak mogao provoditi u sluaju krenja zakona, radi ouvanja javnog reda,
zatite maloljetnika, javnog dobra, u interesu ouvanja nacionalne odbrane ili zatite fizikih
osoba.138 Taj zakon je odmah iskritiziran zbog nejasne i vrlo obuhvatne formulacije koja bi
bila primjenjiva na gotovo sve web stranice, stoga je na kraju i odbijen 2013. 139 Google
Transparency Report je objavio da su u periodu od sijenja do lipnja 2012. zahtjevi francuske
vlade za odstranjenje sadraja porasli za 128% u usporedbi s prethodnim estomjesenim
periodom.140 Francuska vlada je stoga kritizirana da je Web 1.0 vlada.141
7.2.2.1. Hadopi
U svrhu zatite intelektualnog vlasnitva na internetu, francuska vlada je 2009. godine

uvela HADOPI zakon. Najkontroverznije je tako zvano three strikes pravilo koje
onemoguava pristup internetu korisniku koji tri puta prekri zakon o intelektualnom
vlasnitvu.142 Proces kanjavanja slijedio je tri koraka.
1. Kad bi korisnik skinuo ilegalan sadraj s interneta, dobio bi upozorenje
143
elektronikom potom da je prekraj poinjen. Korisniku bi se pristupilo
preko njegove IP adrese, te bi nakon prekraja bilo zatraeno od ISP-a da
nadzire korisnikovo spajanje na internet.144
2. U sluaju da se korisnik u narednih est mjeseci oglui na upozorenje te nastavi
s ilegalnom aktivnou, pismo upozorenja bi se potom slalo korisniku i
korisnikovom ISP-u.145
137
Ibid., str. 287.
138
286.
139
Ibid.
140
Ibid.
141
Ibid., str. 287.
142
Ibid., str. 290.
143
Ibid.
144
HADOPI law. // Wikipedia. URL: http://en.wikipedia.org/wiki/HADOPI_law (12.9.2014.)
145
Freedom on the Net 2013: A Global Assessment of Internet and Digital Media. Freedom House, 2013. str.
290.
32
3. Ako bi korisnik u sljedeih godinu dana poinio i trei prekraj, njegov bi
sluaj bio proslijeen javnom tuitelju, te bi korisnik bio kanjen novanom
kaznom od 1500 i uskraivanjem pristupu internetu.146
Upozoravajuaelektronika poruka u prvom koraku zaprimilo je 1,5 milijuna
korisnika, fiziko pismo upozorenje pri poinjenom drugom koraku dobilo je 10000
korisnika, dok je u etrnaest sluajeva tuba dospjela javnom tuitelju, no samo su dva
korisnika uistinu kanjeno gonjena. Na kraju, pretplatnik je stavljen na crnu listu a drugim
davateljima internetskih usluga je zabranjeno pruati im usluge.
Osnovna kritika HADOPI zakona je krenje temeljnih prava pri uskraivanju pristupa
internetu, jer korisniku onemoguuje pristup informacijama, ne samo u svrhu uenja i
obavijesti ve i osobnih informacija koje je korisnik pohranio. HADOPI je stoga povuen kao
zakon 2013. godine.
7.2.2.2. LCEN (Law for Trust in the Digital Economy)
LCEN je dekret kojim se odreuje da nekolicina francuskih vladinih agencija ima

mogunost zahtijevati da se sadraj koji smatraju tetnim ukloni s interneta. Kritino je to je
cenzuru moglo zatraiti vie ministarstava koji nemaju izravne veze s medijima i regulacijom
interneta kao ministarstvo obrane, pravde, unutarnjih poslova, ekonomije, komunikacija,
zdravlja, digitalne ekonomije, te ANSSI (L'Agence nationale de la scurit des systmes
d'information).147
Takoer je bilo naloeno da nekoliko kompanija, internetskih stranica i e-trgovina
mora u periodu od dvije godine pohranjivati korisnike podatke kao brojeve telefona, podatke
o transakcijama, povijest pretraivanja weba to znai da je time omoguena legalna ugradnja
administrativnog sustava za filtriranje interneta. Neke od tih kompanija su eBay, Facebook,
Google, Microsoft,Yahoo.148
7.2.3. SAD
146
Ibid.
147
French Goverment Plans to Extend Internet Censorship. Open Net Initiative. 2011. URL:
https://opennet.net/blog/2011/06/french-government-plans-extend-internet-censorship (30.8.2014.)
148
292.
33
Spomenut e se nekoliko zakona i prijedloga koji su pokuali regulirati internet u
SAD-u. Enciklopedija cenzure navodi tri zakona - The Communications Decency Act (CDA),
The Child Online Protection Act (COPA) i Childrens Internet Protection Act (CIPA),149 sva
tri su poveena zatiti osjetljive skupine djece i maloljetnika od tetnog sadraja, doneseni
krajem 90-ih godina 20. st., za vrijeme predsjednitva Billa Clintona. No zakoni koji su ipak
najkontorverzniji su nedavni prijedlozi zakona za zatitu intelektualnog vlasnitva, PIPA i
SOPA koji e biti obraeni u zasebnom poglavlju.
7.2.3.1.CDA, COPA i CIPA
Communications Decency Act (CDA) je dodatak zakonu o telekomunikacijama

(Telecommunications Act) potpisan 1996. Njegova prvotna svrha je zatita djece pod
pretpostavkom da je internet slian medij kao televizija i telefonija te da se moe regulirati na
slian nain, no da se cenzura moe provoditi lake nego na pisanoj rijei. Ipak, 1997.
Vrhovni sud je presudio da CDA kri prvi amandman, te da se internet mora tretirati jednako
kao i pisana rije, stoga podilazi istim pravilima o slobodi govora.150
Sljedei zakon koji je donesen je COPA - Child Online Protection Act doneen 1998.
u svrhu da nadopuni propuste prijanjeg zakona CDA-a, te da zatiti maloljetnike i djecu bez
krenja prvog amandmana i slobode govora, 151 no presuda je bila da COPA nije uspjela
popraviti nedostatke prijanjeg zakona navodei da COPA jo uvijek nije iskljuivo
konstruirana kako bi zatitila maloljetnike a da svejedno kri prava odraslih korisnika. Termin
'tetno za maloljetnike', kako navodi enciklopedija, ne razlikuje spolni odgoj namijenjen
desetogodinjacima i ono to je primjereno esnaestogodinjacima, verifikacija identiteta za
odrasle kri prvi amandman te mnogi drugi razlozi.152
Sljedei u nizu je CIPA - Childrens Internet Protection Act, zakon koji je stupio na
snagu 2000. godine. CIPA je nalagala, a po tome se i ovaj zakon razlikovao od prethodnog
CDA-a i COPA-e, da se kole i knjinice opreme tehnologijom koja e onemoguavati pristup
pornografiji i ostalom sadraju koji je tetan za maloljetnike, a u sluaju da to ne uine u
zadanom roku prestali bi biti dravno financirani.153 U jednom apelu na zakon reeno je da s
obzirom na veliinu, brzinu rasta i arhitekturu interneta nije mogue s danim sredstvima
149
Gren, J. Encyclopedia of Censorship. New York : Facts on File, Inc., 2005. Str. 282.
150
Ibid.
151
Ibid.
152
Ibid., str. 283.
153
Ibid., str. 284.
34
razviti sustav filtriranja koji dovoljno blokira kako bi zatitio maloljetnike ali ne toliko da bi
uskratio pristup odraslim korisnicima.154 I ovaj posljednji zakon je kao i dva prethodna bio
preispitan zbog odreenih sudskih sluajeva jer je njime prekren prvi amandman.
7.2.3.2. PIPA i SOPA
U SAD-u su bila predloena dva prijedloga zakona o regulaciji protoka ilegalnog

sadraja u svrhu zatite autorskog prava. Godine 2011. predloeni su Protect IP Act (PIPA) i
Stop Online Piracy Act (SOPA) usmjereni na web stranice izvan SAD-a koje su krile
amerike zakone o autorskom pravu. Ti zakoni bi omoguili da ISP-i blokiraju pristup
stranicama neadekvatnog sadraja ak i ako bi stranice sadravale istodobno legalan sadraj.
Predloeni od amerikog Kongresa, prijedlozi su dobili potporu filmske i glazbene industrije
jer je zakon naoko cilja na mnotvo inozemnih web stranica koje prodaju nelicencirana ili
krivotvorena amerika dobra potroaima SAD-a izvan legalnog dosega...155
Prijedlog zakona za promicanje napretka, kreativnosti, poduzetnosti i inovativnosti
borbom protiv krae vlasnitva SAD-a, te za druge svrhe 156 stoji u zaglavlju prijedloga
zakona pod imenom SOPA. No, samo prijedlozi su izazvali estoki otpor javnosti, od velikih
kompanija do obinih korisnika interneta. Electronic Frontier Foundation je popisao niz
toaka po kojima se prijedlozi smatraju neuinkovitim i opasnim.157 Razlozi protivljenju su
skupoa provedbe zakona (procijenjeno je da bi porezne obveznike provedba zakona stajala
47 milijuna dolara u 5 godina, privatni sektor i vie puta isti iznos, a trokove bi najvie
snosile tehnoloke kompanije time guei razvoj), onemoguavnja slobode govora (stranice
mogu biti ukinute s neke vie instance pod izlikom krenja zakona, a bez pravog pravnog
procesa koji bi to i utvrdio), naruavanje infrastrukture interneta, neuinkovitosti zakona u
spreavanju piratstva.158
Otpor je izazvao ve prvi zakon PIPA, a SOPA je trebala biti unaprijeena verzija
prethodnog prijedloga, no sedamdeset stranica nacrta je bilo gore, mnogo gore od PIPA-e,
nudei boini popis legalnih mogunosti i tehnikih sredstava za vlasnike prava i robnih
igova, od kojih niti jedan ne bi mogao uiniti mnogo da sprijei krenje zakona ak i kad su
154
Ibid.
155
156
A BILL To promote prosperity, creativity, entrepreneurship, and innovationby combating the theft of U.S.
property, andfor other purposes. (SOPA Bill)
157
What is SOPA? SOPA Blackout. URL: http://sopablackout.org/learnmore/ (30.8.2014.)
158
Ibid.
35
preispisali osnovna pravila digitalnog ivota. 159 SOPA bi time omoguila da dravne i
privatne stranke mogu prisiliti amerike ISP-ove da preusmjere korisnike zahtjeve,
pretraivae da uklone valjane poveznice te zahtijevati da se prekinu veze s 'ozloglaenim'
stranicama.160
Borba protiv prijedloga dosegnula je neviene razmjere, mnogi internetski portali su
se zavili u crno u znak protesta, online peticija je brojala 10 milijuna potpisa, a lanovi
Kongresa su zaprimili 3 milijuna elektronikih poruka i nepoznat broj telefonskih poziva.
Zajedniko pismo Kongresu su poslale neke od najveih tehnolokih kompanija kao Google,
Yahoo, Facebook, Twitter, LinkedIn i eBay. Prijedlozi su konano odbaeni 2013., ime je
izvojevana najvea bitka za internet do sada.
7.3. Cenzurirano Arapsko proljee
Arapsko proljee je krenulo kao val prosvjeda nakon samospaljivanja Muhameda

Bouazizija u prosincu 2010. u Tunisu. Uslijedili su protesti diljem zemlje unutar nekoliko sati
nakon Bouazizijeve smrti, to je preraslo u revoluciju koja e zahvatiti ire podruje Sjeverne
Afrike i Bliskog Istoka, te se ta regija, vrlo brzo se nala u plamenu politike borbe. Egipat,
Libija, Sirija, Tunis, Bahrein, Saudijska Arabija su se suoile s graanskim pobunama na
ulicama protiv trenutane politike situacije. Ono to je zabiljeeno, a to je od posebnog
znaaja za temu cenzure, je jaanje ope cenzure na cijelom tom podruju. Sada je poznato da
tehnologija moda nije bila presudna (Morozov 161 i Gladwell 162 su se posebno osvrnuli na
fenomen preuveliavanja uloge tehnologije u nedavnim revolucijama), no njihova uloga nije
nebitna, to se retrogradno moe interpretirati kroz politike mjere provedene da se uspori,
onemogui i suzbije organiziranje putem interneta.
Rasprave na internetu o prosvjedima, okupljanju i otporu, objavljivanje video snimaka
nasilja vrenog nad prosvjednicima na YouTube-u dovelo je do toga da se arapska revolucija
159
160
Ibid.
161
Morozov, E. Facebook and Twitter are Just Places Revolutionaries Go. The Guardian. 2011. URL:
http://www.theguardian.com/commentisfree/2011/mar/07/facebook-twitter-revolutionaries-cyber-utopians
(30.8.2014.)
162
Gladwell, M. Small Change. The New Yorker.2010. URL:
http://www.newyorker.com/magazine/2010/10/04/small-change-3?printable=true (30.8.2014.)
36
poela nazivati Twitter revolucijom i Facebook revolucijom.163 No, analizom dogaaja
koji su doveli do proplamsaja borbe i daljnjeg razvitka dogaaja, utvreno je da bi se arapska
revolucija [...] najvjerojatnije dogodila i bez interneta.164 Ipak, ovdje emo dati kratki prikaz
poteza navedenih vlada u cenzuri interneta.
Glavni problem koji se navodi jest da internetska komunikacija nije dostupna samo
prosvjednicima, ve i vladi i i institucijama i pobornicima te vlade, a koji mogu raditi protiv
pobunjenih pojedinaca i grupa. Problem postaje dublji kad se prisjetimo da je infrastruktura
interneta najee u veinskom vlasnitvu vlade koju prosvjednici ele sruiti ili
promijeniti. 165 Markus Sabadello navodi etiri mjere koje vlada moe provesti online kao
protuudar aktivistima: cenzura pojedinih stranica i servisa, gaenje cjelokupnog pristupa
internetu, online propaganda reima, te identifikacija i uhoenje aktivista i simpatizera.166
ak i prije revolucije 2010. i 2011. razliite metode cenzure su bile primjenjivane u sjeverno-
afrikoj regiji: cenzura politikih stranica, nadzor, praenje, filtriranje elektronikih poruka
itd.167 no s novim drutvenim dogaajima situacija je postala mnogo drastinija.
U Tunisu je internet dostupan od 1996. godine, to ga ini jednom od prvih zemalja u
sjeverno- afrikoj regiji koja je imala pristup. Na alost ve od samog poetka, internet je bio
podloan kontroli, te se smatra da su korisnici interneta u Tunisu zapravo bili pokusni kunii
za globalnu industriju tehnologije za cenzuru i nadzor. 168 Struktura interneta u Tunisu je
planski graena, namjerno centralizirana sve s ciljom da se odri kontrola nad protokom
informacija.169Tijekom revolucije 2011. mnogi internetski servisi su cenzurirani kaoYouTube,
Wikileaks, stranice za ljudska prava, aktivistiki blogovi, a najdalji korak je vlada poduzela
kraom lozinki za raune na drutvenim mreama. Mnogi aktivistiki bloggeri su
identificirani, vrlo esto i zatoeni.170
163
Sabadello, M. The Role of New Media for the Democratization Processes in the Arab World. Project
Danube.2012. Str. 1. URL: http://projectdanube.org/wp-content/uploads/2011/10/The-Role-of-New-Media-for-
the-Democratization-Processes-in-the-Arab-World.pdf (30.8.2014.)
164
Ibid.
165
Ibid., str. 4.
166
Sabadello, M. The Role of New Media for the Democratization Processes in the Arab World. Project Danube,
2012. str. 6 URL: http://projectdanube.org/wp-content/uploads/2011/10/The-Role-of-New-Media-for-the-
Democratization-Processes-in-the-Arab-World.pdf (30.8.2014.)
167
After the Arab Spring: New Paths for Human Rights and the Internet in European Foreign Policy. Directorate-
General for External Policies of the Union, 2012. Str. 5. URL:
http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/note/join/2012/457102/EXPO-DROI_NT(2012)457102_EN.pdf
(30.8.2014.)
168
Ibid., str. 5.
169
Ibid., str. 9.
170
Sabadello, M. The Role of New Media for the Democratization Processes in the Arab World. Project Danube.
2012. Str. 5. URL: http://projectdanube.org/wp-content/uploads/2011/10/The-Role-of-New-Media-for-the-
Democratization-Processes-in-the-Arab-World.pdf (30.8.2014.)
37
Za razliku od Tunisa, egipatski internet nije bio u tolikoj mjeri cenzuriran, koliko se
vlada fokusirala na opi nadzor i praenje kad bi neki od blogera ili novinara svojim
djelovanjem ugrozio reim, bio bi uhien, vrlo esto i zatoen. Tehnologija za nadzor je
izgraena u suradnji s amerikim partnerima.171 Tek je nakon prosvjeda 2011. vlada poduzela
otrije mjere cenzure koje su na kraju rezultirale moda najdrakonskijom mjerom do tada kad
se radi o cenzuri interneta. Naime, egipatska vlada je naredila etirima velikom kompanijama
koje kontroliraju internetsku vezu, da je u potpunosti prekinu, to je uinjeno u roku od 15
minuta172 Mnogi su pratili situaciju nakon iskljuenja Egipta iz internetske veze, spekulirajui
koliko dugo bi taj potez egipatske vlade mogao trajati i koliko dugo e 80 milijuna korisnika
biti odvojeno od globale komunikacijske mree. Ovo je sasvim drugaija situacija od
skromne manipulacije internetom koja se odvijala u Tunisu, gdje su odreene rute bile
blokirane, ili u Iranu, gdje je internet bio ogranienog protoka kako bi internetske veze postale
muno usporene. Potez egipatske vlade veeras je u biti izbrisao svoju zemlju s karte
svijeta. 173 Potpuno gaenje interneta potrajalo je od 25. sijenja do 2. veljae 2011.
Istodobno je bio onemoguen SMS servis. 174
Sirija se od svojih susjeda razlikuje po tome to je vrlo tehnoloki nerazvijena, u
usporedbi s Tunisom npr., te je potom ta vrlo loa komunikacijska veza dodatno usporena
cenzurom i kontrolom. Sirija se uglavnom fokusirala na nadzor i praenje potencijalno
opasnih pojedinca, kao boraca za ljudska prava i politikih aktivista.175 S vremenom, sirijska
vlada je uloila dodatna sredstva za poveanje nadzora koristei se tehnologijom iz Europske
Unije (Italije, Francuske, Njemake) i Sjeverne Amerike. Istraivanja koja su potvrdila
prisutnost te tehnologije u Siriji izazvala su javnu osudu, stoga je Vijee Europske Unije
zabranilo izvoz opreme i softvera sa svrhom nadzora interneta i telefonske komunikacije.176
171
(30.8.2014.), str. 9.
172
Ibid., str. 10.
173
Cowie, J. Egypt Leaves the Internet. Renesys. 2011. URL: http://www.renesys.com/2011/01/egypt-leaves-
the-internet/ (30.8.2014.)
174
Internet censorship in the Arab Spring. // Wikipedia. URL:
http://en.wikipedia.org/wiki/Internet_censorship_in_the_Arab_Spring (30.8.2014.)
175
(30.8.2014.)
176
Ibid., str. 11.
38
Od 2000. godine i poetka vladavine predsjednika Bashar al-Assada pristup stranicama kao
to su Facebook nije bio mogu, no 2011. pristup je ponovno omoguen. 177 Ta informacija je
doekana sa sumnjom. U zemlji u kojoj je potrebna identifikacija i otisak prsta da bi se kupila
SIM kartica, korisnici interneta sumnjaju u dobre namjere svoje vlade, to potvruje izjava
anonimne aktivistice: Vlada je ponovno omoguila pristup internetu jer su shvatili da im je
korisnije dopustiti aktivistima da komuniciraju na stranici i potom nas identificirati s njihovim
timom lojalista koji pretrauju internet.178
Libija je jo jedna zemlja koja se odluila na krajnji potez iskljuivanja cjelokupnog
interneta u kritinom trenutku. Po uzoru na egipatski sluaj, u veljai 2011. serveri su
iskljueni, no pretpostavlja se da taj sluaj nije toliko drastian kao u Egiptu s obzirom da je
infrastruktura interneta u Libiji znatno slabija od one u Egiptu samo 6% stanovnitva ima
pristup internetu od kue, dok je u Egiptu ta brojka 24%. Ipak, tih 6% uglavnom ine
najobrazovaniji, time i politiki najsvjesniji graani. 179 Takoer, utvreno je da ipak
cjelokupni internet nije ugaen, ve je pristup nekim vladinim stranicama ostao dostupan.180
Odjek arapske revolucije imao je utjecaj na reime drugih totalitarnih zemalja, naime
kineska vlada je osjetila bojazan zbog mogunosti irenja prosvjeda u Sjevernoj Africi jer su
ti dogaaji izrazito podsjeali na prosvjed 1989. na trgu Tiananmen koji su pokrenuli studenti.
Za vrijeme arapskog proljea ili 'revolucije jasmina' kako se esto u medijima navodilo,
aktivisti su pozivali kineske graane na sline prosvjede 181 to je rezultiralo cenzurom
odreenih pojmova na internetu, kao 'Egipat' i 'jasmin' jer su direktno upuivali na lanke o
politikom preokretu u arapskom svijetu.182 Neki lanci navode kako je kineska vlada imala
osobitih problema s cenzurom potonjeg pojma, jer je jasmin takoer ime kineske narodne
pjesme, koju je, ironino, tadanji glavni sekretar Partije Hu Jintao pjevao na putu u Afriku
to je bilo zabiljeeno u medijima i video snimkama, to su aktivisti iskoristili u borbi protiv
177
Social Media: a double-edged sword in Syria. Reuters. 2011. URL:
http://www.reuters.com/article/2011/07/13/us-syria-social-media-idUSTRE76C3DB20110713(30.8.2014.)
178
Ibid.
179
Internet censorship in the Arab Spring. // Wikipedia. URL:
180
(30.8.2014.)
181
Johnson, I. Calls for a 'Jasmine Revolution' in China Persist. The New York Times. 2011. URL:
http://www.nytimes.com/2011/02/24/world/asia/24china.html?_r=0 (30.8.2014.)
182
Tong, B. Jasmine Revolution and Censorship in China. The East Asia Gazette. 2011. URL: http://www.asia-
gazette.com/news/china/2011/03/03/jasmine-revolution-and-censorship-china (30.8.2014.)
39
cenzure objavljujui masovno tu snimku i dovodei cenzore u dvojbu hoe li cenzurirati ili ne
dvojbeni sadraj.183
8. Pristup internetu u Hrvatskoj i uloga knjinica
Cenzura u Hrvatskoj u obliku koji postoji u Kini, Rusiji, Iranu, pa ak SAD-u ili
Francuskoj ne postoji. Reporteri bez granica su u svom izvjetaju o slobodi tiska smjestili
Hrvatsku na 65. mjesto 2014. godine, to je napredak od prethodne godine kad se nalazila na
68. mjestu.184 U lanku 38. Ustava Republike Hrvatske navodi se zabrana cenzure i objavljuje
sloboda govora: Jami se sloboda miljenja i izraavanja misli. Sloboda izraavanja misli
obuhvaa osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopavanja, slobodu govora i javnog
nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopavanja. Zabranjuje se cenzura.
Novinari imaju pravo na slobodu izvjetavanja i pristupa informaciji. Jami se pravo na
pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ogranienja prava na pristup
informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom
sluaju te nuna u slobodnom i demokratskom drutvu, a propisuju se zakonom.185 Unato
tomu, zato je Hrvatska smjetena dosta nisko na ljestvici Reportera? Reporteri uglavnom
izvjetavaju o krenju ljudskih prava pri fizikom i pravnom maltretiranju novinara, kao to je
bilo u sluaju Duana Miljua186, eljka Peratovia187 i ubojstva Ive Pukania. Cenzura je u
Hrvatskoj formalno zabranjena (Ustav l. 38). Zbog toga se u Hrvatskoj povremeno
pribjegava rafiniranim i kompliciranim (tee uoljivim) oblicima kontroliranja medija i
novinara.188
No nikakva istraivanja nisu provedena u sluaju cenzure na internetu i, barem naoko,
ini se da se ta vrsta cenzure u Hrvatskoj ne provodi. Ustav doputa provjeru sadraja na
internetu ali bez naruavanja prava na slobodan pristup informacijama. Centar za
183
Johnson, I. Calls for a 'Jasmine Revolution' in China Persist. The New York Times. 2011. URL:
http://www.nytimes.com/2011/02/24/world/asia/24china.html?_r=0 (30.8.2014.)
184
World Press Freedom Index 2014. Reporters Without Borders.2014. URL: http://rsf.org/index2014/en-
index2014.php# (30.8.2014.)
185
Ustav Republike Hrvatske. Wikisource. URL: http://hr.wikisource.org/wiki/Ustav_Republike_Hrvatske
(30.8.2014.)
186
Zagreb Dailys Crime Correspondent Beaten with Baseball Bat. Reporters Without Borders. 2008. URL:
http://en.rsf.org/croatia-zagreb-daily-s-crime-correspondent-03-06-2008,27290.html (30.8.2014.)
187
Judical Harassment of Zeljko Peratovic Must Stop. Reporters Without Borders. 2010. URL:
http://en.rsf.org/croatia-judicial-harassment-of-zeljko-26-11-2010,38909.html (30.8.2014.)
188
Grar, I. Dirigirano novinarstvo u Hrvatskoj. Zarez. 2013. URL: http://www.zarez.hr/clanci/dirigirano-
novinarstvo-u-hrvatskoj (30.8.2014.)
40
informacijsku sigurnost stoga zakljuuje da u Hrvatskoj ne postoje zakoni koji bi doputali
filtriranje interneta jer je trenutano nemogue provoditi kvalitetnu provjeru sadraja. Pristup
internetu zakonski operateri mogu uskratiti poradi sigurnosti rada ili odravanja
telekomunikacijske mree, te zatite podataka. Privatne mree (kao CARNet) mogu ograniiti
pristup prema pravilniku vlastitog poslovanja.189
Stoga sve upuuje da je pristup internetu u Hrvatskoj neometan, neogranien i
necenzuriran, to bi je svrstalo u jednu od rijetkih zemalja kojoj se cenzura ekonomski,
politiki i kulturalno trenutano ne isplati, a u upravo u isplativosti moda lei razlog zato
hrvatski korisnici uivaju blagodati slobodnog interneta.
Jedno od najbitnijih mjesta osiguravanja javnog pristupa internetu u svim
demokratskim dravama, pa tako i u Hrvatskoj, je knjinica. Knjinica je konstantna toka
kad se govori o slobodi govora i slobodi pristupu informacijama, dostupnost informacije je
temelj njezinog postojanja i poslovanja. No na knjiniarima je i teka zadaa posredovanja
izmeu korisnika kojoj knjinica stoji na raspolaganju i vanjskih pritisaka. Informacija koju
korisnik dobiva putem interneta, jednako je vrijedna kao i informacija dosegnuta bilo kojim
drugim medijem, stoga je IFLA prepoznala vanost pristupa internetu iz knjinice kako bi se
omoguio ravnopravno dostupan izvor znanja. Manifest o internetu nalae slobodan pristup
svima bez obzira na dob, rasu, nacionalnost, vjeru, kulturu, politiko odreenje, itd., te se
pristup ne smije ograniavati ideolokom, politiko ili vjerskom cenzurom. IFLA takoer
upozorava na izvore koji su netoni, izazivaju zabunu ili su ak uvredljivi, no podupire se
slobodan protok informacija. Prema manifestu, cenzure ne bi trebalo biti, a izbjegavanje
nepoudnog sadraja se moe postii edukacijom korisnika i poticanjem na kvalitetne
izvore.190
Hrvatske knjiice su rano poele uvoditi raunala kao mogue sredstvo educiranja i
informiranja to je bilo navedeno i u strategiji kulturnog razvitka Republike Hrvatske ve
sredinom 90-ih godina prolog stoljea. Gradska knjinica u Rijeci je prva knjinica koja je
imala pristup internetu i omoguila ga korisnicima knjinice, a knjinica Medveak (godine
2001.) je prva omoguila koritenje interneta svim graanima kroz projekt Besplatni internet
za sve, bili oni lanovi ili ne.191 Hrvatske su knjinice u 21. stoljeu, kao uostalom i sve
svjetske knjinice, mjesto gdje odrasli napreduju u pismenosti ili informatikoj pismenosti,
189
Cenzura na internetu. Centar za informacijsku sigurnost, 2011. Str. 17. URL:
190
IFLA-in manifest o internetu. IFLA. URL: http://www.ifla.org/files/assets/faife/publications/policy-
documents/internet-manifesto-hr.pdf (9.9.2014.), str. 2
191
Matovina, J.; Pavlakovi, S.; Srtievi, I. Besplatni Internet za sve : Internet u narodnoj knjinici. // Vjesnik
bibliotekara Hrvatske 45, 3/4(2002), str. 187.
41
mjesto gdje obitelji imaju pristup zdravstvenim i financijskim informacijama, gdje stanovnici
mogu uiti o svom lokalnom i globalnom okruenju, gdje graani mogu nauiti kako doi do
informacija o javnoj politici i stvarima koje se tiu zajednice, gdje starije osobe mogu nauiti
kako da budu u kontaktu s djecom i unucima, mjesto gdje postoje mrene slube i izvori.192
Istraivanje iz 2012. godine u narodnim knjinicama istone Hrvatske, pokazalo je da
90% knjinica omoguava pristup internetu korisnicima ili svim graanima, no treina ih tu
uslugu naplauje to se izravno kosi s postavkama IFLA-inog Manifesta.Ipak, korisnici su
vrlo svjesni svog prava na besplatan pristup internetu, stoga se za njega zalau ak i ako ga
plaaju u meuvremenu. To je osobito bitno za socijalno ugroene skupine graana kojima
pristup internetu moe biti presudan u pokuaju nalaenja zaposlenja ili informiranju kako
poboljati svoju ivotnu situaciju. Moda najbolji od programa koji se provodi u knjinicama,
a koji je na tom tragu je program Knjinica grada ZagrebaKnjigom do krova, projekt s ciljem
podrke beskunicima u pokuaju da ih se aktivira i ukljui u drutvo i trite rada. Projekt
omoguuje informatiko opismenjavanje beskunika, ali im u suradnji s drugim institucijama
nudi i psiholoku pomo.193
Mnoge knjinice imaju ve spomenute programe informacijskog opismenjavanja
razliitih drutvenih skupina, npr. program Knjinice grada Zagreba koje su se posvetile
informatikom educiranju osoba tree dobi,194 a sline radionice provodi i gradska knjinica
Marka Marulia u Splitu,195 dok je knjinica u Rijeci na elju korisnika organizirala 'tehno
info pult' za edukaciju o koritenju tablet raunala gdje su knjiniari korisnike uglavnom
tree dobi poduavali kako napraviti raune na Facebooku, Skypeu i nekim ostalim
servisima.196
No skupina korisnika kojoj knjiniari moraju pristupati s osobitom panjom su
dakako djeca i mladi. S obzirom na znatielju i revnost kojom djeca esto prilaze
mnogoemu, a s druge strane neiskustvo i bezazlenost koje ih ini ih ranjivima u konzumaciji
informacija koje su moda nepodobne za njihovu dob, odgovornost knjiniara je velika jer je
na njima da odlue koju od metoda e primijeniti za zatitu najmlaih korisnika. Od 1991.
Hrvatska je potpisnica Konvencije o pravima djece koja propisuje da svako dijete ima pravo
192
Sviben, Z. Mrene slube i izvori za graane u narodnim knjinicama. //Slobodan pristup informacijama u
slubi kulturnog razvitka / uredile Alemka Belan-Simi i Aleksandra Horvat. Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko
drutvo, 2002. Str. 105.
193
Knjigom do krova. Knjinice grada Zagreba. URL: http://beskucnik.kgz.hr/ (9.9.2014.)
194
65 plus. Knjinice grada Zagreba. URL: http://www.kgz.hr/default.aspx?id=1296 (9.9.2014.)
195
Informatika radionica za umirovljenike. Gradska knjinica Marka Marulia. URL:
http://www.gkmm.hr/tecaj_informatike_za_umirovljenike.htm (9.9.2014.)
196
Tehno info pult u Narodnoj itaonici. Gradska knjinica Rijeka. 2013. URL: http://gkr.hr/O-
nama/Novosti/Tehno-info-pult-u-Narodnoj-citaonici (9.9.2014.)
42
na pristup informacijama, no takoer propisuje da bude zatieno od tetnog sadraja i
materijala.197 IFLA je 2007. izdala izjavu o internetu i knjininim uslugama za djecu u kojoj
izjavljuje da se zalae za zatitu djece, ali se izrazito protivi cenzuri i filtriranju, no istodobno
knjinica treba zauzeti otar stav o nepoudnom sadraju te informirati korisnike, osobito
roditelje i staratelje najmlaih korisnika.198 Iako istraivanja koja propituju koritenje filtara u
hrvatskim narodnim knjinicama nisu brojna, podatak iz ve spomenutog istraivanja o
internetu i raunalima u narodnim knjinicama istone Hrvatske govori da postoje knjinice
koje filtriraju internet, i taj broj je inila ak treina knjinica koje su ispitane, unato tomu
to je uzorak inio geografski ogranien i razmjerno mali broj knjinica,199 no to ukazuje da je
odgovornost koju knjiniari osjeaju u zatiti maloljetnika prevagnula nad smjernicama
IFLA-e.
197
Strievi, I. Slobodan pristup informacijama za djecu i mlade granice odgovornosti. // Slobodan pristup
informacijama u slubi kulturnog razvitka / uredile Alemka Belan-Simi i Aleksandra Horvat. Zagreb : Hrvatsko
knjiniarsko drutvo, 2002. Str. 141.
198
Internet and Childrens Library Services. IFLA. URL: http://www.ifla.org/publications/internet-and-children-
s-library-services (9.9.2014.)
199
Internet i raunala u narodnim knjinicama: pilot istraivanje u Istonoj Hrvatskoj. Knjiniarstvo, 2012. Str.
42. URL:
http://www.knjiznicarstvo.com.hr/wpcontent/uploads/2013/06/208_Faletar_Lacovic_Cadovska_Horvat_2013_1.
pdf (9.9.2014.)
43
9. Zakljuak
Nakon cjelokupnog rada, opeg pregleda cenzure na internetu, popisa mnogobrojnih

metoda provoenja cenzure, brojnih primjera provoenja cenzure te statistike koja nikako ne
ide u prilog slobodi govora, tovie upuuje na masovno krenje temeljnih prava kao ljudskih
bia i graana, globalna situacija izgleda poprilino muno. Ipak, nema razloga za
posustajanje, jer predanost kojom se informacije uskrauju nije manja od predanosti korisnika
i 'malih' ljudi u marljivom radu da se tih informacija dokopaju. Sofisticiranost metoda koje
koriste cenzori i obavjetajne slube testiraju dovitljivost novih davatelja usluga i aktivista
koji su im spremni pomoi. Ali budunost slobode informacija ovisi o ishodima ove bitke.
Ovo je bitka bez bombi, zatvorskih reetki te praznih redaka u novinama 200 Ovaj rad je
pokuao dati uvid u povijest i sadanjost cenzure na internetu, naine i razloge zbog kojih se
provodi, te dajui primjer na nekim dravama kao Kini, SAD-u, Francuskoj, Australiji i
Hrvatskoj ili nekim nedavnim politikim odvijanjima kao Arapskom proljeu. Opsenost
informacija o ovoj temi mogu biti pripisani mnogim organizacijama koje rade na
osvjetavanju o problemu cenzure kao to su Reporteri bez granica, Open Net Initiative,
Freedom House, IFLA i ije su publikacije neizbjene kao literatura na ovu temu, te
odreenim pojedincima koji konstantno i prodorno komentiraju trenutane drutvene prilike i
njihov odnos prema slobodi govora, kao najznaajnijeg meu mnogima navodim Evgenija
Morozova.
Na niti jedan medij korisnici nisu polagali takvo pravo kao to polau na internet,
vjerojatno jer je svatko od njih dinamini i idejni sudionik u izgradnji globalne informacijske
mree. Stoga, najprirodnije se ini zavriti rad citatom iz Deklaracije o nezavisnosti
cyberspacea: Mi nemamo izabranu vladu, niti je izgledno da emo je imati, tako da vam se
obraam ne s veim autoritetom od onog s kojim se sloboda sama uvijek obraa. Proglaavam
globalni drutveni prostor koji gradimo da bude prirodno neovisan od tiranija koju nam teite
nametnuti. Nemate nikakvo moralno pravo vladati nad nama niti posjedujete ijednu metodu
prisile koje bi smo se s razlogom trebali bojati.201
200
Enemies of the Internet : 2013 report. Reporters without borders. 2013. Str. 5. URL:
201
Barlow, J.P. A Declaration of the Independence of Cyberspace. 1996. URL:
https://projects.eff.org/~barlow/Declaration-Final.html (30.8.2014.)
44
Literatura
1. 65 plus. Knjinice grada Zagreba. URL: http://www.kgz.hr/default.aspx?id=1296

(9.9.2014.)
2. About Filtering. Open Net Initiative. URL: https://opennet.net/about-filtering (30.8.2014.)
3. After the Arab Spring : New Paths for Human Rights and the Internet in European
Foreign Policy. Directorate-General for External Policies of the Union. 2012. URL:
http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/note/join/2012/457102/EXPO-
DROI_NT(2012)457102_EN.pdf (30.8.2014.)
4. Badurina, B.; Dragija, M.; Golub, K. Akcija Internet u knjinice i Knjinice na
Internet komisije za automatizaciju anketa o stupnju informatizacije narodnih knjinica.
// Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 2(2000), str. 185-188.
5. Barlow, J. P. A Declaration of the Independence of Cyberspace. 1996. URL:
https://projects.eff.org/~barlow/Declaration-Final.html (30.8.2014.)
6. Bitso, C. et al. Trends in Transition from Classical Censorship to Internet Censorship.
IFLA, str. 4. URL: http://www.ifla.org/publications/trends-in-transition-from-classical-
censorship-to-intenet-censorship-selected-country-o (30.8.2014.)
7. Cenzura na internetu. Centar za informacijsku sigurnost. 2011. URL:
8. Cowie, J. Egypt Leaves the Internet. Renesys. 2011. URL:
http://www.renesys.com/2011/01/egypt-leaves-the-internet/ (30.8.2014.)
9. Defeat Internet Censorship : Overview of Advanced Technologies and Products. Global
Internet Freedom Consortium. 2007. URL:
http://www.internetfreedom.org/archive/Defeat_Internet_Censorship_White_Paper.pdf
(30.8.2014.)
10. Deibert, R.; Rohozinski, R. Liberation vs. Control : the Future of Cyberspace. // Journal of
Democracy 21, 4(2010).
11. DNS Filtering to Fight Internet Piracy Violates the First Amendment. Jurist. 2012. URL:
12. Downes, L. Who Really Stopped SOPA and Why? Forbes. 2012. URL:
http://www.forbes.com/sites/larrydownes/2012/01/25/who-really-stopped-sopa-and-why/
(30.8.2014.)
45
13. Enemies of the Internet : 2013 report. Reporters without borders. 2013. URL:
http://surveillance.rsf.org/en/wp-content/uploads/sites/2/2013/03/enemies-of-the-
internet_2013.pdf (30.8.2014.)
14. Freedom on the Net 2013 : A Global Assessment of Internet and Digital Media. Freedom
House, 2013.
15. French Goverment Plans to Extend Internet Censorship. Open Net Initiative. 2011. URL:
https://opennet.net/blog/2011/06/french-government-plans-extend-internet-censorship
(30.8.2014.)
16. Gladwell, M. Small Change. The New Yorker. 2010. URL:
http://www.newyorker.com/magazine/2010/10/04/small-change-3?printable=true
(30.8.2014.)
17. Golden Shield Project. // Wikipedia. URL:
http://en.wikipedia.org/wiki/Golden_Shield_Project (30.8.2014.)
18. Grar, I. Dirigirano novinarstvo u Hrvatskoj. Zarez. 2013. URL:
http://www.zarez.hr/clanci/dirigirano-novinarstvo-u-hrvatskoj (30.8.2014.)
19. Gren, J. Encyclopedia of Censorship New York: Facts on File, Inc., 2005. str. XVIII
20. Hrvatska enciklopedija URL: http://www.enciklopedija.hr/ (30.8.2014.)
21. Hrvatski jezini portal URL: http://hjp.novi-liber.hr/
22. IFLA-in manifest o internetu. IFLA. URL:
http://www.ifla.org/files/assets/faife/publications/policy-documents/internet-manifesto-
hr.pdf (9.9.2014.)
23. Informatika radionica za umirovljenike. Gradska knjinica Marka Marulia. URL:
http://www.gkmm.hr/tecaj_informatike_za_umirovljenike.htm (9.9.2014.)
24. Internet and Childrens Library Services. IFLA. URL:
http://www.ifla.org/publications/internet-and-children-s-library-services (9.9.2014.)
25. Internet censorship in the Arab Spring. // Wikipedia. URL:
26. Internet Censorship. // Wikipedia. URL:
http://en.wikipedia.org/wiki/Internet_censorship#Non-technical_censorship (30.8.2014.)
27. Internet Enemies Report 2012. Reporters Without Borders, 2012. URL:
28. Internet i raunala u narodnim knjinicama : pilot istraivanje u Istonoj hrvatskoj.
Knjiniarstvo. 2012. URL:
46
http://www.knjiznicarstvo.com.hr/wpcontent/uploads/2013/06/208_Faletar_Lacovic_Cad
ovska_Horvat_2013_1.pdf (9.9.2014.)
29. Johnson, I. Calls for a 'Jasmine Revolution' in China Persist. The New York Times. 2011.
URL: http://www.nytimes.com/2011/02/24/world/asia/24china.html?_r=0 (30.8.2014.)
30. Jrgensen, R.F. Internet and Freedom of Expression. Raoul Wallenberg Institute, 2001.
URL: http://www.ifla.org/files/assets/faife/publications/ife03.pdf (30.8.2014.)
31. Judical Harassment of Zeljko Peratovic Must Stop. Reporters Without Borders. 2010.
URL: http://en.rsf.org/croatia-judicial-harassment-of-zeljko-26-11-2010,38909.html
(30.8.2014.)
32. Knjigom do krova. Knjinica grada Zagreba. URL: http://beskucnik.kgz.hr/ (9.9.2014.)
33. Leberknight, C. S. A Taxonomy of Internet Censorship and Anti-Censorship. Princeton
University, 2010.
34. MacKinnon, R. China's "Networked Authoritarianism // Journal of Democracy 22,
2(2011).
35. Matovina, J.; Pavlakovi, S.; Srtievi, I. Besplatni Internet za sve : Internet u narodnoj
knjinici. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 45, 3/4(2002), str. 184-194.
36. Milton, J. Areopagitika i drugi spisi o graanskim slobodama. Beograd : Filip Vinji,
1990.
37. Morozov, E. Facebook and Twitter are Just Places Revolutionaries Go. The Guardian.
2011. URL: http://www.theguardian.com/commentisfree/2011/mar/07/facebook-twitter-
revolutionaries-cyber-utopians (30.8.2014.)
38. Morozov, E. Political Repression 2.0. The New York Times. 2011. URL:
39. Morozov, E. The Internet: A room of our own? // Dissent 56, 3(2009).
40. Morozov, E. The Net Delusion: The Dark Side of Internet Freedom. New York: Public
Affairs, 2011.
41. Morozov, E. Whither Internet Control? // Journal of Democracy 22, 2(2011).
42. Opa deklaracija o ljudskim pravima. Narodne novine. 2009. URL: http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2009_11_12_143.html (9.9.2014.)
43. Ross, A. Internet Freedom: Historic Roots and the Road Forward. // SAIS Review of
International Affairs 30, 2(2010).
44. Sabadello, M. The Role of New Media for the Democratization Processes in the Arab
World. Project Danube. 2012. URL: http://projectdanube.org/wp-
47
content/uploads/2011/10/The-Role-of-New-Media-for-the-Democratization-Processes-in-
the-Arab-World.pdf (30.8.2014.)
45. Sina Weibo. // Wikipedia. URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Sina_Weibo (30.8.2014.)
46. Social Media: a double-edged sword in Syria. Reuters. 2011. URL:
http://www.reuters.com/article/2011/07/13/us-syria-social-media-
idUSTRE76C3DB20110713(30.8.2014.)
47. Stipevi, A. Sudbina knjige. Lokve: Naklada Benja, 2000.
48. Strievi, I. Slobodan pristup informacijama za djecu i mlade granice odgovornosti. //
Slobodan pristup informacijama u slubi kulturnog razvitka / uredile Alemka Belan-Simi
i Aleksandra Horvat. Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2002. Str. 141-155.
49. Sviben, Z. Mrene slube i izvori za graane u narodnim knjinicama. //Slobodan pristup
informacijama u slubi kulturnog razvitka / uredile Alemka Belan-Simi i Aleksandra
Horvat. Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2002. Str. 96-106.
50. to je Proxy posluitelj? Windows Microsoft. URL: http://windows.microsoft.com/hr-
hr/windows-vista/what-is-a-proxy-server (9.9.2014.)
51. Tehno info pult u Narodnoj itaonici. Gradska knjinica Rijeka, 2013. URL:
http://gkr.hr/O-nama/Novosti/Tehno-info-pult-u-Narodnoj-citaonici (9.9.2014.)
52. Tong, B. Jasmine Revolution and Censorship in China. The East Asia Gazette. 2011.
URL: http://www.asia-gazette.com/news/china/2011/03/03/jasmine-revolution-and-
censorship-china (30.8.2014.)
53. Ustav Republike Hrvatske. Wikisource. URL:
http://hr.wikisource.org/wiki/Ustav_Republike_Hrvatske (30.8.2014.)
54. What is SOPA? SOPA Blackout. URL: http://sopablackout.org/learnmore/ (30.8.2014.)
55. World Press Freedom Index 2014. Reporters Without Borders. 2014. URL:
http://rsf.org/index2014/en-index2014.php# (30.8.2014.)
56. Zagreb Dailys Crime Correspondent Beaten with Baseball Bat. Reporters Without
Borders. 2008. URL: http://en.rsf.org/croatia-zagreb-daily-s-crime-correspondent-03-06-
2008,27290.html (30.8.2014.)
57. Zheng, H. Regulating the Internet: Chinas Law and Practice // Beijing Law Review 4,
1(2013).
58. Zukerman, E. Intermediary Censorship // Access Controlled: The Shaping of Power,
Rights, and Rule in Cyberspace. MIT Press, 2010.
48
CENZURA NA INTERNETU
SAETAK
Internet je trenutano najrasprostanjeniji medij, sredstvo komunikacije koje dostupnou i

jednostavnou sve vie zauzima revolucionarnu ulogu u drutvu, slinu onoj koju je imao
tiskarski stroj pet stoljea ranije. I kao i pet stoljea ranije, brza diseminacija informacija
omoguava nove naine usvajanja znanja i protoka ideja, i to na vrlo demokratian i lako
dostupan nain, no kao i tada, mnogim autoritarnim dravama ili institucijama
osvjetavanje graana i korisnika ugroava stabilnost reima. Cilj ovog rada je bio
definirati cenzuru na internetu, upozoriti na njezine negativne posljedice, pozvati na oprez
u vrlo diskutabilnim situacijama cenzuriranja u svrhu zatite, sigurnosti i borbe protiv
kriminalnih aktivnosti i terorizma. Prezentirane su metode cenzure uz primjere provoenja
istih u razliitim zemljama svijeta.
Kljune rijei: internet, cenzura, informacija, sloboda govora, pristup
ABSTRACT
The Internet is currently the most prevailing medium in the world, mode of
communication that by its accessibility and simplicity now takes a revolutionary part in
society, similar to the one that printing press had five centuries ago. And as five centuries
ago, fast dissemination of information democratically enables new ways of learning and
flow of ideas, but also, for many authoritarian states or institutions enlightenment of
citizens and users endangers the stability of regime. The intention of this paper was to
define Internet censorship, point out the negative consequences and to forewarn about the
disputable situations of censoring with pretext of protection, safety and fight against crime
and terrorism. The paper also reviews different methods of Internet censorship with
examples of implementation of the aforementioned in several world states.
Key words: Internet, censorship, information, free speech, access
49
Ana Perinli roena je 1989. u Travniku. Nakon zavrene srednje kole u Zagrebu,
upisuje studij komparativne knjievnosti i portugalskog jezika na Filozofskom fakultetu.
Godine 2011. upisuje diplomski studij komparativne knjievnosti i informacijskih i
komunikacijskih znanosti, smjer bibliotekarstvo.Paralelno uz studij na Filozofskom
fakultetu, studira dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti.
50

Ana Percinlic - Diplomski Rad - Cenzura Na Internetu

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ana Percinlic - Diplomski Rad - Cenzura Na Internetu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

ODSJEK ZA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI

dr. sc. Ivana Hebrang Grgi

Hrvatska enciklopedija definira cenzuru kao sustav administrativnih mjera koje

3. Zaetci cenzure na internetu

Internet je danas vjerojatno najmoniji medij. Sve dosadanje kulturalne uvrijeenosti

4. Razlozi cenzure na internetu

5. Naini cenzure na internetu

Cenzuru mogu provoditi sveuilita, kole, roditelji, razliite interesne strane, pa ak i

Centar informacijske sigurnosti usustavljuje sloeniju taksonomiju cenzure, prva je po

5.1. Tehnika cenzura

Tehnika cenzure je manipulacija sadrajem i informacijama nekom od tehnikih

5.1.1. Blokiranje IP adrese

Filtriranje preko IP adrese se koristi za blokiranje nepoeljnog sadraja

5.1.2. DNS filtriranje

5.1.3. URL blokiranje

5.1.4. Filtriranje HTTP Proxyja

Vrlo esto korisnici su primorani koristiti HTTP Proxyije, posrednike posluitelje

5.1.5. Filtriranje paketa

Filtriranje paketa se odvija unutar vatrozida na dolaznim paketima informacija koji su

5.1.6. Ponovno uspostavljanje internetske veze

Metoda cenzure koja se rjee koristi jer je poprilino radikalna, temelji se na

5.1.7. Napadi DOS (Denial-of-Service)

Puno ime metode je Dedicated Denial of Service Attacks (DDoS), a postie se

5.1.8. Ruenje posluitelja

Nadzor je konstantno tehniko praenje razmjene paketa podataka izmeu korisnika i

5.2. Netehnika cenzura

5.3. Toke napada

6. Tvrtkeu slubi cenzure

Problem cenzure u autoritarnim dravama ne proizlazi samo iz djelatnosti restriktivne

Amesyn je francuska tvrtka koja je trenutano pod tubom FIDH-a (Federation

6.2. Blue Coat

Blue Coat je vjerojatno najpoznatija tvrtka za online sigurnost, no i za cenzorsku

6.3. Gamma International

Gamma International je tvrtka koja proizvodi Finfisher tehnologiju za napredno

6.4. Hacking team

Zemlja podrijetla ove tvrtke je Italija, a sumnja se da je izvozila svoju tehnologiju u

Trovicor, tvrtka njemakog podrijetla, s podrunicama u vicarskoj, Dubaiju,

Cenzura je meunarodna, konstantna i proimajua... Brige koje su primarne jednoj naciji

7.1. Cenzura u Narodnoj republici Kini

Narodna republika Kina je zemlja s najveim brojem internetskih korisnika na svijetu

7.2.Cenzura u zapadnim i razvijenim zemljama

Iako se uskraena sloboda informacija povezuje sa zemljama koje nisu uspjele

U Australiji je omoguen brz, visokokvalitetan pristup internetu i drugim digitalnim

Reporteri bez granica uvrstili su Francusku na popis zemalja Neprijatelji interneta, u

U svrhu zatite intelektualnog vlasnitva na internetu, francuska vlada je 2009. godine

7.2.2.2. LCEN (Law for Trust in the Digital Economy)

LCEN je dekret kojim se odreuje da nekolicina francuskih vladinih agencija ima

7.2.3.1.CDA, COPA i CIPA

Communications Decency Act (CDA) je dodatak zakonu o telekomunikacijama

7.2.3.2. PIPA i SOPA

U SAD-u su bila predloena dva prijedloga zakona o regulaciji protoka ilegalnog

7.3. Cenzurirano Arapsko proljee

Arapsko proljee je krenulo kao val prosvjeda nakon samospaljivanja Muhameda

8. Pristup internetu u Hrvatskoj i uloga knjinica

Nakon cjelokupnog rada, opeg pregleda cenzure na internetu, popisa mnogobrojnih

1. 65 plus. Knjinice grada Zagreba. URL: http://www.kgz.hr/default.aspx?id=1296

Internet je trenutano najrasprostanjeniji medij, sredstvo komunikacije koje dostupnou i

Kljune rijei: internet, cenzura, informacija, sloboda govora, pristup

Key words: Internet, censorship, information, free speech, access

You might also like