NAVIGACIJA

Home
Sadraj
Informbiro
Osoba tjedna
Kolumne
Teme
Interviewi
Picakandal
Feral Tromblon
Greatest Shits
Kultivator
Glazba
Knjige
Film
Virtual Tribune
Pisma
Arhiva
Tribute
O Feralu
Stranica obnovljena:
28. veljae, 2008.

01 / Kolumne (4)
SLOVO K. (1/4)
Malo nas je, sigurna sam, koji nismo i u najsitnijem nesporazumu s nekim susjedom, ili efom kunog savjeta, kao
njegov konani argument da nam je bolje drati jezik za zubima, uli prijeteu reenicu: "Ja sam branitelj." Nakon
toga slijedi povlaenje, ba kao i u mnogo ozbiljnijim...
NAPRIJED U PROLOST (2/4)

Oit je pokuaj Kotunice da napravi reprizu miloevievske "antibirokratske revolucije", ali to nema
nikakvih izgleda na uspjeh. Jedino to moe uspjeti jest kratkotrajno izvesti na Kosovo i u susjedne zemlje
neto besciljnog kaosa, ali i to e na kraju tee pogoditi Srbiju...
VELJKO I ARKO (3/4)

Pitanje zbog ega se arko Puhovski, kada je rije o "sluaju Glava", prikljuio odvjetnikom timu Veljka
Miljevia, jednako je besmisleno postaviti kao i upitati se zato se Veljko Miljevi prikljuio HHO-u arka
Puhovskog. Jer to klupko uvezanih interesa jest jedna zaudno...
PLAMEN (4/4)
Prije desetak dana u Sarajevu je upaljen olimpijski plamen, "u znak obiljeavanja 24. godinjice XIV. Zimskih
olimpijskih igara". Grad u kome je i nakon rata kulminiralo svakovrsno nasilje i koji se gui u kaosu i bezakonju sjetio
se, makar obljetnica i ne bila okrugla, svoje bolje...
________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Teme (13)

KOPLJENJE SABORA (1/13)

Sanaderov plan da za aktualnog prijepodneva u Saboru zadnju rije nemaju zastupnici, nego lanovi Vlade,
samo je najnoviji u nizu njegovih autokratskih poteza. Iz HDZ-a je ve poistio sve koji su dovodili u
pitanje njegovu sposobnost i autoritet: toliko je pripitomio stranku...
OBOR ZA LJUDSKA PRAVA (2/13)
Prijedlog o kandidaturi Branimira Glavaa u Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina stig ao je 14.

veljae na stol Nevenke Majdeni iz Kluba zastupnika HDSSB-a i to upravo s razbaruenim Glavaevim
potpisom, istim onim kojim je 20. veljae rano izjutra obavijestio Hrvatski sabor...
BANDIEVA OBRATNICA (3/13)
Prema kuloarskim priama s Iblerova trga, pokuaj demontae Milana Bandia i njegove interesne mree kulminaciju
bi mogao doivjeti isticanjem Ive Josipovia za SDP-ova gradonaelnikog kandidata u Zagrebu. U tom sluaju,
Bandi i njegova druina mo rali bi pristupiti alternativnom planu...
KAD NA KVER TONE, TONE (4/13)
U etvrtak, 21. veljae, Ivan Gabri, direktor Proizvodnje splitskog brodogradilita, uputio je "kverskim"
dobavljaima alarmantno pismo koje jasno svjedoi o sloenosti Brodosplitovih problema. Pismo je zapravo panina
molba dobavljaima da snize cijene materijala...
MOL U KUPUSU? (5/13)
Formalnost iz postojeeg dioniarskog ugovora Republike Hrvatske i MOL-a o INA-i o potrebi redefiniranja prava
RH kada njezin udio padne ispod 50 posto vlasnitva koja je jesenas i zadovoljena - samo je izlika za pokretanje
novog vala privatizacije INA-e u kojem bi drava mogla utriti...
OTOK ZNANJA S NEKRETNINAMA (6/13)

Kada je prije dvije i pol godine u izboru za kupnju Hotela Koloep odabrana neprofitna organizacija Otok
znanja, govorilo se i pisalo kako je tim potezom otvorena nova privatizacijska stranica u Hrvatskoj. Izmeu
14 pristiglih ponuda, meu kojima je bilo i zvunih domaih imena...
MIROVINSKI POTRES (7/13)

Ono to su OMF-ovi radili proteklih tjedana na burzi tie se novog zakonskog okvira u kojem se kreu od
sredine prosinca prole godine - omogueno im je da vie svojih sredstava investiraju u prvu kotaciju
Zagrebake burze, nego to su to mogli initi proteklih godina...
SRBIJA SLUA OTVORENIH USTA (8/13)
Srbija izgleda kao od zlata jabuka: rumena, hrabra, spremna, samozadovoljna, vojniki sposobna da poniti ta joj se
hoe, samo da joj se hoe. Politiki, nikad jaa: Vojislav Kotunica, sem efemerne funkcije Predsednika Vlade, na
mitingu je preuzeo funkciju Ministra inozemnih poslova...
OD LAKTAA PA DO DEANA (9/13)
Uz malo stilizacijskoga pretjerivanja moglo bi se rei kako na otcjepljenju Republike Srpske mnogo vie radi
Sarajevo, prizivajui ga u svojim kletvama, strahovima i svakodnevnim optubama, nego to na otcjepljenju istinski i

konkretno radi Banja Luka. Naime, Dodik veoma dobro zna...

NE LAJE HSS RADI SELA (10/13)
Osnovne pretpostavke uobiajene u politikama sela svode se na poveanje mogunosti zapoljavanja i odgovarajue
kolovanje na selu za odvraanje mladih ljudi od iseljavanja, ili - kad se ljudi jednom isele, oni su za svoju staru
zajednicu sasvim izgubljeni...
KAZALITE NEPOSLUHA (11/13)

Za onu veinu koja - statistiki reeno proita pola knjige godinje, novoizali "Razgovori o novom
kazalitu" u izdanju Centra za dramsku umjetnost iz Zagreba predstavljaju bez sumnje dvanaestu rupu na
svirali, ali za onih jedan i pol posto koji kod nas posjeuju kazalite ovo je...
IZOBLIENI BALUN (12/13)

S obzirom na sociopolitoekommfovskomonetarnu situaciju nudim onda ideju dravi i IgeHejcima na elu s

Jurom Radiem: Europa je odahnila ta smo odustali od Peljekog mosta, pa opeljeimo raju umisto toga
gradnjom jedne velike Zaobilaznice "Poljud", zaobilaznice prema iduim izborima...

TAJNA CRNIH STRUNA (13/13)

Kozmiki bljesak s eksplodirajuih crnih rupa mogao bi pruiti dugooekivani dokaz o postojanju fascinantnih
dodatnih prostornih dimenzija stvarnosti, sugeriraju novi astrofiziki izrauni. Naime, jedan od najveih teorijskih
fiziara dananjice, Stephen Hawking, predvidio je...
________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Interview (4)
KOSOVO NIJE IZLIKA ZA KARADIA I MLADIA (1/4)
Serge Brammertz, novi glavni tuitelj Meunarodnog kaznenog suda za bivu Jugoslaviju, govori za Feral uoi

prvog slubenog posjeta Hrvatskoj...

CRKVA JE NA KRIVOM PUTU (2/4)

Don Ivan Grubii, predsjedavajui Graansko-etikog foruma, o inicijativi za korjenitim promjenama u

drutvu, strankama, Crkvi...
APETIT ZA GUTANJE GRADOVA (3/4)

Ognjen aldarovi, profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, govori o domaoj i svjetskoj
urbanistici, te o drutvu rizika...
IGRATI SE RODITELJA (4/4)
Larry Cohen, psiholog i strunjak za terapiju igrom, te autor knjige "Playful Parenting" i stalni kolumnist "The Boston
Globea"...
________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Osoba tjedna
Osoba tjedna: LUKA BEBI
27. veljae, 2008.
Kada je izabran na sadanju dunost poznata novinarka predvidjela je da e biti dosad najgori predsjednik Sabora, a on se isprsio
da e to demantirati djelima. I to kau djela?
Pa, mora se rei sve ispod ocjene fascinantno, bilo bi premalo. U samo nekoliko tjedana parlament je preivio tako duboke
promjene kao kada bi se nacionalnu i sveuilinu biblioteku preuredilo u kasarnu, ili kako netko brutalno otvoreno ree, baen je
natrag u kameno doba HDZ-ove vladavine.
Poelo je micanjem tajnice plenarnih sjednica Sabora Jadranke Blaevi i instaliranjem nekakvog tipa kojemu je trebalo najprije
slovkajui objasniti da mora barem glumiti neutralnost za predsjedavajuim stolom, a ne se ponaati kao na tribini nogometnog
stadiona.
Nastavljeno je micanjem Zorana Milanovia s mjesta predsjednika Nacionalnog vijea za praenje pregovora s Evropskom
Unijom, istina uz nesebinu pomo predsjednika SDP-a, koji nije uspio shvatiti da je to mjesto vanije od njegovog inaenja s
Vesnom Pusi.
Napokon, ovaj grandiozni opus okrunjen je najavljenom promjenom saborskog poslovnika. Po njoj, zastupnicima vie ne bi
pripadala zadnja rije u postavljanju pitanja na aktualnom satu, nego bi je imali Sanader i njegovi ministri, to praktiki znai da ne
bi vie Sabor ocjenjivao rad vlade, nego bi vlada ocjenjivala rad Sabora.
Eto, to su sabrana djela i nedjela Luke Bebia u ovo malo vremena otkako je zasjeo na novu dunost, pa tu, vidimo, odmah neto
treba razjasniti. Ako je Bebi shvatio, slino kao novi plenarni tajnik, da se ta dunost sastoji u tome da odmah na poetku preda
kljueve parlamenta svom stranakom efu Sanaderu, onda je on zbilja dobar predsjednik Sabora, a kolegica s poetka teksta ljuto
se prevarila boljeg dosad nije bilo.

Jo treba jedino vidjeti zato je ba sada na elo ustanove iznad koje je samo Bog doao ovjek koji tako dobro, tako odlino
obavlja svoju dunost da ve slii na steajnog upravitelja Sabora. To nije naroita mudrost odgonetnuti.
Jasno je, prvo, da HDZ nije navikao vladati s ovoliko tankom veinom u Saboru, toliko tankom da bi, kada bi opozicija bila
ozbiljnija i odgovornija, vlada visila u barem ponekoj raspravi na vane teme, moda ak bila i smijenjena bez izbora. A to se,
naravno, ne smije dopustiti i zato je na elo parlamenta postavljena britva koja e to na vrijeme presjei.
Drugo to britva mora obaviti jo je vanije, jer slijedi zavrnica pregovora s Evropskom Unijom, za koje je ve podue jasno da
hodaju ivicom propasti. Sanader je to ovog tjedna i javno priznao, najavivi prvi put mogunost poputanja Hrvatske, koja izmeu
ZERP-a i EU-a moda ipak nee izabrati jadransku puinu, nego evropski put. Za dosadanja okapanja sa ZERP-om okrivio je
Sloveniju, u emu ima istine, ali ni priblino toliko da se u Saboru ne bi digla galama i trailo odgovornost i s hrvatske strane.
E, tu je Luka Britva da neto takvo u korijenu sasijee, a, mora se priznati, ovjek to radi tako dobro da je milina gledati.
Marinko ULI

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Informbiro

INFORMBIRO
Predrag LUCI
28. veljae, 2008.
SATELIT
Bio jednom jedan ameriki satelit. Netko matovit dao mu je ime US 193 i lansirao ga na nebesa da odozgo pijunira Zemljane.
Satelit je od 14. prosinca 2006. letio i letio, ali nikada nije dosegnuo predvienu visinu. Malo po lansiranju satelitu je otkazao
glavni kompjuter, pa njegov gospodar vie nije mogao kontrolirati to US 193 radi. Gospodar nije mogao oprostiti satelitu njegovu
pokvarenost, pa ga je odluio sruiti raketom. Raketa je ispaljena s amerike krstarice USS Lake Erie prologa etvrtka i, ako je
vjerovati Pentagonu, presrela je satelit na visini od 247 kilometara iznad Pacifika i zveknula o glavinjajui US 193 brzinom od 27
tisua kilometara na sat. Satelit je raznesen na sitne, sitne komade, pa Zemljani vie nemaju razloga strepiti od njegova pada koji se
oekivao poetkom oujka. Takva je, eto, sudbina satelita. Nemaju pravo ni na slobodan pad.
TEST
Protiv surove amerike eutanazije pokvarenog satelita ustali su Rusi i Kinezi. Naravno, ne zato to im je stalo do amerikog
satelita ili zato to bi oni svoje onemoale satelite tretirali humanije od Amerikanaca. Rusi i Kinezi su posumnjali da je Pentagon
pokvareniji od satelita i da pokuava iskoristiti njegov pad za testiranje novoga svemirskog oruja. Zatraili su od Amerikanaca da
podnesu prijavak o detaljima ove ruilake operacije, jer u protivnom nee biti ni mira ni Svemira.

NEZAVISNOST
Ah, ba su aavi ti Zemljani... Premda vide kakva sudbina stie satelite na nebu, dobrovoljno se javljaju da budu sateliti na Zemlji,
pa kad puklo da puklo. Kosovo je, eto, proglasilo nezavisnost od Srbije, koju je de facto ve i imalo, da bi pristalo na zavisnost od
Amerike, za koju mu se inilo da je nema ba dovoljno. Potom je i Srbija upregla sve svoje rodoljubne snage kako bi jo u povoju
zatukla svoju nezavisnost od Kosova i kako bi napokon dobila status ruskoga satelita.
DMITRIJ
Neki Rusi su objeruke prihvatili ono to im se nudi, ali je stisak bio toliko vrst da je umalo dolo do guenja
mezimeta. Prvo je komentator ruske dravne televizije Konstantin Sjemin u nastupu kotunofilije u mikrofon lanuo
da je izdajnika Zorana inia stigao zaslueni metak, a potom se i stalnom ruskom izaslaniku pri NATO-u Dmitriju
Rogozinu omakla prijetnja kako bi Rusija mogla upotrijebiti em grubu em oruanu silu e da bi bila respektirana kao
to zasluuje. Rogozin se ugrizao za jezik i optuio podtajnika State Departmenta Nicholasa Burnsa da je pogreno i
maliciozno interpretirao njegovu izjavu da e "u sluaju da razvoj situacije na Balkanu poe nelegitimnim putem uz
krenje svih odluka i dogovora postignutih u okviru Vijea sigurnosti, to znaiti da emo ivjeti u svijetu gdje ne
vlada meunarodno pravo nego pravo grube sile, ukljuujui i oruanu". Nakon to ni takav prepravljen nije zazvuao nita
miroljubivije ak ni samome sebi, Rogozin je dan-dva poslije eksplicitno kazao kako "Rusija nikada nee vojno
intervenirati na Kosovu".
JURIJ
Dok se Dmitrij Rogozin premiljao kojim bi svojim rijeima povjerovao, oglasio se i ef ruskoga generaltaba Jurij
Balujevski. On je za RIA novosti izjavio sljedee: "Mi ne namjeravamo nikoga napasti, ali je neophodno da svi u
svijetu shvate kako e u obrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta Rusije i njenih saveznika vojna sila biti
upotrijebljena, ukljuujui i upotrebu nuklearnog oruja." Generalu Balujevskom ovo nije prva atomskobombastina izjava, pa se ne treba nadati da e i on poput Rogozina troiti rijei na demantiranje ili na podmetanje svojih rijei
zloestim interpretatorima.
PLIN
U posjet Beogradu su iz Moskve stigli drug Podputin pod kodnim imenom Dmitrij Medvedev i ruski ministar vanjskih poslova
Sergej Lavrov. Govorilo se, naravno, o Kosovu, iako ne onako vatreno i bombastino kako je to oekivala osovina KotunicaKusturica, da bi se na koncu ispostavilo kako Ruse i Srbe vre vee plinovod "Juni tok" negoli optina Zubin Potok. Po svemu
sudei, nee biti novoga Gazimestana, ali zato je tu Gazpromestan.
UPAD
Nije lako satelitom biti, ali ni satelite imati. Dogodi se da jedan satelit ue drugome u polje djelovanja, pa hajde ti to onda
ispravljaj, razdvajaj, primiruj... Turska je vojska pokrenula estoku ofenzivu protiv Kurda na sjeveru Iraka, pa se vlada iz Bagdada
vidno uznemirila. Vritelj dunosti irakoga premijera Barham Saleh je odluno i energino izrazio svoju skromnu nadu da e
Turci im prije okonati svoje operacije na irakom teritoriju i potom biti tako ljubazni da se u miru raziu. Ameriki pak ministar
obrane Robert Gates poruuje Turskoj da upad njezinih askera u bratski i prijateljski Irak smije trajati tjedan ili dva, te da se
nipoto ne bi smio protegnuti na itav mjesec. Savjet, dakle, glasi: rui, pali, ubij, zatri, ali uradi to brzo!
KANDIDAT
Amerikanci su oito svjesni da bi se i zemaljski sateliti mogli ponaati svojeglavo i nekontrolirano kao zlosretni US 193, pa su
tamonji znanstvenici intenzivirali rad na blagovremenom sprjeavanju takvih neeljenih pojava. Ve dogodine bi trebao biti
testiran njihov najnoviji izum koji, vjerujmo im na rije, predstavlja pravo udo satelitske navigacije. Za probno lansiranje izabran
je sadanji ameriki ambasador pri Ujedinjenim narodima Zalmay Khalilzad kojega strunjaci namjeravaju ispaliti u rodni mu
Afganistan, gdje bi se ovaj trebao zadrati barem etiri godine, lebdei u svojstvu predsjednika drave. Eventualna pobjeda
Khalilzada na afganistanskim predsjednikim izborima oznaila bi poetak nove satelitske ere u kojoj bi Amerikanci instalirali
svoje dravljane po predsjednikim palaama zemalja iz kojih su se ovi doselili u Novi Svijet. S vremenom bi se mogla ukinuti
diskriminacijska stavka o mjestu roenja, jer zbog ega bi Amerikanac roen u Clevelandu bio manje poeljan kandidat za
predsjednika Liberije, Iraka ili Hrvatske od nekog dravljanina SAD-a koji se rodio u Monroviji, Basri ili Strizivojni?! Sada je
najvanije da uspije kabulski eksperiment, da se napravi taj prvi korak prema globalnoj ravnotei izmeu SAD-a (Sjedinjenih
Amerikih Drava) i SAD-a (Satelitskih Amerikih Drava), ili ako hoete u originalu izmeu USA (United States of America)
i USA (United Statellites of America).
JANEZ
Umro je Janez Drnovek, dravnik umnogome drugaiji, ljudskiji i prijazniji od veine onih koji se spominju na ovoj stranici.
Drnovekova sahrana nije bila dravnika nego obina ljudska. Od ovjeka koji je, eto, bio i jugoslavenski i slovenski predsjednik,

pjesmom se oprostio Vlado Kreslin: "Vsak si eli, da bi kdaj ustavil as, / da bi poboljal svet, / bi ne prehitro in ne prenaglas
poboal kaken cvet. / Vsak od nas je v odhajanju, v perspektivi smo vsi li, / sonce pa je ob zahajanju, kot mi, majhno kot mi."
SVATA
Svata se jo neto nadogaalo na kugli koja je izbjegla udar satelita... Zakrvili se Hillary Clinton i Barack Obama, pa je iz taba
Big Mame koja se prepala izbornoga poraza lansirana Obamina fotka s turbanom na glavi, e kako bi svakoj krtenoj birakoj dui
bilo jasno da je taj Barack zapravo crni musliman ije je tajno ime Obama bin Laden... Bivi izraelski predsjednik Moshe Katsav
reeni Pr nagodio se sa sudom da ne bude gonjen za dva silovanja, a on je zauzvrat priznao krivnju za neke "blae seksualne
delikte"... Hannes Swoboda estitao Hrvatskoj na odustajanju od gradnje peljekoga mosta, a u Banskim dvorima su se pravili da
su znali da su odustali... Zadovoljstvo da puanstvu obznani kako e se odustati ili od ZERP-a ili od kandidature za EU, Swoboda
je velikoduno prepustio Ivi Sanaderu...
ZORA
Ako vam se pogled zasiti zemaljskih satelita, pa ga dignete prema nebu, sljedeih ete desetak dana moda
uoiti neobinu svjetlost koja se javlja sat-dva uoi izlaska i sat-dva nakon zalaska Sunca. Ta svjetlost se
slubeno naziva zodijakalnom i nema veze sa satelitima. Sve to o toj svjetlosti treba znati i emu se od nje
moemo nadati otkrio je jo davno onaj udesni perzijski pjesnik, matematiar i zvjezdoslov Omar Hajjam. I
nazvao je lanom zorom.
________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

Kolumne (1/4)
Heni ERCEG
GLEDE & UNATO

SLOVO K.
27. veljae, 2008.
Malo nas je, sigurna sam, koji nismo i u najsitnijem nesporazumu s nekim susjedom, ili efom kunog savjeta, kao njegov konani
argument da nam je bolje drati jezik za zubima, uli prijeteu reenicu: "Ja sam branitelj." Nakon toga slijedi povlaenje, ba kao i
u mnogo ozbiljnijim situacijama neke uline svae kada se pametniji, makar bio i u pravu, povlai, uz misao, to ako tip izvadi
pitolj!
Tako se godinama nakon rata ispostavlja da se obini ljudi najvie boje svojih "heroja", onih dakle koji su svima trebali biti uzor, a
ne izvor straha i nelagode, a stvar jo vie komplicira injenica da je naprosto svaki prvi i pol stanovnik ove zemlje po zanimanju
branitelj ili udovica ili invalid rata to ve unaprijed implicira da mu se valja obraati s dunim potovanjem, sklanjati se s puta, ne
parkirati auto na njegovom terenu... Dobar broj njih, od one famozne brojke od skoro pola milijuna vojnika, svakodnevno, pa tako
ve esnaest godina, od ostatka puanstva zahtijeva iskljuivo i u svakoj prilici potovanje i klanjanje, pozivajui se, ne na svoje
znanstvene, radne ili neke druge dosege, nego na diplomu iz PTSP-a, za to dakako svi oni imaju valjane potvrde od psihijatara,
lijenika ope prakse, raznih drugih specijalista.
Svi oni pristojno ive o troku drave zahvaljujui injenici da su im ugaale sve politike strukture, raunajui na izborne glasove
te goleme grupacije stanovnitva. Pa je Jadranka Kosor, majka Terezija svih koji ive na dravnim jaslama, odigrala prevanu ulogu
za svoju stranku, upisujui na ionako enormni spisak imena stalno novih branitelja i invalida, pa je taj dosegao brojku od skoro pola
milijuna, ali gospoa ministrica uporno odbija javnu objavu toga spiska, jerbo da bi to naruilo privatnost dotinih osoba.
A onda je odjednom naruena privatnost brojnih doktora i psihijatara za koje je utvreno da su po cijeni toj i toj ispisivali lane
dijagnoze velikom broju "ratnika", pa su njihova imena lijepo objavljena po novinama, oni uhapeni, ali nije, meutim, navedeno
nijedno ime nekog od lanih invalida rata, mada je istraga ve ustanovila da je od 11.000 nalaza u kojima pie kako osoba ta i ta
boluje od neke teke bolesti, pa joj se shodno veliini mita odobrava ta i ta stopa invaliditeta, njih vie od deset tisua lano.
Unutar te ovee grupe lanih invalida nalazi se i dvadesetak splitskih policajaca koji tako sa struno legitimiranim posttraumatskim
poremeajem hodaju okolo, nose oruje i uvaju zakon i red, primaju plau, a otvoren im je bio i put ka postizanju svih moguih
beneficija, od dionica, carinskih povlastica, mirovina, invalidskih dodataka, stambenih kvadrata, pogodnosti kojima su politiari
godinama i bez prestanka korumpirali tu polumilijunsku glasaku maineriju.
Sada kada je vjetaenjem ve utvreno ak 10.315 lanih nalaza, prepravljenih dijagnoza, od kojih je tisuu posve izmiljeno kako
bi potpuno zdravi ljudi dobili status invalida, nitko se iz HDZa ne oglaava, mada je ba ta stranka od svoga poetka
najodgovornija za sramoenje pravih branitelja gomilanjem tisua i tisua lanih, nego se glupo i demagoki, kako to ve ona zna,
glasnula ministrica branitelja i udovica i obitelji i kiselih paprika, te kazala kako do nje nisu doprle informacije o lanim
dijagnozama i dodala kako nee biti revizije invalida domovinskog rata, jer da bi to "negativno djelovalo na branitelje koji su

istinski bolesni"!!! Sam bog zna to hoe rei ta dama, koja bi, nakon skandala s tolikim lanim dijagnozama, a to je samo vrh
ledenog brijega mnogo ire korupcije na relaciji Ministarstvo branitelja, ambulante i branitelji, u nekoj iole pristojnijoj dravi iz
elementarne pristojnosti podnijela ostavku.
Ali ne i u dravi u kojoj o toj vrsti korupcije ve i ptice na grani sve znaju, kao to se dobro zna emu slue takozvani sudski
vjetaci, sve s reda ugledni psihijatri, zbog ijeg je analitikog pristupa duevnim bolima raznih istaknutih javnih osoba Feral
izdvojio gomilu novca za saniranje duevnih oboljenja, na primjer, general bojniku Tomislavu Merepu, generalu Slavku Bariu,
sutra moda i generalu Glavau. Znaju ljudi to rade jer su se mnogi i sami domogli beneficija temeljem lanih dijagnoza, poput dr.
Borana Ugleia.
Taj e za lovu potpisati sve, pa i stranu, lanu dijagnozu o psihikoj neuravnoteenosti kojom je oslobodio ubojicu Milenka ekia,
devetnaestogodinjeg mladia ubijenog metkom u potiljak u jednom splitskom kafiu. Mladi je naravno bio Srbin, a osloboeni
ubojica vojni policajac, istaknuti "ratnik", dakako i invalid. Hoe li se sada, u euforiji pravednosti i kritika na raun zdravstvenobraniteljske mafije, netko sjetiti da bi taj splitski psihijatar trebao biti tretiran kao suuesnik u zloinu ili e biti da majka muki
ubijenog mladog ekia, koja pravdu za svoga sina eka vie od 15 godina, nije toliko vana da bi se dr. Ugleia moglo ozbiljno
suditi i zbog lanog vjetaenja ubojice, Vinka Budie. Nee, naravno, jer taj je kriminal i mogao cvasti samo pod pokroviteljstvom
dravne administracije, stoga su ti lijenici, medicinske sestre koje su se zadovoljavale sa samo dvadesetak eura mita, tek sitni pri
samom dnu mafijakog lanca iji su inspiratori tamo gore, u vrhovima vlasti. One vlasti koja i danas iz dravnog prorauna isplauje
generalsku mirovinu ratnom zloincu Mirku Norcu, jer mu in generala nikada nije oduzet, ba kao ni optueniku za teke ratne
zloine Branimiru Glavau.
Ni Jadranku Kosor nitko ne poziva na ostavku, makar je njen cinizam prema svima koji nisu branitelji ili udovice, ako takvih uope
ima, jednako enorman kao i dio koji se iz prorauna izdvaja za onu masu koja je toboe sva podjednako branila Hrvatsku. Pa ona
tolerira i ozbiljne propuste koji ukazuju na korupciju predsjednice udruga udovica domovinskog rata, a koja je toliko zauzeta da do
danas nije stigla objasniti i dokumentirati u to je potroen milijun i 300 tisua kuna odobren iz prorauna jo 2006. godine, pa
kosorovski bahato kae ta gospoa kako je i "knjigovotkinja imala nekih problema, pa nije stigla". Prijezirna lakoa ove izjave
najbolje svjedoi o korupciji kao nainu ponaanja onih povlatenih grupacija stanovnitva, kojima je to, meutim, omoguila
upravo stranka na vlasti, iji se svi lanovi, od ministara do kuharica, kite statusom branitelja i uivaju razne povlastice koje iz toga
proizlaze. Najbolji primjerak te kaste je ba Big mama, gospoa Kosor, i sama braniteljica koja je itav rat provela na opasnom
ratitu. Iza uke, veliine mikrofona, u zagrebakom radiju! A mi bi sad da ona objavi Registar branitelja, pa da umremo od smija i
jada kad doemo do slova K.
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Kolumne (2/4)
Marinko ULI
ARITMETIKA POLITIKE

NAPRIJED U PROLOST
27. veljae, 2008.
Implozija, unutranja eksplozija. Vjerojatno je najtonije tako nazvati sadanja zbivanja u Srbiji, s novim
masovnim mitinzima i divljanjem ulinih hordi koje "herojski" pustoe i peljee Beograd i druge gradove,
ne osvrui se na plakate koje je izvisila vlast, ionako sumnjive iskrenosti, da ne "rue svoje". Pa, naravno
da rue svoje kada im je jo jedino to ostalo pri ruci.
Ovi mitinzi razlikuju se od Miloevievih "mitinga istine" u tome to su onda okupljanja u Beogradu
praktiki bila regrutacijska postrojavanja nakon kojih je slijedilo mariranje na druge republike i
pokrajinske centre, gdje su ruena legalna rukovodstva, kao u odlino isplaniranom populistikom desantu na Crnu Goru. I sada se u
Podgorici dogodilo neto povrinski vrlo slino dogaajima otprije dva desetljea, ali ipak sutinski drukije, to se najbolje vidjelo
ako ste tih dana gledali crnogorsku dravnu televiziju.
Dan poslije ona je imala posebnu mozainu emisiju o tome, u kojoj nisu dominirali ni politiari ni brkati panduri, nego sociolozi i
pedagozi. Oni su leerno, s naoalama natuenim na vrh nosa, analizirali zato se prosvjednicima pridruilo tako puno
srednjokolaca, dakle maloljetnika, posebno iz podgorike mainske kole, gdje se dogodio i najozbiljniji incident (paljenje
crnogorske zastave). Odmah se vidjelo da je to neto drugo. Osim u jednome detalju koji bi moda, vidjet emo, mogao biti vraki
indikativnim.
Tko jo pamti neto detaljnije "antibirokratsku revoluciju" u Crnoj Gori, a ovaj novinar pratio je to na licu mjesta, sjetit e se da je
ona buknula u svim tvornicama koje su imale nekakve veze s metalopreraivakom industrijom. Novinari sa strane to su prvi
prokljuvili i pisali su o "metalurkom lancu" miloevievaca, koji se na kraju zbilja smrtonosno omotao oko tadanjeg crnogorskog
rukovodstva. I sada opet mainska kola!! Ponovno su u igri budui metalski radnici, ovaj put jo nabrijaniji i frustriraniji jer se
koluju za zvanje koje je u meuvremenu gotovo sasvim izumrlo.

Dobro, moda je to ipak samo puki sluaj, moda sve to nema veze ak i kada bi se pokazalo da dio aka nasljeuje profesiju svojih
oeva, nekadanjih miloevievskih puntara. Ali, nije pametno ni iskljuiti da se u dijelu srbijanskog rukovodstva iz oaja pokua
oiviti zamrla gnijezda nekadanje "jogurt revolucije", makar za samo novih korak-dva u nita. Ovo bi trebalo imati na umu ve
zbog toga to nitko ne zna to srbijansko dravno rukovodstvo dalje namjerava, a veliko je pitanje zna li to i ono samo.
Onaj famozni akcioni plan srbijanske vlade i dalje je tajan, moda zato to u njemu nieg ozbiljnog i suvislog i nema, a moda ak i
zato, pribojavaju se ve neki u Beogradu, to je njime isplaniran nastavak masovnih ulinih protesta. Ako bi to zbilja bilo tako, jasno
je da bi Srbija ne samo "izgubila i Kosovo i Evropsku Uniju", kako neki sumiraju proteklih nekoliko dana, nego bi izgubila i samu
sebe, jer bi ula u usijanu fazu samoizgaranja koja bi je brzo mogla spepeliti i kao dravu i, to je puno gore, kao drutvo.
Pa ipak, to je neto s ime najozbiljnije treba raunati, a tko misli da je to scenarij Tomislava Nikolia, pada na prvi dojam i
najvjerojatnije grijei. Nikoli ve ima dovoljno snanu stranaku i biraku bazu i nema potrebe da je preesto postrojava i
provjerava joj snagu u ulinim marevima, a osim toga on se ve dulje racionalno izmie od uloge glavnog kolovoe u vrijeme kada
se Srbija rastaje od Kosova. Puno je vie za ulogu predvodnika zainteresiran Vojislav Kotunica, koji jedini u politikom vrhu
nema masovnu podrku u javnosti, nego se odrava samo zahvaljujui ucjenjivakoj koaliciji s Tadiem.
Ovo mu je, dakle, bogomdana prilika da se napokon i on omili Srbima i povede ih, hm... ni on ne zna kamo. Dosad je napravio samo
jedan korak, ali izrazito destruktivan, moda ak i sudski utuiv, kada je izgleda ba on inicirao povlaenja policije uoi napada
maloljetnike rulje na ameriku i hrvatsku ambasadu (Amerikanci su mu zato odmah i zaprijetili da njega i njegovu vladu smatraju
"osobno odgovornima" za nove napade). Usto, oit je i Kotuniin pritisak na Dodika da na kosovski separatizam uzvrati srpskim u
BiH, da dakle postane marioneta Beograda, to ovaj dosad nikada nije bio.
Ali, sve kada bi to i uspjelo, to dalje? U rat? Za to Srbija jednostavno vie nema snage i mogla bi na Kosovo i u susjedstvo inatljivo
izvesti jo moda samo besciljni kaos, koji bi opet drugi prije preivjeli nego ona. Uostalom, uzde vojske dre Tadi i njegov
odabranik general Pono, koji se pravilno izmjenjuju u izjavama da nikakva primjena sile ne dolazi u obzir, to onda i rusko
zveckanje orujem, bez obzira na kasniji demanti, ini operetnom budalatinom, sraunatom oito najvie za vlastite, ruske potrebe.
Ne dolaze u obzir ak ni prvobitno najavljene sankcije protiv Kosova, jer su se same srbijanske vlasti dosjetile da ne moe
nametnuti sankcije jednom dijelu vlastite drave, a iz istog razloga otpada i formalno odcjepljenje sjevernog, srpskog dijela Kosova,
jer bi to praktiki znailo indirektno priznati novu "lanu dravu". Kada se sve zbroji i oduzme, ostaje samo ovaj pritisak na zemlje
koje su priznale, ili se spremaju priznati Kosovo, to dodue jest legitimno, ali jednako osueno na propast, pogotovo nakon rusvaja
koji se dogodio na beogradskim ulicama.
Dodue, taj pritisak zasad daje ploda u ex-yu regiji, gdje nijedna zemlja jo nije priznala Kosovo, to je razumljivo jer u nekima od
njih (Crna Gora, BiH) postoje brojne srpske zajednice koje se tome protive. Ali, to nee dugo ostati jer ima i suprotnih primjera
(Makedonija), s jakom albanskom zajednicom koja vri pritisak u pravcu priznanja. Jedine dvije zemlje koje su osloboene pritisaka
ove vrste, ili su oni puno manji, jesu Hrvatska i Slovenija, no teret njihove odgovornosti nije zbog toga bitno manji, moda je ak i
vei.
Od njih se oekuje da donesu odluku na osnovu sasvim naelnih razloga (iako i one imaju interesa, prvenstveno ekonomskih, da
apotekarski vau odluku), ali daj ti budi pametan i reci koje naelo, koji rezon, ovdje treba primijeniti. Za Srbiju je vjerojatno i bolje
da se sada rastane s Kosovom i prekine dvadesetgodinju agoniju kada je ruila tue granice i zaboravljala da time vie ne zna ni
gdje su njene, a bez toga nijedna zemlja ne moe normalno funkcionirati, a kamoli ozbiljno planirati budunost.
Ali, sve ovo ne znai da sada njoj treba uzvratiti istom mjerom, a oni pametnjakovii u Hrvatskoj koji misle da na Srbiji treba
isprobati isto ono orue koje je ona koristila protiv drugih, najbolji su saveznici, ako hoete i oruari, ulinih bandi iz Beograda (ali i
njihovih BBB-ovskih parnjaka u Zagrebu). Ovdje su se, da budemo do kraja jasni, ukrstila dva legitimna prava, srpsko pravo na
cjelovitu dravu i albansko pravo na vlastitu dravu, i nema nikakvog opravdanja da se jedno od njih sasvim prebrie onim drugim.
A ako je ve dolo do ili-ili situacije, iz nje bi se trebalo izai rezonom to je mogue manje tete.
Zato bi za Hrvatsku (i Sloveniju) bilo najbolje da slijede logiku vlastitog priznanja, to su AVNOJ-evske granice, koje ne mogu
jednom vrijediti, drugi put ne, ili barem logiku vlastitog meunarodnog priznanja, koje se dogodilo tek godinu i pol poslije
uspostave drave i mjesecima nakon formalnog osamostaljenja. Boljeg rjeenja zbilja ne vidimo.
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Kolumne (3/4)
Viktor IVANI
KLIP SLOBODE

VELJKO I ARKO
27. veljae, 2008.

"Tko god dobro poznaje Hedla i poznaje Glavaa, dobro zna da se njih dvoje predobro poznaju da bi mu
ovaj prijetio komadom papira na kojem pie Omerta."
Ova gramatika papazjanija i logika besmislica prema kojoj, dakle, treba "dobro poznavati" i Glavaa i
Hedla da bi se "dobro znalo" kako se oni "predobro poznaju" da bi prvi prijetio drugome bila bi
zavodljivija kada ne bi dolazila od Veljka Miljevia, odvjetnika Branimira Glavaa, i inae uvenog po
tupoj argumentaciji kojom nastoji popravljati javni imid svoga klijenta. Tko god poznaje Miljeviev rad,
dobro zna da on predobro poznaje sutinu takvih nesuvislosti, jer ih kontinuirano proizvodi. Raspolae
brojnim pravno-retorikim orujima, kako se to veli u struci, ali su sva beznadeno tupa.
Elem, logika prema kojoj valja "dobro poznavati" Glavaa i Hedla da bi se "dobro znalo" kako se oni
"predobro poznaju", pa je onda nemogue da Glava prijeti Hedlu (kao to je, recimo, Petra toliko "dobro poznavao" Zagorca da
mu nije mogao oteti sina) savreno je blentava, ali nimalo drugaija od logike koju Miljevi inae obilato koristi u svojim istupima.
Uz jedan mali dodatak.
Dodatak glasi da citiranu izjavu Veljka Miljevia nije izrekao Veljko Miljevi, nego arko Puhovski, Miljeviev prijatelj i
viegodinji suradnik u Hrvatskom helsinkom odboru, obrazlaui u televizijskoj emisiji "Cenzura" zbog ega bi Feral trebao
platiti milijun kuna odtete Miljevievom klijentu Glavau. Zato bi, pak, Puhovski koristio izjavu Veljka Miljevia, premda je
Miljevi nije ni izrekao, tajna je samo za neupuene: tko god dobro poznaje Veljka i arka, dobro zna da se njih dvojica predobro
poznaju da se ne bi uzajamno ispomagali u tekim trenucima. Veljko je svog plaidruga vjerojatno nazvao odmah nakon emisije:
"Odlino si to kazao, arko, bio si tup skoro jednako kvalitetno kao ja." Ovaj je pak sklopio mobitel s izrazom lica koji odaje
iskrenu zabrinutost za sudbinu ovjeanstva: tko god dobro poznaje djelovanje arka Puhovskog, dobro zna da on predobro
poznaje tu vrstu humanistikog spletkarenja.
Donedavni predsjednik Hrvatskog helsinkog odbora skoknuo je dakle u proli petak do Splita, gostovao u emisiji "Cenzura",
objasnio gledateljima zbog ega bi Feral trebao platiti milijun kuna Branimiru Glavau, klijentu njegova prijatelja Veljka
Miljevia (donedavnog potpredsjednika Hrvatskog helsinkog odbora), a zatim se hitro vratio u Zagreb, da bi stigao gostovati u
emisiji "Otvoreno", pa u emisiji "Lica nacije", pa u emisiji "Deset do osam", pa u emisiji "More, ljudi, obale", pa u emisiji "Plodovi
zemlje", pa u emisiji "Nona mora", pa u emisiji "Nona mora zvana Puhovski", pa u izvlaenju sretnih dobitnika Hrvatske lutrije,
pa u reklami za deterdent... Nastup u "Ponosu Ratkajevih" jo je dvojben, ali e zacijelo biti realiziran...
Postavi vodei hrvatski televizijski intelektualac, preuzevi tu asnu dunost od blagozamrlog Slavena Letice, arko Puhovski
ve godinama uspostavlja moan estradni pogon zatite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, s njim samim u glavnoj i jedinoj
ulozi. Osnovano se sumnja da ga televizijski producenti vie i ne zovu telefonom, nego je dovoljno u bilo kojem trenutku otvoriti
vrata studija i Puhovski je ve tu, s izrazom iskrene zabrinutosti za sudbinu ovjeanstva, te arkom eljom da kae togod
kapitalno na temu o kojoj e ga brifirati deurna minkerica, dok mu pudra obraze pred nastup. Na HRT-u ozbiljno razmatraju
prijedlog pristigao iz HHO-a o seriji emisija sueljavanja na razliite aktualne teme, koje bi idealno vodio Mislav Bago, dok bi mu
arko Puhovski sjedio s lijeve i desne strane.
U Splitu, u "Cenzuri", bilo je gotovo dirljivo promatrati kako narcizam rastae zadnje ostatke pameti i zdravoga razuma. Upinjui se
uvjeriti gledatelje kako Feral treba platiti milijun kuna klijentu njegova plaidruga Veljka Miljevia, zbog naslovne stranice s
naslovom "Glavaeve prijetnje" (a tko god "dobro poznaje" Glavaa i Hedla, "dobro zna" da se njih dvojica "predobro poznaju", pa
prema tome Glava nije mogao prijetiti Hedlu), Puhovski je to argumentirao ovako:
"To nisu bile Glavaeve prijetnje. To su bile prijetnje ljudi koji su za Glavaa htjeli neto uiniti. O tome ne moe biti spora. Da je
reeno 'Prijetnje Glavaevog kruga', 'Prijetnje Glavaeve bande', to god hoete, to bi bila druga stvar..."
arko Puhovski dakle "dobro zna" tko je slao prijetee pismo Dragi Hedlu, kao i poiljatelje prijeteih pisama svjedocima na
suenju optueniku za ratne zloine, jer "predobro poznaje" situaciju. Pismotvorci su iz "Glavaeva kruga", odnosno iz "Glavaeve
bande". Zbog ega, meutim, prijetnje koje alje "Glavaeva banda" ne bi bile ujedno i "Glavaeve prijetnje", potpuno je nejasno,
ak logiki besmisleno, ali to je standardna logika Veljka Miljevia, rekosmo, iju izjave iznosi arko Puhovski, premda ih
Miljevi nije ni izrekao. Prema toj logici, Glava nema pojma to radi njegova banda, naprotiv, Glava i njegova banda nemaju
nikakvih spoznaja jedni o drugima i svatko tko insinuira takvo to morat e platiti milijun kuna tete. Samo zato onda tu bandu
Puhovski naziva "Glavaevom bandom"?
Nevano je to je u spornome Feralu objavljen tekst u kojemu se navode sve prijetnje upuene Dragi Hedlu nakon otvaranja
"sluaja Glava", pa i ona to mu je Branimir Glava uputio osobno, poruujui mu da e ga, zbog njegova pisanja o ratnim
zloinima u Osijeku, "pretvoriti u prah i pepeo". arko Puhovski, naime, "dobro zna" da je to la, to jest da Drago Hedl koji o
toj prijetnji osobno svjedoi iri dezinformacije i klevete, iz prostog razloga to Hedl ne moe tako "dobro poznavati" Hedla kao
to ga "dobro poznaje" arko Puhovski. Zbog tog nepoznavanja injenica oko samoga sebe Hedl e, skupa s redakcijom Ferala,
istresti vreu love klijentu gospodina Veljka, arkovoga plaidruga.
U spomenutoj "Cenzuri", arko Puhovski takoer je kategorino ustvrdio pa to jo tri puta zaredom ponovio kako "Drago
Hedl u Osijeku danas nije ugroen". Zato nije ugroen i zato se ne bi osjeao ugroenim ako je ve dobio pismo u kojemu mu se

prijeti smru, s nacrtanom mrtvakom glavom i ukrtenim kostima to arko Puhovski dodatno ne pojanjava, to se razumije
samo po sebi, tj. proizlazi iz njegova "predobrog poznavanja" Hedla, Glavaa i aktualne situacije u Zimbabweu.
Ta pisma s mrtvakim glavama i inae su jedna obina pizdarija. "Ja imam kod kue doslovce punu ladicu takvih prijetnji i nikad mi
nije palo na pamet da to nekome pokaem" kazao je u "Cenzuri", doslovce, ovaj odvani zatitnik ljudskih prava, titan u eteru.
Tako bi se Hedl i "mangupi iz Ferala" trebali valjda osjeati kao zadnje propalice (a da su pikice u odnosu na stamenog
televizijskog intelektualca, to se ionako "dobro zna") ako misle da su ugroeni samo zbog toga to im "Glavaeva banda" prijeti
smru, pa bogme i zasluuju kesnuti pozamanu sumu optueniku za ratne zloine, reenome Glavau, poznatom po tome to nema
nikakve veze s "Glavaevom bandom".
Pitanje zbog ega se arko Puhovski, kada je rije o "sluaju Glava", prikljuio odvjetnikom timu Veljka Miljevia, jednako je
besmisleno postaviti kao i upitati se zato se Veljko Miljevi prikljuio HHO-u arka Puhovskog. Jer to klupko uvezanih interesa
jest jedna zaudno rotirajua injenica, stroj za mljevenje principa. Pa kada Miljevi na suenju Glavau zatrai da se iz sudske
dvorane izbace predstavnici nevladinih organizacija, ukljuujui i promatrae HHO-a, tada Puhovski, kao doivotni lan
rukovodstva HHO-a, nee imati javnih primjedbi na zahtjev svoga plaidruga. Kao da, uostalom, moe postojati ikakav HHO, a
napose "promatra HHO-a", ako se pod tim ne podrazumijeva Puhovski osobno? No, zato e brusiti principijelnost na zatiti ugleda
optuenika za ratne zloine od nasrtaja pomahnitalih novinara iz Ferala.
Napokon, ipak je u igri milijuni kuna. Gazda e zbog pretrpljenih duevnih boli prigrabiti najvei dio, ali valjda e i bandi ostati
neto sitnine. Puhovskog, istinabog, pare ne zanimaju, njega zanima mentalna kontrola, ali novac ne, on je u tom smislu krajnje
jeftin intelektualac: zadovoljit e se mogunou redovitoga pojavljivanja u programu Glavaeve Slavonske televizije. Tek, ovjek
je evidentno odluio kako na planu zatite ljudskih prava vie nee biti samo klaun, nego i egzekutor. Bilo bi mu pametnije da
ostane samo klaun, ali, kao to smo pokazali, pameti tu vie nema ni u natruhama, pamet se isprala kroz reklame za deterdent i
manekensku skrb za sudbinu ugroenog ovjeanstva.
No, to je valjda cijena angairanog narcizma. Moe biti bilo tko, tati tetoina ili zlobna budala, dakle jedan intelektualac sa
irokim dijapazonom interesa, a da sve to bude poniteno u susretu s vlastitim odrazom u televizijskom zrcalu. U onom sveanom
trenutku kada e uprijeti prstom u ekran i kazati: Taj sam! Val zadovoljstva guta sva naela i sve kriterije. Zadovoljstvo je
neizmjerno zato to je svojeruno.
U toj je vrsti ovisnosti arko Puhovski vjerno slijedio svoga klaunskog prethodnika na komandnome mostu HHO-a, Ivana
Zvonimira Priljepka, koji mu je do juer takoer bio plaidrug, a danas je s njim u ratu do istrebljenja. Neki nezainteresirani
promatrai tvrde da bi efikasno izveden zloin egocida odavno bio rijeio probleme kumulirane u Hrvatskom helsinkom odboru.
Ovako, kvalitetni kadrovi od tamo odlaze. Jednog po jednog adoptira ih "Glavaeva banda".
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Kolumne (4/4)
Mile STOJI
CAF NOSTALGIJA

PLAMEN
27. veljae, 2008.
Aleja poslije sveanosti. Prije desetak dana u Sarajevu je upaljen olimpijski plamen, "u znak obiljeavanja 24. godinjice XIV.
Zimskih olimpijskih igara". Grad u kome je i nakon rata kulminiralo svakovrsno nasilje i koji se gui u kaosu i bezakonju sjetio se,
makar obljetnica i ne bila okrugla, svoje bolje prolosti: tono u 15 sati i 44 minute, kada je 1984. godine Sanda Dubravi upalila
olimpijski plamen, sedamnaestogodinja Naida Akamija, klizaica, dobila je ast da uini isto. Ceremonija je protekla otuno, ne
samo zato to se svaka drama ponavlja kao farsa, ve i zbog injenice da je odgoen za tu svrhu planirani rock-koncert, jer je tog
dana u tramvaju usmren neduni srednjokolac. I, umjesto da dobro promisle o svojoj odgovornosti za nasilje i kaos, gradski oci i
(mame) naklapali su neto o olimpizmu i njegovoj svjetlosti.
"Mnogo je veih, mnogoljudnijih, bogatijih gradova u svijetu, ali oni nemaju svoju olimpijadu. Mi se nalazimo u malobrojnom
drutvu odabranih i zbog toga trebamo biti ponosni na tu injenicu", razmetala se gradonaelnica Semiha Borovac, te upozorila
mladu generaciju: "Nikada nemojte zaboraviti da ste vi potomci ljudi koji su dokazali da su sposobni organizirati najznaajniju
sportsku manifestaciju u svijetu." Gradonaelnica, dakako, nije spomenula tko su ti ljudi i kako se oni zovu, jer su imena Branka
Mikulia, Ugljee Uzelca, Mehmeda Husia, Muhameda Abadia i brojnih drugih stvar mrske komunistike prolosti, pa ih nije
uputno spominjati, jer oni, dakako, nisu bili demokrati. Ali to moe, kad su ti staljinisti izgradili kompletnu modernu
infrastrukturu ne samo u gradu, ve i na okolnim planinama.
Kako tad, tako i danas. Olimpijski objekti su ili srueni ili pljakaki prisvojeni, vogoanska zaobilaznica koju su poeli mrski
boljevici stoji zaleena ve etvrt vijeka, demokrati su oglodali sve do kosti, a ovih se dana bore za privatizaciju hidroelektrana,
zadnjeg to je ostalo. Dok svjetske novine na naslovnim stranicama plasiraju dramu kosovske nezavisnosti, dva sarajevska dnevnika
iz dana u dan donose schlagzeilen na teme koliko je ukrao vlasnik Avaza, koliko drpio vlasnik Osloboenja. Graani na to samo

odmahuju rukom. Pokojni Daco Damonja bi rekao "ta e mi pisat' da je pokr'o kad ja znam da je pokr'o!". Na pitanje gdje su
nestali novci od elektroprivrede lokalni patrioti e rei da ti to smeta, a ne smeta ti to to nam Milorad Dodik hoe da otcijepi
Republiku Srpsku.
Tramvajski krug. Svirepo ubojstvo nedunog djeaka u tramvaju, meutim, mene je podsjetilo na dirljivu priu o sarajevskim
tramvajima. Budui da je vozni park sarajevskog gradskog tramvaja gotovo u potpunosti uniten prilikom agresije na grad, nakon
rata su nam prijateljske drave poklonile svoja vozila, neke iz karitativnih pobuda, a neke da se rijee vlastitog uta i otpada. Iako su
prvi tramvaj u Sarajevu koncem devetnaestog stoljea pokrenuli Austrijanci, povijest modernog tramvajskog prometa obiljeili su
"vaingtonci", koje smo takoer dobili na poklon poslije drugog svjetskog rata. Zelena dugaka kola s malim prozorima i velikim
farom gmizala su kroz sarajevsku maglu poput kiklopa, ili kakvih drugih bia iz fantastine zoologije. Na sjeditima su bile
zakvaene pepeljare, koje su sklonjene poetkom sedamdesetih, jer se vozilo ponekad dimilo poput kakve pokretne sunice.
Sredinom sedamdesetih stigla su nova eka vozila, koja su, valjda u skladu s vladajuom ideologijom, bila jarkocrveno obojena, a
konduktere su uskoro zamijenile metalne krabice na poetku i na kraju vozila u koje se ubacivao sitni. Na stanicama je stajalo
obavezno upozorenje: "Krupan novac moete zamijeniti u oblinjoj trafici". Poto taj novi sistem samonaplate nije davao naroita
efekta, u tramvaje su montirani ponitai karata, koji su snanim pritiskom na kartama pravili sistem rupica u obliku tokica na
dominama.
Za vrijeme Olimpijade tramvajske postaje dobile su i prve moderne natpise, koje gradu bijae darovala kompanija Coca Cola, kao
jedan od olimpijskih sponzora. Poetkom opsade tramvaji su bili glavne mete razularenih Karadievih patriota, ali su tramvajdije
nekako pokretale svoje ranjene karabasije, sve dok 14. svibnja 1992. nije pogoena glavna remiza na Alipainu mostu, kojom
prilikom je uniteno preko trideset vozila.
Tramvaji su, inae, povezivali tad "srpsku" Ilidu s "bonjakom" Baarijom, pa su bili, razumljivo, posljednji most koji je valjalo
sruiti. Pripovijeda se da se jedan pijani Karadiev vitez ukrcao na Ilidi i im je sjeo na stolicu vrsto je zaspao. Probudio se usred
Sarajeva sa ajkaom i kokardom i tako pao u zarobljenitvo. Tramvajsko zvonce nije se ulo u opkoljenom gradu sve do travnja
1994. kada je ponovno zazvonilo. Ljudi su vjerovali da e kad prorade tramvaji zavriti i rat. Meutim, i nakon Daytona tramvaji su
i tramvajije bili estom metom razularenih ratnika u sijenju 1996. jedno vozilo pogoeno je granatom iz bacaa, i tom je
prigodom ranjeno vie putnika, a jedan je podlegao.
Nakon rata, tramvajska uprava je propustila ansu da modernizira prugu i nabavi nova vozila ratni upravitelj Jusufrani je, umjesto
da trai pomo za kupnju novih vozila, prihvatio donacije izraubovanih tramvaja, mahom iz eke. Jusufrania su, u meuvremenu,
smijenili radnici, jer je, istodobno dok je naruivao taj donirani kr, sebi uspio sagraditi veleljepnu vilu, vrijednu nekoliko milijuna
eura.
Prole godine u Sarajevo je stiglo dvanaest starih bekih tramvaja, kao novi poklon dunavske metropole. Posljednje insko vozilo,
popularni "Bim", po kome je Be dobio svoj moderni image, provozalo se Bekom trekom u listopadu prole godine, a onda je
pretovareno na put za Sarajevo. Ta vozila, koja su 1959. godine patentirana u tvornicama u Gornjoj Austriji, odsluila su svoje, a
njihovo mjesto zauzela su moderne njemake maine futuristikog izgleda. Ta zamjena poela je koncem milenija i meni, tadanjem
stanovniku grada, zasmetalo je to odlaze stari "Bimovi", iz ijih se drvenih podova osjeao snaan miris kolomasti, a svaki je u
prednjem dijelu imao i kantu s pijeskom i lopatu, za sluaj poara. Takve je Strassenbahne imao samo Be i nitko drugi.
Nisam ni slutio da e ti divni crveni beki tramvaji doputovati za mnom u Sarajevo, kao dobri stari drugovi, vjerni pratioci mojih
uspomena, samoe i oaja.
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Teme (1/13)
PREDSJEDNIK VLADE OBAVLJA POSLJEDNJE RADOVE NA USTOLIENJU SVOGA EGA I KONTROLORSKIH
PORIVA ZA NAJVIE DEMOKRATSKE VRIJEDNOSTI

KOPLJENJE SABORA
Ivica IKI / Suraivao: Igor LASI
27. veljae, 2008.
Sanaderov plan da za aktualnog prijepodneva u Saboru zadnju rije nemaju zastupnici, nego lanovi
Vlade, samo je najnoviji u nizu njegovih autokratskih poteza. Iz HDZ-a je ve poistio sve koji su
dovodili u pitanje njegovu sposobnost i autoritet: toliko je pripitomio stranku da si moe priutiti da u
drugi plan gurne Vladimira eksa. Biva ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarovi
degairana je meu treerazredne jer je odbila prihvatiti premijerov nalog da se ne mijea u kadrovska
pitanja vanjskopolitikom ministarstva, posmjenjivani su efovi Zavoda za statistiku i Zavoda za
zapoljavanje...

Ivo Sanader iri podruje borbe za legalno iivljavanje autokratskih poriva i za uspostavu mehanizama koji e biti kompatibilni
potrebama njegove sujete. Bojinica je opet prebaena u Hrvatski sabor ija veina zduno radi na vlastitoj karikaturalnosti.
Sanaderova namjera, koju nastoje proturiti njegovi parlamentarni izvritelji, jest ovakva: tokom aktualnog saborskog prijepodneva
zadnju rije nee imati zastupnici koji pitaju premijera i ministre, nego e pravo na kratki i, naravno, efektni zavrni komentar
pripasti pripadnicima izvrne vlasti. Zato? Zato to premijer vie ne moe podnijeti da njegovi isprazni odgovori na poslanika
pitanja redovito doivljavaju ismijavanje iz opozicijskih klupa, a on, Sanader, nema pravo na jo jednu priliku za manifestiranje
svog verbalno-eretskog talenta.
Svjesni nebitnost
Zato, pak, saborski zastupnici HDZ-a vatreno sudjeluju u provedi plana koji nije nita drugo doli grubo i dosad nevieno
poniavanje njih samih? Zato to su savreno svjesni vlastite nebitnosti i zato to znaju da njihov posao nije nita drugo nego
opsluivanje vladarskih ambicija boanstva to je providnou sudbine zasjelo na elo njihove partije. Uostalom, HDZ-ove
parlamentarne kabadahije izabrale su taktiku to dugotrajnijih parlamentarnih sjednica, e kako bi bilo to manje aktualnih prijepodneva: tim institutom, naime, zapoinje svako novo parlamentarno zasjedanje. "Sabor je predstavniko tijelo kojemu bi Vlada
trebala polagati raune, a ne obrnuto", kae zamjenica predsjednika SDP-a i potpredsjednica Sabora eljka Antunovi, i nastavlja:
"Rad u parlamentu puno je manje ugroen zloupotrebom poslovnika koji ide u pravcu irenja dijaloga, nego to bi bio njegovim
ograniavanjem ija je funkcija zatita premijera od neugodnih pitanja i kritikih stavova. Temeljna intencija tih prijedloga iskazuje
dodatno nepovjerenje prema zastupnicima, dok se poveavaju ovlasti premijera Sanadera u komunikaciji sa Saborom."
"Ono to je kod HDZ-ovog poslovnikog prijedloga vanije od samih eventualnih uinaka tog prijedloga, jest injenica da je to jo
jedan u nizu pokazatelja da predsjednik HDZ-a, odnosno hrvatski premijer Ivo Sanader, poveava svoju osjetljivost na kritiku koja
dolazi iz parlamentarnih institucija ili iz javnosti. To je znaajno primijetiti, s obzirom na niz sluajeva tako naglaeno osjetljive
njegove komunikacije s medijima i politikim suparnicima u posljednje vrijeme, svakako jo prije izbora", smatra Goran ular sa
zagrebakog Fakulteta politikih znanosti. ularovo zapaanje nije teko ilustrirati konkretnim primjerima. Premijer, primjerice,
odavno nije dao ozbiljniji i iscrpniji intervju koji bi podrazumijevao izravan susret s intervjuistom: u predizbornoj je kampanji
objavljeno nekoliko razgovora s njime, ali svi su uinjeni metodom pisanih pitanja i odgovora, bez mogunosti da novinar naknadno
priupita neto to je logino pitati.
Za ilustriranje Sanaderove bujajue netolerancije prema kritici i svakom obliku ponaanja koji mu se ne uklapa u elje naroito je
pogodan njegov odnos prema efu SDP-a Zoranu Milanoviu. Najprije se posluio jeftinim trikom da izbjegne televizijsko
sueljavanje s predsjednikom najjae konkurentske stranke: pristao je, ali samo pod uvjetom da mu na megdan dou i Milanovi i
tadanji SDP-ov premijerski kandidat Ljubo Juri. Radilo se o efektnoj dosjetki koja, meutim, nije uspjela prikriti strah od
debate. Poslije izbora obruio se na Milanovia zato to je ovaj nastojao okupiti koalicijske partnere za formiranje Vlade. Inzistirao
je na socijaldemokratskom priznavanju poraza, optuivao je Milanovia da se ruga birakoj volji i nikako nije uspijevao obuzdati
izljeve netrpeljivosti spram najozbiljnijeg suparnika.
Na koncu, efu SDP-a zahvaljujui, dodue, i njegovoj kardinalnoj nepromiljenosti oduzeo je mjesto predsjednika Nacionalnog
odbora za EU i dao ga HNS-ovki Vesni Pusi. A samo zato to je nasljednik Ivice Raana pokazao pozitivnu drskost i borbenost
koje dosad nisu bile karakteristike Socijaldemokratske partije.
Tumanovska praksa
"Sanaderova osjetljivost prijeti izlaenjem izvan okvira demokratskih uzusa i moe se povui paralela te politike opasnosti s
praksom Tumanove vlasti, barem na psiholokoj razini, imajui u vidu nekoga tko se osjea s jedne strane sigurno, a s druge se
strane osjea ugroenim od svake vrste kritike i drukijeg miljenja. To izgleda proturjeno, ali upravo iz te proturjenosti proizlazi i
stav koji rezultira prijedlozima kao to je ovaj koji se tie novih pravila u Saboru. Simboliki, to je izraeno u onoj premijerovoj hou da moja bude zadnja", kae profesor ular. Iz ove analize mogao bi se izvui i generalni zakljuak o Sanaderovoj politikoj
linosti: njegovi potezi i javno komuniciranje nisu uvjetovani ideolokim usmjerenjem nego mentalitetom, mentalitetom koji ne trpi
nita osim poniznosti i divljenja. Pogotovo kad je nositelj tog mentaliteta oboruan kancelarskim ovlastima i aparatom to je
zaduen mu servisira sve prohtjeve.
Da je tome tako, izuzev gornjih sekvenci, svjedoi i itava serija reakcija, odluka i institucionaliziranih hirova to su se odigrali u
posljednje etiri godine, i kojih po svemu sudei nee manjkati ni ubudue. Iz HDZ-a je elinom metlom poistio sve koji su
dovodili u pitanje njegovu sposobnost i njegov autoritet: toliko je, i formalno i faktino, pripitomio svoju stranku da si, bez straha od
ikakvih posljedica, moe priutiti da u drugi plan gurne Vladimira eksa, jednog od rijetkih HDZ-ovaca kojima politiko sivilo nije
temeljno obiljeje. Biva ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarovi prola je jo gore. Ona je degairana meu treerazredne zato to je odbila do kraja prihvatiti premijerov nalog da se ne mijea u kadrovska pitanja vanjskopolitikog ministarstva i
da taj posao prepusti Bianci Matkovi, donedavnoj predstojnici Ureda predsjednika Vlade a sadanjoj dravnoj tajnici u MVP-u.

Nekadanja ministrica pravosua Vesna kare-Obolt brzopotezno je smijenjena zbog odbijanja da blagoslovi personalna rjeenja
koja su joj sugerirana, pa zbog nedostatka fleksibilnosti u pogledu potpunog legaliziranja premijerovih stambenih akrobacija na
Pantovaku i zbog uvjerenja da s novinarima moe komunicirati i mimo Sanaderove licence. efovi Zavoda za statistiku i Zavoda
za zapoljavanje posmjenjivani su jo poodavno, jer im se poslovna razmiljanja nisu uklapala u premijerove vizije svijetle brojane
sadanjosti. Predsjedniku Republike Stipi Mesiu zaprijeeno je suavanjem ovlasti u vezi s davanjem mandata za sastav Vlade, jer
se suvie vrsto drao trenutanih ustavnih rjeenja i nije odmah povjerio mandat relativnom izbornom pobjedniku. SDP-ovac
Veljan Radojkovi u Vladinom je saopenju oglaen djelatnikom KOS-a zato to je iznio primjedbe na Sanaderove poslovne
sposobnosti u "Logosu". Marinu Jurjeviu, pak, premijer je odgovarao sotoniziranjem predaka komunista...
Ne treba, takoer, zaboraviti ni injenicu da je na osobnu inicijativu Vladina efa donesena zakonska zabrana prosvjednih okupljanja
na Markovu trgu, te da je upravo on zabranio da se u parlamentu raspravlja o svim temama ije bi detaljno razglabanje naruilo sliku
o samouvjerenom i nepogreivom voi. "injenica je da se u parlamentu - koji je po definiciji govornica sve vie suava sam
prostor govora, a samo zato to se nekome jednostavno ne svia mogunost prigovora. A morali bi nam biti vaniji prigovori iznutra
od onih izvana. Tuno je to se kreemo u tom pravcu. Moda nije toliko supstancijalno tetno, ali je svakako simboliki jako
pogreno", ocjenjuje Ivan Grdei, profesor na Fakultetu politikih znanosti.
tetno uvjerenje
Pored premijerova mentaliteta, koji mu brani suivot s podreenima to imaju imalo kime i sa suparnicima koji pred njim ne drhte
od uzbuenja, jako je pogreno i sutinski tetno Sanaderovo uvjerenje da izborni uspjeh najvie moe zahvaliti tehnici vladanja
koju prakticira ve petu godinu i koja se bazira na dvjema kljunim tokama: hermetikoj zatvorenosti prema javnosti i maksimalnoj
kontroli svih dravnih i stranakih poslova. Prvo se ostvaruje prikrivanjem neugodnih istina, plasiranjem lai u javni optjecaj,
ignoriranjem urnalistikog interesa i centraliziranim odluivanjem o nastupima Vladinih i partijskih funkcionara: dozvole za govor
izdavao je glasnogovornik Ratko Maek, a kau da to ini i danas, premda se formalno bavi privatnim biznisom. Stvar se poneto
zakomplicirala formiranjem ire vladajue koalicije, pa premijer vjerojatno i stoga poduzima aktualne akcije treniranja
autokratinosti.
Drugo dakle, posvemanji nadzor realizira se instaliranjem beznaajnih birokrata na najistaknutije poloaje i paralelnim
postavljanjem ljudi od osobnoga povjerenja na funkcije dravnih tajnika, ministarskih pomonika i ostalih sivih eminencija. Tako
svatko kontrolira svakoga, a sve ih ujedinjuje drhtanje pred nemilosrdnim gazdom tankih ivaca koji je osokoljen jo jednom
izbornom pobjedom naumio svoju aroganciju, samovolju i tatinu nametnuti kao vrhunska demokratska dostignua. Parlamentarni
sustav ovdje se ionako smatra fasadom kojoj je smisao da kamuflira male kune uase.
ODGODA PRIMJENE ZERP-a U IDUIH DVADESETAK DANA
ZERP I EKI
Predsjednik Vlade Sanader ubrzano se primie rjeenju koje su i politiki slijepci vidjeli jo prije dva mjeseca: primjena punog
Zatienog ekoloko-ribolovnog pojasa na zemlje lanice Evropske Unije bit e, naravno, odgoena do hrvatskog ulaska u reenu
asocijaciju, a u Vladinim i provladinim propagandnim laboratorijima traga se za formulom ija bi upotreba, koja e se zbiti u
narednih petnaest-dvadeset dana, rezultirala to manjom premijerovom javnom blamaom. Prigodno e biti zaboravljene
Sanaderove izjave koje su bile napunjene lanom odlunou i nepokolebljivou, te e se, po svemu sudei, primijeniti prokuani
domai recept za ovakve situacije: zauzet e se rtvena poza koja bi u javnosti trebala izazvati ogorenje prema monim i
neprijateljski raspoloenim susjedima, te e se trubiti da se borilo do zadnjeg trena, no nije se moglo vie. Zaboravit e se i injenica
da je uvoenje ZERP-a otpoetka bilo zamiljeno kao izgovor za oekivani zastoj u pristupnim pregovorima: dakle, izgovor, a ne
obrana nacionalnog identiteta, i ne neprovediva zatita ekonomskih resursa na Jadranu.
Slovenski europarlamentarac Jelko Kacin ocijenio je da Sanader teko odustaje od ZERP-a zato to je talac svojih koalicijskih
partnera. Pritom je mislio na Hrvatsku seljaku stranku iji prvaci zaista ne prestaju ustrajavati u krutom doivljaju ribolovne zone,
ali e i oni efikasno prebrisati iz memorije sve to su govorili i to govore o ZERP-u i prihvatiti premijerov novi kurs. Utoliko je
sasvim promaena Kacinova teza o Sanaderovoj talakoj poziciji: Josip Frii i njegovi partijski kompanjoni osjetili su slast
participiranja u vlasti, te ih u konzumaciji zasigurno nee zaustaviti triarije poput principijelnosti i idejnih opredjeljenja. Da su
drali do toga, ne bi ni sklopili koaliciju s HDZ-om.
Frii je, usto, savreno svjestan politike realnosti koja kae da vie, ipak, nema poloaj koji bi mu omoguio ucjenjivanje
Sanadera, jer HNS-u zasigurno ne bi bilo mrsko da u vlasti zamijeni skupe i nefleksibilne seljake.
KOPLJENJE SABORA

________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Teme (2/13)
FERAL ISTRAUJE: KAKO JE I ZATO BRANIMIR GLAVA SAMOG SEBE PREDLOIO U SABORSKI ODBOR ZA
LJUDSKA PRAVA, A ONDA GA, KAD JE PRIHVAEN, CININO ODBIO

OBOR ZA LJUDSKA PRAVA

Drago HEDL
27. veljae, 2008.
Prijedlog o kandidaturi Branimira Glavaa u Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina stigao je 14. veljae na stol
Nevenke Majdeni iz Kluba zastupnika HDSSB-a i to upravo s razbaruenim Glavaevim potpisom, istim onim kojim je 20. veljae
rano izjutra obavijestio Hrvatski sabor da "ne prihvaa nikakve prijedloge navedenog odbora u svezi njegove kandidature", te da
"odbija i kandidaturu koju je navodno naslovni Odbor jednoglasno utvrdio"
Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskog sabora nikada, pa ni 19. veljae 2008., nije donio odluku o izboru
Branimira Glavaa u Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Iako je ta vijest odjeknula u medijima kao svojevrsna
bomba, zgrozivi sve kojima je stalo do ljudskih i manjinskih prava, a u oku i nevjerici ostavila meunarodnu zajednicu, ona se
zapravo nije ni dogodila. Takav zakljuak donijet e svatko tko za 30, 50 ili 100 godina bude kopao po saborskim arhivima, traei
podatke o tome kako je esti saziv parlamenta u finiu ulaska Hrvatske u Europsku Uniju brinuo o ljudskim pravima i pravima
nacionalnih manjina. A isti zakljuak izvui e i danas onaj tko ne vjeruje medijima i sam pokua pronai informaciju na slubenim
web stranicama Hrvatskog sabora, ili pak u slubama parlamenta koje djelovanje i odluke najvieg zakonodavnog tijela u Hrvatskoj
(iznad kojeg je, da podsjetimo, jedino dragi Bog) ine ili bi trebalo da ine javnima.
Usijani telefoni
Naime, iz obrazloenja o Prijedlogu odluke Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove o izboru predsjednika, potpredsjednika i
lanova Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina od 20. veljae ove godine, to je uredno za povijest zavedeno pod
brojem 6521-18-08-07, KLASA: 021-13/08-03/06 nema ni traga injenici da je taj odbor jednoglasno, bez ikakvih primjedbi,
neslaganja ili ne daj boe gnuanja, raspravljao ili ikada izglasao da zastupnik kojemu se sudi za jedno od najteih kaznenih djela
ratni zloin protiv civilnog stanovnitva ide u parlamentarni Odbor za ljudska prava.
U suhoparnom tekstu obrazloenja i dosadnim jezikom kakvim se takvi dokumenti piu, stoji tek da je saborski Odbor za izbor,
imenovanja i upravne poslove "u nastavku 4. sjednice odrane 20. veljae 2008.", raspravljao o prijedlozima za lanove,
potpredsjednika i predsjednika Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, "te je u skladu s lankom 44. stavkom 3.,
lankom 72., lankom 91., podstavkom 1., lankom 118. stavkom 2. i lankom 244. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno
utvrdio Prijedlog odluke s obrazloenjem, koji podnosi Hrvatskom saboru".
A taj jednoglasni prijedlog liste imena izgleda ovako: predsjednik odbora Furio Radin, potpredsjednik
ime Luin, lanovi Ivanka Roksandi, Niko Rebi, Ljubica Lukai, Antun Koruec, Ratko Gajica,
Milorad Pupovac, Zdenka uhlin, Nazif Memedi, Dene oja, emso Tankovi, Vesna kuli, Goran
Heffer i Gordana Sobol. Ni traga dakle podatku da se u tom drutvu, umjesto posljednje na listi,
Gordane Sobol, nalazio i Branimir Glava, ni traga informaciji da je prije "nastavka 4. sjednice odrane
20. veljae", dakle dan ranije, 19. veljae, isti taj saborski Odbor za izbor i imenovanja, glatko, kao podmazan, podigao ruku za
prijedlog Kluba zastupnika HDSSB-a da u Odbor za ljudska prava ue Branimir Glava.
Nigdje ni traga informaciji (a da je iskljuena bilo kakva tehnika pogreka prilikom stavljanja materijala na web stranicu, Feralu su
potvrdili u Internetskoj redakciji Sabora) da je nakon to su tu istu veer poeli usijani telefonski razgovori na najviim politikim
adresama i kad se ta skandalozna vijest ve vrtjela u rotacijama gdje su se tiskala sutranja izdanja novina da je, dakle, predsjednik
Kluba zastupnika HDSSB-a sljedeeg jutra, 20. veljae, prije "nastavka sjednice odrane 20. veljae", Odboru za izbor i imenovanja
poslao dopis, urudbiran pod brojem 6511-1 u kojem se Glava izvlai iz tog neuvenog skandala.
Morbidni, crni vic
Zanimljiva je pritom formulacija kojom se to ini: "Obavjetavamo Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove da saborski
zastupnik Branimir Glava ne prihvaa nikakve prijedloge navedenog odbora u svezi njegove kandidature u radna tijela Hrvatskog
sabora. Dakle, imenovani zastupnik odbija i kandidaturu u Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, koju je navodno
naslovni Odbor [za izbor, imenovanja i upravne poslove] utvrdio na jueranjoj sjednici."
Taj dopis, upuen predsjedniku Sabora Luki Bebiu i "naslovnom Odboru", kao predsjednik Kluba zastupnika HDSSB-a, potpisao
je osobno Branimir Glava. Sve se dogodilo vrlo rano, 20. veljae, jer je dravna novinska agencija Hina vijest objavila ve u 9.55
sati, a ve u 15.27 istoga dana i dodala kako je umjesto Glavaa "koji je povukao kandidaturu", imenovana "SDP-ova zastupnica
Gordana Sobol".

Svega toga, meutim nema u slubenim saborskim papirima, a ono ega u tim papirima nema, slubeno se nije ni dogodilo.
Vratimo se na trenutak pismu kojim je Klub HDSSB-a, s potpisom njegova predsjednika Glavaa, kako to kae Hina, "povukao
kandidaturu". Taj je dopis sroen vrlo inteligentno, ali se iz njega ni na koji nain ne vidi da Glava "povlai kandidaturu". On je
naime "odbija" i "ne prihvaa", to je itekakva razlika. Onaj tko paljivo ita taj dopis, a ne zna kontekst cijele te sramotne prie,
nedvojbeno e izvui zakljuak da je Glavau netko pakirao, pa ga ne bi li se isprdao Saboru, pravnoj dravi, ljudskim pravima i
pravima nacionalnih manjina gurnuo, kao u kakvom morbidnom, crnom vicu, u Odbor za ljudska prava.
Kako je, meutim, uope dolo do predlaganja Glavaa u Odbor za ljudska prava i kako se taj prijedlog uope
naao na sjednici radnog tijela koje je ponovimo: jednoglasno i bez rasprave, na sjednici 19. veljae, dalo
zeleno svjetlo da Glava moe u taj prevani saborski Odbor. A prijedlog je na stol Nevenke Majdeni (HDZ)
stigao iz Kluba zastupnika HDSSB-a i to upravo s razbaruenim Glavaevim potpisom, istim onim kojim je 20.
veljae rano izjutra obavijestio Hrvatski sabor da "ne prihvaa nikakve prijedloge navedenog odbora u svezi
njegove kandidature", te da "odbija i kandidaturu u Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, koji je
navodno [istaknuo D. H.] naslovni Odbor jednoglasno utvrdio" na sjednici 19. veljae.
Ekstremist i etnik
I sam Glava, objanjavajui da odbija kandidaturu, u stilu kako je sroio i dopis, objasnio je novinarima na
koji se nain taj prijedlog naao na dnevnom redu Odbora za izbor i imenovanja, te neizravno dao naslutiti ali
to nigdje nije priznao - da ga je onamo uputio upravo on. "Prijavio sam se za nekoliko Odbora za koje sam ocijenio da bi mogli
najrjee zasjedati jer mi je prioritet suenje i neu imati dovoljno vremena za puni angaman u saborskim odborima. Dodijelili su
mi taj Odbor oito zato jer ga nitko drugi nije htio", rekao je Glava prema Jutarnjem listu, te odbio bilo kakvu mogunost da je
rije o njegovoj provokaciji. "Nisam elio provocirati, jer da jesam, prijavio bih se za najvanije saborske odbore za Ustav ili
pravosue, ili nacionalnu sigurnost." A onda, u skladu sa svojim shvaanjem ljudskih prva i prava nacionalnih manjina, naroito
srpske, dodao: "Zanimljivo je da u taj odbor [za ljudska prava] ne moe ekstremist Glava, a moe etniki funkcionar Gajica."
Feral se 20. veljae ove godine u pisanom obliku obratio nadlenim saborskim slubama da "u skladu sa Zakonom o pravu na
pristup informacijama" dostave na uvid "faksimil dokumenta temeljem kojeg je Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove
Hrvatskog sabora, 19. veljae 2008. odluivao o kandidaturi zastupnika Branimira Glavaa u Odbor za ljudska prava i prava
nacionalnih manjina". Taj je Feralov zahtjev uredno urudbiran, no do vremena pisanja ovog teksta, tjedan dana kasnije, 27. veljae,
preslika tog dokumenta nije nam dostavljena. No, zato je stigao slubeni odgovor da je Glava, doista, sam potpisao prijedlog kojim
eli u Odbor za ljudska prava.
S istim zahtjevom, a o tome neto poslije, Feral se, takoer u pisanom obliku, obratio i Odboru za izbor, imenovanja i upravne
poslove.
"Nisam vidio dokument na temelju kojeg je na Odbor donio odluku o prijedlogu da Glava ue u Odbor za ljudska prava, no
predsjednica Nevenka Majdeni, na sjednici 19. veljae, proitala je da je prijedlog, s Glavaevim potpisom, uputio Klub
zastupnika HDSSB-a", rekao je za Feral u telefonskom razgovoru jedan oporbeni lan tog odbora. "Sama sjednica voena je vrlo
zbrkano i neorganizirano, pa na kraju uope vie nismo znali to, kako i za koga glasamo. Ali sam siguran da je Majdeni, kad je
rije o tom sluaju, proitala kako je prijedlog potpisao predsjednik Kluba HDSSB-a, a to je Branimir Glava."
Tajnice, e-mailovi, sms
Iako Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove ima tajnicu, a predsjednica tog odbora Nevenka Majdeni i svoju osobnu
tajnicu, a svi pak telefonske brojeve, faksove i e-mail adrese, pokazalo se koliko je kompliciran put kroz labirint saborskih hodnika,
ureda, slubi i tajnica, kada se pokuava dobiti odgovor na nekoliko jednostavnih pitanja. Slubeno, onako kako bi se u nekoj
normalnoj zemlji moglo doi do nierangiranih dunosnika za sat-dva vremena, u Hrvatskoj to nije mogue ni nakon nekoliko dana.
Nevenku Majdeni, unato vie telefonskih poziva, ostavljenih poruka i upita elektronskom potom, Feral nije uspio dobiti puna
etiri dana! Tek petog dana, zahvaljujui privatnim vezama koje su nam ustupile broj mobilnog telefona predsjednice Odbora za
izbor i imenovanja, uspjeli smo se uti s Nevenkom Majdeni. Zbunjena pozivom u utorak izjutra, 26.
veljae, a jo vie injenicom da razgovara s novinarom Ferala, Nevenka Majdeni rekla je kako je o
spornom imenovanju Glavaa u Odbor za ljudska prava "ve sve reeno i da se tu nema to dodati". No,
kad smo rekli da ipak postoje pitanja na koja jo nije odgovoreno i da smo ih, na e-mail adresu njenog
odbora poslali 21. veljae, odgovorila je kako nikakva pitanja nije dobila, mada su nam u tehnikom dijelu
saborskih slubi potvrdili da je e-mail stigao.
Negdje iza podneva 26. veljae javila se tajnica Nevenke Majdeni i zamolila da e-mail, koji, kako je
sada rekla, nije primljen, poaljemo na Klub zastupnika HDZ-a, upravo na adresu kamo smo se i prvi put
obratili, elei stupiti u kontakt s Nevenkom Majdeni. No ondje su nas, 21. veljae kad smo dakle u
Klubu zastupnika HDZ-a potraili spomenutu zastupnicu savjetovali da se obratimo njenoj tajnici ili
tajnici njenog odbora. Kako god, u razmijenjenim sms-porukama izmeu Feralovog novinara i predsjednice Odbora za izbor,

imenovanja i upravne poslove, u utorak, 26. veljae, naveer obeano je da e odgovori na pitanja, poslana etiri dana ranije, stii
petoga dana u srijedu 27. veljae. To se doista i dogodilo (vidi okvir).
Koliko god se, meutim, nevieni skandal kojim je Odbor za imenovanja glatko propustio Glavaa u Odbor za ljudska prava,
pokuavao sakriti, pa ak, na izvjestan nain i falsificirati u slubenim papirima Sabora, teta je i to "velika teta" - kako je Feralovu
novinaru u ponedjeljak 25. veljae u Zagrebu rekao jedan visoki dunosnik Europske Unije nedvojbeno napravljena.
Politiki skandal
Da ona nije ispala jo vea i pretvorila se u prvorazredni politiki skandal nezabiljeen u civiliziranom svijetu - da osoba kojoj se
sudi za ratne zloine (protiv pripadnika nacionalne manjine) ulazi u parlamentarni odbor koji brine o ljudskim pravima i pravima
nacionalnih manjina pobrinuo se sam Glava, koji je, dodue cinino obrazloenim uzmakom odbio takvu kandidaturu kad je ona
ve postala gotova stvar.
Nije poznato tko je to Glavau sugerirao (navodno je to uinio njegov odvjetnik Veljko Miljevi), zaprijetio ili ga zamolio da se
povue iz tog cirkusa prije nego on u slubenom obliku doe pred zastupnike, no poznato je da se istu veer, 19. veljae, kada je
odbor na elu s HDZ-ovkom Nevenkom Majdeni i uz svesrdnu podrku saborske oporbe, takav prijedlog izglasao, bili alarmirani
premijer Ivo Sanader, potpredsjednica Vlade ura Adlei i potpredsjednik Sabora Vladimir eks. Je li i netko od njih osobno
nazvao Glavaa, ili je to uinjeno na neki drugi nain, ostat e misterija, kao to je misterija kako je prvotna odluka Odbora za izbor
i imenovanja o imenovanju Glavaa isparila iz slubenih papira Hrvatskog sabora, u kojima o tome, za neku buduu povijest, vie
nema ama ba nikakvog traga.
GLAVA JE PREDLOIO SAM SEBE!
"Potpisnik prijedloga Kluba HDSSB-a, zaprimljenog u Odboru 14. veljae 2008. za izbor lanova radnih tijela Hrvatskoga sabora,
kojim se za lana Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina predlae Branimir Glava je Predsjednik Kluba HDSSB-a
Branimir Glava", stoji u pisanom odgovoru kojeg je nakon viekratnih Feralovih upita potpisala predsjednica Odbora za izbor,
imenovanja i upravne poslove Nevenka Majdeni. Time je potvrena Feralova informacija da je u Odbor za ljudska prava Glava
predloio sam sebe, a sve zavio u formu prijedloga Kluba zastupnika HDSSB-a, iji je predsjednik.
No, u odgovoru na Feralove upite nigdje se ne objanjava kako i zato nema nikakva traga o tome da je Odbor za izbor i
imenovanja Glavaa predloio u Odbor za ljudska prava i da je ta odluka promijenjena tek nakon njegova odustajanja.
Evo to stoji u odgovoru na taj dio Feralova upita: "Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskoga sabora odrao je 4.
sjednicu Odbora 19. veljae 2008. i na navedenoj sjednici utvrdio prijedloge odluka o izboru lanova u pojedina radna tijela
Hrvatskoga sabora.
S obzirom da prijedlozi za izbor zastupnika u pojedina radna tijela iz kvote oporbe nisu bili usuglaeni, na prijedlog lanova Odbora
iz oporbe zatraeno je da se sjednica Odbora nastavi 20. veljae 2008. kako bi se svi prijedlozi usuglasili i kako bi Odbor tako
usuglaene prijedloge odluka mogao uputiti Hrvatskom saboru.
Prijedlog lanova Odbora iz reda oporbe je usvojen, te je Odbor nastavio sjednicu 20. veljae 2008. lanovi Odbora su u tijeku
sjednice upoznati sa dopisom zastupnika Branimira Glavaa od 20. veljae 2008. u kojem obavjetava Odbor da ne prihvaa nikakve
prijedloge u svezi njegove kandidature u radna tijela Hrvatskoga sabora.
Na samoj sjednici usuglaen je prijedlog oporbe da se umjesto predloenog zastupnika iz kvote oporbe predloi zastupnica Gordana
Sobol, te iz tih razloga nije bilo potrebno jednoglasno usvojeni prijedlog odluke dodatno obrazlagati.
Sjednica Odbora bila je javna i nazoilo je oko dvadesetak novinara koji su o tijeku sjednice izvjetavali putem medija, tako da je
sve to se dogaalo na toj sjednici bilo dostupno javnosti.
Osim toga, potrebno je naglasiti da Odbor o tijeku sjednice Odbora sastavlja zapisnik, a utvrene prijedloge odluka u pisanom
obliku upuuje Hrvatskom saboru. Predsjednica Odbora je izvjestiteljica Odbora koja na plenarnoj sjednici usmeno obrazlae
prijedloge odluka, ako na utvrene prijedloge odluka postoje primjedbe. S obzirom da na plenarnoj sjednici nije izreena primjedba
ni na jedan prijedlog odluke koje je Odbor jednoglasno utvrdio na 4. sjednici Odbora odranoj 19. i 20. veljae 2008., nije ih bilo
potrebno dodatno obrazlagati", stoji u odgovoru Nevenke Majdeni, a da se opet nigdje ne kae kako je Glava bio predloen u
Odbor za ljudska prava. Jer da nije, zato bi Saboru i njenom Odboru poslao dopis u kojem odbija takvu kandidaturu.
OBOR ZA LJUDSKA PRAVA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Teme (3/13)
FERAL ISTRAUJE: KAKVI SU IZGLEDI DA MILAN BANDI NA SLJEDEE LOKALNE IZBORE IZIE KAO
NEZAVISNI KANDIDAT?

BANDIEVA OBRATNICA
Ivica IKI
27. veljae, 2008.
Prema kuloarskim priama s Iblerova trga, pokuaj demontae Milana Bandia i njegove interesne mree kulminaciju bi mogao
doivjeti isticanjem Ive Josipovia za SDP-ova gradonaelnikog kandidata u Zagrebu. U tom sluaju, Bandi i njegova druina
morali bi pristupiti alternativnom planu za nastavak autokratske vladavine glavnim gradom, koji ne podrazumijeva nastup pod
socijaldemokratskom egidom. Novca mu nee manjkati, ali nije sve u novcu. On najbolje zna zato mu je svih ovih godina trebalo
SDP-ovo okrilje, premda nije imao puno doticaja s politikom te stranke
Zagrebaki gradonaelnik i ef SDP-ove metropolitanske organizacije Milan Bandi za 1. je oujka zakazao savjetovanje to e
oznaiti poetak priprema za lokalne izbore koji e se zbiti u svibnju 2009. godine: Bandi okuplja ekipu koja bi trebala osmisliti i
provesti plan za nastavak autokratske vladavine glavnim gradom, a ta ekipa i taj plan sa SDP-ovom centralom i predsjednikom
Zoranom Milanoviem imaju veze samo utoliko to e se nesumnjivo baviti i alternativnim izbornim scenarijem koji ne
podrazumijeva nastup Bandia i druine pod socijaldemokratskom egidom. O izgledima za nunost pribjegavanja rezervnoj
soluciji, vie e se, naravno, znati nakon SDP-ove izborne konvencije to je sazvana za 10. svibnja ove godine, iako je upuenijima i
sada jasno da su odnosi Milanovia i Bandia toliko zatrovani netrpeljivou da je miroljubiva koegzistencija prilino nevjerojatna.
Rodijake veze
"Obraunat emo se s nepotizmom i rodijakim vezama unutar vlastitih redova", rijei su koje je Zoran Milanovi, prema
izvjetaju Slobodne Dalmacije, izgovorio na subotnjem susretu sa splitskim SDP-ovcima. Logino je da ta najava nema nikakva
smisla ako se ne odnosi upravo na Zagreb i na Milana Bandia. Logino je, takoer, da citirane rijei predstavljaju, zasad uvijen,
odgovor na ofenzivu koju gradonaelnikovi privrenici ve tri tjedna intenzivno vode protiv partijskog lidera. Dosad su se tako u
esto banalnom i prvoloptakom, te rjee utemeljenom kritiziranju Milanovia izredali Ivica Pani, Pavle Kalini i Slavko
Koji, a ne treba sumnjati da e u sljedea dva mjeseca na red doi i drugi ovisnici o gradonaelniku, kao i SDP-ovi mjesni
zagrebaki aktivisti koje je Bandi zaduio ili koji se tek nadaju uslugama.
"Jasno je da se Bandi ne moe pomiriti s injenicom da je Milanovi ef stranke", kae Feralov izvor iz SDP-a blizak
predsjedniku, "i sigurno je da e uiniti sve, te da e se udruiti s bilo kime kako bi pokuao smijeniti Milanovia ili kako bi u
budue predsjednitvo ulo to vie Milanovievih neistomiljenika. Napali su im su osjetili slabost, a uostalom, napad jedino sad i
ima nekog smisla: osvoji li Milanovi jo jedan predsjedniki mandat, on e preuzeti inicijativu i Bandievoj e grupaciji uvelike
smanjiti prostor unutarstranake autonomije, rovarenja i podzemnih aktivnosti."
"Odraene akcije"
Sigurno je da je socijaldemokratski ef dao solidnoga povoda za kritike: bio se izolirao od stranke;
predizborne i postizborne aktivnosti bile su plod iskljuivo njegovih politiko-propagandnih procjena, te
ideja skupine njegovih mentora i klimoglavaca; nikad nije ozbiljnije pokuao prevladati vlastito pogreno
uvjerenje da su protiv njega svi oni koji nisu bili vatreno uz njega; nije priznao politike pogreke kojih je
i sam duboko svjestan; nije osvijestio svoju nesposobnost da okuplja i motivira ljude koji ne pokazuju
dovoljnu koliinu oduevljenja njegovom linou, pa iz toga onda proizlazi i uvjerenje da je za uspjeh nuno instaliranje "svojih
ljudi" na kljuna mjesta. Sve ovo, meutim, nema gotovo nikakve veze sa zagrebakim erifom i njegovim motivima za atak na
Milanovia.
Bandia i njegovu druinu, koja nema nikakvu idejnu osnovu i povezana je iskljuivo interesima i "odraenim akcijama", uope ne
zanima ni SDP, ni generalna politika te partije, ni to da li je SDP formirao Vladu ili nije: sasvim je, naime, licemjerno da
Milanoviu izostanak izbornog trijumfa danas predbacuju ljudi iz zagrebakog ogranka koji su se prije 25. studenoga 2007.
otvoreno pribojavali SDP-ove pobjede i koji su se trudili da to bezvoljnije sudjeluju u kampanji. Licemjernije i paradoksalnije od
toga bilo bi jedino kad bi ljudi iz gradonaelnikove frakcije efu stranke sad poeli zamjerati aktualni (promaeni) sukob s
Hrvatskom narodnom strankom...
Milana Bandia zanima iskljuivo vlastita nedodirljivost na koju je bio nauio pod Ivicom Raanom. Zanima ga da bude stranka u
stranci, da nikome ne polae raune, da grad i gradski ivot kroji po mjeri svojih vrlo konkretnih interesa koji se skrivaju iza skoro
svih njegovih graevinsko-urbanistikih vizija i zanima ga da javnim novcem kupuje svakoga tko moe pridonijeti odranju
svemoi njega i lojalnih mu odabranika.
Milanovi je serijom vidljivih (protivljenje oko Generalnog urbanistikog plana i izostavljanje Bandievih ljudi s izbornih lista) i
nevidljivih poteza (stavljanje pod nadzor jednog dijela zagrebakog SDP-a) pokazao da nee biti tolerantan poput Raana, a
izostanak te vrste tolerancije direktni je udar na vitalitet organizirane zagrebake grupacije o kojoj govorimo.
Bitka za podrunice
No, Bandiev je problem u tome to na vidiku nema nikoga tko raspolae realnim ansama da na stranakoj konvenciji, koja e

brojati oko dvije tisue delegata, svrgne Milanovia. Isto tako, nisu osobito blistavi ni njegovi, Bandievi, izgledi da bude izabran u
SDP-ovo predsjednitvo u kojemu e biti devet lanova.
U naredna dva mjeseca trajat e, dakle, bitka za pridobivanje podrunica u glavnom gradu, bit e javnog i nejavnog prepucavanja i
bit e Bandieva ufanja da e krkanje unutranjeg nezadovoljstva u SDP-u izroditi dostojna protukandidata Milanoviu. Ako se to
ne dogodi, a zasad se ne vidi kako bi se moglo dogoditi, uslijedit e unato novoj pomirljivosti to se emitira iz predsjednikog
tabora pokuaj demontae Milana Bandia i njegove interesne mree. Prema kuloarskim priama s Iblerova trga, taj bi proces
kulminaciju mogao doivjeti isticanjem Ive Josipovia za SDP-ova gradonaelnikog kandidata u Zagrebu. U tom sluaju, Bandi
bi morao pristupiti alternativnom planu koji smo spomenuli na poetku teksta: novca mu nee manjkati, ali nije sve u novcu. On
najbolje zna zato mu je svih ovih godina trebalo SDP-ovo okrilje, premda nije imao puno doticaja s politikom te stranke.
BANDIEVA OBRATNICA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Teme (4/13)
FERAL OTKRIVA: RASULO U SPLITSKOM BRODOGRADILITU - KVER NEMA DOVOLJNO NOVCA NI DA PLATI
RAUNE SVOJIM DOBAVLJAIMA

KAD NA KVER TONE, TONE

Vladimir MATIJANI
27. veljae, 2008.
Prije nekoliko dana direktor Brodosplitova Proizvodnje poslao je dramatian dopis u kojemu moli jednog od "kverskih" dobavljaa
da snizi cijene, te pie: "suoeni smo s velikim deficitom u naim proraunima, koji je posljedica mnogih problema... i kako bismo se
odrali, prisiljeni smo zatraiti vau pomo". Istodobno, Vladini dunosnici hvale sadanje vodstvo Brodosplita koje, umjesto
propisana etiri lana Uprave ve godinu dana ini samo jedan (!?) lan Domagoj Klari
U etvrtak, 21. veljae, Ivan Gabri, direktor Proizvodnje splitskog brodogradilita, uputio je "kverskim" dobavljaima
alarmantno pismo koje jasno svjedoi o sloenosti Brodosplitovih problema. Pismo je zapravo panina molba dobavljaima da snize
cijene materijala, u njemu doslovno pie: "suoeni smo s velikim deficitom u naim proraunima, koji je
posljedica mnogih problema... i kako bismo se odrali, prisiljeni smo zatraiti vau pomo".
Gabri zatim objanjava da je "ugovorena cijena mnogo vea od naeg izrauna, kao i zbog ogromnih
dodatnih trokova, nismo sigurni da moemo izgraditi i isporuiti brod brodovlasniku... Prisiljeni smo na
ovaj oajniki potez, jer u situaciji u kojoj vi neete biti u mogunosti prihvatiti nau molbu, mi emo
naalost, nakon konzultacija s brodovlasnikom, ponuditi narudbu drugom dobavljau koji je povoljniji.
Jo jednom vas molimo za razumijevanje i to skoriji odgovor", veli Gabri.
tafetno preuzimanje
Nasuprot informacijama koje stiu iz dravne politike i po kojima je stanje u brodogradnji ne ba idealno, ali, u svakom sluaju, "na
putu ozdravljenja" - to je sintagma koju su aktualni vlastodrci tafetno preuzeli jo od biveg sustava citirano pismo ukazuje na
dramatino stanje u Brodosplitu. Takav dojam dodatno podcrtava injenica da "kverska" vrhuka ovih dana ini sve ne bi li izbjegla
obvezu isplaivanja poviice od 13 posto svojim zaposlenicima. Po kolektivnom ugovoru, zaposlenicima pripada poviica u onom
postotku u kojemu je poveana produktivnost. Kako je nakon tehnoloke modernizacije u koju su utroeni deseci milijuna eura,
produktivnost skoila 13,09 posto, uposlenici su se ponadali adekvatnoj poviici, ali ona je izostala. Uprava navodi mogunost
poveanja plae od sedam posto, pa se meu zaposlenima sve ee moe uti rije trajk.
Bilo bi teko tvrditi da je aktualna Uprava Brodosplita najodgovornija za sadanje stanje iz prilino banalnoga razloga: od veljae
prole godine, kada je nakon pokretanja istrage zbog sumnji u nezakonit rad, Vlada pristala smijeniti Gorana Vukasovia, tadanjeg
predsjednika Uprave Brodosplita i njegovu desnu ruku Antu Luetia, Brodosplit vodi Domagoj Klari, koji je ne samo
predsjednik, nego i jedini lan Uprave Brodosplita. Da bi se shvatio znaaj ovoga podatka, treba imati u vidu da u redovitim okolnostima Brodosplit ima etverolanu Upravu, te da je upravo Klari bio jedan od lanova Vukasovieve Uprave. etvrti, Sran
Kova, raziao se od druine nezadovoljan njihovim poslovnim potezima. Dakle, Klari, aktualni ovjek-Uprava, bio je lan iste
one Uprave koja je smijenjena zbog navodnog pranja novca u Brodosplitu, a istraga o tome pokrenuta je tekom mukom, nakon to
se i Interpol zainteresirao za sluaj. Prema dostupnim informacijama, brodogradilite je prvo ugovorilo gradnju etiriju tankera za
njemakog brodara Wessels po cijeni od 51,5 milijuna dolara po brodu, a potom naruitelju vratilo vie od milijun dolara po brodu.
Oajnike molbe
Ni to nije najspektakularnija injenica: ista ta Uprava u kojoj su bili Vukasovi, Lueti i Klari izradila je program restrukturiranja
Brodosplita, program koji je u veljai 2006. godine glatko odbila hrvatska Vlada. Afera Wessels tada se ve vrtjela po medijima, no
Vladi u to vrijeme nije bilo ni na kraj pameti dirati u Upravu. "Vukasovi je kompetentna osoba", javno je tvrdio Damir Polanec,

potpredsjednik Vlade. Sline izjave iz Vladinih krugova ovih dana stiu i o Klariu. A Brodosplit, kako vidimo u uvodu, "oajniki"
moli dobavljae za smanjenje cijene.
Klari je i glavni junak anonimne kaznene prijave podnesene u prosincu prole godine glavnom dravnom odvjetniku i
upanijskom sudu u Splitu. U njoj se Klaria prijavljuje za "lano svjedoenje sudu u Splitu", jer je u aferi Brodosplit dao pisani
iskaz u kojemu tvrdi da nije nanesena teta Brodosplitu. Prijava se poziva na Klariu poznato pismo-ekspertizu Ilje Martinovia,
biveg lana Nadzornog odbora Brodosplita, u kojemu se detaljno navode brojni propusti koje su minulih godina uinile
Brodosplitove uprave pri ugovaranju brodova. Kao to smo opirnije pisali u prolom broju, u srpnju prole godine Martinovi je
pismo poslao Klariu i Branku Vukeliu, predsjedniku Nadzornog odbora Brodosplita, tada ministru gospodarstva, danas ministru
obrane; reakcija je izostala, ali je prije nekoliko dana Vlada predloila djelomine izmjene u sastavu Nadzornog odbora u kojem vie
nema mjesta za Martinovia.
Od 2002. godine, kada je Raanova Vlada sanirala kverske gubitke, najvee dalmatinsko brodogradilite iz godine u godinu
marljivo gomila minuse. Procjenjuje se da dugovi sada iznose barem pola milijardi dolara, bez realnih oekivanja da bi uskoro
mogla biti izmiljena neka magija koja bi ih prebrisala. Unato ve spomenutom poveanju produktivnosti, Brodosplit prema dnu
vue loa politika ugovaranja. Martinovievu pismu se spominje, primjerice, da je Uprava koju je predvodio Vukasoviev
prethodnik Predrag udina, postavljen na elno mjesto Brodosplita u eri SDP-ove dravne vlasti, ugovarala tankere Panamax po
cijeni od 43,65 milijuna dolara po brodu u vrijeme kada su takvi brodovi, ali s manjom nosivou i loijim karakteristikama, u
korejskim brodogradilitima graeni za 62 milijuna dolara po brodu.
Jednostavniji i skuplji
Ovih dana po Brodosplitu se pria da se planira gradnja bulk carrier brodova za domaeg naruitelja. Ovi brodovi, za koje
brodograditelji vele da su razmjerno jednostavni, trebali bi se ugovoriti po cijeni od 54 milijuna dolara po brodu to je oko etiri
milijuna vie od cijene koju je Wessels platio Brodosplitu za znatno sloenije brodove. Usporedbe radi, u jedan bulk se ugradi oko
7500 tona crne metalurgije, a u brodove ugovorene s Wesselsom oko 12.500 tona. Bude li politike volje, istrani e organi morati
utvrditi koliko su istinite prie da neki od elnika Brodosplita namjerno ugovaraju nie cijene kako bi pogodovali brodovlasnicima
koji naknadno na tritu po znatno vioj cijeni preprodaju brodove izgraene u "kveru", a dobit, navodno, dijele s jatacima iz
Brodosplita. Politika e volja, naravno, ponajprije ovisiti o tome koliko su navodni jataci zaista moni.
KAD NA KVER TONE, TONE
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Teme (5/13)
FERAL ISTRAUJE: KRIJE LI SE IZA ZAPOINJANJA PREGOVORA O NOVOM UGOVORU HRVATSKE VLADE I MOLa O UPRAVLJANJU INA-om NASTAVAK PRIVATIZACIJE TE KOMPANIJE?

MOL U KUPUSU?
Vedran MARJANOVI
27. veljae, 2008.
Formalnost iz postojeeg dioniarskog ugovora Republike Hrvatske i MOL-a o INA-i o potrebi redefiniranja prava RH kada njezin
udio padne ispod 50 posto vlasnitva koja je jesenas i zadovoljena - samo je izlika za pokretanje novog vala privatizacije INA-e u
kojem bi drava mogla utriti najmanje tri milijarde kuna. Na to ukazuje sastav Vladina tima za pregovore s MOL-om i potreba
popunjavanja stavke budeta koja se zove privatizacijski prihodi
Maarski poslovni portali izvjesili su nakon frike odluke hrvatske Vlade da zapone pregovore o novom ugovoru s MOL-om o
upravljanju INA-om, najavu kako e jo 14 posto dravnog vlasnitva u INA-i uskoro biti prodano. Tako bi Republika Hrvatska i
MOL tokom ove godine potpuno zamijenili uloge koje su poeli igrati u vlasnikoj strukturi INA-e u studenome 2003.; sad bi
drava imala 25 posto plus jednu dionicu INA-e, a MOL bi bio preteiti vlasnik najvee hrvatske
kompanije. U hrvatskoj Vladi otpoinjanje novih pregovara s MOL-om nijednom rijeju nisu doveli u
vezu sa nastavkom rasprodaje INA-e, gurajui u prvi plan formalne razloge za novi ugovor s Maarima,
no sastav dravnog pregovarakog tima koji e se sueliti MOL-ovom menadmentu ne ostavlja sumnje
kako e upravo prodaja biti glavna tema zapoetih razgovora. Na to ukazuju i neki drugi pokazatelji,
poput Vladine potrebe da u ovoj godini odnekud iznae tri do etiri milijarde kuna proraunskih prihoda
od privatizacije.
U vaeem dioniarskom ugovoru drave i MOL-a o INA-i pie kako je potrebno pristupiti sklapanju
novog ugovora kada dravno vlasnitvo u INA-i padne ispod 50 posto kapitala, to se jesenas i dogodilo
budui da je drava prodala sedam posto kapitala kompanije njezinim bivim i sadanjim zaposlenicima. Prethodno je svoj paket od
sedamnaest posto vlasnitva naplatila u javnoj ponudi dionica INA-e, a daljnjih sedam posto prepustila Fondu hrvatskih branitelja.
Pravo na izvore

Tako se u nekoliko godina dvotreinsko vlasnitvo drave u INA-i svelo na 44,85 posto, no to nije omelo Vladine dunosnike
(premijer Ivo Sanader, potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polanec) da razglase kako e u novom dioniarskom
ugovoru s MOL-om, drava s manje dionica pokuati ostvariti vie upravljakih prava i bolje zatititi nacionalni interes u INA-i,
nego to je to sluaj sada!?
"Teko mi je procijeniti to Vlada podrazumijeva jaanjem nacionalnog interesa u INA-i", komentira za Feral strunjak za naftni
biznis s dugogodinjim upravljakim iskustvom u INA-i Igor Dekani, sugerirajui Banskim dvorima:
"Ono to bi u ovoj situaciji Vladi bilo pametno razmotriti, a to je moda prije est godina, kada je MOL ulazio u INA-u bila
sporedna tema pregovora, jest status nalazita nafte iji je koncesionar INA. Rije je o nalazitima koje nazivamo starima i
iscrpljenima, mada ona, s obzirom na razvoj tehnologije, ne moraju biti iscrpljena i mogu, meu ostalim, biti osnova stratekih
zaliha nafte ove drave. Ne znam vodi li netko u Vladi o tome rauna."
Dekani ne iskljuuje mogunost da e Vlada i MOL razmatrati iskljuivo ili preteno vlasnika pitanja u INA-i, s dodacima koji bi
se, kae na sugovornik, odnosili na promjene u upravljanju poduzeem. Podsjea kako je lani MOL poduzeo velike financijske
rtve da bi se obranio od tzv. neprijateljskog preuzimanja od strane austrijskog OMV-a.
"MOL je lani s dvije milijarde eura kupio na tritu vlastite dionice i pretvarao ih u trezorske dionice kako bi se
obranio od OMV-a. Nije sporno da postoji interes OMV-a i za INA-u, to bi, u nekom slijedu dogaaja, moglo
zahtijevati i to da se INA brani od neprijateljskog preuzimanja", tumai Igor Dekani.
Zbunjuje inicijativa Vlade za promjenom postojeih odnosa s MOL-om. Nije li loginije da su preinake
zatraili Maari, budui da je iz njihove perspektive vlasniki udio drave nerazmjeran rasporedu snaga u
Upravi i Nadzornom odboru? Takav zahtjev, dodue, ve neko vrijeme dolazi od strane malih dioniara INA-e
(kontroliraju blizu 30 posto dionica tvrtke), ali njih nitko ni o emu ne konzultira.
Tisue vlasnika
Formalnost iz postojeeg dioniarskog ugovora o potrebi redefiniranja prava RH kada njezin udio padne ispod 50 posto vlasnitva
samo je izlika za pokretanja novog vala privatizacije INA-e u kojem bi drava mogla utriti najmanje tri milijarde kuna, ako je
zaista u pitanju stavljanje na bubanj etrnaest posto sadanjeg dravnog paketa u INA-i. Pored toga, ovakvim nainom zapoinjanja
novog sporazuma s Maarima, Vlada emitira stav kako za nju INA i dalje ima samo dva vlasnika, a ne njih sedamdesetak tisua. Iz
javne ponude INA-e proizalo je blizu 47 tisua, a iz podjele vlasnikih papira bivim i sadanjim radnicima jo 29 tisua dioniara
INA-e.
Odgovor na pitanje koliko je sudionika javne ponude prodalo svoje dionice na burzi i tako okrupnilo neije portfelje, moe dati
samo knjiga dioniara INA-e, iji se sadraj ne daje na uvid ak ni Udruzi malih dioniara te kompanije koju vodi Mirko Ferkovi
iz Zagreba.
"INA malim dioniarima uskrauje pravo na pristup knjizi dioniara koje im pripada prema Zakonu o tritu vrijednosnim papirima
i pripadajuem miljenju Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Tako se onemoguava udruivanje malih dioniara radi
zatite njihovih prava", ali se Ferkovi u izjavi za Feral, potvrujui kako bi se novim dioniarskim ugovorom Vlade i MOL-a
takoer mogla otetiti prava malih dioniara INA-e. Kako bi se to sprijeilo, otkrio nam je Ferkovi, mali dioniari zatraili su od
Damira Polaneca da se njihov predstavnik ukljui u pregovore Vlade i Maara, ali Polanec, kae, nikada nije odgovorio na taj
zahtjev.
Osim Polaneca sa MOL-om e za raun drave pregovarati ministar financija Ivan uker, dravni tajnik u Sredinjem dravnom
uredu za e-Hrvatsku Igor Lui, predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Vedran Duvnjak i dravni tajnik u Ministarstvu
pravosua Draen Bonjakovi. Teko da itko od nabrojanih ima ideju o zatiti naftnih potencijala drave o kojoj za Feral govori
Igor Dekani, a oevidno je i to da bi se u Vladinom pregovarakom timu prije naao portir u nekom od ministarstava nego
predstavnik malih dioniara. Zato je tome tako nazire se iz jo jedne opaske Mirka Ferkovia.
"Drava nije odgovoran vlasnik INA-e, to cijenu dionice INA-e ini jeftinijom i pogodnijom za kupnju od strane MOL-a", ocjena
je predsjednika Udruge malih dioniara INA-e, kojoj u prilog ide i ukazivanje Igora Dekania na neloginost da burzovna cijena
INA-e pada unato objavljenim dobrim poslovnim rezultatima tvrtke.
MOL u procijepu
Za 2. travnja ove godine zakazana je Skuptina dioniara INA-e, zacijelo e opet biti prireena u sportskoj
dvorani kapaciteta desetak tisua mjesta i vie priliiti sajamskom muvanju (to bi se izbjeglo kada bi
tisue sitnih dioniara predstavljale udruge) nego ozbiljnom poslovnom dogaaju. Na takvom mjestu nee
se moi rasvijetliti namjere drave i MOL-a, ali i drugi parametri poslovanja tvrtke, poput cijena njezinih
usluga. Mirko Ferkovi podsjea kako svaki dioniar moe tuiti upravu poduzea kojeg je suvlasnik,
ako procijeni da menadment vodi lou poslovnu politiku. Za Ferkovia je problematina i pozicija

MOL-a.
"Nakon to je kupio 'Tifon', MOL konkurira na tritu samoj INA-i. To trai reakciju, odnosno podrku drave INA-i", poruuje
Ferkovi.
Izvjesno je da e predstojea Skuptina dioniara INA-e imati na raspolaganju mandat postojeeg Nadzornog odbora kompanije
predvoenog ministrom ukerom i liderom jedne od brojnih dragovoljakih udruga urom Deakom. Deak u NO INA-e zastupa
Fond hrvatskih branitelja, iji dioniari ne smiju prodavati svoje udjele do travnja tekue godine. Dva mjeseca kasnije istjee i
moratorij na prodaju radnikih paketa dionica INA-e, to znai da bi se sredinom ove godine ovei broj INA-inih dionica mogao
nai na tritu s neizvjesnim uinkom na njihovu cijenu, ali i vlasnike odnose u kompaniji. Zato e se pregovori Vladina
Povjerenstva koje vodi Damir Polanec i MOL-a vrtjeti oko toga koji je oekivani rast vrijednosti dionica INA-e, ili tzv. premija
na, uzmimo, ovotjednu cijenu od 2320 kuna. U tako postavljenim odnosima nema mjesta za dravnu strategiju ouvanja nekog
obima energetske neovisnosti Hrvatske, odnosno referiranja na, primjerice, sijeanjski ulaz Rusije u energetski sistem istoka Europe
kroz izgradnju plinovoda Juni tok, sa pripadajuim aranmanima u naftnoj industriji. To e, ako MOL kupi ostatak INA-e, postati
briga Maara.
MOL U KUPUSU?
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Teme (6/13)
FERAL OTKRIVA NA KOLOEPU JO JEDNU PRIVATIZACIJSKU PREVARU NA KOJU NE REAGIRA HRVATSKA
VLADA

OTOK ZNANJA S NEKRETNINAMA

Luko BRAILO
27. veljae, 2008.
Za kupca Hotela Koloep prije dvije i pol godine izabrana je neprofitna organizacija Otok znanja i to izmeu 14 ponuda, meu
kojima je bilo i zvunih domaih imena (Goran trok, Emill Tedeschi...). Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP)
najboljom je ocijenio ponudu Otoka znanja koji je za 89 posto dionica hotelskog poduzea na otoku
Koloepu, nedaleko Dubrovnika, ponudio 22,2 milijuna kuna uz obvezu daljnjih 201 milijun kuna
ulaganja u pet godina
Kada je prije dvije i pol godine u izboru za kupnju Hotela Koloep odabrana neprofitna organizacija Otok
znanja, govorilo se i pisalo kako je tim potezom otvorena nova privatizacijska stranica u Hrvatskoj.
Izmeu 14 pristiglih ponuda, meu kojima je bilo i zvunih domaih imena (Goran trok, Emil
Tedeschi...), Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) najboljom je ocijenio ponudu Otoka
znanja koji je za 89 posto dionica hotelskog poduzea na otoku Koloepu, nedaleko Dubrovnika, ponudio 22,2 milijuna kuna uz
obvezu daljnjih 201 milijun kuna ulaganja u pet godina.
Osnivai Otoka znanja bili su mladi hrvatski poduzetnici eljko Markota (Markotel), Sinia Grgi (Zavod za poslovna
istraivanja) i Davor Lauc (Nacionalni rodoslovni centar) koji su osmislili program obnove postojeih hotelskih kapaciteta na
Koloepu kako bi se na tom slabo naseljenom otoku stvorio svojevrsni meunarodni obrazovni kampus gdje bi se tijekom cijele
godine dolazilo stjecati najrazliitije vrste znanja i strunog usavravanja.
Raskol zbog tete
Otoni hotelski kompleks se, inae, sastoji od osam vila i prateih objekata, smjetenih uz pjeanu plau u uvali Donje elo, sa 151
sobom, i spada meu rijetke nedirnute lokacije na jugu Hrvatske, ali i na cijelom Jadranu. Osnivai Otoka znanja i ravnatelj
istoimene ustanove Domagoj Rai sa zagrebakog Ekonomskog fakulteta obeavali su stvaranje svojevrsnog utoita za
znanstvenike i strunjake za kreativni rad, gostima bi se nudila kombinacija odmora i obrazovanja, suvremena tehnologija bi
omoguavala sve potrebne uvjete za rad unato izoliranosti Koloepa, kroz takvu instituciju bi se razvio i sam otok, podrka
znanstvenog miljea, sveuiline zajednice, poduzetnika i banaka je gotovo neupitna, oekuju se donacije pojedinaca i tvrtki te
fondova Europske Unije...
"Mnogo je ljudi spremno sudjelovati u projektu koji bi se, to se financijske strane tie, odravao reinvesticijama. Ustanova bi
ostvarivala prihode kroz programe, a budui da je neprofitna taj bi prihod reinvestirala. Upravo u tome je paradoks zbog kojega se kod
nekih ljudi javlja nevjerica", isticao je u jesen 2005. godine Rai, uvjeren da nee biti problem mobilizirati ljudsku i financijsku
podrku projektu koji bi donio korist otoku. Usput, od najavljenih 200 milijuna ulaganja u protekle dvije godine na Koloepu je
investirano svega 20-ak milijuna kuna, uglavnom u poboljanje aktualne turistike ponude koja dosee tek tri hotelske zvjezdice.
Umjesto ostvarivanja buno najavljivanih planova, raznoraznih informatikih olimpijada, seminara, radionica itd. poetak 2008.
godine donio je, meutim, sukob meu osnivaima Otoka znanja. Naime, proteklih se dana vlasnik Markotela eljko Markota

obratio javnosti najavivi povlaenje iz projekta Otoka znanja zagovarajui povratak Hotela Koloep u dravno vlasnitvo. On
smatra da Otok znanja ne ispunjava obveze iz kupoprodajnog ugovora s HFP-om kojim su predviena ulaganja via od 200 milijuna
kuna kroz pet godina te pretvaranje Koloepa u znanstveno-obrazovno sredite. "Naalost, slijedom nesretnih, nespretnih i moda
nekih drugih okolnosti potpuno evidentno ne moemo provesti program niti ja mogu vie sprijeiti nastanak tete Otoku, Gradu
Dubrovniku, Hrvatskoj i na kraju vlastitom ugledu", istaknuo je Markota potvrdivi tako ukanja da je meu osnivaima dolo do
razlaza.
Spor na sudu
Tzv. nesuglasice meu njima potvrdili su i Sinia Grgi i Davor Lauc istiui i "odreen stupanj neizvrenja meusobnih obveza
jednog od osnivaa u smislu ispunjavanja poslovnog plana i misije ustanove". Izravno aludirajui na Markotu, Grgi i Lauc
navode kako je do toga dolo zbog "okolnosti iz poslovanja jednog osnivaa koje nisu izravno vezane uz poslovanje ustanove".
Gdje je puklo meu doskoranjim partnerima? Ne ulazei u nespretne, nesretne i sline okolnosti, s jedne, te odreeni stupanj
neizvrenja meusobnih obveza, s druge strane, injenica je da je Zemljinoknjinom odjelu Opinskog suda u Dubrovniku 7.
veljae ove godine direktorica Hotela Koloep Mare Musladin podnijela dva prijedloga za tzv. zabiljebu prvenstvenog reda za
otuenje ili osnivanje zalonog prava, odnosno za fiducijarni prijenos prava vlasnitva na svim nekretninama te tvrtke u ukupnoj
vrijednosti od 6 milijuna eura.
Iz tih podnesaka, s kojima Markota nije bio upuen, mogue je izvlaiti razne zakljuke. Meu ostalim, da su tim potezom Lauc i
Grgi imali namjeru osnovati tree drutvo koje e pozajmiti odreena novana sredstva, a zauzvrat e postati fiducijarni vlasnici
svih nekretnina kojima sada raspolau Hoteli Koloep. Pokuali smo s njima razgovarati, ali se do zakljuenja ovog broja FT-a nisu
odazivali. No, u nedjeljnom Jutarnjem listu su opovrgnuli glasine o prodaji Otoka znanja, odnosno nekretnina Hotela Koloep, te
dodali kako e "spor s treim suosnivaem Markotom rijeiti na sudu".
- Nikako nije rije o prodaji nekretnina, nego o normalnom zajmu koji je pokriven zalogom u vrijednosti kredita - istaknuo je Sinia
Grgi u JL-u, govorei o zajmu od 1,1 milijun eura koji je osigurala tvrtka "Chadelus", inozemnog financijaa Arthura Gughesa.
Za razliku od Grgia i Lauca jo uvijek aktualni zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Hoteli Koloep eljko Markota za
Feral kae kako ima indicija da su vrijedne koloepske nekretnine prodane. "Ne elim biti plat za bilo ije dvojbene postupke",
istie Markota, dodajui da mu doskoranji partneri uskrauju bitne informacije o poslu s tvrtkom "Chadelus". "Tekst ugovora s
tom tvrtkom i njezinim vlasnikom Arthurom Hughesom nisam dobio na uvid, a poslove s 15 posto kamata smatram zelenakim i
sumnjivim, i u tome sigurno ne elim sudjelovati. Traio sam i da mi partneri predstave tog gospodina, ali oni to nisu htjeli. Budui
da sam u projekt na Koloepu uloio dosta i vlastitog znanja, referenci moje tvrtke i vlastitog novca te preuzeo odreene obveze, ne
elim vie biti unutra. Program Otoka znanja je izvediv jedino ako se investira, ali ne ako se prodaju nekretnine na Koloepu",
odluan je Markota naglaavajui kako mirno eka postupak koji su najavili Grgi i Lauc.
Tako e se doskoranji partneri u projektu Otoka znanja nai pred sudom koji e se morati pozabaviti i spornom tvrtkom
"Chadelus". Ona je, inae, osnovana 5. studenoga prole godine u Splitu, a sjedite joj je u Tostojevoj ulici 35/A. "Chadelus" d.o.o.
je registrirana za kupnju i prodaju robe, trgovako posredovanje na domaem i inozemnom tritu, zastupanje stranih tvrtki, izradu
nacrta (projektiranja) zgrada, nadzor nad gradnjom, savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem, pripremanje hrane i pruanje
usluga prehrane, te razne turistike usluge, a utemeljena je s osnivakim kapitalom od 20.000 kuna.
Izgleda da joj poslovi dobro idu kad je u mogunosti dati kredit od 1,1 milijun eura koloepskom hotelskom poduzeu. Njezin
direktor je, kau dobro upueni, Britanac Arthur Mcquade Hughes s hrvatskom osobnom iskaznicom broj 102782790 koju mu je
izdala Policijska postaja u Omiu. Hughesova adresa je Tugare bb, iz ega bi se dalo zakljuiti kako dotini gospodin splitsku vrevu
u Tolstojevoj ulici rado mijenja za mir i izolaciju koju donosi spomenuto ivopisno selo u omikom zaleu. Vjerojatno mu je takav
ambijent potreban kako bi mogao obavljati unosne poslove s nekretninama u Hrvatskoj, vicarskoj, Madagaskaru...
Preprodaja osam vila
Inae, u dubrovakom Trgovakom sudu s adrese Donje elo bb, gdje je i sjedite Hotela Koloep, pokrenut je postupak osnivanja
nove tvrtke iji je naziv Otok znanja turizam. Nakon njezina utemeljenja vjerojatno e se znati s kolikim temeljnim kapitalom
raspolae, i kakav e biti status imovine Hotela Koloep koji na otoku raspolae s oko 25.000 metara etvornih iznimno vrijednog
zemljita i zgrada, odnosno osam vila ija se pojedinana vrijednost procjenjuje od 500 tisua pa do ak 2 milijuna eura.
Tako vrijedna imovina i neispunjavanje preuzetih obveza prema hrvatskoj dravi neizbjeno donosi i pitanje hoe li se projekt
Otok znanja pretvoriti u novu otunu hrvatsku privatizacijsku priu koju zasad stoiki promatraju Vlada RH, HFP, Ministarstvo
znanosti i obrazovanja, Grad Dubrovnik... i drugi koji su dali ogromnu potporu "stvaranju cjelogodinjeg meunarodnog
obrazovnog kampusa u koji bi se dolazilo stjecati najrazliitije vrste znanja". Meu ostalim, i za elegantnu preprodaju dravnih
nekretnina pod krinkom neprofitne ustanove?
OTOK ZNANJA S NEKRETNINAMA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Teme (7/13)

FERAL ISTRAUJE KAKO SU OBAVEZNI MIROVINSKI FONDOVI ISPALI KRIVCI ZA PAD VRIJEDNOSTI
ZAGREBAKE BURZE I DONEDAVNIH "ZLATNIH KOKA" MEU HRVATSKIM VRIJEDNOSNICAMA

MIROVINSKI POTRES
Vedran MARJANOVI
27. veljae, 2008.
Ono to su OMF-ovi radili proteklih tjedana na burzi tie se novog zakonskog okvira u kojem se kreu od sredine prosinca prole
godine - omogueno im je da vie svojih sredstava investiraju u prvu kotaciju Zagrebake burze, nego to su to mogli initi proteklih
godina. Zato su OMF-ovi, kako bi mogli investirati po novim pravilima, povukli jedan dio svojih ulaganja (spominje se milijardu i
600 milijuna kuna) iz otvorenih investicijskih fondova, poznatih po visokim prinosima za svoje dioniare, ali i veim rizicima
poslovanja
Predsjednik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Samodol sazvao je u etvrtak, 21. veljae vrh fondovske
industrije kako bi mu prenio svoje vienje uzroka aktualnog sunovrata domaeg trita dionicama. Financijskim i medijskim
kuloarima kola vie verzija naglasaka sa sastanka u HANFA-i s kojeg nije bilo slubenih obraanja javnosti, no sve se mogu svesti
na zajedniki nazivnik da je Samodol ukazao na operacije obaveznih mirovinskih fondova na Zagrebakoj burzi kao na glavni
povod padu vrijednosti najtraenijih hrvatskih dionica.
Samodolova ocjena nije nimalo usamljena meu sudionicima i promatraima financijskog trita, ali dobiva na teini jer dolazi od
strane dravnog inovnika, kojem bi moralo biti poznato da su obavezni mirovinski fondovi naprosto natjerani u pekulantske igre
na burzi zbog ukupnog okruenja u koje ih je doveo zastoj mirovinske reforme.
Prijetnje i licence
Utoliko je jo tee shvatiti da je Ante Samodol, kako piu neki dnevni listovi, prolog etvrtka ak zaprijetio oduzimanjem licenci
menaderima koji upravljaju sa etiri obavezna mirovinska fonda. Feralovi izvori iz fondovske industrije dobro upoznati sa
sadrinom spornog sastanka, spremni su, zatieni anonimnou, potvrditi kako je HANFA okrivila OMF-ove za pad indeksa
Zagrebake burze, ali ne i prijetnju oduzimanjem licenci.
"Nije se ilo tako daleko od strane HANFE, mirovinskim fondovima jednostavno je prigovoreno da su pourili s izvlaenjem svojih
sredstava iz otvorenih investicijskih fondova i da im je u interesu niska cijena vrijednosti pojedinih dionica", poruuju nai izvori,
sugerirajui kako je pria o oduzimanju licenci vjerojatno plod nekih ranijih Samodolovih postupaka prema pojedinim pripadnicima
financijskog trita.
Budui da raspolau s velikim platenim mogunostima koje stalno rastu jer im uplate svih zaposlenih u
dravi za drugi stup mirovinskog sustava redovito stiu svakog mjeseca, etiri obavezna mirovinska fonda
(Privredna banka Zagreb&Croatia Osiguranje, AZ Fond, Raiffeisen, Erste Plavi) mogu upravljati
burzovnim dogaanjima u mjeri koja nije zanemariva, ali se zacijelo i precjenjuje.
U svakom sluaju, ono to su OMF-ovi radili proteklih tjedana na burzi tie se novog zakonskog okvira u
kojem se kreu od sredine prosinca prole godine - omogueno im je da vie svojih sredstava investiraju u
prvu kotaciju Zagrebake burze, nego to su to mogli initi proteklih godina. Zato su OMF-ovi, kako bi mogli investirati po novim
pravilima, povukli jedan dio svojih ulaganja (spominje se milijardu i 600 milijuna kuna) iz otvorenih investicijskih fondova,
poznatih po visokim prinosima za svoje dioniare, ali i veim rizicima poslovanja. Oko toga da li je do povlaenja "mirovinskih
uloga" iz investicijskih fondova trebalo doi, miljenja se razilaze, ali je sigurno kako su investicijski fondovi oslabili, to se
odrazilo na cijenu najtrgovanijih dionica na Zagrebakoj burzi.
Plae i stupovi
Zatim je na OMF-ove pala nova sumnja, da su namjerno ruili cijenu dionica poduzea kao to su T-HT, INA i "Atlantska plovidba",
kako bi do njih doli po povoljnijoj cijeni. Dok investicijski moraju isplatiti svoje dioniare kad ovi to od njih zatrae, mirovinski
fondovi nemaju taj problem, zadravaju uplate svojih lanova na dugi niz godina, i ne bi se trebali ponaati pekulantski, nego
dugoronije, smirujui nerede na burzi. Nejasno je zato bi menaderi koji vode fondove drugog stupa mirovinske reforme u
Hrvatskoj jurili za dobiti bez previe skrupula.
"Ukoliko HANFA zaista ima neke argumente da se obavezni mirovinski fondovi ponaaju neprimjereno situaciji i da se njima loe
upravlja, treba s time upoznati Sabor i javnost", komentira za Feral saborski zastupnik Hrvatske narodne stranke Dragutin Lesar,
postavljajui pitanje kome je u interesu irenje nepovjerenja u OMF-ove. Lesar, naime, povezuje, kako kae, navodni sukob izmeu
Samodolove agencije i mirovinskih fondova, sa sumnjama u pad vrijednosti tih fondova.
"Ne vjerujem da su gubici OMF-ova na tritima kapitala postoje u razmjerima koji se iznose u pojedinim medijskim napisima, a
mislim da se pretjeruje i oko utjecaja inflacije na vrijednost fondova. Ako se nastavi potkopavanje mirovinskih fondova, ova drava
e imati velikih problema sa financiranjem mirovina", upozorava Feralov sugovornik.

Zbog rasta inflacije, koja e se prema proraunskim projekcijama Vlade za ovu godinu kretati oko 5,2 posto, a Hrvatska narodna
banka barata sa stopom od osam posto, mirovinski fondovi moraju ove i narednih godina ostvarivati vee prinose nego u minulim
goditima. Fondovi su izloeni rastu inflacije jer ih je zakonski okvir u znaajnoj mjeri dosad usmjeravao na kupovinu dravnih
obaveznica iju vrijednost nagriza inflacija. Drava se u prethodnom mandatu Vlade Ive Sanadera zaduivala na domaem terenu
izdavanjem obveznica u velikim koliinama, a procjenjuje se kako e joj u ovoj i iduoj godini isplativije biti zaduivanje u
inozemstvu.
Zbog inflatornih udara i restriktivne monetarne politike Hrvatske narodne banke, koja smanjuje ponudu novca zbog svojih
zakonskih zadaa i ciljeva i tako usporava investicije u gospodarstvo i javnu potronju, dio OMF-ova ve je najavio kako e u
tekuoj godini ostvariti manju zaradu nego lani. Kako se trend ne bi nastavio, fondovi trae daljnje izmjene u pravilima igre koja su
im nametnuta, a nije im mrska ni ideja koju je u predizbornoj kampanji zastupao SDP o poveanju doprinosa iz plaa za drugi
mirovinski stup.
Vlada za strance
"Nije problem fondova nedostatak sredstava koja su im na raspolaganju, nego malih manevarskih mogunosti na hrvatskom tritu
kapitala", ocjenjuje Dragutin Lesar, podsjeajui kako je prilikom javne ponude dionica T-HT Vlada odbila ponudu mirovinskih
fondova da im za tri milijarde i sto milijuna kuna proda dionice negdanjih Hrvatskih telekomunikacija. Od hrvatskih, zakljuuje
HNS-ov saborski zastupnik, na preprodaji T-HT-a vie su zaradili strani fondovi, jer je tako odluila Vlada.
Dio uloge OMF-ova u reformi mirovinskog sistema trebali bi preuzeti dobrovoljni mirovinski fondovi, ali ni oni ne rastu
oekivanom brzinom a prilikom posljednjih burzovnih potresa takoer su doivili lagani pad vrijednosti. Iako je slabo povjerenje u
dobrovoljne fondove prije svega stvar ogranienih financijskih mogunosti vlasnika prosjene hrvatske plae, ima tu i iroko
rairenih sumnji je li se takvo ulaganje uope isplati.
MIROVINSKI POTRES
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Teme (8/13)
FERALOV BEOGRADSKI KOLUMNIST ANALIZIRA NAJEE POSTAVLJANA PITANJA O MISTINOJ SRBIJI POSLIJE
LEGENDARNOG MITINGA

SRBIJA SLUA OTVORENIH USTA

Petar LUKOVI
27. veljae, 2008.
Fakat da se Srbiji preko medija obraa Monstrum/Serijski Ubica i da itava Srbija otvorenih usta slua ta joj on poruuje onaj je
kljuni trenutak odluke za svakog ko se iole koleba da napusti ovu zemlju da ode bilo gde, u lepu piku materinu, makar jeo govna
godinama. A novine? Ako itate "Veernje novosti", Rusi samo to nisu bacili atomsku bombu na Vaington zbog Kosova; "Politika"
je razoarana jer je tokom mitinga za Srbiju bilo onih koji se na Mitingu nisu pojavili nego su sedeli kod svojih kua, izdajniki,
anacionalno operisani od "naeg" Kosova
001. KAKO IZGLEDA DANANJA SRBIJA, SEDAM DANA NAKON DOSTOJANSTVENOG A POSEBNO
EKSTREMNO MIRNOG MITINGA ZA SRPSKO KOSOVO, SA SAMO JEDNIM POGINULIM, NEKOLIKO STOTINA
POVREENIH I TETOM U SUMMA SUMMARUM OD SVEGA NEKOLIKO (DESETAK) MILIONA EVRA?
Srbija izgleda kao od zlata jabuka: rumena, hrabra, spremna, samozadovoljna, vojniki sposobna da poniti ta joj se hoe, samo da
joj se hoe. Politiki, nikad jaa: Vojislav Kotunica, sem efemerne funkcije Predsednika Vlade, na mitingu je preuzeo funkciju
Ministra inozemnih poslova, Ministra unutranjih poslova, Ministra ekonomije, ruskog ministra bez
portfelja zaduenog za Srbiju i ministra propagande nakon to je u nezapamenom transu urlikao kao
Goebbels, a svoj body-language prilagodio Goeringu, klatei se tikovima sa severnog na juno Kosovo
pitalicama: "Ima li koga meu nama ko nije s Kosova?"
Da je bilo tehnike komunikacije izmeu Zvezdare i Kotunice, objasnio bih mu da nisam s Kosova, ve
iz Kraljeva, i da me sveano zabole njenik za ovu vrstu pravoslavnog kviza, ali kako je miting ulazio u
svoje efemerno ludilo podrano govorom Najveeg Bonjakog Srbina Emira Kusturice koji je
pokuao prisutnima da objasni da je kosovski mit vei od mita Hollywooda i da su tog asa ovdanje
anacionalne pizde u "mijim rupama" jer je Kosovo deo Srbije, sve uz bolesno erotsko klicanje mase "Emire, Srbine", bilo je sasvim
jasno da emo ve sutra u Politici, Veernjim novostima, Pravdi, Pressu ili Kuriru doekati onu vrstu matematikog orgazma koji se
frlja ciframa od 200.000 prisutnih na mitingu do milion i po ljudi, sve uz uveravanje da je "malecka manjina" uestvovala u
neredima i da to nije uopte bitno u asu kad je prekreno "meunarodno pravo" to nam daje apsolutnu slobodu da im svima
plameno jebemo majku, pizda im lepa materina meunarodna! to bi rekao Svemoni Kotunica: "Mladi su samo branili
meunarodno pravo." Naravno, international law zapakovano je u nike-kutije, dok nije pao Benetton. A potom i Levi's. Sve rtve

srpske kosovske slobode!

002. DA LI TO ZNAI DA NA BORISA TADIA NE MOEMO RAUNATI?
Ne znai. Na Borisa Tadia uvek moete raunati kad suddenly krene u Rumuniju, 24 asa uoi kosovskog mitinga koji je lino
ugovorio i gde je najavio svoje prisustvo; kad je konano shvatio da e njegove lane proeuropske fore ("Osvojimo Evropu
zajedno", slogan iz predsednike kampanje) biti izvidane ili ismejane pred stotinama hiljada radikalsko-kotunjavih retarda,
osmelio se da na brzinu organizuje odlazak u Bukuret: verovatno je speedom posete bio zapanjen i sam rumunski predsednik,
besramno oamuen Tadievim molebanskim zahtevom da ga primi sad i odmah.
Kad je sranje u Beogradu postalo svetska vest: da su napadnute ambasade, da ima krvi, znoja i suza i ruenja i paljenja
ekskluzivno se iz Bukureta javio Boris Tadi da porui "demonstrantima" da prestanu sa nasiljem. Njegov dragoceno kilavi apel
jer, poznato je, svi srpski demonstranti nose tranzistor i jedva ekaju umilnu rije Predsednika Drave naiao je na istoimeni kilavi
odgovor: zapaljene su sve ambasade kojima se moglo prii, a moglo se prii slobodno svim ambasadama.
Toliko slobodno da su se pojedinci peli uz zidove i ulazili u ambasade, gde su palili ta su hteli, ak i sebe; hrvatska ili amerika
ambasada, bez ikakve policijske zatite, bile su logine mete to jedino nisu hteli da priznaju oni koji su paljevinu organizovali, jer
je ova Srpska Kristalna No autentino umetniko delo ljudi iz kotunjavog DSS-a, oduevljenih to imaju priliku da pokau ono to
se nekoliko sati ranije na mitingu videlo: da svu mo nad Srbijom ima samo Vojislav Kotunica, izaslanik srpsko-ruske vlasti vezan
u polni, pravoslavni vor velianstvenim sporazumom: mi vama Gas, vi nama podrku za Kosovo, rezultat je: GASOVO, meavina
tekuine i teritorije, neto kao srpski Sveti Graal, pojam koji e povezivati dva agregatna stanja iz razliitih metafizikih sranja;
politika ali gasna menstruacija koja e umesto 28 dana trajati 28 godina, koliko bude potrebno Srbiji da prestane da krvari pred
ugovorom koji je Rusima na poklon dao itavu Naftnu industriju Srbije, a Srbima obeanje gasom radovanje da e Putinov Ciklon
B zaustaviti "lanu dravu Kosovo", neto kao pravoslavni "Blut und Boden" u oblacima ruskog energenta...
003. TKO RUKOVODI POLICIJOM U SITUACIJI KAD JE MINISTAR DRAGAN JOI VEZAN ZA KREVET ZBOG
TEKIH POVREDA U SAOBRAAJNOJ NESREI?
Odmah da objasnimo: ministar Dragan Joi (DSS) bio je rtva pomahnitalog psa tekog oko 50 kg koji je razularenom brzinom od
260 km/h uleteo u blindirani Joiev mercedes, voen romantinim obilaskom krajolika u sred crne, mrane i svega malkice
alkoholne noi; taman posla pomisao da je ministar Joi lino vozio, kad imamo optejavni podatak da je teko povreen tzv.
voza bio u ulozi suvozaa; udar psa u mercedes deo je strategije da se zaustavi ono najbolje to Srbija ima.
Kad se ukloni Joi, rauna neprijatelj, sve je lake. Ali, neprijatelj (glup, klasino fiskalan u stavljanju
klipova u tokove neizbenog ruskog razvoja) nije mogao da rauna da e sam Vojislav Kotunica, preko
svog efa kabineta Aleksandra Nikitovia, uzeti Ministarstvo Sile u svoje ruke; jedinica C5 povlai se sa
hrvatske ambasade, jedinica T7 brani pansku ambasadu koja nije napadnuta, jedinica R14 daje podrku
demonstrantima u napadu na tursku ambasadu, jo e nama Turci da odreuju da li je Kosovo srpsko ili
nije kad su iz keca u dvojku izgubili Kosovsku bitku, napred R14! Skidaj im zastavu, sestru im jebem! A
vi dole, Z76, kod amerike ambasade, pomozite momcima da se popnu na spratove: ne budite pizde u trenucima kad GASOVO visi
u vazduhu! Pali! Neka gori Amerika! Burn, baby, burn!
004. NITA NAMA HRVATIMA NIJE JASNO: TKO DANAS VLADA SRBIJOM?
Ni nama Srbima nita nije jasnije, ali da probamo: Vojislav Kotunica danas je predsednik Vlade i de facto Predsednik drave;
poraeni u predsednikom dvoboju Tomislav Nikoli (Srpska radikalna stranka) danas je de facto dopredsednik Vlade i
Kopredsednik drave; Boris Tadi, pobednik na nedavnim predsednikim izborima, povukao se iz javnosti, sem kad nije u
Bukuretu; njegov status je negde na nivou Kotuniinog drugog kurira ili tree sekretarice: ako se sete da mu plate, dobro je!
Da sve bude transparentno, iz zatvora se pismom javlja iniev ubica Milorad Ulemek i preko vlastitih medija narodu poruuje,
kao da je ministar neega a jeste ministar neega, jer ga svi sa uvaavanjem iz straha ponizno sluaju: "Vladari, prestanite da brukate
srpski narod", uz eksplicitnu poruku. "Ulizivali ste se svojim evropskim prijateljima, a oni su vam uzvratili 17. februara, sad je vreme da ili preete sa rei na dela, ili da se sklonite i pustite neke druge koji znaju, koji smeju, koji imaju muda da rade va posao."
Fakat da se Srbiji preko medija obraa Monstrum/Serijski Ubica i da itava Srbija otvorenih usta slua ta joj on poruuje onaj je
kljuni trenutak odluke za svakog ko se iole koleba da napusti ovu zemlju da ode bilo gde, u lepu piku materinu, makar jeo govna
godinama. Da doivi da ti 2008. Legija dri politike lekcije i da, dan kasnije, u nekim istim faistikim novinama proita kako
Legija Ulemek i Zvezdan Jovanovi (onaj koji je ispalio metak na inia) u eliji tuguju nad "otimanjem Kosova", jedva bi oni
ekali da se vrate i odbrane srpsko Kosovo onako kako su ga branili 1999: u lokvama krvi, ubijajui sve to im je pred nianom...
finale je ovdanjeg srpsko-ruskog zaveta oblikovano dramatinim Legijinim upozorenjem "Za ast i slavu Otadbine"!
005. A RUSI? EVO: RUSSIANS IN BELGRADE!
U ponedeljak u podne, negde na Gundulievom vencu, recimo, u centru grada, pokuavam da naem bilo kakav prevoz do Ruske
ambasade gde je Liberalno Demokratska Partija zakazala demonstracije. Razlog: ruski novinar, na dravnoj televiziji, izjavio je da je

Zoran ini "zasluio metak" injenicom da je izruio Slobodana Miloevia. Otkrivam sa zakanjenjem u pravoslavnom shocku
da je itav grad pod ruskom opsadom: sve ulice u centru zatvorene, u Cvijievoj stoji kilometarska kolona trolejbusa i autobusa
kojima je sve zabranjeno: ne moe niko u Kneza Miloa, ne moe niko nigde, doli Rusi, bree!!!
Zatvoren i panevaki most; unezvereni domaini u panevakoj Naftnoj Industriji sadili cvee za goste moda je bilo ena koje bi
se Rusima gole dale na licu mesta samo da GASOVO ostane u Rusiji, moda je ruski premijer birao decu koju bi uzeo kao belo
roblje, moda su mukarci pred njim odsekli onu stvar samo da im docnije izraste vea i deblja kad Kosovu ukinu nezavisnost!
Znam samo da se nigde nije moglo; sve zatvoreno; sve ukinuto; nigde nita ne radi. Grad u kolapsu - a onda na dravnoj RTS
televiziji ujemo da su Beograani oduevljeni ruskom posetom! Jesu oduevljeni, uo sam: najebali se medvedova ili ostalih ruskih
ivotinja gde god su mogli, zbog injenice da su neki od njih pet sati proveli zarobljeni na Panevakom mostu! A posebno su se
posrali na tek zasaeno cvee: panevaki zagaeni vazduh umee to da ceni!
Ne stigoh do ruske ambasade da malo urlam i da vream Putina; umesto mitinga, posle nekoliko sati stigoh kui da ujem kako
nam je Rusija jedini, najbolji i samohotno dragoceni prijatelj. Ah, da: i ukidaju se vize izmeu Rusa i nas. Da milioni Rusa slobodno
mogu da nas okupiraju.
006. A TA KAU PO NOVINAMA?
Kau da su demonstranti koji su palili ambasade ili Hrvati ili Muslimani ili Albanci, svi prerueni u savreno sablasne Srbe s
beogradsko-bosanskim naglaskom; kau da je LDP organizovao bande koje su palile Beograd; kau da je onaj momak koji je upao u
ameriku ambasadu i tu nastradao (izgoreo) rtva ili marinaca ili CIA eksperimenta (baen mu je u lice hemijski rastvor) ili je ubijen
ili prethodno zadavljen ili streljan, pa naknadno zapaljen; niko da pita ta je nesrenik traio u amerikoj ambasadi na prvom
spratu? Negde na nivou niskog mentalnog sagorevanja, ita se izjava Kotunice & ostalih njegovih savetnika koji trae da SAD
ponite nezavisnost Kosova, pohapse tamonje vinovnike i Srbiju proglase vlasnikom nekadanje "june pokrajine"; to lii na zahtev
da se Papa odmah upie meu pravoslavce ili na kosmiki ultimatum - da se Sunce okree oko Srbije, dok se drukije ne naredi.
A novine? Ako itate Veernje novosti, Rusi samo to nisu bacili atomsku bombu na Vaington zbog Kosova; Politika je razoarana
jer je tokom mitinga za Srbiju bilo onih koji se na Mitingu nisu pojavili nego su sedeli kod svojih kua, izdajniki, anacionalno
operisani od "naeg" Kosova; u Kuriru objanjavaju da rat za Kosovo samo to nije zapoeo, dok u Pravdi lamentiraju nad
injenicom da jo ima izdajnika koji idu u strane banke, kupuju slovenaku i hrvatsku robu, gledaju amerike tv serije, uivaju u
anglosaksonskoj muzici ili ele da odu u inostranstvo, to im je najvea misterija: ta e Srbin u inostranstvu, gde nije meu
svojima, gde ga svi mrze i ele da ga zakolju na licu mesta?
007. SOMETHING FUNNY?
Recimo, nacionalno osveena odluka modne kreatorke Verice Rakoevi da Natai Kandi zabrani da
shoppinguje u njenim buticima! Citat: "Neu dozvoliti Natai Kandi da ue u moj butik, ako se usudi da
to uradi, narediu prodavaicama da je izbace!" Svejedno to Nataa Kandi nikad nije ula u nijedan
butik ove Fashion Srpkinje: bitna je poruka. ta je sledee: da nacionalni restorani zabrane Bebi Popoviu
pravo na biftek? Ili da se Biljani Kovaevi-Vuo ukine ustavno pravo na pogaice i jogurt? Ili je next
move da Sonja Biserko ne sme u gradski prevoz? Samo je pitanje vremena kad e se uvesti u promet ute
trake sa albanskom lanom zastavom! Ba e mi se slagati s mojim favourite dark bojama!
008. NETO LINO?
Nema nita lino: ovo je Srbija dr. Vojislava Kotunice u kojoj je bezlino sinonim za kolektivno ludilo; danas zasaeno cvee za
Ruse sutra je poklon za evropsku sahranu; onaj ko stvarno veruje da e (nezavisno, meunarodno priznato) Kosovo ikad biti
srpsko, mentalno je sposoban da poveruje da e nam se Republika Srpska ili alosna SAO Krajina vratiti u punom nezavisnom sjaju.
Sledei korak jeste da poveruje da je Zemlja ravna ploa sa irilinom teksturom; sledi uverenje da Rusi znaju ta rade i da budua
atomska bomba na Kosovo nee imati efekta na Srbe! Srbi su, poznato je, genetski imuni na ruske atomske eksplozije: samo e
otresti prainu, prezrivo pogledati mrtve Albance i zakljuiti priu tako omiljenim sloganom: Kosovo je Srbija!
009. A U MEUVREMENU:
Legendarni ministar Velimir Ili unique aanski inteligentno, kao i obino pozvao je dravu Srbiju da hitno, u antiamerikoj
ofanzivi, prizna nezavisni Teksas, nezavisnu Kaliforniju i nezavisne Havaje; jedini Iliev problem je glupa injenica da te pomenute
drave ne trae nikakvu nezavisnost, niti su proglasile nezavisnost, niti im na pamet pada da o tome razmiljaju. Svejedno, Ili je
nameran da Texas pretvori u nezavisnu dravu koja bi, logino, reciprocitetom, njegov aak proglasila nezavisnom dravom - to
bi ga, finally, uinilo predsednikom bilo ega kad je ve ispuio na predsednikim izborima kao vodei Kotuniin pion. Texas,
California, aak! Valja ostati normalan, dragi prijatelji!
SRBIJA SLUA OTVORENIH USTA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Teme (9/13)

KAKVE E BITI POSLJEDICE PROGLAENJA NEZAVISNOSTI KOSOVA NA BOSNU I HERCEGOVINU

OD LAKTAA PA DO DEANA
Ivan LOVRENOVI
27. veljae, 2008.
Uz malo stilizacijskoga pretjerivanja moglo bi se rei kako na otcjepljenju Republike Srpske mnogo vie radi Sarajevo, prizivajui
ga u svojim kletvama, strahovima i svakodnevnim optubama, nego to na otcjepljenju istinski i konkretno radi Banja Luka. Naime,
Dodik veoma dobro zna da o takvoj avanturi ne smije ni sanjati, i to ba zbog Kosova i poslije Kosova, jer na svojoj strani ne bi
imao ama ba nikoga od relevantnih meunarodnih faktora, a, s druge strane, silno mu je potrebno da ideju o pravu na
"samoopredjeljenje" u nekom imaginarnom buduem trenutku zadri u svome politikom vlasnitvu
Mjesecima se u Sarajevu uzrujano spekuliralo o danu poslije proglaenja nezavisnosti Kosova. Predvialo se u tim katastrofikim
procjenama svata: da e toga dana izrasti barikade na entitetskim granicama izmeu Republike Srpske i Federacije BiH, da e
Banja Luka donijeti odluku o otcjepljenju, da e izbiti novi rat, a ule su se i panine tvrdnje da "Bosna i Hercegovina broji
posljednje dane". Taj dan je proao, proao je i beogradski mitingaki kaos, a u Bosni i Hercegovini nije se dogodilo nita, osim to
se nastavlja njezino unutarnje politiko uruavanje, toliko uobiajeno da je postalo prihvaeno kao normalno, koje prijeti da
obesmisli i sam racio opstanka drave.
Sve koji su izabrani da vode i vladaju ovo bi trebalo zabrinjavati daleko vie nego spekulacije o utjecaju Kosova na Bosnu, pa je
injenica da taj proces nikoga ba previe ne zanima zapravo najstraniji podatak i ilustracija stanja u zemlji. Uz malo stilizacijskoga
pretjerivanja moglo bi se rei kako na otcjepljenju Republike Srpske mnogo vie radi Sarajevo, prizivajui ga u svojim kletvama,
strahovima i svakodnevnim optubama, nego to na otcjepljenju istinski i konkretno radi Banja Luka.
Gornja se tvrdnja moe analitiki propitati i na aktualnom ponaanju Milorada Dodika, ovjeka koji jest
prvi u poslijeratnoj historiji Republike Srpske izgovorio fatalnu rije referendum (i na tome dobio
posljednje izbore, pomevi sve svoje konkurente), ali koji toj rijei, kao primitivan ali rasan makijavelist,
nikada nije dao preciznije znaenje. Dodik je, naravno, bio u Beogradu na mitingu i tamo izgovorio
desetak reenica. (Prije toga, krue glasine, bio je neslubeno nekoliko dana u Moskvi, nitko ne zna da li
po politikim ili privatno-biznismenskim poslovima.) Po povratku u Banju Luku, organizirao je posebno
zasjedanje Narodne skuptine Republike Srpske, i isposlovao da se izglasa "Rezolucija o nepriznavanju jednostrano proglaene
nezavisnosti Kosova i Metohije i opredjeljenjima Republike Srpske". Na tom zasjedanju odrao je i opiran govor, a odmah poslije
toga dao veliki intervju svojoj Televiziji Republike Srpske.
Vatrene parole
U velikom dijelu javnosti, ve po navici, iz svih tih istupa uglavnom se izvlae i akcentiraju mjesta u kojima se pronalazi potvrda za
sumnje o namjerama Republike Srpske za otcjepljenje. I, doista, takvih mjesta ima napretek ako se itaju doslovno i izvan
cjelokupnoga konteksta, jer je srpskoentitetski diskurs naprosto prezasien retorikom o "samoopredjeljenju", o "provjeravanju
narodne volje na referendumu", o zahtijevanju istih meunarodnih kriterija kao za Kosovo, itd, a na dan beogradskoga mitinga netko
je poslao studente u Banjoj Luci na ulicu, pa su se izvikivale vatrene secesionistike parole, bilo je i sukoba s policijom koja je
titila inozemna diplomatska predstavnitva, a najporaznije od svega bilo je skandiranje: "Ratko Mladi, Ratko Mladi!" Takoer, na
afektivnoj razini bez ikakve sumnje jako iritantno i izazivaki djeluju izjave Milorada Dodika poput onih da on "ne voli Bosnu i
Hercegovinu nego voli Republiku Srpsku i Srbiju", ili da je Bosna i Hercegovina "nametnuta drava"...
No, sve to dobiva mnogo drukije znaenje kada se analizira u cjelini i hladne glave. Dobar primjer je spomenuta skuptinska
rezolucija. Ne samo da nema nikakvu politiku ni pravnu snagu, niti koga obavezuje, nego zapravo potvruje koliko je maglovit,
dalek i neodreen stav o famoznom otcjepljenju. Nakon to ustvruju da bi priznavanjem nezavisnoga Kosova bio uspostavljen
"nov meunarodni princip i praksa u priznavanju prioritetnog prava na samoopredjeljenje do razdruivanja", autori rezolucije kau:
"Ako se u institucijama Bosne i Hercegovine ne prihvate dejtonski poloaj i ovlatenja Republike Srpske, nastavi pritisak na
Republiku Srpsku da se mijenja njen status protivno njenoj volji, ukoliko Bosna i Hercegovina ue u proces meunarodnog
priznavanja Kosova i Metohije, Republika Srpska e ui u proceduru utvrivanja svog dravnopravnog statusa, na osnovama
demokratskog i mirnog rjeavanja pitanja i odnosa u Bosni i Hercegovini."
Odbij-dodaj, cijeli ovaj stav nije nita nego tautologija, retorika figura bez stvarnoga znaenja. Dejtonski poloaj Republike Srpske
utvren je Dejtonskim sporazumom i ovjeren trinaestogodinjom praksom, i potpuno je besmisleno traiti da bude "prihvaen u
institucijama Bosne i Hercegovine".
Prijetnja u vezi s priznavanjem Kosova takoer je bespredmetna, jer, sve i kad bi netko htio, Republika Srpska ima institucionalni
mehanizam (u Predsjednitvu drave i u Parlamentu BiH) da to sprijei. Napokon, ako je i samim autorima rezolucije jasno da na
"utvrivanju svog dravnopravnog statusa" Republika Srpska moe raditi samo "na osnovama demokratskog i mirnog rjeavanja
pitanja i odnosa u Bosni i Hercegovini", to znai da ni oni sami nemaju velikih iluzija o stvarnim mogunostima za "otcjepljenje".

Najjai kapital
Po svemu sudei, Dodiku i njegovoj vladajuoj garnituri predstava s donoenjem rezolucije u Skuptini
zapravo je bila potrebna najvie zbog internih politikih odnosa. On je, naime, sada, nakon Kosova, kod
kue suoen s vrlo neugodnim zahtjevima opozicije i radikala svih vrsta, koji mu poruuju: izbore si dobio
na jednoj rijei, ta rije je bila referendum, sada odri svoju rije i raspii referendum o osamostaljenju
Republike Srpske. Dodik veoma dobro zna da o takvoj avanturi ne smije ni sanjati, i to ba zbog Kosova i
poslije Kosova, jer na svojoj strani ne bi imao ama ba nikoga od relevantnih meunarodnih faktora, a, s
druge strane, silno mu je potrebno da ideju o pravu na "samoopredjeljenje" u nekom imaginarnom
buduem trenutku zadri u svome politikom vlasnitvu, jer je to najjai etnopolitiki kapital kojim se odrava i ponovo zadobiva
vlast.
Ova "dijalektika" najjasnije je dola do izraaja u govoru koji je Dodik odrao na sjednici Skuptine, netom nakon to je doletio s
mitinga u Beogradu (na kojemu ga je, nota bene, nacionalno upaljena masa izvidala zbog kratkog i mlako-apstraktnog govora). Uz
mnogo toga to je u opirnom, prilino kaotinom i vidno nervoznom nastupu izgovorio, Dodik se s posebnim akcentom obratio
"nekima ovdje na lokalnom nivou koji trae odjednom neke kontramjere koje su referendum", koji "prave iracionalnu vezu s
Kosovom", pa kau "zgodna je prilika da mi sad donesemo odluku i odvojimo se".
Ali ti isti "nisu spremni da kau: u redu je ovo to je uradilo Kosovo", opominje Dodik, i nastavlja: "Mi nismo avanturisti, nismo mi
ti koji mislimo da sada treba donijeti odluku o nezavisnosti. Mi pozivamo na saradnju, pozivamo na dogradnju, pozivamo na
potivanje odnosa... Referendum se samo jednom upotrebljava o tom pitanju i nikada vie, samo jednom. Kad odluimo, ako
odluimo, onda to mora biti jasno da je to samo jednom, nema pet puta, nema dva puta, nema igranja s tim. A da bi se eventualno to
moglo, onda se mora mnogo toga jo uraditi, za poetak pokuajmo u BiH da napravimo dogovor da zajedno napravimo Bosnu i
Hercegovinu kakvu moemo, i da nastavimo dalje u miru i stabilnosti."
Mnogo je, dakle, u svemu ovome elemenata da se zakljui kako u Dodikovoj strategiji figura referenduma nije supstancijalna nego
funkcionalna, i to dvostruko: slui mu kao politiko sredstvo u unutarnjim odnosima, i slui mu za zauzimanje to snanije pozicije
Republike Srpske u predstojeim pregovorima o novom ustavnom rjeenju za Bosnu i Hercegovinu.
Sarajevske reakcije na sve ove dogaaje i politike istupe, naalost, preteno su afektivne, a veoma malo ili ba nimalo racionalne i
analitine. To se odnosi podjednako na politike faktore i na medijsku javnost. Naprosto, Dodik je zbog svoje karakteristine
nabusitosti, prostatva i ciljane uvredljivosti (najee na vjersko-nacionalnoj osnovi) ve odavno za ovu sredinu postao crvena
krpa, a reakcije na samu njegovu pojavu, neovisno o tomu to govori, gotovo da su refleksne. Nekada je u tomu prednjaio Haris
Silajdi, pa je njihov uzajamni antagonizam obiljeio i tragino unazadio cijelo proteklo dvogodinje razdoblje u politikom ivotu
Bosne i Hercegovine. Sada se dogaa udnovata promjena.
Silajdi se, ima tome otprilike dva-tri mjeseca, oevidno primirio, a u diplomatskim i novinarskim krugovima s velikom
odreenou govori se o dogovoru koji su njih dvojica, Dodik i Silajdi, postigli, i kojega se vrsto dre. Da ispod toga dima ima
nekakve vatre, najbolje govore konkretni dogaaji poput izglasavanja zakona o policijskoj reformi, kojemu se Silajdi nekad
fanatino protivio, a sada je donesen glasovima lanova i njegove stranke.
"Lo momak"
No, sada se u ulozi nekadanjega Silajdia pojavio, sasvim neoekivano s obzirom na sav njegov prethodni angaman i politiki
stil, Sulejman Tihi, predsjednik SDA. Saopenja koja posljednjih dana dolaze iz njegove stranke zapanjujua su po svaalakom
tonu i nekontroliranim izljevima politike paranoje. Adresirana su na visokoga predstavnika Miroslava Lajaka, kojemu se
predbacuje da otvoreno podrava Milorada Dodika, te na Dodika samoga i skuptinsku rezoluciju, za koju se tvrdi da predstavlja
"smiljenu politiku iji je cilj otcjepljenje od Bosne i Hercegovine". Zatim se pada u otrcani nacionalistiko-patriotski stil:
"Bosansko-hercegovaki antifaisti i patrioti su svoju domovinu branili i odbranili od faizma i agresije 1941-1945, kao i 19921995. Oni kojima smeta drava Bosna i Hercegovina ili je ne smatraju svojom domovinom, mogu otii gdje god ele, ali nigdje ne
mogu odnijeti ni jedan djeli teritorija Bosne i Hercegovine."
Sulejman Tihi se prekonoi prometnuo od kooperativca i neke vrste miljenika meunarodne administracije u njezino strailo i
"loeg momka" onda kada je odbio sudjelovati u donoenju zakona o policijskoj reformi po obrascu koji odgovara Dodiku, a na koji
je i Silajdi pristao. No, isto je tako injenica da ni OHR ni jedan visoki predstavnik do sada nisu tako
brutalnim rjenikom javno napadali nekog bosanskohercegovakog politiara, kao to sada Lajak
napada i sramoti Tihia. Skoro da izgleda kako u trokutu Lajak Dodik Silajdi, makar preutno,
funkcionira nekakav plan za Tihievu eliminaciju, sa ime se ovaj ne umije i ne moe nositi, pa pada u
sasvim pogrean i sebi nesvojstven javni govor.
To je velika teta, jer se na taj nain iz politike igre izbacuje Tihi, jedna od do sada najkonstruktivnijih i
najmanje zadrtih linosti na strano zagaenoj politikoj sceni Bosne i Hercegovine. Ako u svemu tome doista ima nekakvoga
smiljenog djelovanja, to bi samo potvrivalo dojam, koji se ve due vrijeme stvara, o opakoj nesposobnosti bonjakih politiara
da usuglase minimum zajednikih ciljeva i razumne politike koja bi bila istinski usmjerena na konsolidaciju stanja u zemlji.

OD LAKTAA PA DO DEANA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Teme (10/13)
PRAVO SELA NA IVOT I SMRT (2)
ZAKONI ODUMIRANJA I OBNOVE SELA U SVIJETU SU OZBILJNA ISTRAIVAKA TEMA, A U NAS JE PREPOROD
SELA PROGRAMSKI DOKUMENT HSS-a

NE LAJE HSS RADI SELA

Karmen LONAREK
27. veljae, 2008.
Osnovne pretpostavke uobiajene u politikama sela svode se na poveanje mogunosti zapoljavanja i odgovarajue kolovanje na
selu za odvraanje mladih ljudi od iseljavanja, ili - kad se ljudi jednom isele, oni su za svoju staru zajednicu sasvim izgubljeni.
Meutim, otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim podrujima ne uspijeva zadrati mlade ljude pa se, prema jednom kanadskom
istraivanju, ak 40 posto mladih na selu eli iseliti u grad ak i kad im je u njihovom selu posao osiguran
Osnovna zamjerka programatskom tekstu "Preporod hrvatskog sela" jest netona percepcija problema propadanja sela, a time
posljedino i nesvrsishodan plan rjeavanja tog problema. Kako je problem propadanja i iseljavanja sela prisutan u mnogim
zemljama, i to ve desetljeima, privukao je mnogo panje, ali i potaknuo nastajanje obilne strune i znanstvene literature. Jedan od
vanih radova o depopulaciji sela je "Preispitivanje spoznajnih prepreka revitalizacije sela u internetskoj ekonomiji" troje kanadskih
autora (http://ifama.org/conferences/2001Conference/Papers/Area%20III/Amanor-Boadu_Vincent.PDF), koji zavreuje malo iri
prikaz.
Mladi i priroda
Kanaani primjeuju kako politike spreavanja odljeva stanovnitva iz sela u grad kao rjeenje veinom smatraju da se odljev moe
zaustaviti poticanjem ruralnog stanovnitva da ostane u svojim ruralnim zajednicama. Tako se ezdesetih godina pokualo privui
poduzetnitvo iz gradova u sela koristei fiskalne poticaje kao to su porezne olakice i neposredna pomo oblikovana upravo za
odreeno podruje. Oekivalo se da e takvo poduzetnitvo zaustaviti odlazak sa sela. Meutim, pokazalo se da su se ti poduzetniki
pothvati gasili po iscrpljivanju potpora, ili pak preseljavali na podruja s boljim potporama. Stoga se u sedamdesetima politika
prema selu promijenila i okrenula prema poticanju unutranjih rezervi ruralnih podruja. Potom se u zemljama lanicama
Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokualo poticati tzv. teritorijalni razvoj, ne bi li se ujedinili dotad raspreni
programi lokalnog i seoskog razvoja, te regionalnih politika.
Osnovne pretpostavke uobiajene u politikama sela mogu se saeti u ove tvrdnje: poveanje mogunosti zapoljavanja i
odgovarajue kolovanje na selu odvratit e mlade ljude od iseljavanja; kad se ljudi jednom isele, oni su
za svoju staru zajednicu sasvim izgubljeni.
Meutim, otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim podrujima ne uspijeva zadrati mlade ljude pa se,
prema jednom drugom kanadskom istraivanju, ak 40 posto mladih na selu eli iseliti u grad ak i kad im
je u njihovom selu posao osiguran. Iako se ini da je to veoma neobino, razlog je sasvim ljudski. Naime, i
gradski mladi ljudi u dobi od dvadesete do trideset etvrte godine takoer iseljavaju iz svog mjesta
stanovanja.
Slina istraivanja uinjena su i kod nas. Tako je Antun undali s Ekonomskog fakulteta u Osijeku jo 2000. godine anketirao
studente osjekog sveuilita kako ocjenjuju ivot na selu. Tri etvrtine ispitanika ocijenilo je ivot na selu negativno,
poistovjeujui ga s besperspektivnou, besadrajnou i izoliranou. Samo estina njih prepoznala je tvrdnju "ivot je u selu
prirodniji i mirniji nego u gradu" kao glavno obiljeje sela. I ovi rezultati su neobini samo na prvi pogled. Jer, to ima neobinoga u
tome da mladi ljudi ne ele miran ivot blizak prirodi?
Pretpostavka da e odgovarajue kolovanje zadrati mlade ljude na selu pokazala se pogrenom takoer i kod nas. Ista
undalieva anketa otkrila je da je meu studentima agronomije i ekonomije manje od petine onih koji se ele baviti
poljoprivredom, dok tri petine eli uredski posao. I ovaj se rezultat moe uiniti udnim; zaista, zato studenti agronomije ne ele
ostati na selu i tamo prakticirati ono za to su se kolovali? Pa, najvjerojatnije iz sasvim ljudskog razloga da im studiranje nije bilo
razlog, ve sredstvo odlaska sa sela.
Kod djeda i bake
Uostalom, iskustva drugih zemalja pokazala su da je novac uloen u programe iji je cilj zadravanje mladih ljudi na selu veinom
baen. Zato, umjesto fizikog zadravanja mladih na selu, mnogo je smislenije i djelotvornije nastojati ouvati njihovu povezanost s
matinom seoskom zajednicom. Danas, u doba interneta, to je lake nego ikad.
Naime, ostajanje mladih na selu nije nikakvo jamstvo rasta i napretka sela. Za mlade ljude je korisno da odu sa sela ne samo zbog

njihovog osobnog, profesionalnog i ekonomskog napretka, ve i zbog spoznavanja vrijednosti ivota na selu. Tu pada i trea
pogrena pretpostavka, to jest, da su mladi ljudi, kad se jednom isele, izgubljeni za svoju staru zajednicu.
Jedno drugo kanadsko istraivanje iz 2000. godine pokazalo je da se etvrtina mladih vrati deset godina nakon odlaska. Iako se taj
broj ini malim, valja razmiljati o kvaliteti, a ne o kvantiteti, to jest, ne o broju povratnika, ve ime sve oni mogu doprinijeti svojoj
zajednici.
Razlog zato se ljudi vraaju na selo jest to to znaju na to se vraaju, i to ine po svom vlastitom izboru.
Nesumnjivo, to je znak privrenosti njihovom selu. No, tu je i mnogo drugih koji se ne vraaju fiziki, ali
ostaju osjeajno povezani. Ti ljudi takoer ine drutveni i ekonomski kapital sela koji moe pridonijeti
njegovu razvoju i napretku.
Prema uvidima kanadskih autora, ozbiljnu prepreku razvoju sela stvaraju upravo spoznajne prepreke. Upravo
takve prepreke mogu se otkriti, rekli su sjeverovaki heretici, i u programu "Preporod hrvatskog sela".
Prije svega, selo kakvo se sanja u tom programu (a to je selo kakvo pamtimo s ljetovanja kod bake zabraene
maramom koja je kuruzom hranila piance u dvoriu, i djeda dugih brkova, "u irokih gaah", s drvenim
grabljama preko ramena) naprosto vie nije mogue, osim sjedanjem u vremeplov. Ne samo zato to se selo nepovratno promijenilo
pa, na primjer, na selu nije ostalo dovoljno kritine mase koja moe osigurati osnovu preporoda sela (kao to uostalom ni u
gradovima nije bilo dovoljno graana da urbaniziraju doseljeno ruralno stanovnitvo), ve to se promijenio cijeli svijet. Opoziciju
selo grad zamijenila je opozicija lokalno globalno. Jo prije vie od etrdeset godina taj uvid je kanadski umjetnik Wyndham
Lewis uobliio u izraz "globalno selo".
Pojmom globalnog sela naroito se bavio kanadski teoretiar medija Marshall McLuhan, opisujui kako elektroniki masovni
mediji rue vremenske i prostorne granice u ljudskoj komunikaciji, omoguavajui ljudima da meusobno djeluju i ive u globalnim
razmjerima.
Ovdje definiciju sela valja dopuniti uvidom Milana Kangrge da je upravo selo mjesto otvorenosti, a grad mjesto zatvorenosti; selo
je nejasno odijeljeno od okolne prirode, ratrkano, bez prostorne, a kamoli duhovno-vremenske mogunosti za sabiranje oko jednog
"zajednikog predmeta", kao to se deava u sreditu grada, na trgu pored crkve, gdje se pojedinani interesi sueljuju postajui tako
opim interesima zajednice.
Druga bitna zamjerka "Preporodu hrvatskog sela" jest izostanak definicije sela. Zakonski, selo je sve ono to nije grad, no ta
urbanistika definicija sela je veoma manjkava. U mnogim selima postoji infrastruktura kao u gradu (vodovod, kanalizacija,
prometne veze), dok u mnogim naseljima koje je grad "usisao", pa zakonski jesu grad, toga nema. Primjer su Rujevica u Rijeci ili
Kozari bok u Zagrebu.
U vezi s tim valja primijetiti da je uvjerenje kako je infrastruktura onaj presudni inilac koji e zadrati stare i privui nove
stanovnike sela, u osnovi mehanicistiko, a time i pogreno, jer ljudi nisu strojevi, ve ih pogone osjeaji. Krupna ivotna odluka
kao to je preseljenje na selo nije samo razumska, ve i duboko emotivna, i u svakom sluaju neusporedivo sloenija od dileme
"kanalizacija ili septika jama".
U poglavlju "Filozofija, misija, ciljevi" spomenutog programatskog teksta stoji: "Ne manje vano, naputenu hrvatsku zemlju
kupit e krupni kapital, veinom tuinci." Zaista dirljivo i romantino razmiljanje, no ve odavno pregaeno vremenom, to jest,
otkad su, primjerice, nae telekomunikacijske i novinske kue, banke, farmaceutska industrija, velik dio energetike i trgovakih
lanaca, u posjedu tuinaca.
U poglavlju "Polazite" iskazuje se uvjerenje da e se preporodom sela sprijeiti gubitak tradicionalnih vrijednosti i identiteta.
Naalost, ve navedene suhe brojke pokazuju da na dananjem selu ivi malobrojno, k tome starije i izrazito slabo obrazovano
stanovnitvo od kojega je teko oekivati da bude nosiocem duhovnog preporoda sela. Uope, od odraslih ljudi kadrih da sami
odlue ivjeti na selu i kadrih da tu odluku ostvare, prije moemo oekivati da e donijeti vlastite vrijednosti i navike, a ne prihvatiti
one koje e zatei u starosjedilaca seoske arkadije.
Krajinski praovjek
Uostalom, to su tradicijske vrijednosti? Po definiciji, to su vjerovanja, moralni kod i obiaji koji se s generacije na generaciju
prenose unutar neke kulture, subkulture ili zajednice. Budimo iskreni: veinu stanovnika ove zemlje ne
ini etvrta generacija koja ima kupaonicu (ili bar zahod) unutar kue. Veina nas iz prve ruke, ili iz
razgovora s bakom i djedom, zna to je osim domae kuhinje, narodne nonje, tradicionalne gradnje, starih
zanata i etvenih sveanosti inilo tradicijske vrijednosti. Tko ne zna, neka pita svoje stare, pa e uti, na
primjer, kako je nekad mueva bila zadnja, eni je bilo mjesto u kui, djeca su od malena morala raditi u
polju, a batina je iz raja izala. Neki od najstarijih jo pamte pripovijesti o zadrunom ivotu, koji nije bio
osobito idilian. Danas, u doba interneta, zar emo ii po savjet seoskom starosti ili vijeu mudraca? Tko
e nositi domai lan i vunu kad danas postoje svila, likra, skinet, mikrovlakna?

Koliko god se naih stanovnika protivilo prikljuenju Evropskoj Uniji, ili pak alilo to jo nismo lanicom, injenica jest da ve
jesmo dijelom Evrope u gotovo svakom smislu, osim tom formalnom. Veina naih graana svakodnevno koristi dezodorans i
etkicu za zube, povremeno jede u McDonald'su, zna poslati SMS poruku, u hipermarketu kupuje rajice iz holandskih staklenika, i
tedi u banci ije je sjedite u nekoj zemlji Evropske Unije. Zato je bolje pomiriti se sa injenicom da, kad umru posljednje seoske
starice koje jo nose maramu na glavi, vie nitko nee nositi maramu. Pred naletom globalizacije i moderniteta pokleknuli su ak i
pensilvanijski Amii: sve vie prihvaaju telefone, a poneki sudjeluju i u sitnom poduzetnitvu.
Preporod sela kao obnova romantine utopije temeljene na tradicionalnim vrijednostima, eto, nije mogu, ak ni po cijenu od 5,8
milijardi kuna godinje koliko se programom "Preporoda hrvatskog sela" trai da se upumpa u selo. Kanaani, Amerikanci i mnogi
drugi ve su proli kroz taj mehanicistiki eksperiment, i pametnije bi bilo uiti na njihovim grekama nego na vlastitim.
Pa to kau iskustva onih koji su se ve opekli? "Opeeni" kau da je selo kao koncept ivota - to jest, "ivjeti na selu i od sela" prevazieno, ve da ivljenje na selu treba razluiti od sela kao ekonomske osnove, to znai da e jedan dio stanovnika ivjeti na
selu, ali e mu izvor prihoda biti izvan sela. to se tie ivljenja na selu, glavni nain ponovnog naseljavanja ruralnih podruja nije
zaustavljanje ili obrtanje procesa iseljavanja (to jest, da se vrate oni koji su ranije odselili; kako je ve reeno, vraa se samo
etvrtina), ve proces dekoncentracije gradova. Selo prua ivot u sporijem ritmu i manjim mjerilima, i zato mu se rado vraaju oni
razoarani ili zagueni gradskim ivotom, kao to su roditelji s malom djecom, parovi s "praznim gnijezdom" i umirovljenici.
Takoer, skloni su mu i izraziti individualci kojima treba samoe i praznog prostora (doslovce i u socijalnom smislu): umjetnici,
dizajneri, informatiari, i uope kreativci svih vrsta, koji e svoj posao fiziki obavljati u ruralnom prostoru, no zapravo negdje
sasvim drugdje.
Tko je jednom iskusio ugodu etrdesetodnevnog radnog tjedna i slobodnog vikenda, teko e se polakomiti za radnim danom na selu
koji prosjeno traje desetak sati; zimi, naravno, krae, a ljeti esto doslovce od zore do mraka.
ivjeti od poljoprivrede je mukotrpno i ne ba jako romantino; svaka rasprava o neradnoj nedjelji pada u vodu upravo na selu, i to
zbog nezgodne navike stoke da jede svakog dana u godini, ne hajui za vikende, dravne niti crkvene praznike. Uz konkurentnost i
profitabilnost, to je takoer jedan od razloga zato se poljoprivredna proizvodnja industrijalizirala, a radnici u njoj rade slino kao u
tvornici, osam sati dnevno i pet dana tjedno.
Tradicionalno selo kao nain ivota ("na selu i od sela") podrazumijeva ekonomsku samodostatnost i zatvorenost, i gotovo je
nemogue pomiriti ih sa zahtjevima trinog poslovanja. No, to ne znai da seoski ivot ne treba ouvati i zatititi. Mnogi elementi
seoskog ivota zasluuju da ih se sauva, ali ne kao ekonomsku paradigmu, ve kao kulturno dobro. Kao takvo, vrijedna je osnova
seoskog turizma. Uspjene modele ouvanja sela kao kulturnog dobra imaju, primjerice, Austrija i Slovenija.
Mirisi i redari
Ve su poznata i iskustva suivota onih koji ive od sela s onima koji na selu samo ive. U Sjeverovcu se o tome moglo uti iz prve
ruke, od mjetana. Na primjer, "doljacima" (to jest, vikendaima i onima koji ive na selu zaraujui
izvan sela) smeta balega, kokoi, pele, pa nastoje kupiti to vie zemlje ne bi li se odvojili od pravih
seljaka. Neki su "doljaci" pak bili tako osjetljivi na seoske mirise da su pozvali komunalne redare.
Mnogo nevolja stvaraju i vikend-lovci zbog kojih seljaci ne mogu do svojih oblinjih njiva. Na primjer,
lovite u Knezovljanima na Baniji zakupilo je lovako drutvo iz estina. Ti se lovci slabo poznaju s
mjetanima, pa nema ni dogovora o sustezanju od lova kad to smeta poljoprivrednim poslovima, dok su
takvi dogovori s lokalnim lovcima bili uobiajena, tradicionalna stvar.
Eto, tako su sjeverovaki heretici razgovarali o umiranju starog sela i stvaranju uvjeta za nastavak novoga, ne kao antiteze gradu,
ve kao ravnotee u odnosu na globalizaciju. Za vrijeme razgovora odnekud se pojavila jo jedna knjiga: "Ovarski prirunik"
Rodoljuba Dakule. Radi se o uzornom priruniku potpuno okrenutom buduem ovaru. Sve je tu: poten popis razloga za
(skromni prohtjevi) i protiv (skromna zarada) bavljenja ovarstvom, izrauni isplativosti, tajne zanata, izvrsne ilustracije; nema
prenemaganja niti pametovanja, nema sentimenta. Ali ima mnogo prosvjetiteljskog erosa, znanja i ljubavi prema struci.
Eto, takve knjige daju nadu u budunost sela, i selo budunosti: selo koje ne nastanjuju hrvatski s(ent)imentalci i Amii, ovisnici
navueni na sredstva za poticanje agrara, niti oni koji su ostali na gruntu samo zato to nisu uspjeli otii, ve ljudi nalik onima u
ruralnim podrujima najrazvijenijih zemalja. To jest: stanovnici globalnog sela.
KRAJ
NE LAJE HSS RADI SELA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Teme (11/13)
MARIN BLAEVI: "RAZGOVORI O NOVOM KAZALITU", CENTAR ZA DRAMSKU UMJETNOST, ZAGREB, 2008.

KAZALITE NEPOSLUHA
Bojan MUNJIN
27. veljae, 2008.
Knjiga je uzbudljiva kao krimi jer kroz ive razgovore, bez traa i zluradosti, pokazuje to je sve tko kome uinio u domaem
glumitu posljednjih etrdeset godina, ali njezina najvea vrijednost je u tome to kroz opise ponekad vratolomnih akcija sudionika
u pravljenju pojedinih predstava pokazuje tu samoubilaku posveenost, teorijski i praktino, za traenjem nove kazaline Akropole.
Takozvani graanski teatar bio je uvijek u 30-godinjem zaostatku za svijetom, a jedino hrvatsko kazalite koje je Evropu vidjelo
jest ono "novo" koje domai kulturtregeri ne vole
Za onu veinu koja - statistiki reeno proita pola knjige godinje, novoizali "Razgovori o novom kazalitu" u izdanju Centra za
dramsku umjetnost iz Zagreba predstavljaju bez sumnje dvanaestu rupu na svirali, ali za onih jedan i pol posto koji kod nas
posjeuju kazalite ovo je prvorazredna knjiga o aktualnom stanju stvari u domaem teatru. Kada pomisle na novo kazalite,
obini smrtnici u nas odmah pred sobom vide kaos dosade i teror avangarde koju ne razumiju, ali "Razgovori o novom kazalitu",
izmeu ostalog, govore i o zaputenosti teatarske kulture u Hrvata i o tome da se graanski teatar posljednjih etrdeset godina nije
kod nas pomaknuo ni za jotu, a novo je oduvijek bilo na margini tihog prezira i otvorenog bojkota.
Dok se u Evropi stvari razvijaju tako da jedna po jedna avangarda postaje klasika do pojave neeg jo lueg, kod nas se jedna te ista
kazalina koza muze ve desetljeima na isti nain, dok oni koji trae neto novo, poznatiji su u bijelom svijetu nego kod nas.
Primjera radi, kako pie u knjizi, kultna predstava iz 90-ih "Everybody goes to disco from Moscow to San Francisco" zagrebake
grupe Montastroj, tri puta je izvedena u Hrvatskoj i 77 puta u inozemstvu ili kako bi rekao voa Montastroja Borut eparovi:
"Jebe takvu kulturnu politiku"!
inovnici i fanatici
Knjiga "Razgovori o novom kazalitu" koju je uredio teatrolog Marin Blaevi koncipirana je kao duga
konverzacija s najznaajnijim predstavnicima onih koji su ikada poeljeli zatalasati abokreinu domaeg
teatra, od Vjerana Zuppe, Ivice Boban, Damira Bartola Indoa i Branka Brezovca do Gordane
Vnuk, Gorana Sergeja Pristaa, Ivice Buljana, Boruta eparovia, tandema Bobo Jeli Nataa
Rajkovi i Vilija Matule, ali to je tek mali dio armije nepoudnih koji bi se morali nai u ovoj dvotomnoj
knjizi, samo tada bi Razgovori izgledali kao "Rat i mir".
Knjiga je uzbudljiva kao krimi jer kroz ive razgovore, bez traa i zluradosti, pokazuje to je sve tko kome uinio u domaem
glumitu posljednjih etrdeset godina, ali njezina najvea vrijednost jest u tome to kroz opise ponekad vratolomnih akcija sudionika
u pravljenju pojedinih predstava pokazuje tu samoubilaku posveenost, teorijski i praktino, za traenjem nove kazaline Akropole.
Bez obzira radilo se o Teatru &TD "koji je elio nadoknaditi proputeno" (Vjeran Zuppa), o "kazalitu hangara, garaa i
podhodnika u kojem se susree publika i obini prolaznici" (Damir Bartol Indo), o "teatru koji se suprotstavlja konvenciji ruei
idole i ikone" (Branko Brezovec) ili o glumi "koja inzistira na osobnom iskustvu glumca" (Jeli-Rajkovi), "novo je sama sutina
kazalita jer se ono zbiva iskljuivo sada" (Ivica Boban).
S jedne strane, "novo kazalite je svako ono koje svojim ivotom zasluuje svoju temu", kako kae prvoborac Kugla glumita
Damir Bartol Indo, ali s druge strane porazno je da graansko kazalite u nas "nije napravilo profesionalni propuh i nije htjelo
podnijeti rtvu te nije imalo hrabrosti i prkosa da - misli pozornicu po dubini", kako kae Branko Brezovec. "Graansko kazalite u
Hrvatskoj uvijek je mislilo o onome o emu nije govorilo i uvijek je govorilo o onome o emu nije mislilo i zato je trenutno
najdesnije u Evropi", smatra ovaj kultni voa grupe Coccolemocco.
Zato je ovakav teatar uvijek u tridesetgodinjem zaostatku za svijetom, a jedino hrvatsko kazalite koje je
Evropu vidjelo jest ono koje hrvatski kulturtregeri ne vole. to je toliko fascinantno i toliko novo u
naporima kazalinih fanatika od Coccolemocca krajem 60-ih do Vilija Matule danas? Kau da je Mira
Furlan, kada je ranih 80-ih vidjela u Ljubljani predstavu "Mekani brodovi" zagrebakog Kugla glumita,
rekla da se osjea kao "HNK-ov inovnik" u odnosu na uda koja se usuuju raditi nezavisne kazaline
trupe, pa se moe rei da je e za kreativnom slobodom poetak i kraj svakog istinskog "miljenja
pozornice po dubini"... U prilikama kombinacije nekakvog pranjavog nacional-socrealizma i graanskog
salona koji kod nas traju do danas, novo u najmanju ruku znai suprotstavljanje konvenciji literature, lijepog govorenja i jeftinog
patosa na sceni, kao i stavu da glumac mora znati svoju ulogu, ali ne ba uvijek i razlog zato je na pozornici.
Tajna sluba
Od meunarodnih festivala studentskih kazalita, IFSK-a i Dana mladog teatra u 70-im i 80-im godinama, preko &TD-a i grupe
Pozdravi do Eurokaza i Kulture promjene danas, domaa avangarda uvijek je bila u sukobu s kazalinim establimentom, ili kako u
knjizi kae Gordana Vnuk, "radije u konfrontacijskoj proizvodnji nego u nepodnoljivom Panteonu", to znai da je "novo ono
koje na pozornici postavlja pitanja i etici i estetici i politici te angaira sve oko sebe, a slabo kazalite to uope ne ini", vjeruje ova
voditeljica Eurokaza.

Da bi to postigli, borci za kazalite bez foliranja morali su biti nezavisni od bidermajerskog koncepta: zgrada-direktor-glumci, pa u
Hrvatskoj ve desetljeima postoje dva tipa teatra, "unificirani i rubni", kako kae Branko Brezovec. Tu rubnost su mladi i gnjevni
skupo platili, ali su radili predstave okrenute na glavu, igrali se sa svjetlom, scenografijom i tijelom glumca, pa konana
trigonometrija kazalinog ivota u Hrvatskoj govori da oni i dalje traju, a ovih prvih nigdje nema. Posljednja zaista velika predstava
zagrebakog HNK "Dundo Maroje" s Mustafom Nadareviem i Mirom Furlan datira iz poetka 80-ih, zlatno doba Gavelle
zavrilo se nekako u isto vrijeme, Komedija danas radi kopijinih kopija kopije svojih slavnih mjuzikla iz 70-ih, Teatar &TD poslije
Vjerana Zuppe do "Kulture promjene" bio je mjeavina pseudomodernizma i malograanske rutine, a ZKM od prosjenosti do
dana dananjeg spaava njegov izvrsni i solidarni ansambl...
U Zagrebu i drugdje sve ovo vrijeme bljesne tu i tamo neko neobino svjetlo na oficijelnoj pozornici, a
onda godinama nita. S druge strane, avangarda od 60-ih do danas nije iza sebe imala ni novac, ni
Akademiju ni reflektore neki od njih otili su u alkohol, ludilo ili smrt - ali radile su se predstave u
vlastito ime koje su ruile tabue i postavljale pitanja i umjetnosti i politici. U knjizi tako Damir Bartol
Indo svjedoi kako su za Kugline predstave glumci noima razvozili biciklima scenografiju po gradu,
kultna predstava Coccolemocca "Jedan dan u ivotu Ignaca Goloba" pripremala se
dvije godine, grupu Pozdravi u 80-ima iz nekog je idiotskog razloga neprestano uhodila tajna sluba, a Igor
Mrdulja, direktor ZKM-a poetkom 90-ih, koji je tada paradirao gradom u maskirnoj uniformi, izbacio je
Eurokaz na ulicu...
Ili kako bi rekao Branko Brezovec, "pitanje novog kazalita u Hrvatskoj nije bilo kako uspjeti nego kako
trajati". Knjiga "Razgovori o novom kazalitu" dobro mapira najvanije predstave posljednja etiri desetljea,
glavne aktere i sindrome domaeg glumita, a njezina posebna vrijednost je to kroz izjave sugovornika
pokazuje to je ta specijalna izofrenija domaeg kulturnog i politikog prostora da dobri i loi momci nisu
uvijek bili na razliitim obalama, nego su esto radili rame uz rame.
Brzo starenje
Stvar je, naravno, poela od Branka Gavelle, koji i posthumno funkcionira kao neka vrsta patrijarha hrvatskog glumita i koji e u
svoje vrijeme u orbitu poslati "redateljski kartel" (Spai-Radojevi-Paro-Violi), od kojega e uiti kazalini revolucionari
kasnijih desetljea. Teatar &TD tada postaje mjesto u kojem u jednoj sobi Georgij Paro radi predstavu "Plebejci uvjebavaju
ustanak", a u drugoj Coccollemocco ima svoje cjelonone seanse, dok na Dubrovakim ljetnim igrama na jednoj pozornici Ljuba
Tadi igra kralja Klaudija, a na drugoj Dunja Koprolec iz Kugle (dodue uz veliki skandal) dobiva nagradu Orlando.
Politiki gledano, u zemlji "benevolentnog totalitarizma" (Gordana Vnuk) najbolji meunarodni studentski festival IFSK osnovan
je u 60-ima zato jer je partijska elita eljela pokazati svijetu da smo mi ipak otvorena zemlja, a Eurokaz je 1987. zapoeo kao
kulturno-umjetniki program Univerzijade... Na kraju se pokazalo da su novom valu u kazalitu, daleko vie od politiara, o glavi
radili "teorijsko-kazalini mandarini", kako kae Branko Brezovec, koji su svojevremeno takoer bili mladi.
Zato se to dogodilo, tema je za novu knjigu, uzroke vjerojatno treba traiti u "brzom starenju" kao specifinoj odrednici Balkana,
ali avangarda nekada i sada nema vremena za objanjenja nego se eli - kao to u knjizi kae voa novije grupe BADco Goran
Sergej Prista - "baviti teatrom u nadolaenju i eli misliti kazalite kao okrutno bavljenje problemima".
Na kraju, ova knjiga pokazuje jedan superiorni nain organizacije alternativnog kazalita uz puno improvizacija i nemale rtve kojem nisu nuno potrebni virmani, dnevnice i doputenje direktora, nego se najrazliitiji umjetnici povezuju logikom posveenosti
traenja novog kao u kazalitu jedino vrijednog. Ili to bi rekao Vili Matula: "Osobno me zanimaju ljudi koji to to istrauju dakle
trae zbilja potpuno i ive."
KAZALITE NEPOSLUHA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Teme (12/13)
PREOBLIKOVANJE HAJDUKA NUDI PRVE REZULTATE: AJTE LIPO SVI U VLADIVOSTOK!

IZOBLIENI BALUN
Mario GARBER
27. veljae, 2008.
S obzirom na sociopolitoekommfovskomonetarnu situaciju nudim onda ideju dravi i IgeHejcima na elu s Jurom Radiem: Europa
je odahnila ta smo odustali od Peljekog mosta, pa opeljeimo raju umisto toga gradnjom jedne velike Zaobilaznice "Poljud",
zaobilaznice prema iduim izborima. Moga bi Jure Radi napravit i cili pjat ka oko Pariza s nekoliko zaobilaznica koje bi tvorile
ruu vjetrova tako da se Hajduka moe zaobilazit i po jugu i po buri

Zvalo me puno svita posli utakmice Hajduk Rijeka na otvaranju nove sezone di se odma svima smrklo i
- da nije svih drugih liposti koje ti ova drava moe nudit (i naudit) ja bi se skupa s njima odma
preoblikova u onoga sebe najesen. Gorega baluna i Hajduka od ovoga ta su nam ga najavili ne more bit, i
za mirno preivit, i za doivit jesen velikoga preporoda u Poljudu, svakome bi svitova da se uvati bilo
ega, kazalita, ulaganja u dionice i nekretnine, praenja Sabora... Samo ne u Poljud.
Bila to onomatoPeja ili onomatoReja za Poljuddddddddddddddddddddddddddddddd, ili za mitraljez, ali
Hajduk bi moga doekat i ulazak Hrvatske u Europu preobliujui se u d.d.d.d.d.d. Ne u firmu tipa d.o.o. s ogranienom odgovornou, nego u d.d. tvrtku u kojoj po zakonu predsjednik mora odgovarat ak i sa svojom imovinom. Zato je i uteka pametni Grgi.
Tko koga ignorira?
E da je Hajduk d.o.o. moga bi ga bacit u steaj pa neka vjerovnici idu na teaj iz dioniarstva u Deana Kruia ili Tomislava Krke,
a d.d. je dioniko drutvo pa se ti misli. Onda zato je ele Jerkov prihvatio bit predsjednik Hajduka i riskirat recimo svoju privatnu
Scavolini kuhinju? I to je prihvatio bit predsjednik ne samo ovoga tranzitnog Hajduka, nego ga mnogi vide i kao predsjednika tog
preuoblienog Hajduka u kojemu e se znat tko je vlasnik? Neka je obeanja sigurno dobio, a ima ve i ekipu s piramidom na ijem
vrhu se nazire glavni menader Vjenceslav Bacci.
Meutim je u meuvremenu krenula i neka uzbuna na bilome brodu s kojega bjee i sami: Tomo Erceg kao sportski direktor pa e
to preuzet Fredi Fiorentini ali samo privremeno jer se eka da uleti Ivan Buljan za tog direktora, dok bi onog "fredi-direktora"
igrao kao menader Bacci, a i Ivica urjak moda ve "odleti" u korner dok ovo piem, te se jo tome valja pridodati i odvjetnika
Matu Peroa (kojega su htjeli mijenjati Krkom ali nije uspjelo), da bi sad razjareni potpredsjednik Mirko Klari postavio pitanje
zato ga Jerkov ignorira (i to ne jednom, kao u onom vicu o policajcu koji ignorira djevojku na klupi u parku)
Capo i Doris
I tako redom, a to je sve ozbiljno jer ovaj Klari zbilja moe po statutu i ovlastima sazvat izvanrednu skuptinu i ignorirat Jerkova
(naravno, viekratno) pa na kraju ne zna vie za koga bi navija, pari mi se ka da san u situaciji Pere Lukovia s onoga sveta tamo
daleko, u Srbiji. A nije to za sprdat se. Nego je u stvari uvik tako s tim izborima.
Evo, uzmite ovi pokuaj pua u Hrvatskom nogometnom savezu. Nisu uspjeli sruit Vlatka Markovia po stoti put. Koliko puti mi
se u ivotu namistilo da san navija za, recimo, Igora timca jer izbora nije ni bilo. Ne mo' re da izbora ima ako glasanjem protiv
timca ispadne da si glasa za Josipa Friia u HNS-u. I onda, za koga bi navijali?
Vraam se s trim staze a u "Bambija" side Zoran Vuli, Mladen Pralija i Vinko Bajrovi Capo. I svi govore da dobro piem. A ja
sam se pripa mislei da piem protiv njih?!? Koji dan poslije zovem Alfirevia da mi posudi jedan telefonski broj a on ba s
Nadovezom i Frfom na stadionu pa mi prenosi da sam isprid njih doivija ovacije. A ja sam mislija da me izbjegavaju otkad se
Hajduk pretvara da me ne zna.
Znai totalno sam neinformiran, moda bi i Verpakovskis rado svratio do mene. Prije nego i on ode za Vladivostok ka i
Damjanovi. A ko e onda ostat? E da je uinit tu fotku, potpuno prazan stadion, ni igraa, ni publike, a falabogu ni sveane loe. I?
Na centru balun i Doris Kota. Spominju je da e se umjesto Mate Peroa vratit kao odvjetnica u Poljud. A i njoj duguju, i ona bi
mogla bit vlasnik. E to je ve druga situacija. timca bi izabra za ne izabrat Friia, ali Doris A nadam se da se tako postavlja
veina svita i na primjeru Jerkov Klari. U usporedbi s Klariem Jerkov je Doris, a Klari je Frii i jedino teta timca tu
ispustit, ali kako bilo da bilo ne mo' izabrat ka ni Pero Lukovi.
S obzirom na sociopolitoekommfovskomonetarnu situaciju nudim onda ideju dravi i IgeHejcima na elu s Jurom Radiem:
Europa je odahnila ta smo odustali od Peljekog mosta, pa opeljeimo raju umisto toga gradnjom jedne velike Zaobilaznice
"Poljud", zaobilaznice prema iduim izborima. Moga bi Jure Radi napravit i cili pjat ka oko Pariza s nekoliko zaobilaznica koje bi
tvorile ruu vjetrova tako da se Hajduka moe zaobilazit i po jugu i po buri.
Da se od Poljuda napravi jedno veliko gradilite bilo bi viestruke koristi jer bi tu moga zaposlit masu onih kojima je Hajduk duan
a kad bi jo nastavija ideju iz teksta u prolom broju da se Torcida malo prokurva po svitu i onako po nau, kikaki opeljei
razasute palestinske Hrvate. Dali bi oni, dali, kako ne bi. Koliko je samo svita propivalo, i na policiji, po naim iseljenikim
klubovima. Skoro svi nai ratovi plaeni su tom lovom pa di ne bi dali kad se ne rui nego gradi.
Nisu samo Jugoslaveni nostalgiari. Ima ih i Hrvata. A da se ne govori o onima kojih je najvie ta su nostalgiari ka maina za
pranje robe pa samo okrenu program ka plaene naricaljke na sprovodu ega je bilo i prije prije koga, ega?... metimo ovi put:
prije HDZ-a.
Proda cili Hajduk u Vladivostok i nikoga ne plaa dok se gradnja ne svri. A to po novome moe trajat koliko oe. Evo itan i od
Dinamovog glasnogovornika Tome idaka da je puno jeftinije sruit cili npr. Dinamov stadion i gradit novi nego popravljat stari. A
Hajdukov stadion je stariji i od Staroga placa, na njemu je sve upitno i svako malo se postavljaju pitanja dozvole putanja u pogon
jer da bi mogli ljudi i poginit.
E sad smo doli do ljudi. To je najmanje. Nita lake. Prvo, ko jebe ljude. A drugo ljudi na Poljud vie i nema. Ne mo' raunat
novinare, za igrae smo ve rekli da bi ih se prodalo u Vladivostok, a funkcioneri ionako svi odlaze Ostala je jo jedino Torcida.

Izmiljeni intervju
Proli Feral su mi rekli Drago Lelas i ekipa da se vraa za predsjednika Torcide an Ojdani. Nagovara san ih da ka veinski
dioniari preuzmu Hajduka i bit e san im dosadija pa su mi priznali da je to ve u tijeku. Nagovara san ih jer bi bilo lipo doivit i
tu sliku demokracije/nacionalizacije da Torcida sidi u sveanu lou a da sa Sjevera stadiona svi ovi Jerkovi, Klarii, Nosii, Bacci
itd. divljaju i viu "Uprava, odlazi!"
an Ojdani mi je da naslutit neke stvari, ali jo nije posta predsjednik pa ne da intervju. To me podsjetilo na elu Jerkova pa mi
se u proli Feral otelo pitat ga je li dobija potporu Sanadera i Roina, na to se on nasmija i sad ne znam je li radi toga ne eli vie
samnom i s novinarima govorit nego govori da e Torcida imat dva glasnogovornika, duplo od Hajduka koji zasad uvodi samo
jednoga, ali kako su dosad zabucali s izjavama skoro svi od Jerkova do Jarnija onda bi se moglo dogodit da nakon ta svi odu u
Vladivostok, u Poljud ostane nasukana jedna lipa ekipa glasnogovornika.
Prije nego doe era glasnogovornika po novinama evo ta mi je an Ojdani reka dok jo moe i smije govorit jer ga jo nije
izabralo za predsjednika:
- Skuptina na kojoj bi ja mogao postat predsjednikom bit e u nedjelju na Starome placu a dogovorili smo se da e glasnogovornici
bit Ivor Jeftimijades i Drago Lelas.
Asti mia, onda bi ja lako moga postat Butkovi i konano poet radit izmiljene intervjue. Smoje je jedan nezaboravni uinija s
Bion Mladiniem dok je Bie bija selektor Jugoslavije. Bie akula sa Smojom i hvali se ta sve pamti, a Smoji dodijalo pa mu
govori:
- Je Bie, ima odlinu memoriju, ali pamti pizdarije, loa ti je selekcija i po meni ti ne bi smija bit selektor.
Derbi Sanader Bandi
Svaki izmiljeni intervju uvik je ka izmiljen. U stvari nema uope izmiljenog za razliku od pravih intervjua u kojima je
izmiljeno sve. Zato jedva ekam da Ojdania izaberu za predsjednika Torcide. Bit e janjetine. A kako mi je Ojdani obea,
Torcida e morat reagirat ako se dogodi da Hajduk s igraem vie ne moe pobijedit Rijeku usrid Splita. Znai to se ima dogodit
svaki as. Samo Torcida mora pazit s kim e koalirat a ja san je poduija s gorenavedenim primjerom timca i Friia. Naime!
Reakcija Torcide na loe Hajdukove rezultate mora bit uperena protiv predsjednika Hajduka, to jest Jerkova, kao to je to bilo i
protiv Grgia. Treba biti dosljedan i poten. Dakle, ako sad Torcida trai rat s Jerkovom, onda e se ona svrstat na stranu Mirka
Klaria koji je s Jerkovom ve u ratu. to e se dogodit ako Torcida koalira s Klariem? Ako je to jedina alternativa onda je bolje
koalirat s Jerkovom. A ostat sam i neovisan? To bi bilo odlino da nije upravo Jerkovljeva primjera s Listom Veloga mista.
Onda s kim? A bogati, sa Sanaderom. Premijer jedne zemlje mora se znat preoblikovat u svakoga radi bilateralne koegzistencije, a
za satrat Bandia to jest Dinama treba mu pomo jer Sanader ne smije sam i onom na Bandia koji je (ono, ka, finta) izdao SDP
na sekundu i nagovorio kompletnog multinacionalnog Dinama da glasa za Dalmoa Premijera iz Plinarske (i Internetske).
Dok ovo piem svako malo se vratim unatrag nekoliko odlomaka jer ne mogu vie ovo pratit i ne znam kako to svi oni mogu, pari
dr. ivago ili Tolstojev Rat i mir ili derbi Sanader - Bandi. Ajmo malo pojednostavit:
Zagreb Dinamu da 44 milijuna kuna godinje, a Hajduku se sve to je dobio rauna kao dug. Zato onda Bandi nije vlasnik
Dinama? Nego (ono, ka, finta) Zdravko Mami. I ko ima pravo sve to isto zabranit Sanaderu? A Sanader je sigurno puno vie
nego Bandi.
Ka prvo Sanader je iz Plinarske. Je da je u djetinjstvu ka i nesritni nogosjek Taylor morao ekati da se netko ozlijedi kako bi upao
u ekipu iza Starog placa gdje su odrastali Luketin i generacija, ali je ef HDZ-a, pa je ef Vlade Hrvatske, pa je bio i iseljenik, onda
ak i sportski novinar, a o kulturnom backgroundu da se ne govori, te sad najnovije Antunovika ga stavlja i u hrvatski pojmovnik
tako da bi se "sanader" mogao uvrijeiti i kao rije/sinonim nakon to je Antunovika prosvjedovala protiv HDZ-a unutar svog
SDP-a rekavi Milanoviu da on ne mora biti SDP-ov Sanader.
Hvatam Antunoviku za rije i zato tvrdim da ona nema pojma ta joj se deava u stranci jer je Sanader ve
SDP-ov Sanader i bez Milanovia. Sanader je i Hrvat i to ona sorta ta, ako zatreba, moe bit Hrvat i isprid
Srbina. Jedan put u Francuskoj 7 u Beogradu mi je jedan konobar priao o stolu gdje su zajedno sjedili
Miloevi i Tuman te kako su oni jedan ispred drugoga mogli biti Srbin/Hrvat.
Torcida za Maksimir
Pa sad ti vidi, sve to ima Sanader u svojoj imovinskoj kartici a opet ne moe pomo Hajduku bolje nego
Bandi Dinamu, nego je Bandi pored svega toga pomogao jo i Sanaderu. Treba shvatit da od jednoga
premijera ne mo' trait ono ta e ti jedan Bandi doli na porti i sam dat a da ga i ne pita. Zato kaem da
Sanaderu treba pomo. Na primjer umisto njega jer on to ne smi - odvest Torcidu navijat za Dinamo u

Maksimir i nakon tog bratstva i jedinstva Bandi je na!

A ovu veliku misiju moe izvest samo an Ojdani. Jer e postat predsjednik Torcide i niko mu od politiara nije dao potporu.
Promislite dobro, Zagreb za sport odvaja 260 milijuna kuna, a Dinamo dobije sve skupa 44, 23 od portskog saveza, 7,5 od Zg
holdinga, 3,5 od Turistike zajednice, 10 od Poglavarstva
Split se poniava ve na autoputu. Svi su gradovi na toj cesti najavljeni kao neto specijalno, Zadar, ibenik, Dubrovnik Jedino
kilometrima prije Splita velikim slovima pie Dugopolje. A kad se ima skrenit za Split, onda velikim slovima pie Dubrovnik za
produit dalje, a za skrenit manjim slovima Sinj, pa ispod njega Split. Par puta sam eka skretanje za Split sve do estanovca.
Zato su i gradili splitsku zaobilaznicu. Da bi Dugopolje dolo u prvi plan. Koliko godina postoji Slobodna i da ona nije mogla iza u
koloru u Splitu nego tek kad je dola u Dugopolje Su je ofarbali, kaj ne. Pa ne samo nju. Sve je prefarbano, identiteti, tradicije,
Rive, mentalni sklop prosjenog Splitoida, a glavni dugopoljski pineli i ne shvaaju da su dobili "barve" na sie za pituravat i nas i
sebe. Tako je to kad amaterima da pinel u ruke, a oni nemaju pojma da pinelaju u stvari i sadanjost i povijest. Nego se uozbilje ka
dite na tuti, misle da su konano postali pravi pituri i onda navale ka i Taylor na Eduarda. A sad je ve kasno. Krv je prolivena,
otvoreni prijelom morala ve je tiskan i objavljen. Mogu se ljutit samo na samoga sebe. Nita vie ne pomae. Mislili su da su pisali.
A sve su izbrisali.
Dugopoljski refleksi
Za znat pomo Sanaderu da Hajduka osovi na noge i za ne gledat samo sebe nego vidit da trapa i pinelaje i po drugima trebalo
bi i Hajduka odvest u Dugopolje jer je tamo budunost. Ne moe samo Dugopolje bit prepreka za uinit dobru novinu u doba
"mejla" jer je novina u glavi a ne na adresi (mejlu) pa sve to isto vridi i za one kojima e se dat glavni pinel za prefarbat Hajduka, za
preoblikovat ga da bude bolji: Preoblieni Hajduk. Izoblieni! Ka npr. ovi balun ta se moglo vidit protiv Rijeke. A ta ima veze di
je. Mo' s njim i u Vladivostok. I dalje.
p.s.
Taman je na televiziji opet uletija nogosjek Taylor. Onako iz gornjeg rakursa sniman uinilo mi se da je na imuni. Nepregledne
su kolone nogosjeka Taylora koji cili ivot ekaju da uu u momad sve dok se netko ne ozlijedi. A kad ne mogu doekat, ne
moredu vie trpit, onda da se ne popiaju u gae... onda nekoga ozlijede sami.
IZOBLIENI BALUN
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Teme (13/13)
KOZMOLOGIJA: NASTAVLJA SE POTRAGA ZA FASCINANTNIM DODATNIM PROSTORNIM DIMENZIJAMA
STVARNOSTI

TAJNA CRNIH STRUNA

Darko VUKOREPA
27. veljae, 2008.
Istraivai predvoeni Michaelom Kavicom s Virginia Tech u amerikome Blacksburgu tvrde da bi se u blizini dodatnih dimenzija,
minijaturne crne rupe koje su moda u velikom broju nastale tijekom prve sekunde nakon Velikog praska - trebale saviti i omotati
uokolo njih, transformirajui se tada u crne strune. Kada, pak, te crne strune "zgrabe" dodatnu dimenziju, veli dr. Kavic, pritom
nam jasno izloe tu istu ekstra dimenziju, i to na nain da tada stvore isijavajui impuls s jedinstvenim elektromagnetnim potpisom,
koji se moe detektirati pomou radioteleskopa
Kozmiki bljesak s eksplodirajuih crnih rupa mogao bi pruiti dugooekivani dokaz o postojanju fascinantnih dodatnih prostornih
dimenzija stvarnosti, sugeriraju novi astrofiziki izrauni. Naime, jedan od najveih teorijskih fiziara dananjice, Stephen
Hawking, predvidio je da crne rupe isparavaju tijekom kvantnoga procesa poznatog kao Hawkingovo isparavanje, te da pri tom
mogu eksplodirati u kratkoj erupciji energije prije negoli kompletno ieznu. No, jedino minijaturne crne rupe, masivne, otprilike,
kao asteroid ili manje, bile bi "sposobne" da - u okviru ivotnoga vijeka svemira - ispare u cijelosti. Upravo
takve mini crne rupe moda su u velikom broju stvorene tijekom jedne/prve sekunde nakon Velikog praska, i to
na ekstremno visokim energetskim nivoima u formi grudastih nakupina elementarnih estica.
Teorija ujedinjenja
Danas, pak, 14-ak milijardi godina nakon toga dogaaja, istraivai, predvoeni Michaelom Kavicom s
Virginia Tech u amerikome Blacksburgu, miljenja su da bi isparavanje takovih primordijalnih crnih rupa moglo emitirati
detektibilno zraenje, no pod uvjetom da svemir - osim tri poznate prostorne i jedne vremenske - sadri i dodatne dimenzije, ije je
postojanje, znano je, i predvieno nekim teorijama koje pokuavaju ujediniti gravitaciju i kvantnu mehaniku, poput, primjerice,
teorije struna.

Kavicova postavka govori o tome da bi se u blizini dodatnih dimenzija crne rupe trebale saviti, omotati uokolo njih, formirajui
pritom "crne strune". Radi lakeg i boljeg razumijevanje cijele prie, ovdje valja dodati da, prema teoriji struna, crne rupe mogu
(popr)imati razliita "lica", ukljuujui i izgled dugih, odnosno crnih struna, koje su kako pokazuju neka ranija istraivanja
prilino nestabilne, to jest brzo se raspadaju ukoliko je njihov radijus sline veliine kao i dodatne prostorne dimenzije. S druge
strane, to bi znailo, poruuju znanstvenici, da su velike crne strune koje su detektirane kao crne rupe s masom koja je ista ili vea
od mase naega Sunca dovoljno velike da ostanu stabilne tijekom milijardi godina. No, malene crne strune ne dulje od 10 -35
metara bile bi, svakako, nestabilne, i brzo bi se dezintegrirale u sferne crne rupe.
Osjetljivost teleskopa
Vratimo se dr. Michaelu Kavicu i uistinu znanstvenofantastinom omotovanju crnih rupa oko dodatnih dimenzija. "Taj si fenomen
sebi moemo predoiti kao svojevrsno omotavanje gumene trake oko oteene cijevi. Meutim, na kraju procesa isparavanja, crne
rupe postaju isuvie male da bi obgrlile dodatnu dimenziju", veli dr. Kavic, koji zajedno sa svojim kolegama predvia da kada crne
strune "zgrabe" dodatnu dimenziju pritom izloe i otkriju tu istu ekstra dimenziju, i to na nain da tada oblikuju isijavajui impuls s
jedinstvenim elektromagnetnim potpisom.
Analizirajui frekvenciju spomenutog impulsa, znanstvenici bi mogli izraunati veliinu prostorne dimenzije, to bi moglo biti od
koristi pri traenju kozmolokog modela koji e najbolje opisati svemir. "Veliina crne strune izravno je povezana s veliinom
dodatne dimenzije u vrijeme eksplozije", tvrdi Kavic.
Njegovi kolege optimistino dodaju da bi toliko traeni lagani impulsi zraenja mogli biti detektirani pomou
radioteleskopa koji bi bili sposobni skenirati cjelokupno nebo u jednom "zamahu", poput The Eight-meterwavelength Transient Array (ETA), 8-metarskog teleskopa na Virginia Techu. "Tradicionalni radioteleskopi
fokusiraju se samo na vrlo mali dio neba u jednom preletu", kae dr. Kavic. "To znai da na taj nain vrlo
lako propuste ovu vrstu impulsa." Novi testovi, uinjeni od strane tima dr. Kavica i drugih, dolaze u prikladno
vrijeme, miljenja je Charles Keeton s Rutgers University u New Jerseyu. "Naa sadanja sposobnost
promatranja eksplodirajuih crnih rupa ograniena je samo osjetljivou naih radioteleskopa, koji postaju sve
bolji i moniji."
Nije prirodno
No, bilo kako bilo, u iekivanju novih teorijskih radova o promordijalnim crnim rupama i dodatnim dimenzijama, njihovo
postojanje i dalje ostaje nedokazano, i u sferi gotovo mistinih spekulacija, pa stoga ne ude stavovi poput onoga Avi Loeba s
Harvard-Smithsonian Center for Astrophysics u amerikom Cambridgeu da je, zapravo, glavno pitanje da li
takve, praiskonske crne rupe - o kojima govori rad Kavicova tima mogu uope nastati. "U principu, mogue
je da takve crne rupe nastanu, no unutar standardnog kozmolokog modela to nije prirodno, iako tu postoji i
mnotvo nestandardnih pretpostavki."
No, dr. Kavic ne posustaje. Po njemu, traganje za eksplodirajuim crnim rupama moe uroditi brojnim velikim
otkriima: uspjena detekcija onoga to njegov tim predvia ne bi potvrdila samo postojanje ekstra dimenzija, ve i primordijalnih
crnih rupa, kao i Hawkingova isparavanja. "Sve te tri stvari predstavljaju kvantne gravitacijske fenomene, koji bi mogli drastino
izmijeniti na pogled na prostor-vrijeme, kao i na fundamentalnu prirodu naeg svemira."
TAJNA CRNIH STRUNA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Interview(1/4)
SERGE BRAMMERTZ, NOVI GLAVNI TUITELJ MEUNARODNOG KAZNENOG SUDA ZA BIVU JUGOSLAVIJU,
GOVORI ZA FERAL UOI PRVOG SLUBENOG POSJETA HRVATSKOJ

KOSOVO NIJE IZLIKA ZA KARADIA I MLADIA

Tena ERCEG
27. veljae, 2008.
Smatram da je MKSJ dosad bio vrlo uspjean. Ako pogledate broj optuenih osoba, procesuirano je preko 60 osoba, mislim da je
sud mnogo postigao u razvoju meunarodnog pravosua, ali i konkretno u ostvarivanju pravde u zemljama u kojima se dogodio
sukob. Naravno da sud nije savren, jako je teko da pravosudni proces bude savren jer postoji mnogo elemenata koji na njega
utjeu, ali ako uzmete u obzir organizacijska, logistika, politika i sigurnosna ogranienja s kojima se sud susretao, mislim da je
mnogo toga ostvareno

Novi glavni tuitelj Meunarodnog kaznenog suda za bivu Jugoslaviju Serge Brammertz belgijski je pravnik s viegodinjom
karijerom u meunarodnim pravosudnim institucijama. Kao dravni odvjetnik 90-ih godina u Belgiji vodio je brojne istrage na
podrujima meunarodne trgovine drogom i ljudima, vodio je istrage i procese u sluajevima organiziranog kriminala, terorizma i
krenja meunarodnog humanitarnog prava, a u to vrijeme radio je i za Europsku komisiju, Vijee Europe i Meunarodnu
organizaciju za migracije. U tuiteljstvu Meunarodnog kaznenog suda istraivao je zloine poinjene u ratovima u Ugandi,
Demokratskoj Republici Kongo i u Darfuru, a neposredno prije dolaska na elo tuiteljstva MKSJ-a dvije godine proveo je u
Libanonu, gdje je kao povjerenik neovisne meunarodne komisije Ujedinjenih naroda istraivao ubojstvo libanonskog premijera
Rafika Haririja. Brammertz je radio i kao profesor prava na Sveuilitu Lige, te objavljivao strune radove o organiziranom
kriminalu i meunarodnoj suradnji.
Sa Sergeom Brammertzom razgovarali smo u Haagu, uoi njegovog prvog slubenog posjeta Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i
Srbiji, te uoi objave informacije da je hako tuiteljstvo proirilo optunicu protiv Ante Gotovine, Ivana ermaka i Mladena
Markaa, kako u pogledu pojedinanih zloina za koje su generali optueni, tako i u smislu broja institucija i pojedinaca za koje se
sumnja da su u tim zloinima sudjelovali.
Iako je tek nedavno preuzeo funkciju Carle del Ponte, Serge Brammertz ve je na glasu kao iznimno
diplomatina osoba koja nerado daje intervjue. Budui da nas je izriito zamolio i nekoliko puta naglasio
da nije voljan komentirati sluajeve koji su u tijeku u Haagu, ali i na lokalnim sudovima, naroito prije
nego to o njima porazgovara s kolegama u regiji, s novim glavnim tuiteljem razgovarali smo o njegovim
planovima za budui rad suda, kao i prijanjim iskustvima u radu u meunarodnim institucijama.
Najvaniji element
- Uskoro idete u svoj prvi vei posjet Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Koja su vaa oekivanja od tog posjeta, to biste
eljeli da bude rezultat tih razgovora?
- Tako je, u regiju putujemo ve krajem ovog tjedna i nekoliko je ciljeva koje bih elio ostvariti, s obzirom da je suradnja s
politikim i pravosudnim vlastima u regiji i dalje najvaniji element za ostvarivanje naeg mandata. Osnovni razlog mog posjeta
stoga je predstaviti se i ostvariti svoje prve slubene kontakte, te popriati o nekim jo uvijek otvorenim pitanjima koji se tiu nae
suradnje, primjerice pitanje bjegunaca.
- Iz vaeg kratkog dosadanjeg iskustva kao glavnog tuitelja, ali i iz prijanjeg praenja rada ovog suda, jeste li zadovoljni
njegovim radom, ima li stvari za koje mislite da ih je trebalo ili bi ih ubudue trebalo raditi drugaije?
- Sud ve sada ima dugu povijest i kao netko tko radi kao tuitelj ve 20 godina, a u meunarodnom kontekstu est godina, smatram
da je MKSJ dosad bio vrlo uspjean. Ako pogledate broj optuenih osoba, procesuirano je preko 60 osoba, mislim da je sud mnogo
postigao u razvoju meunarodnog pravosua, ali i konkretno u ostvarivanju pravde u zemljama u kojima se dogodio sukob. Naravno
da sud nije savren, jako je teko da pravosudni proces bude savren jer postoji mnogo elemenata koji na njega utjeu, ali ako uzmete u obzir organizacijska, logistika, politika i sigurnosna ogranienja s kojima se sud susretao, mislim da je mnogo toga ostvareno.
to se tie naih prioriteta za budunost, najvaniji je kontinuitet, odnosno nastavak postupaka, kojih trenutano ima oko 20 u razliitim fazama i vano je da ih sud uspjeno zakljui. Tu je, naravno, i hapenje preostalih bjegunaca i mi stalno podsjeamo meunarodnu zajednicu da je njihova odgovornost uhapsiti te bjegunce. Jo jedan prioritet je i komunikacija s pravosuima u regiji, ona je
bila vana i dosad, ali e ubudue biti jo vanija, ne samo kada su u pitanju sluajevi koje smo prepustili tamonjem pravosuu, ve
i oni koje lokalne institucije same istrauju i procesuiraju, tako da e ubudue biti jo vie suradnje. Na kraju, tu su i mehanizmi koje
treba pokrenuti da bi se funkcije koje danas obavlja tribunal mogle nastaviti i u budunosti, nakon to on zavri svoj mandat.
Ranjivost rtava
- No, vaa prethodnica, Carla del Ponte, na svojoj posljednjoj novinskoj konferenciji navela je nekoliko stvari za koje misli
da bi ih trebalo raditi drugaije. Prvo, smatra da obrana ili sami optueni ne bi smjeli unakrsno ispitivati rtve jer ih se time
"ponovno viktimizira", da treba skratiti vrijeme izvoenja dokaza o takozvanoj "bazi zloina" kako bi se dobilo vie
vremena za dokazivanje veze optuenih s neposrednim poiniteljima zloina, trea stvar odnosi se na nedovoljnu zatitu
svjedoka, a Del Ponte smatra i da optuene ne bi trebalo putati na privremenu slobodu tijekom pauze u radu suda. Na
kraju, rekla je i da su kazne koji sud izrie "suvie blage" za zloine za koje se sudi.
- Prvo, oigledno je da rtva igra centralnu ulogu u svakom suenju. Ako smo osnovali sud, ako pokuavamo ostvariti pravdu, onda
je to upravo zato jer postoji toliko rtava. Dakle, rtve su u centru svega to radimo, a injenica je i da su svjedoenja rtava esto
jedini ili najbolji dokazi do kojih moemo doi. Svjedoenja rtava najjai su dokazi jer one govore pred sucima, objanjavaju
atmosferu i kontekst u kojima su se zloini dogodili, tako da je njihovo sudjelovanje u istrazi i u suenju od presudne vanosti.
Posebno pitanje je, naravno, ispitivanje rtava, koje je uvijek teko jer pitanja dolaze s obje strane. No, ta je procedura zacrtana i ne
moe se mijenjati iz dana u dan, ali zato postoje mehanizmi koje nastojimo koristiti to je vie mogue kako bismo smanjili ranjivost
rtava. To je realnost procedure, ali slaem se da je treba reducirati to je vie mogue.
Druga stvar, postoje dokazi o samim zloinima i o odgovornosti osoba za te zloine, pri emu se esto dogaa da jedni te isti

svjedoci svjedoe u vie razliitih sluajeva, odnosno da moraju po nekoliko puta ponavljati svjedoenja koja su ve dali. Postoji,
meutim, procedura kojom se moe zatraiti da se dokazi sakupljeni u jednom sluaju koriste i u drugim sluajevima, kako bi se
cijeli proces skratio i mi se kao tuiteljstvo time koristimo. Slaem se s Carlom del Ponte da je nuno koncentrirati se na
individualnu krivinu odgovornost optuenika, odnosno na uspostavljanje veze izmeu zloina i osobe kojoj se sudi na temelju
zapovjedne odgovornosti, a ne na ponovno dokazivanje da se neki zloin uope dogodio.
to se tie zatite svjedoka, ona je naravno iznimno vaan element za svako suenje i jedini nain da ohrabrite svjedoka da surauje
sa sudom jest da mu pruite zatitu, pri emu mislim da MKSJ ima dobar sustav zatite svjedoka.
Kada je u pitanju privremeno putanje optuenih na slobodu, ured tuiteljstva esto je prosvjedovao zbog toga, a nedavno smo se i
alili na tu povlasticu u predmetu Prli i drugi, i izrazili svoje snano protivljenje toj praksi. Na kraju je to uvijek odluka suda, a mi
nemamo obiaj komentirati sudske odluke, ve umjesto toga ulaemo albe i pokuavamo te stvari rijeiti sa sucima kroz postupak.
No, bitno je znati da se mi takvoj privilegiji protivimo naelno i da emo to i nastaviti raditi. Kada je u pitanju prigovor da su kazne
openito preblage, mi kao tuiteljstvo traimo kazne za koje mislimo da su primjerene, a ako nismo zadovoljni kaznom koju su
dodijelili suci, uvijek ulaemo albe. No, moj je pristup da treba prihvaati odluke suda, jer je na zadatak zastupati interese rtava,
ali je odluka o duljini kazne na kraju uvijek stvar odluke sudaca.
Otvoren razgovor
- I sada ste vie puta naglasili da je suradnja s lokalnim pravosuima jedan od najvanijih
prioriteta kako bi se suenja za ratne zloine mogla nastaviti na lokalnim sudovima i nakon to
tribunal zatvori svoja vrata, a da bi se ta suradnja ostvarila, potrebna je jaka politika volja. No,
ako pogledate neke primjere iz Hrvatske, poput suenja Branimiru Glavau, ili, pak, "vaeg"
optuenika Mladena Markaa i njegov lov u drutvu biveg ministra, to vam takvi dogaaji govore
o politikoj volji za procesuiranje zloina?
- S obzirom da jo nisam bio u regiji, mislim da bi bilo preuranjeno da komentiram pojedinane sluajeve, budui da o njima jo
nisam razgovarao s kolegama. Ono to mogu rei je da mi ovdje na sudu, ali i cijela meunarodna zajednica pratimo to se dogaa u
regiji. Ono to tribunal moe napraviti jest pomoi lokalnom pravosuu da brani svoju poziciju kao neovisnu vlast u zemlji,
moemo pomoi u ustupanju dokaza, treninzima i brojnim drugim stvarima.
Ono to vi spominjete odnosi se na vladavinu prava, neto to ini temelj svake drave, ali mislim da je to mnogo vie odgovornost
meunarodne zajednice, a naroito Europske Unije, da se pobrine da se cijeli politiki sustav u potpunosti posveti vladavini prava i
pravdi, kako bi se izbjeglo da se dogaaju situacije koje onemoguavaju nesmetano funkcioniranje pravosua.
- U Srbiji ete imati vrlo teak zadatak uvjeriti tamonju vladu da pomogne u hapenju preostalih bjegunaca, naroito
Karadia i Mladia. Oekujete li da masovno priznanje neovisnosti Kosova bude problem u suradnji vlade Srbije s
tribunalom i mislite li da to priznanje sugerira nezainteresiranost EU za hapenje tih ljudi?
- Ured tuiteljstva svim pitanjima suradnje pristupa kao pitanjima iskljuivo tehnike prirode. Kada se susretnem s predstavnicima
vlasti Srbije otvoreno u s njima razgovarati o svim problemima kao to je pristup dokumentima i svjedocima, hapenje bjegunaca i
slino. Ipak, iako se namjeravamo koncentrirati iskljuivo na tehnika pitanja nae suradnje, to ne znai da u ignorirati meunarodnu dimenziju i politiku realnost, iako ne smatram da smo mi kao sud dio tog politikog procesa. Jedino to mi moemo rei jest da
smatramo da je zajednika odgovornost svih nas da ispunimo svoj mandat i da se pobrinemo da preostali bjegunci budu uhapeni.
Zato traimo od meunarodne zajednice, naroito Europske Unije, da iskoriste sva sredstva koja imaju na raspolaganju i vre
pritisak na sve one za koje vjeruju da nam mogu pomoi u hapenju tih bjegunaca. Neovisnost Kosova je zaseban politiki kontekst,
nije povezan s aspektom suradnje Srbije sa sudom jer je ta suradnja zacrtana statutom MKSJ-a, zadacima tuiteljstva, ali i
meunarodnim obavezama Srbije. U potpunosti smo svjesni da postojea situacija ima veliki politiki utjecaj, ali isto tako se
nadamo da emo i dalje imati podrku i osobno nemam razloga misliti da je podrka Europske Unije manja nego ranije, dapae,
mislim da je realnost sasvim suprotna.
Sud i hapenja
- Ipak, nakon 15 godina rada suda, etvorica optuenih jo su u bijegu, a ta se injenica u Hrvatskoj i u
Bosni esto interpretira kao neuspjeh suda, ili ak osobno bive tuiteljice Carle del Ponte. Je li to po
vama fer tvrdnja i tko je kriv za to to oni nisu uhapeni?
- Mislim da to nije fer tvrdnja. Mi kao tuiteljstvo jesmo odgovorni za pripremu optunica i odreivanje osoba
kojima treba suditi, ali sud nema ni policiju ni vojsku uz pomo kojih bi vrili hapenja. To je zajednika
odgovornost u kojoj naroito meunarodna zajednica ima iznimno vanu ulogu, a pritom mislim na zemlje u
kojima se bjegunci kriju, kao i na sve one koje mogu utjecati na politiku volju da se ti bjegunci uhapse.
- U strunim krugovima jo uvijek se raspravlja o tome je li uloga meunarodnog suda da direktno ut-

jee na procese politike stabilizacije i pomirenja ili iskljuivo da se bavi procesuiranjem ratnih zloina?
- To je vrlo kompleksno pitanje o kojemu su miljenja jo uvijek podijeljena. Osobno, mislim da je pravda dio tog procesa i da
pomirenje nije mogue ako istovremeno imate situaciju da zloini nisu kanjeni. Pravosue je stoga iznimno vano, ali nije dovoljno
da bi se postigla stabilnost i normalni odnosi zajednica koje su sudjelovale u sukobu. Naravno, sud ima i svoj "Outreach" odjel iji
je rad uvijek bio vaan, ali i zahtjevan, pa sam zato svjestan da je uloga MKSJ-a u regiji esto bila krivo shvaena.
- Kako se onda u tu sliku uklapa presuda "Vukovarskoj trojki", koja je stvorila dojam da zloinci mogu izbjei pravdi, ali i
ponovno rasplamsala nacionalizam i u Hrvatskoj i u Srbiji?
- Kao to sam rekao, nisam spreman govoriti o pojedinanim sluajevima, ali naelno govorei, naravno da se na svakom sudu
dogaaju i oslobaajue presude, to je normalan dio sudske prakse i suci su ti koji odluuju o tome je li sluaj u potpunosti dokazan.
S tim sam se esto susretao dok sam radio na nacionalnom sudu, kada bih kao tuilac bio uvjeren u odgovornost optuenih i u
sigurnost dokaza kojima smo raspolagali, ali se ti dokazi u oima sudaca ne bi ispostavili dovoljno uvjerljivima. No, u potpunosti
razumijem da interpretacija te sudske realnosti u zemljama regije moe biti drugaija.
Bitne istrage
- U svojoj karijeri bavili ste se i problemom organiziranog kriminala, a taj je problem naroito prisutan u zemljama bive
Jugoslavije kao posljedica rata. Koji su preduvjeti nuni da bi se uspjeno s tim uhvatili u kotac?
- I to je stvar procesa, a regija Balkana nije ni prvi ni zadnji dio svijeta koji kroz taj proces prolazi. Mislim da i tu europske
institucije, pa i one Ujedinjenih naroda mogu mnogo pomoi. Da bi se kaznili zloini potrebne su stabilne strukture, vladavina prava
i snaan, neovisan policijski i sudski aparat koji nee biti podloan korupciji. No, ni to se ne moe dogoditi odjednom, a iznimno je
nuan veliki politiki angaman. Koliko mi je poznato, neki meunarodni projekti u tom smislu ve se dogaaju u regiji, a sudei
prema izvjetajima nevladinih i drugih organizacija u tom je smislu postignut napredak i ja sam optimistian.
- Na Meunarodnom kaznenom sudu, gdje se takoer radili, posljednjih se godina dogaaju neke vane istrage. Moemo li
sada rei da se ICC konano izborio s problemom vlastitog kredibiliteta naruenog odbijanjem SAD-a i nekih drugih
zemalja da se stave pod njegovu nadlenost, i kako se moemo boriti protiv dojma da postoje dvostruka mjerila kada je u
pitanju meunarodna pravda?
- Meunarodni kazneni sud zaista se sve vie ispostavlja kao relevantna institucija na kojoj se dogaaju neke vrlo bitne istrage.
Trenutno se tamo vode vani procesi o dogaajima u Demokratskoj Republici Kongo, Ugandi, Centralnoafrikoj Republici i u
sudanskome Darfuru. ICC je logian nastavak dosadanjih ad hoc tribunala, neovisni stalni sud koje su zemlje dobrovoljno osnovale
i na kojemu su mnogi propusti privremenih sudova ispravljeni. Najbolji nain da se borimo protiv injenice da pravda jo uvijek nije
ista za sve zemlje je taj da se to vie trudimo oko procesuiranja zloina, da to bolje radimo i na taj nain utvrujemo
vjerodostojnost suda, a posljedica toga, uvjeren sam, bit e da e se postupno sve vie zemalja pridruivati ICC-ju.
KOSOVO NIJE IZLIKA ZA KARADIA I MLADIA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Interview (2/4)
DON IVAN GRUBII, PREDSJEDAVAJUI GRAANSKO-ETIKOG FORUMA, O INICIJATIVI ZA KORJENITIM
PROMJENAMA U DRUTVU, STRANKAMA, CRKVI...

CRKVA JE NA KRIVOM PUTU

Vladimir MATIJANI
27. veljae, 2008.
Naalost, ni HDZ, ni SDP nemaju puno kvalitetnih, sposobnih i kompetentnih ljudi da se uhvate u kotac s problemima. Oni moraju
davati privilegije i obeavati radna mjesta i poloaje da bi imali ljude u strankama. To je negativna i interesna selekcija, oni tako
rade, jer drugaije, izgleda, ne bi mogli opstati. S druge strane, kod graanstva je odbojnost prema politici postala izuzetno
znaajna, smatra se da su politiari na najnioj razini povjerenja i za to su politiari sami krivi. Negativna selekcija raa negativnu
recepciju i ljudi nemaju povjerenja u bilo koju vlast
Graansko-etiki forum Hrvatske ovoga je tjedna pokrenuo akciju Korjenite promjene. Inicijativa je
podijeljena u dvije toke, prva tematizira racionalniji i funkcionalniji ustroj dravne uprave, a druga
promjene u izbornom zakonodavstvu. U prvoj, zalau se za podjelu Hrvatske na povijesne regije, koje bi
se zvale upanije ili banovine, te za smanjenje broja zastupnika u Saboru s 153, na 80 do 90. U drugoj
toki predlau ukidanje 11. izborne jedinice, ukidanje lista za nacionalne manjine, objavljivanje popisa
biraa, te da se uz liste politikih stranaka uvedu i liste kandidata pojedinih izbornih jedinica to bi
omoguilo personalni izbor pojedinih kandidata, a ne samo zaokruivanje lista. lanovi Foruma su don
Ivan Grubii, Ante Klari, Josip Kregar, Vlatko Silobri, Mirjana Krizmani, evko Omerbai,

Peter Kuzmi, Danko Plevnik, Mirjana Nazor, Sanja Sarnavka, Zlatko Zeljko, Dragan Luki Lvky i Jadranko Crni. U
razgovoru za Feral don Ivan Grubii ekskluzivno predstavlja akciju, ali govori i o brojnim drugim temama.
Znakovi vremena
- to je, zapravo, akcija Korjenite promjene?
- Akciju su pokrenuli lanovi Graansko-etikog foruma na temelju prouavanja znakova vremena i stvarne situacije u hrvatskom
drutvu. Doli smo do zakljuka da drutveni problemi bitno utjeu na moralne, da je to neodvojivo jedno od drugoga, te kao etiki i
graanski forum elimo ukazati na spregu drutvenih imbenika i moralne movare koja je, na alost, prisutna u Hrvatskoj.
Razmiljali smo hoemo li staviti teite na svakidanje probleme ili na strateka pitanja koja su bitna za budunost Hrvatske i
odluili smo ii na strateke, korjenite promjene na podruju funkcioniranja drave i na promjene potrebne u izbornom
zakonodavstvu, jer smatramo da je negativna selekcija politiara, koju omoguava postojee izborno zakonodavstvo, jedan od
glavnih uzroka naih kriza. To nazivamo istonim grijehom svih hrvatskih problema. Ovu ideju razraujemo i testiramo, smatramo
da je povijesna za budunost hrvatske drave i naroda, elimo utvrditi hoe li reagirati mediji, dravni vrh i politike stranke, hoe li
reagirati crkvene zajednice, hoe li reagirati takozvana hrvatska intelektualna elita. Ova je akcija svojevrsni test stanja duha na
razliitim razinama, da vidimo koliko e je ljudi zaista podrati. Zasad reagiraju pojedinci i neki mediji. Slobodna Dalmacija
donijela je informaciju, druge novine nisu, niti trae razgovor. Stranke i dravne institucije se ne javljaju, ni javna televizija.
Sumnjamo da e politike stranke i podrati ovakvu akciju, jer im postojee stanje najvie odgovara. Ovo je testiranje hrvatske
akademske i takozvane intelektualne elite, ovo je testiranje institucija koje su na proraunu da vidimo hoe li se odazvati, ovo je
testiranje medija, ovo je testiranje graana, a navodno ih je preko 70 posto nezadovoljno postojeim stanjem. Sada je pitanje hoe li
imati snage da podre ovu akciju koja zapravo eli preusmjeriti Hrvatsku u pravom smjeru, a ne da ide dalje i dublje.
- Koji je cilj akcije?
- Krajnji cilj su promjene, akcija nee stati na ovom dopisu, nego emo nastojati da oni koji podre akciju postanu suradnici foruma.
Namjeravamo formirati Graansko-etiki forum u urbanim sredinama, da se ljudi mogu ukljuiti na razliite naine. Drugi korak
trebao bi biti potpisivanje peticija u gradovima, kojim bi se podrala naa akcija.
- U inicijativi navodite dosta toga. Postoje li prioriteti?
- Da, to su promjene u izbornom zakonodavstvu. Neki kau da su svi nai dosadanji izbori bili nelegitimni, jer se uvijek
pojavljivalo od 160, do ak do 560 tisua biraa vie nego punoljetnih graana Hrvatske. Tu se otvara prostor za politiki
inenjering. Popis biraa mora biti transparentan, na uvidu javnosti. Oni koji su ivjeli u Hrvatskoj, a sada su vani i hrvatski su
graani, imaju pravo birati dopisno ili preko konzulata, ali ne u posebnoj jedinici, nego u izbornoj jedinici u kojoj su ivjeli dok su
bili u Hrvatskoj. Nismo za oduzimanje prava hrvatskim graanima, ali smo protiv toga da se Hrvate u BiH tretira dijasporom, jer to
nisu, nego su konstitutivan narod. U BiH imaju pravo birati ljudi koji su ivjeli u Hrvatskoj i tu su upisani u biraki popis. To ne
znai da Hrvatska suspendira svoju dunost da pomogne Hrvatima u BiH, ali ne moemo dalje doputati da njihovi glasovi budu
presudni u formiranju hrvatske vlasti.
Svi su jednaki
- Tu ste na tragu miljenja Zorana Milanovia, lidera SDP-a?
- Ne poistovjeujemo se s bilo kojom strankom. S druge strane, za razliku od veine stranaka, protiv smo tzv. pozitivne
diskriminacije nacionalnih manjina. Slaemo se da su svi graani pred zakonom jednaki, ali nikog, pa ni manjine, ne treba pozitivno
diskriminirati, a oni sada imaju dvije liste, manjinsku i onu za zastupnike graana. To treba dokinuti, jer se dogaa da u Saboru
imamo zastupnike koji su osvojili samo 300 glasova. Ustavna odredba kae da se u Sabor ne ide ako nisi preao prag od pet posto, a
to znai 15 tisua glasova. Neka pri Saboru i Vladi postoje odbori za nacionalne manjine koji e rjeavati te probleme, premda,
prihvatimo li naelo Ustava da su svi graani jednaki, nema potrebe ni za tim odborima.
- Ovo moda i nije dobro rjeenje, jer Hrvatska iz devedesetih vue traumatino iskustvo u kojemu manjinska prava gotovo
uope nisu bila potovana.
- Siguran sam da neu biti pogreno shvaen, svatko zna moj nain razmiljanja i moje zalaganje za jednakopravnost pred zakonom.
elim da se pripadnici manjina ne tretiraju kao to se sada tretiraju manjine, nego kao graani Hrvatske sa svim pravima koje i u
drugim razvijenim zemljama imaju nacionalne manjine. Ali smo protiv toga da njihovi predstavnici idu u Sabor na temelju
protuustavne odredbe, jer ih tako, zapravo, marginalizira, to nije dobro. Mi smo za to da u skladu s ustavnom odredbom, svi
graani budu jednaki bez obzira na spol, nacionalnu pripadnost, svjetonazor...
Radikalna reforma
- Zato inicijativu predstavljate ba sada? Nije li bilo bolje promovirati je u predizborno vrijeme?
- Konstituirali smo se tek u desetom mjesecu pred izbore i bila je dvojba hoemo li pozvati narod na apstinenciju, ali smo rekli da

nemamo pravo to uiniti, jer nismo poduzeli korake da se neto promijeni. im su zavrili izbori poeli smo razmiljati da se ve za
trajanja ovog mandata aktualne vlasti, koja je sastavila Vladu kako je ve sastavila, ide u reformu dravne uprave i to radikalnu i da
se ide u promjene izbornog zakonodavstva. Ostavimo li to za nove izbore rei e nam da je kasno, da nema vremena, kako su do
sada odbijali sline inicijative. Znai, nije kasno, nego jednostavno treba sada otvoriti pitanje i dati mogunost ovoj garnituri da se
uhvati u kotac s time.
- Imaju li Ivo Sanader i njegovi suradnici realan reformski potencijal da to ostvare?
- Naalost, ni HDZ, ni SDP nemaju puno kvalitetnih, sposobnih i kompetentnih ljudi da se uhvate u kotac s problemima. Oni
moraju davati privilegije i obeavati radna mjesta i poloaje da bi imali ljude u strankama. To je negativna i interesna selekcija, oni
tako rade, jer drugaije, izgleda, ne bi mogli opstati. S druge strane, kod graanstva je odbojnost prema politici postala izuzetno
znaajna, smatra se da su politiari na najnioj razini povjerenja i za to su politiari sami krivi. Negativna selekcija raa negativnu
recepciju i ljudi nemaju povjerenja u bilo koju vlast.
- ini li Vam se da mediji i politika forsiraju teme koje, realno, nisu osobito bitne za hrvatske graane?
- Pogledajte letimino na tisak i elektronske medije. Prve su vijesti crna kronika, a ne vani drutveni problemi. Pogledajte kakve
programe imamo. Svaka ast iznimkama na javnoj televiziji, sadraje konkurentskih privatnih televizija ne elim uope komentirati.
Osim sve rjeih izuzetaka, mediji stoje u sprezi s politikim lobijima i politikom garniturom. I to smeta, jer medije bi trebalo
osloboditi za istraivako novinarstvo i usmjeriti ih na rjeavanje goruih, stratekih problema hrvatskoga drutva. To se, naalost,
ne dogaa, prelistajte novine, pogledajte to je po njihovu kriteriju u interesu naroda, piu se udarni tekstovi o Seki Aleksi,
tinejderima u depresiji... sve da zaboravimo stvarne probleme.
- Vidite li iznimke u takvoj medijskoj slici?
- Od dnevnih tiskanih medija Novi list sauvao je dostatnu autonomiju i kritinost prema pojavama u drutvu, a od tjednika, zato ne
rei, Feral je meu prvima koji detektira probleme i koji, kada izae s nekim tekstom, okira javnost, ali se nakon odreenog
vremena konstatira da se radi o injenicama, a ne o napuhivanju stvarnosti. No, kod nas je na djelu voluntarizam irealne stvarnosti,
tzv. virtualne stvarnosti, sakrivaju nam se pravi problemi, govori nam se o onim perifernim. Zato su u Hrvatskoj najgledaniji sport,
zabava, a ne informativni program.
- Kako kao sveenik objanjavate tako depresivno stanje u dravi s velikim brojem vjernika?
- Na politikoj se sceni toboe pridaje veliki znaaj ulozi Crkve u drutvu. Ali prava uloga Crkve s etikim vrijednostima, s
duhovnim vrijednostima, s nainom ivljenja je minimalna ili nikakva. Dakle, pitanje je koritenja Crkve u politike i politikantstke
svrhe, pa ona ima vjeronauk, ula je u sve pore, ali stvarni utjecaj Crkve na moralnu i duhovnu preobrazbu hrvatskoga drutva je
minimalan. Crkva nee rijeiti gorue probleme drutva u sprezi s politikim elitama, nego mora ostati uz narod, uz malog ovjeka.
Politika joj moe dati privilegije, veliki novac, ali joj ne moe dati duh.
Test za Crkvu
- Je li Crkva danas svjesna toga?
- Nau smo inicijativu poslali Informativnoj katolikoj agenciji, Glasu koncila, Biskupskoj konferenciji i drugim vjerskim
zajednicama, vidjet emo hoe li reagirati. Za nas je ovo, uz ostalo, test i crkvenih organizacija, njihove spremnosti za promjene i
test tzv. duhovnih vertikala kao to su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, te Matica hrvatska. Nigdje ih nema. Smatramo da
je sada vrijeme da se jave, da podre ili odbace nau inicijativu. Svako reagiranje ili nereagiranje za nas e biti jako znakovito.
- Nije li sve ovo to se dogaa u Hrvatskoj karakteristino i za druge sline drave koje su prigrlile kapitalistiki sustav?
Smatrate li kapitalizam danas idealnim rjeenjem?
- Gledamo li uinkovitost tog sustava vrijednosti, mi danas, nakon 18 godina, zbrajamo uglavnom negativnosti. Ne treba velika
filozofija da bi se zakljuilo da smo krenuli krivim putem, jer ovakvo raslojavanje kakvo se dogodilo u Hrvatskoj, neu sad rei na
200 bogatih, jer ih ima puno vie od 200, te na sirotinju, teko se moe opravdati. Nemam nita protiv bogatih, ali problem je kada
se kapital stvara na neplaanosti, na iskoritavanju radne snage. Takav kapitalizam ne prihvaam, treba prihvatiti socijalnu
solidarnost. Naalost, zaboravili smo socijalnu dravu, a razvijamo socijalu.
- Gdje je tu Crkva? Nije li i ona zaboravila socijalnu solidarnost? U devedesetima je bila jedan od
glavnih graditelja u Splitu.
- Socijalna solidarnost trebala bi biti i u temeljima drave i u temeljima Crkve. Meutim, lake je graditi
kvadrate, nego raditi s jednim ovjekom da prihvati odreeni standard vrijednosti. Premda je lake graditi
i lake se dobije novac, to ne znai da je za samu vjeru to bolje i da e uroditi boljim plodovima. Trebalo
je Crkvi, jer nije gradila godinama, dati mogunost da izgradi potrebne objekte za pastoral, ali smatram,
da se crkve ne bi trebale nametati u prostoru. Kad sam bio u Njemakoj 1975. godine, obiao sam nove
crkve koje su se skladno uklapale u ambijent, izvana su bile skoro neprepoznatljive, a iznutra izuzetno funkcionalne. U nas se

osjetila potreba da crkva treba dominirati, a ne da treba biti u funkciji. Trebali smo graditi neto jeftinije, funkcionalnije, a ne neto
to stri. Ali to je pitanje mentalnog sklopa, mi visinom zvonika ili crkve pokazujemo nau mo. To je potpuno pogreno. Mo
kranstva je u njegovoj slabosti, poniznosti, skromnosti, solidarnosti, ne u veliini zgrada. Isus uope nije elio gradnju, ni
instituciju koja e mu se klanjati. Nego je elio uiniti neke stvari, radi malog ovjeka, to najmanjem uinite meni inite, da po
tome budemo prepoznati. Mislim da smo poli krivim putem sprege s politikantskim grupacijama i da smo se, ne htijui, odmakli od
naroda. A to nije dobro.
Tron i oltar
- Crkva se, primakla odreenim pripadnicima naroda: nedavno smo objavili informaciju da je u splitskom HEP-u zaposlen
veliki broj bliskih srodnika istaknutih crkvenih dunosnika iz Splita.
- Nije tajna da je od poetka devedesetih stvorena sprega trona i oltara, a jo u prvoj knjizi ovjek nadasve, ve tamo u devedesetim
godinama upozoravao sam da se to izbjegne. Na Hrvatsku nitko nema monopol, ni vjerski, ni politiki. Ona pripada svim
graanima. Da su crkveni ljudi namjetali neke ljude bez natjeaja, to je istina. Tu bi se ak moglo ii na jedno istraivanje, samo da
se otvore arhivi. Prisutna je ne samo politika, nego i ideoloka privilegiranost. Pogledajte u vojsci, gdje imamo kapelane i vojnog
ordinarija: najvei kriminal je u MORH-u, kau da tamo treba otpustiti oko pet tisua ljudi, ali tu je vojni ordinarij, mora se pitati to
misle on i njegov pomonik. Kakva je to drava?
- U medijima je pisano o Vaim nesuglasicama s crkvenom hijerarhijom. to sada radite i u kakvim ste odnosima s
nadreenima?
- Jo sam aktivan kao upnik, sa svim ovlastima upnika o voenju upe. Nastojat u koliko je mogue, do 75 godine raditi taj
posao, ako me Bog prije ne pozove na drugu obalu. Ja se tu vidim i osmiljavam, to je moja primarna ljudska i sveenika dunost.
Odnosi s nadreenima su takvi kakvi jesu, tu mislim, pomaka ne moe biti, jer Crkva pamti.
CRKVA JE NA KRIVOM PUTU
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Interview (3/4)
OGNJEN ALDAROVI, PROFESOR SOCIOLOGIJE NA FILOZOFSKOM FAKULTETU U ZAGREBU, GOVORI O
DOMAOJ I SVJETSKOJ URBANISTICI, TE O DRUTVU RIZIKA

APETIT ZA GUTANJE GRADOVA

Igor LASI
27. veljae, 2008.
Grad bi morao rei, kad mu se obrati privatni investitor, koje lokacije ima na raspolaganju za takve graevine, a ne da investitor
zahtijeva lokaciju koju poeli i da mu grad onda to i odobri. Investitor prieljkuje to vei broj katova, to vee oploivanje
ulaganja, tu je profit jako velik, moda najvei. U perspektivi se jednostavno mora drutvenim i gradskim interesom ograniiti
pretjerani apetit investitora, da se on stavi u okvire nekih potreba grada kao grada. Naroito se puno manipulira idejom javnog
prostora, a to ipak nisu oping-centri
- Kako gledate na stanje urbanistike u Hrvatskoj, urbanistike kao jezika drutva, dakle, na to to njome danas govorimo?
- Urbanistiko prostorno planiranje u zadnjih desetak godina ustuknulo je pred planiranjem koje se zove
projektiranje. Nedavno sam uo tezu da se iz mnoine urbanih projekata moe stvoriti urbanistiki plan... U
socijalizmu, prolom drutvenom sistemu, dugorono planiranje bilo je izraeno kao Generalni urbanistiki
plan, i bilo je moda malo previe deterministino i ograniavajue. Ali, svejedno je to dovelo do nesluenih
prednosti i ne tako izravno oekivanih posljedica, do toga da danas u, na primjer, Novom Zagrebu imamo
izuzetno kvalitetan odnos prema zelenim povrinama, iroke prostore i ulice itd. Danas takvih tendencija vie,
koliko ja vidim, neto ba i nema.
Kljuna razlika do koje je dolo jest gubljenje mogunosti da se vri dugorono planiranje o tome gdje neto
treba staviti, i zato. Urbanisti kao struka izgubili su prostor djelovanja, oni koji rade pretvorili su se u
projektante. A to je vie posao arhitekta negoli onoga tko planira i razmilja o svim konzekvencama. To se najbolje moe vidjeti na
primjeru poslovnih zgrada u Zagrebu i drugim centrima. Investitor poeli graditi neki objekt, nae za nj teren, i pone razmiljati o
tome hoe li ga dii do 30 ili 130 katova... Nitko ne razmilja o irem kontekstu, o tome treba li gradu ba na tome mjestu jedan
takav objekt.
- To je stvar tranzicije: prioriteti su se okrenuli naglavce, i jedino vano je ploenje mladopoduzetnikog kapitala?
- Prije je glavni, kolektivni investitor, bila drava, u okviru drutvenog vlasnitva. Danas, u okviru privatnog i dravnog vlasnitva,
pojavljuje se novi glavni investitor, individualni poduzetnik ili korporativni agent. Njegovo mjesto u sustavu donoenja odluka nije

dobro situacijski i konceptualno odreeno. Grad bi morao rei, kad mu se obrati privatni investitor, koje lokacije ima na
raspolaganju za takve graevine, a ne da investitor zahtijeva lokaciju koju poeli i da mu grad onda to i odobri...
Takav investitor se djelomino nalazi u sukobu interesa, budui da moe sam financirati izradu Detaljnog urbanistikog plana, pri
emu postoji odreena vjerojatnost da e projektanti tog plana pogodovati interesu investitora u gabaritima, veliini ili gustoi itd.
Investitor prieljkuje to vei broj katova, to vee oploivanje ulaganja, i nije udo da se najrazliitiji ljudi poinju baviti
gradogradnjom, tj. investicijama u graditeljstvu, jer je profit tu jako velik, moda najvei. U perspektivi se jednostavno mora
drutvenim i gradskim interesom ograniiti pretjerani apetit investitora, da se on stavi u okvire nekih potreba grada kao grada.
Naroito se puno manipulira idejom javnog prostora, a to ipak nisu oping-centri.
Scene iz filmova
- Kako se to reflektira natrag na drutvo? Nedavno je odran jedan vei prosvjed u Zagrebu, kao rijetko graansko
protivljenje odlukama vlasti. Ima li jo boljeg ili bar slinog?
- Ako se malo vratimo u prolost, opa razina socijalne sigurnosti pala je nakon sloma ranijeg sistema gdje je drava bila neka opa
majka to je stara teza - brinula se ovako ili onako za svakog lana drutva, vladala je gotovo potpuna zaposlenost, itd. Sad je sve
dovedeno u pitanje, ak i mirovine, duina trajanja staa, sigurnost radnog mjesta, sve to podsjea na scene iz amerikih filmova
gdje strogi ef izgovara ono "hou da isprazni svoj ured za 15 minuta", pa onda ovaj hoda s onom kutijom i ubacuje u nju svoje
stvari...
Nestao je kolektivni subjekt koji je davao osjeaj zatite, na snazi je divlji kapitalizam, nesreen i nepouzdan. to se tie graanskog
otpora, zaista se dobro profilirao u sluaju Cvjetnog trga, kada je dolo do organizacije i artikulacije graanskog stava u iskljuivom
interesu grada i njegove zatite. Inae se artikulira institucionalno, pomou sindikata. Koliko je to uspjeno, drugo je pitanje, koje
ovisi o meusobnoj usklaenosti sindikata itd.
- Kako izgleda usporedba Zagreba, ostatka Hrvatske i, uostalom, zemalja EU-a, barem prema glavnim trendovima?
- Stvari koje se deavaju u Zagrebu, repetirano se deavaju u drugim dijelovima Hrvatske. Guranje garaa u centar, da uzmem jedan
pragmatian primjer, tie se i Splita, s projektom garae pod Rivom i Prokurativama, u najuem centru grada. Oigledno je
prevladao interes poduzetnika koje zanima iskljuivo zarada. No, dilema o garaama u uem centru Zagreba pretvorila se u dilemu o
veem ili manjem broju mjesta za parking u jednoj konkretnoj garai, i dilemu o mjestu ulaza u garau. U itavoj Hrvatskoj velika
tema nedostatka urbanizma izraena je praksom prenamjene poljoprivrednog zemljita u graevinsko, to se deava i na mnogim
otocima. Priroda u velikom broju sluajeva ovdje uope nema svoju vrijednost ako u njoj neto nije sagraeno...
Rt Pelegrin, recimo, nije vrijedan dok se na njemu neto ne napravi, dok se npr. ne otvori lovite, dok mu se ne unese neka
eksploatirajua funkcija. Na turizam ionako se iskazuje brojem leajeva i noenja, a sjeam se kad sam prije X godina bio na
kampiranju u Grand Canyonu i uoio strano puno zgodnih pozicija za podii ator, dok mi na recepciji nisu rekli da nema mjesta,
jer je ve bio popunjen propisani maksimum gostiju, odnosno kako su nam objasnili jer je dosegnut kritini odnos izmeu mase
posjetitelja i nosivog kapaciteta prirode.
- Istraivali ste promjenu samog koncepta prirode kao ekonomske vrijednosti, izvan kojeg se ona gotovo i ne uvaava...
- Da, istraivao sam dosta u delti Neretve, gdje postoje dvije cjeline vrijednosti. Prva su bioraznolikosti, voda, abe, kukci, mulj, a,
a s druge su strane mandarine i lubenice, tonije - lova od njih. Odnos tih dviju cjelina ba i nije idilian, jer bi trebalo preispitati
koncept ivljenja u tome kraju i vidjeti kako se moe vie ivjeti od prirodnih vrijednosti, dakle, uz njihovo maksimalno ouvanje. A
moda su ukusnije one mandarine iz Izraela... Priroda kao takva, neoploena dodatnim sadrajima, ima svoju vrijednost, ak
neprocjenjivu. Jer, ne moe se ba sve izraziti u krevetima.
Poslovni tornjevi
- No ipak je injenica i ovo je dobar pokazatelj za to da ekolokim problemima prethode oni u drutvenim i ekonomskim
odnosima, s istim uzrokom u ishoditu stvari?
- Bez ikakve sumnje. Vrlo uskoro bit e neophodno zakonski urediti drukiji pristup, jer priroda ne moe vie podnijeti da ju se
tretira kao podruje resursnog iskoritavanja radi ploenja kapitala. Drutvo e svoje ponaanje i svoje odnose u cijelosti morati
prilagoditi ekoloki odrivom kapacitetu eksploatacije prirode. Neki dan je poletio prvi avion na biogorivo, no pitanje je koliko
energije treba za proizvodnju toga alternativnog goriva iz itarica, koliko gladnih treba ostati iza svega toga, koliko ugljinog
dioksida treba osloboditi u atmosferu u samoj proizvodnji...
Nije to pitanje samo direktne ekonomske isplativosti, nego unitavanja prirode radi osiguravanja goriva za odravanje istog naina
ivota. Ako mogu povui paralelu, kljuno rjeenje prometa u Zagrebu je jedino u njegovu smanjenju u centru grada, jer prostor za
vozila nije neogranien. Kao to je rekao Louis Mumford, postoji beskonani krug zaguenja. Uvijek e dolaziti novi auti, to ne
znai da zagovaram apsolutnu zabranu, ali nesmiljeno irenje privatnog prometa po gradu je nonsens. Pa, ne moete valjda sruiti
grad da bi se auti lake kretali po njemu.

- Kako se suvremena svjetska urbanistika nosi s tim problemom?

- Dobar primjer je gradnja poslovnih tornjeva. Prije dvije godine u Zagrebu je Urbanistiki zavod organizirao vrlo zanimljivu
radionicu "Neboderi u Europi", s gostima iz est velikih europskih metropola, koji su govorili o tome koje zahtjeve i interese mora
zadovoljiti projektant da bi se odobrila gradnja nebodera. Ljudi vode rauna o proceduri, ega kod nas kronino nedostaje... Kod nas
se donose odluke napreac, preko interesa korporativnih agenata, koji mijenjaju fizionomiju gradova. Poveava se stupanj slinosti
Zagreba s mnogim gradovima u svijetu. injenica je da su tendencije urbanizacije sline, dakle, no kontrola zatite procedure u
svrhu javnog interesa vani je puno jaa negoli ovdje.
- Jer, svugdje se mafija rado vezuje uz graevinske poslove, ali u Hrvatskoj se izrazito preklapa s politikom elitom.
- Jasno, ne kae se uzalud tranzicijsko drutvo. Ona govori o prelaznom periodu. Ve i sudbina socijalistikih zemalja bila je trajna
"promjena". Kod nas to uvijek traje dugo. Tranzicija znai da se nove norme jo nisu utvrdile, a stare vie nisu na snazi, ili jesu tek
djelomino. Stanovita razina anomije, kako bi rekli mi sociolozi, postoji, jer je pitanje jesu li postojee norme institucionalne, je li
procedura potivana. Na neki nain, u tranzicijskim drutvima moe sve i ne moe nita. Sve ovisi o tome kako gledate na stvar, tko
gleda i zato. Uslijed svega toga, naravno, korupcija je golemi, veoma sloen problem, o kojemu bismo zasebno mogli jako dugo
govoriti.
- Sociologija rizika jedno je od podruja vaeg rada. A tranzicijsko drutvo je, strukturalno, upravo drutvo jaeg porasta
rizika, po stanju egzistencijalnih prioriteta.
- Ideja drutva rizika je koncept razvijen prije 10 do 15 godina, a s najireg sociolokog stajalita po meni je najzanimljivije to to se
stalno u drutvu proizvode novi rizici, dok istodobno raste uvjerenje da se oni mogu kontrolirati kroz tzv. risk management.
Upravljanje energijom, upravljanje otpadom, upravljanje ljudskim ivotima... Postavlja se pitanje u kojoj mjeri je to iluzija,
mogunost dranja svih kontrolabilnih elemenata na okupu.
to se tie individualne razine i poloaja ovjeka, on je daleko izloeniji rizinim stanjima u tranziciji, bez postavljenih gabarita koji
garantiraju neka prava. Na papiru sve moe biti u redu, socijalna pomo moe zahvaati iroko, no treba prvo vidjeti koliko ona
pojedinano iznosi. Naa socijalna politika nema dovoljno razvijene indikatore za prepoznavanje ugroenih skupina, to znai da
nije pretjerano zainteresirana za njihov ivot. Bojim se da drutvo ide nekim autonomnim putovima razvoja koji nisu promiljeni, a
stranke nisu uloile dovoljno u traenje odgovora to je to uope bolje drutvo...
Tehniki supstrat
- Spominjete institucije; radili ste svojedobno u Urbanistikom zavodu, u poziciji ste procijeniti dananje stanje, status
strunih, javnih ustanova, onih s nekim ovlastima...
- Bitan element koji je za urbanizam bio tipian prije tridesetak godina, kad sam ja tamo radio, jest interdisciplinarnost, a naziva se i
multidisciplinarnost ili pluridisciplinarnost, kako hoete. Danas u nijednoj urbanistikoj instituciji nemate sociologa, kao to je bilo
tada. Dvoje nas je tada bilo u Zavodu, troje u Urbanistikom institutu, u Rijeci i Splitu... Ne mislim da funkcioniramo kao deus ex
machina, da sociolog moe rijeiti sve probleme, ali po mome miljenju su urbanistike institucije danas svedene na tehniki
supstrat. Nisu vie institucije koje razmiljaju strategijski i sinergijski o problemima.
Urbanistiki plan iz 1971. godine u Zagrebu dao je bio neku vizuru grada, neke ideje. Danas se grad samo "dograuje",
podsljemenska zona se "popunjava urbanim vilama" itd. Prostor izmeu Novog Zagreba i starog ostao je kao
neoekivana konzekvenca prazan. Sava je djelomino urbanizirana i veliko je pitanje treba li ju moda ba ostaviti kao prirodni
element usred grada. Bundek je "priveden svrsi", no prirodnjaci se bune zbog unitenih stanita ptica. Po meni je Sava lijepa ba kao
takva, dakle, oito je da postoje najmanje dvije mogue opcije. A porasla je privlanost Novog Zagreba, naraslo je drvee, popravila
se infrastruktura, pa on sad postaje zanimljiv investitorima, i mogao bi se poveati pritisak na zelene povrine...
- Jednu od najpoznatijih ve je zauzela Crkva onu u Travnom.
- Da, primjer popularne Livade u Travnom je primjer naruavanja planerskog principa, jer je projektant bio
zamislio hiperurbanizaciju na rubu, i usred prostora jedan prazan, prirodni prostor. im unitite taj unutranji
patio, moete i sve ostalo. Neki dan sam se na HTV-u zafrkavao i govorio o mogunosti gradnje staklenog
nebodera na Stradunu... Postoji ona kvaka da svaka generacija ima pravo da napravi neto novo. Drugi princip
koji zna ispasti nezgodan je onaj koji se vodi za kontrastom radi upeatljivosti, pa bi stakleni neboder na
Stradunu u nekim interpretacijama mogao ispasti loginim rjeenjem. Ili, budui da one dvije zgrade na
Cvjetnom trgu nisu manje vrijedne od ostalih, mogu sruiti i druge.
- Govorili ste na HTV-u i o "urbanim vilama", to je ve jeziki zanimljiv izraz, ali i iri socioloki
fenomen. To su inae zdanja po rubovima grada, a redovito su etairana...
- Urbana vila je odlian primjer sumnjivog oznaivanja danas. Kao suprotan pojam, ruralna vila ne postoji, jer nema na selu zgrade

koja se moe nazvati vilom. emu onda naglaavati da je vila urbana, koga se to uvjerava? Prije je vila predstavljala elegantniju,
veu zgradu, na nekom boljem poloaju u gradu. Meutim, u njoj je ivjela jedna obitelj, vea ili manja. Dananji pojam "urbana
vila" samo asocira na to, ali ipak skorojeviima daje odreeni dojam o nekom finijem okruenju, bez obzira to je pod istim krovom
u pravilu te "etairane urbane vile", kao to velite, smjeteno pet ili deset istih stanova. Faktor izgraenosti tih vila je skoro 90 posto;
gdje je taj park, to zelenilo, taj ambijent? Nema niega osim tehnikog termina koji izmie svom znaenju i pokuava zvuati hoch,
ne bi li izrazio socijalni status onih koji su nekako doli do veeg novca i sad im je ba, onako, dobro...
APETIT ZA GUTANJE GRADOVA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

Interview (4/4)
LARRY COHEN, PSIHOLOG I STRUNJAK ZA TERAPIJU IGROM, TE AUTOR KNJIGE "PLAYFUL PARENTING" I
STALNI KOLUMNIST "THE BOSTON GLOBEA"

IGRATI SE RODITELJA
Nataa GOVEDI
27. veljae, 2008.
Ako sm roditelj odolijeva medijskom nasilju i svoj toj konzumeristikoj propagandi seksistikih igraaka, onda sigurno ima naina
da svemu tome odoli i dijete. Moda e se pojedini roditelji oko imuniteta svog djeteta trebati malo vie potruditi, moda e u
samom procesu brinosti otkriti da dijete ipak ne mogu odgajati televizija i vrnjaci; moda emo zakljuiti da djeca trebaju puno
vie objanjenja nego to su roditelji u ivotu navikli i dobivati i davati. No sigurno je da e se trud isplatiti. Posebno kad su u
pitanju djeaci, ije se emocije strahovito rano potiskuju i negiraju
- Zbog ega, po vama, u suvremenim drutvima tako dugo opstaje metoda brutalnog slamanja, poniavanja i
prisiljavanja djeteta na poslunost pod izlikom njezina ili njegova "discipliniranja"?
- Bit u vrlo iskren: stvarna promjena stare metode prisile i kazne, zbiljska izgradnja potovanja i meusobne
privrenosti izmeu roditelja i djeteta, u praksi su mnogo tei nego to se ini kad o tome naelno raspravljamo.
ak i oni roditelji kojima su na raspolaganju sva mogua sredstva (od financijskih, preko emocionalne i
organizacijske podrke ire obitelji ili zajednice, sve do pomoi koja stie u formi strune edukacije o odgoju),
grcaju u problemima. Razlog tome je to svatko postaje roditelj s nasljeem svega onoga to se preuzelo od mame i
tate. To znai da stalno reproduciramo staro, poznato, prenaueno nasilje. Vrlo se teko maknuti od interakcijskog obrasca s kojim
smo odrastali.
Znamo da to nikako nije dobro, pa ipak to inimo. I to ne samo zato jer smo "bia navike" (to bi se jo dalo srediti), nego i zato jer
roditelji danas zbilja grcaju pod ogromnim optereenjima. Potplaeni su, rade previe sati u danu, stalno su pod pritiskom jo vee
zarade, nemaju se kada ni kako odmoriti od ritma obaveza koje ih melju iz tjedna u tjedan. Kad roditelj trpi nasilje na poslu, teko je
da kod kue uspostavi drugaije parametre komunikacije. Postoji, naravno, jo jedan razlog zato se roditelji priklanjaju brutalnoj
disciplini, a on je povezan sa sve veom paranojom da su nam djeca u "stalnoj opasnosti" i da trebaju "ovrsnuti" ako ele
"preivjeti". Dio roditelja misli da e svoje dijete oeliiti ako prema njemu pokae nesmiljenost, ako ga "bace" u zahtjevne
socijalne situacije, ako ga nikad ne dre previe za ruku i puste da "sve napravi samo".
Naravno, posljedica ovog odgoja, poznatog i kao zanemarivanje, upravo je suprotna: djeca koja su silom gurana u samostalnost, ba
kao i djeca koja sustavno ne dobivaju intimna objanjenja o stvarima koje ih mue, dakle djeca koja se ne mogu sa sigurnou
osloniti na toplinu i prisutnost roditelja, postaju iznimno potitena, ljutita i nasilna.
Obitelj i stranka
- Koju politiku i socijalnu strategiju smatrate najboljim nainom ohrabrivanja njenog i odgovornog roditeljstva, nasuprot
"ideala" roditelja kao okrutnog i/ili odsutnog "boga"? Kakvu ulogu u tome igraju pedagogijske, a kakvu dravne
institucije?
- To je pitanje koje valja stalno iznova postavljati svim vrtiima, kolama, visokim uilitima i svim ministarstvima vezanima za
odgoj i obrazovanje. Moj posao je takav da obino kontinuirano radim s jednom obitelji ili s jednom grupom obitelji, dakle
praktino ostajem u malom krugu sugovornika. To se mijenja kad napiem knjigu ili kad drim predavanje, no u SAD-u je vrlo teko
stvoriti grupe koje premouju jaz izmeu obitelji i politike stranke, odnosno teko je stvoriti grupe koje nadilaze osobne interese, a
nisu stranaki orijentirane. Moda je u Europi drugaije jer vi ipak imate javno zdravstvo, a s time su onda povezane mogunosti
masovne edukacije graana. Meni se ini da bi bilo korisno osnovati sindikat roditelja, s jasno postavljenim ciljevima i pravima
suodgovornog roditeljstva. Ve i sama mogunost da roditelji porazgovaraju s drugim roditeljima esto ima terapijski pozitivan
uinak.
- Iako strastveno piete da je igranje jedinstveni oblik terapije, kao i najsnanije emocionalno povezivanje s djecom te

ujedno uenje o njima, takoer ste veoma suosjeajni prema roditeljskim otporima prema uputanju u igru. Zbog ega se
ljudi nevoljko preputaju igri?
- Rei u vam koji su najei tipovi otpora koje susreem. Prvo: "Ja se jednostavno ne znam igrati, to meni nikako ne ide i nikad mi
nije ilo." Zatim: "Nemam vremena za igru." Pa onda: "Ne trebam se valjda jo i ja igrati, dosta je da se djeca igraju s djecom." Ili:
"Tko normalan ui kako se igrati!? To se jednostavno radi onako kako ti se ini najbolje. Najbolje da jo i za igranje treba posebna
kola!" A tu je i uveni argument "nesputanja na djetetov nivo", koji valjda podrazumijeva da su roditelji a priori na nekom viem
nivou od djece. O tome imam puno toga za rei.
Ponajprije, moj je zadatak sasluati suosjeajno sve ove otpore, pitati roditelje o njihovu djetinjstvu, o njihovim sjeanjima, o
stvarima koje su ih pribliavale njihovim roditeljima ili ih udaljavale od kue. Naravno, svi odgovori o stvaranju emocionalne veze s
roditeljima spominju zajedniko igranje, kao to svi odgovori o usamljenosti i osjeaju izoliranosti obino potvruju da se radilo o
domu u kojem nije bilo zajednike igre. to se tie stava da se "igranje ne treba uiti", obino najprije ispriam puno pria o tome
gdje sam sve zabrljao kao roditelj, koliko sam puta ispao totalni idiot, proveo godine radei neto krivo (nemojte misliti da laem),
sve dok nisam nauio da se to moe i drugaije. Mislim da nitko od nas nikada nee postati ekspert u roditeljstvu. Ali igranje jest
neto o emu moemo puno nauiti.
Duboka povezanost
- Va kolega Stanley Greenspan, takoer poznati terapeut, napisao je u mnogo knjiga kako dobar odnos roditelja i djeteta
uvijek poinje i traje na podu: kad roditelj sjedne i pone stvari fiziki i psihiki gledati iz djeje perspektive, djejim
tempom, slijedei vodstvo djeteta. Va komentar?
- Divim se radu Stanleyja Greeenspana i apsolutno se slaem da kvalitetan odnos s djetetom poinje od toga da ste s njim na podu
i slijedite djetetov scenarij igranja. Ali rekao bih i da posve razumijem oeve i majke koji umiru od dosade tijekom ovakve podjele
uloga. Naravno da im je dosadno gurati vlaki osamdeset puta zaredom uz zvuk "huhu" ili stoput spaavati macu koja eli padati s
jastuka u roditeljsko naruje. Pa ipak, na roditelju je da napravi napor ulaska u djeji svijet, umjesto da konstantno vue dijete u
svijet odraslih. Generacija dananjih roditelja nije imala nikoga tko bi s njima sjedio na podu, pa su naprosto varirali izmeu
usamljene tuposti i onda prestimuliranosti nekim medijskim sadrajem, zbog ega i ne znamo slijediti djeju igru: nas to, za poetak,
nitko nije nauio. Govorim iz vlastita iskustva.
Korisna stvar ako elite uspjeti u interakciji s djecom je krenuti od vrlo kratkih susreta. Navijte budilicu na deset minuta i probajte
bar tih deset minuta s entuzijazmom slijediti djetetove elje. Nakon deset minuta nazovite prijatelje ili porazgovarajte s partnerom
i to tako da im probate objasniti zato ste se osjeali kao da ete zaspati dok vam je dijete vjerojatno igralo svoju centralnu ivotnu
traumu. Kad se probijete kroz vlastite otpore i pospanosti, pronai ete duboku povezanost sa svojim djetetom, a to nikada nije
dosadno.
- U Hrvatskoj je tipini, slubeni stav brojnih pedagoga i psihologa da se djeca "trebaju igrati s drugom djecom" jer odrasli
(posebno roditelji) samo "kvare" djeju socijalizaciju. Djeja psihologija, meutim, ve dugo tvrdi suprotno...
- Apsurdno je tvrditi da odrasli "kvare" djeju socijalizaciju i da bi se trebali drati podalje od djece. Djeca se, naime, mogu nauiti
igrati s drugom djecom samo ako se prvo znaju igrati s roditeljima. Roditelj je most izmeu djeteta i vanjskog svijeta, kao to je to i
odgajateljica u vrtiu ili uiteljica u koli. Odrasli su most meu djecom zato to odrasli ipak (nadam se!) ne grabe djetetu igrake iz
ruke, ne urlaju kad im se pokvari plan (toplo se nadam!) i ne udaraju u grevit pla kad izgube u igri (nadam se svim srcem!).
Odrasli, dakle, modeliraju fer ponaanje, meusobno uvaavanje, opratanje, potivanje razlika.
Kad se odrasli igraju s djecom, oni pune djeju riznicu samopouzdanja i kompetencije, koja se esto zna isprazniti tijekom
interakcije djece s vrnjacima. Slina stvar dogaa se i s utjehom. Djeca nikada nee nauiti sama sebe utjeiti ako ih pustite da
plau dok ne poplave. Kako bi iz tog iskustva bolne odbaenosti ita mogli nauiti!? Djeca naue sama sebe utjeiti ako ih vi
utjeite, zagrlite, popriate s njima, i to ne jednom, nego bezbroj puta, kad god su uznemireni. Na taj nain internaliziraju osjeaj da
uvijek postoji netko tko e biti na njihovoj strani i vremenom znaju i sebi i drugima pruiti utjehu. Samo djeca koja su iskusila
suosjeanje znaju biti suosjeajna.
Strepnje da bi odrasli mogli "pokvariti" djeju igru? Najjednostavnije reeno, pridruite se igri tako da pustite dijete da ono odredi
parametre igre. Nekoj djeci je to lako, drugoj teko, ali sa svima se isplati biti strpljiv. Pogledate li ostale domene djejeg ivota,
vidjet ete da puno pravo odluivanja djeca imaju, ako ga i tamo imaju, jedino u igri. Zato im igra i jest najvanija stvar na svijetu.
Zabrana smijanja
- Gotovo svakog dana susreem roditelje ija su djeca alosna, ljuta, nepovezana sa svojim roditeljima i vrnjacima, pri
emu se ova nepovezanost uzima zdravo za gotovo, kao neka "zadanost", karakter, faza. Kako pristupiti roditeljima s
mogunou osvjetavanja problema?
- Svakako im ne moemo prii i rei "oprostite, ali vae dijete je toliko dekoncentrirano ili snudeno ili bijesno da mislim da sigurno
imate neki ozbiljni problem". Ako to uinimo, roditelji e odmah pobjei glavom bez obzira. Potrebno je, dakle, uspostaviti drugu

vrstu kontakta. Prije svega: pokazati iskreno suosjeanje. To je teko jer obino je rije o roditeljima koji su vrlo neugodni, katkad i
aktivno zlostavljaju ili zanemaruju dijete, sve u svemu nisu na prvi izbor za prijatelje. Ali onda se probajmo sjetiti da hladni ljudi
nemaju svoju zalihu topline upravo zato jer im nikada nitko nije poklonio toplinu. Siguran sam da djecu ne treba "spaavati" od
uasnih roditelja, jer sva djeca oboavaju ba te svoje nepodnoljive roditelje, ve je stvar u tome da se maksimalno pomogne
njihovom meusobnom odnosu, onome najboljem to imaju zajedno.
- Piete da "djevojicama treba pokloniti krila da istrae sve to god ele, a djeacima korijene ili osjeaj emocionalnog
pripadanja koji im se tako esto uskrauje". No u drutvu u kojem ivimo djevojice se podie da budu lijepe i poslune, a
djeake da budu usamljeni ratnici. Pitanje je moe li roditelj pobijediti masovnu propagandu?
- Ako sm roditelj odolijeva medijskom nasilju i svoj toj konzumeristikoj propagandi seksistikih igraaka, onda sigurno ima
naina da svemu tome odoli i dijete. Moda e se pojedini roditelji oko imuniteta svog djeteta trebati malo vie potruditi, moda e u
samom procesu brinosti otkriti da dijete ipak ne mogu odgajati televizija i vrnjaci (barem ako elimo da djeca imaju kriterije koji
nisu gomilanje klieja i predrasuda); moda emo zakljuiti da djeca trebaju puno vie objanjenja nego to su roditelji u ivotu
navikli i dobivati i davati. No sigurno je da e se trud isplatiti. Posebno kad su u pitanju djeaci, ije se emocije strahovito rano
potiskuju i negiraju.
- ini mi se da su djeca jedini lanovi ljudske zajednice koji pokazuju punu skalu ljudske emocionalnosti i za to onda jo
bivaju kanjena. Slaete li se?
- Apsolutno! Ali nije samo djeci zabranjeno pokazati osjeaje isto vrijedi i za umjetnike: sve policije svijeta uvijek imaju na udaru
one koji "pucaju" pod pritiskom kolektivne utnje i kolektivnog potiskivanja. Ma to vrijedi ak i za kuni savjet! Imao sam prijatelja
koji je morao ii na posebno sasluanje kunog savjeta jer su se njegova djeca kikotala u hodniku na putu od ulaza u zgradu do
stana, to je skandaliziralo susjede. Na kraju je sazvan izvanredni sastanak na kojem je zakljueno da naalost ne postoji zabrana
smijanja u hodniku, kao ni zabrana smijanja openito, zbog toga se djeca mog prijatelja dodue ne mogu kazniti, ali ih se umoljava
da zatome osjeaje u zajednikom prostoru. Emocije su bauk represije.
- Kad biste mogli tjedno provesti samo jedan dan s vlastitim djetetom, kako biste ga proveli?
- Pitao bih dijete to eli raditi. ak i ako bi odgovor bio "pa ne znam, ti odlui", rekao bih da nema urbe i da u priekati da mi
dijete neto predloi bilo to (osim krenja krivinog zakona). Dijete koje dobiva takvu vrstu poklona od svojih roditelja procvjetat
e i s njim e se u takozvanim "obinim" danima biti mnogo lake dogovoriti i suraivati nego s djetetom koje i u dane kad su
roditelji slobodni od posla ponovno mora slijediti njihove interese.
IGRATI SE RODITELJA
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Picaskandal
27. veljae, 2008.
REZALITE
KUNI ODGOJ AKTUALNOG PREDSJEDNIKA VLADE RH
NEMA ZEMLJE ZA MLADIE
Nakon to je Hannes Swoboda, izvjestitelj Evropskog parlamenta za Hrvatsku, kritizirao odluku ovdanje parlamentarne veine
da na elo Nacionalnog odbora za EU posadi Vesnu Pusi iz HNS-a umjesto SDP-ova lidera Zorana Milanovia, premijer i ef
HDZ-a Ivo Sanader upeo se da utjecajnom briselskom inovniku osobno objasni razloge personalnog obesmiljavanja
spomenutog saborskog tijela. Ovdje se neemo baviti Milanovievom naivnou, ni time koliko je puta Sanader utipkao
Swobodin broj i koje mu je obrazloenje isporuio, nego emo samo prenijeti pouzdanu informaciju da premijer tokom telefonskih
razgovora sa izvjestiteljem za Hrvatsku, govorei o Zoranu Milanoviu, nijednom nije izgovorio njegovo ime i prezime: svaki put
kad je trebao izgovoriti omraeno ime i prezime, kazao bi "young man". Toliko o politikoj iskljuivosti, koju vieniji HDZ-ovci i
HSS-ovci ovih dana pripisuju Milanoviu, a toliko i o kunom odgoju aktualnog predsjednika Vlade.
Jednokratno ponienje koje je HDZ u Saboru priutio Milanoviu moglo bi se, meutim, Sanaderu brzo obiti o glavu. Iz
vladajue su partije, naime, ve poeli stizati glasovi nezadovoljstva to su vezani uz to kako je Vesna Pusi shvatila poziciju na
koju je upravo izabrana: shvatila ju je previe aktivno i barata ambicioznim planom slubenih putovanja po Evropi, to se nikako
ne uklapa u premijerovu deklariranu pretenziju da bude jedini kreator vanjske politike i da na elnim vanjskopolitikim poloajima
ima bezline birokrate koji nee ugroavati njegovu nedodirljivost.
I. IKI
NOVI LOKALNI IZBORI U OSIJEKU

RADELJI VODI APIEVU KAMPANJU

Izbornu kampanju HSP-a za druge uzastopne izvanredne lokalne izbore u Osijeku vodi Mate Radelji,
nekadanji novinar HTV-a i Slavonske televizije, potom glasnogovornik Ministarstva obrane, zatim
jedan od najistaknutijih ljudi izbornog stoera u proloj predsjednikoj kampanji Jadranke Kosor, a
danas direktor Zavoda za stanovanje, tvrtke u vlasnitvu Grada Osijeka. Vijest ne bi bila neobina da
Radelji sve donedavno nije bio "udarna pesnica" Glavaevog HDSSB-a, a i danas je lan Izvrnog
odbora Udruge graana HDSSB, na ijem je elu Glava.
No, Radeljia to ne prijei da vodi kampanju konkurentskoj stranci za ponovni izbor Ante apia na
mjesto osjekog gradonaelnika. Radelji je, u sklopu kampanje, osmislio i anketiranje graana pod
nazivom "Bi - nebi" (gdje se ono "ne bi", tko zna zato, pie zajedno), to je samo inaica iste prie
koju je pod nazivom "Hou neu" ranije nudio i HDSSB-u. Ta stranka nije mogla prihvatiti
Radeljievu ponudu jer je, kau, bila papreno skupa.
HSP, koji vodi estoku bitku za gradonaelniko mjesto u Osijeku, to bi, uspiju li, u ivot vratilo Antu
apia nakon katastrofalnog rezultata HSP-a na prolim parlamentarnim izborima, nije se cjenkao s Radeljiem. Koliko mu je
plaeno ne zna se, no iz HSP-ovih se izvora uje da je cijena bila masna.
ini se da unato gomili apievih plakata po Osijeku i okolici, te Radeljieve ankete "Bi nebi",
stvari HSP-u ba ne idu najbolje. To se da iitati i na mnogim intervencijama na apievim plakatima,
koje im se pojave, preko noi zamjenjuju HSP-ovi aktivisti. Jednu takvu snimio je i Feralov
fotoreporter u utorak, 26. oujka, no ve sutradan ujutro bila je prelijepljena svjeim apievim
plakatom.
Graani Osijeka ipak nisu ravnoduni prema injenici da je imovina Ante apia tokom gradonaelnikog mandata uveana u
milijunskom iznosu, to mu i poruuju na njegovim plakatima.
D. HEDL
TO SADRI KONANA OPTUNICA ZA OLUJU?
VOJNOM POLICIJOM PROTIV GOTOVINE
Hako je tuilatvo, dva tjedna prije poetka suenja optuenicima za ratne zloine u operaciji "Oluja", predalo definitivni tekst
optunice, a jedina relativno bitna novost tie se uvoenja Vojne policije meu dravne strukture to su navedene kao uesnice
udruenog zloinakog pothvata. U emu je smisao ove dopune koju se u domaim medijima registriralo kao sasvim
formalistiku?
Smisao je u pokuaju da se otea poloaj optuenom umirovljenom generalu Anti Gotovini koji je u "Oluji" bio zapovjednik
junog sektora u kojemu je, inae, poinjen najvei broj zloina nad srpskim civilima i njihovom imovinom. Prema Feralovim
informacijama, tuitelji raspolau pisanim zapovijedima koje su izdane uoi "Oluje" i u kojima stoji da se jedinice Vojne policije
tokom akcije podinjavaju komandama zbornih podruja koja su sudjelovala u oslobodilako-etnikoistakoj ofenzivi.
To u prijevodu znai da su nezainteresirane vojnopolicijske trupe u junom krajinskom podruju bile pod zapovjednitvom Ante
Gotovine, efa splitskog Zbornog podruja. Inertnost Vojne policije u spreavanju ubijanja, pljake i palea bit e, dakle, stavljena
na teret Gotovini koji reeni segment vojske niim nije poticao da radi svoj posao, niti je poslije saznanja o uinjenim zlodjelima
traio sankcije protiv zapovjednika vojnopolicijskih postrojbi, koji su mu bili izravno podreeni. To e biti jo jedan od
tuiteljskih argumenata u dokazivanju teze da je Gotovina bio jedan od glavnih ljudi zloinakog pothvata u koji je, uz ostale,
upregnuo i Vojnu policiju.
I. IKI
JEZINI NACIONALIZAM KAO HRVATSKI "BRAND"
UTJERIVANJE HRVATSKOG
Hrvatska e sredinom oujka nastupiti na Sajmu knjiga u Leipzigu kao zemlja-partner, a predstavljat e je nekoliko desetaka
pisaca, izdavaa i urednika sa zajednikim ciljem afirmacije lijepe rijei hrvatskog jezika u meunarodnim relacijama. Direktor
leipzikog sajma Oliver Zille otiao je nedavno u formuliranju gornjega formalnog smisla hrvatskoga gostovanja i korak dalje,
najavljujui ovogodinje izdanje jednog od najznaajnijih sajmova knjiga u svijetu, naime, rijeima da sredinji nastup Hrvatske
ima za svrhu "u njemakoj percepciji izdiferencirati hrvatsku knjievnost od ostalih zemalja bive Jugoslavije te osigurati njezinu
trajnu prisutnost na njemakom tritu". S tim se oekivano vie nego sloio i ministar kulture RH Boo Bikupi, dometnuvi
kako je nastup vaan i zbog ulaska Hrvatske u EU.

U "njemakoj percepciji" izraenoj npr. kroz dnevnik Die Welt otprije nekoliko dana, meutim, hrvatska je
pisana rije ve "izdiferencirana", zahvaljujui upornom politikom zauzdavanju ivog jezika nakon raspada
SFRJ. Usprkos nepreciznostima u navoenju primjera iz prakse (jer lako se moglo nai pouzdanijih),
Hendrik Werner, autor osvrta na temeljni jezini problem nastupajue zemlje-partnera, korektno upuuje na
glavnu tendenciju takve represije: odmicanje iz hrvatsko-srpskog, da ne kaemo srpsko-hrvatskog jezika. U
istom kljuu, jasno, prepoznaje i centralni kontekst s kojim se nose hrvatski knjievnici, dok trite dotie tek
spominjui prilog njemakih izdavaa Langenscheidta i Konsortena "jezinom nacionalizmu" posebne
rjenike za hrvatski i srpski.
I. LASI
PROGON IBENSKOG POLICAJCA-BLOGERA
CRVENI HORVATOVI
Povreda tueg ugleda i asti, kleveta, zlouporaba poloaja, krenje javnog reda i mira, odavanje slubene tajne; popis je kaznenih i
prekrajnih prijava koje suspendiranom pripadniku ibenske policije i sumnjienom autoru bloga "ibenska konoba" Damiru
Horvatoviu stavljaju na teret njegovi nadreeni. Sudei prema izloenome, Damir Horvatovi je ne samo kako javljaju
domovinski cajtunzi - prvi bloger meu policajcima koji je zbog svoje pisanije udaljen s dunosti, nego i
jedan od najproblematinijih uvara reda u domaoj povijesti ove profesije. Budui da nikome nee
zafaliti dlaka s glave ako optube protiv Horvatovia padnu u vodu, napumpavanje njegovog krimena
ima jasan cilj da se kritiarima aktualne situacije u ibenskoj policiji ali i politici bili takvi kritiari
tono identificirani ili ne poalje odgovarajua poruka.
Izlino je pitanje bi li se "ibenska konoba" nala pod policijskom paskom da je njezin autor - za kojeg
je, prema slubenim rezultatima pripadajue istrage, anonimno javljeno da je ibenski "plavac"
razvaljivao trenera ibenskog nogometnog prvoligaa Ivicu Kalinia ili obraivao preljub Gorana Ivanievia. Blog se bavio
osobama do ijih nemira i politikog ugleda naelnik ibenske policije Branko Peran dri toliko da je u utvrivanje identiteta
njezina autora utroio, kako se sam pohvalio, pet mjeseci. "ibenska konoba" nairoko se, meu ostalima, bavila gradonaelnicom
Kreimirova grada Nedjeljkom Klari i Pericom Bukiem, saborskim zastupnikom koji iz pozadine vue sve konce u tom dijelu
Dalmacije.
Pet mjeseci, prema slubenoj informaciji Branka Perana o istrazi ibenskog bloga, sustavno su praene radne aktivnosti Damira
Horvatovia, koji se zacijelo ispostavio kao najvjerojatniji autor radi svog angamana u lokalnom ogranku SDP-a. Da osim
Socijaldemokrata, u obranu Horvatovia nisu stali blogeri, stvar bi dobila gotovo iskljuivo politiku dimenziju. Na alost naih
drutvenih prilika, Horvatovia moe profesionalno rehabilitirati samo promjena vlasti.
Zasad nema naznaka da e i jedan od likova koji se pojavljuju u pasaima "ibenske konobe" podnio tubu protiv anonimnog
autora zbog povrede asti i ugleda ili neeg drugog. Za to su, uostalom, imali dovoljno vremena i prije nego to je Damir
Horvatovi pribijen na stup srama.
V. MARJANOVI
KAD HDZ SPAJA HRVATSKU
TREI POETAK PELJEKOG MOSTA
Iako odgovorni u Vladi tvrde kako e most ipak biti dovren u roku od etiri godine, radovi na Peljekom mostu u posljednje
vrijeme odvijaju se vrlo sporo, prenio je proteklih dana Veernji list. Problem je u tome to je ugovorima definiran rok, ali nije
definirana dinamika izgradnje. Ona e biti odreena tek nakon to se usvoji etverogodinji plan izgradnje cesta, a to bi trebalo biti
krajem ove godine. To u biti znai kako e se do tada moi raditi tek na pripremi gradilita, ali sama gradnja nee moi poeti,
objanjava Veernji dodajui da u Hrvatskim cestama istiu kako izvoai izvode "sve one radove koje su ugovorili".
I ta najnovija informacija s gotovo opustjelog gradilita u Brijesti rjeito govori da se lanjski buno najavljivani poetak radova na
spajanju Peljeca i doline Neretve za nepuna etiri mjeseca pretvorio u predizborni trik samozvanih pokretaa Hrvatske. Kako je i
slabije upuenima bilo jasno da Hrvatska u trenutanoj gospodarskoj situaciji nema projiciranih 270 milijuna eura za gradnju
megamosta (2,3 kilometra duine, irine 21 metra, visine 55 metara nad morem, irina morskog prolaza 568 a plovnog 200 metara,
sveukupno oko 16 kilometara pristupnih cesta, manjih mostova, vijadukata i slinih prateih objekata) lansirana je pria o
"nedefiniranoj dinamici izgradnje".
Neutvrena dinamika, dakle, eka novi etverogodinji program gradnje cesta koji e se donijeti tek krajem ove godine. S tim u
vezi valja se podsjetiti jo aktualnog programa gradnje prometnica koji je gotovo ista Sanaderova Vlada donijela krajem 2004.
godine, a Peljeki most, koji je i tada, je li, bio prometni prioritet uvrstila u tzv. otoni program.

Prema tim projekcijama Peljeki most je trebao kotati oko 85 milijuna eura, s tim da je za 2005. godinu
bio planiran utroak od 85 milijuna kuna, godinu dana poslije 145, lanjsko ulaganje planski je iznosilo
155, dok je ove godine trebalo investirati jo 245 milijuna kuna i konano Hrvatsku "povezati u jednu
prometnu cjelinu".
Od tada do danas su dva puta zapoinjani radovi na gradnji megamosta: jednom u Komarni, u dolini
Neretve, i zimus u Brijesti na Peljecu, da bi radovi sada, eto, gotovo stali zbog "nedefinirane dinamike izgradnje". Od dana kada
je i ta famozna dinamika izvoenja radova i troenja novaca poreznih obveznika na predizborna obeanja bila dosta precizno
utvrena Peljeki most je poskupio za neto vie od tri puta...
L. BRAILO
________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Tromblon (1/4)
BILJENICA ROBIJA K.

GORI ZASTAVA
28. veljae, 2008.
Mi ekipa mrgai i torcidai smo skupili se iza kole damo zapalit srpsku zastavu. Nama su oni stariji borci rekli da kad im je pun
kua svega onda se oni skupe negdi da zapale srpsku zastavu. Moj drug Dino je rekao da starijim borcima je stalno pun kua svega.
Zato njima triba mali miljon srpskih zastava za zapaljivalo. Samo i nama mlaim mrgaima i torcidaima je vie pun kua svega. Mi
smo skupili se iza kole i vikali smo: "Doli Srbija! ivila Hrvacka! Pun nam je kua svega! Doli Srbija!" Plus smo dok smo vikali
mavali sa akama po zraku i pokazivali smo srednji prst. Mulice su nas mrgae gledale sa ponistra od kole i pljeskale su. Mi smo
pravili bjesne face i urikali smo: "Doli Srbija! Pun nam je kua svega! ivila Hrvacka!" Onda je onaj Kane teta izvadijo iz epa
kutiju iba i zakukao je sa njima pred nama ruljom. Mi smo svi dreknili: "Tako je!!! Zapali je, mater joj jebem!!! Nek nestane u
dimu i plamenu!!!" Mulice sa prozora od kole su isto skriale i pljeskale su. Samo onda sam ja pitao: "A ruljo, a di nam je srpska
zastava?" Ekipa su pogledali u mene sa tupilom od nekuenja. Kane teta je mene pitao: "Kako to misli?" Ja sam rekao: "Lipo
mislim! Ako oemo zapalit srpsku zastavu, onda je valjda moramo i imat! A ja ne vidim da je imamo!" Rulja su piljili u mene sa
razrogaenim oima. Onda je moj drug Dino rekao: "U piku mile matere!" Onda je Kane teta rekao: "U piku mile matere!"
Onda je onaj flomi Boban rekao: "U piku mile matere!" Onda je onaj Beo Tablet rekao: "U piku mile matere!" Onda je moj
drug Dino skupijo nas mrgae u krug i apnijo je: "Ruljo, nemojmo se sad zajebavat! Pune su ponistre mulica, ne moemo sad
ispast zadnji papani! Jel neko zna di ima koja srpska zastava?" Flomi Boban je apnijo: "Nema anse da je sad naemo, ovie!
Niko je od nas sigurno nema!" Dino je apnijo: "Jel neko zna nekog ko je ima?" Beo Tablet je apnijo: "Ma ko e ti imat srpsku
zastavu, jebate?! Niko nije lud da ga uhapse ka etnika! Nema teorije da je sad igdi nae!" Dino je apnijo: "Jel moemo zapalit
neto drugo, a da slii na srpsku zastavu?" Flomi Boban je apnijo: "Moe klinac! Na nju nita ne slii!" Beo Tablet je apnijo:
"Tojest ona ne slii na nita!" Dino je apnijo: "U piku mile matere!" Kane teta je apnijo: "U piku mile matere!" Mi mrgai
smo stajali u krug i gledali smo se u face sa panikom na kvadrat. Plus smo svi mislili na mulice ta vise na ponistrama i ekaju
paljevinu. Onda sam ja rekao: "E jeba ti takvu dravu u kojoj nemo na ni jednu srpsku zastavu!" Ekiposi su zapiljili se u mene sa
lakim oamutom. Ja sam rekao: "Kakvi je to poloaj manjina, ovie, kad u ciloj zemlji nemo na ni jednu srpsku zastavu! Pa to
je za izrigat!" Ekiposi su gledali u mene sa oamutom na kvadrat. Ja sam rekao: "To je oaj, koma i faizam, eto ta je to! Jebemi
sve, toliko mi ide na kua to zatiranje manjina da bi najrae... da bi najrae... zapalijo hrvacku zastavu!" Ekiposi su piljili u mene.
Onda su se mom drugu Dinu zacaklile oi. Onda su se flomiu Bobanu zacaklile oi. Onda su se Bei Tabletu zacaklile oi. Onda
je Kane teta dignijo aku u zrak i dreknijo je: "Doli vlaaadaaaa!!!" Dino je arlauknijo: "Doli gaenje prava nacijonalnih
manjiiinaaaa!!!" Flomi Boban je uskliknijo: "Oe-moi-rili-cu! Oe-moi-rili-cu! Oe-moi-rili-cu!" Onda su mulice sa ponistra
od kole zapljeskale i skamdirale su skupa sa nama. Onda je Kane teta kresnijo sa ibama i zapalijo je hrvacku zastavu ta je
visila sa balkona od kole. Plamen je odma suknijo uzbrdo u vis. Tu je na ponistrama uletijo derilijum trebens. Mulice su arlaukale
i skakale su od turbo hepeninga. Mi mrgai i torcidai smo mavali sa akama po zraku i dreali smo: "Doli vlada! Doli guba
faistika! Nek svi ministri idu u pizdu materinu! Doli vlada! Doli premijer seronja!" Hrvacka zastava je gorila na balkonu od
kole. Onda kad se cila sparuala onda je pala sa balkona doli na asfalt. Mulice su kretale na ponistrama. Onda smo mi mrgai
skakali oko pepela od zastave i gazili smo ga. Plus smo vikali: "Doli vlada! Doli ministri! Doli kurbini sinovi! Jeba ti ovakvu
dravu di vlada faizam i nepravda!" Samo onda je prema nama ekiposima zalaufao se onaj barba Luka iz pandurije. Kad smo mi
njega vidili mi smo u roku munja brisnili preko kolskog igralita. E ali Kane teta nije sa nama opalijo bris. On je sa rairenim
rukama ukipao se iznad pepela od zastave i vikalo je : "Doli vlada! Doli premijer seronja!" Mulice su na ponistrama stavile ruke na
usta i raskobeile su oi od divljenja prema Kani. Mi drugi mrgai smo ve sakrili se iza zidia. Onda je murac Luka dotrao do
Kane tete i napeijo se ispred njega. Kane je sa dignutim akama gledao njega drito u facu i dreao je: "Doli vlada! Doli premijer
seronja!" Onda je njemu murac Luka stavijo lisice na ruke. Na ponistrama su uletili uzdasi i ivi iznered od divljenja prema Kani.
Mi drugi mrgai smo iribimbili iza zidia. Onda je Kane teta murcu rekao: "ta je tebi, ovie? Zato me hapsi?" Murac Luka je

njemu rekao: "Kako te neu hapsit, majmune!? Vi koji ste nered ovdi napravili!" Kane je rekao: "Nije ovo
nered, nego je ovo sloboda govora!" Murac Luka je rekao: "Ma daj ne seri..." Onda je on Kanu potegnijo za
lisice da e ga odvest. Samo Kane je trgnijo se unazad i rekao je: "Ama ta ti je, ovie?! O mi objasnit zato
me hapsi?" Murac Luka je podviknijo: "Zato ta vie da je hrvacki premijer seronja, eto zato!" Na
ponistrama je bila tiinina i luaja od napetosti. Kani teti je uletilo udilo: "Ma ko ti je vikao da je hrvacki
premijer seronja?" Murac je njemu dreknijo: "Ti si vikao! Nisam valjda gluv!" Kane je rekao: "Ja sam vikao
'Doli premijer seronja', a ne 'Doli hrvacki premijer seronja'! To su dvi razliite stvari, prika!" Murac je rekao:
"Ma nemoj?" Kane je rekao: "Ma moj! A ako te ba zanima, kad sam vikao 'Doli premijer seronja', mislio sam
na premijera Republike Banglade!" Tu je Kane teta mrgaki se nakeserijo prema mulicama na ponistrama.
Murac Luka je rekao: "Je, je, mene zajebavat..." Onda je on okrenijo se prema mulicama i rekao je: "Znam ja
bolje od tebe koji je premijer seronja!"
Robi K. (IIIa)
- U SRBIJI NAJKI KO IZ BAJKI
- HRVATSKA MORA OBRANITI POJAS ZA SPLANJAVANJE
- EKA SE ETVRTI ZA KVADRILATERALU!

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Tromblon (2/4)
VOJISLAV KOTUNICA OVEK SA MNOGE NOGE

U SRBIJI NAJKI KO IZ BAJKI

Boe Prade, ti to spase

Od propasti do sad nas,
uj i od sad nae glase:
Daj nam Najki, Adidas...
Monom rukom gradi, brani
Budunosti srpske most,
Boe spasi, Boe hrani:
Daj nam Ribok i Lakost!
Sloi srpsku brau milu
Na svak' dian, slavan rad:
Daj nam Pumu, daj nam Filu,
Da gazimo Beograd!
Nek na Srpstva blista grani
Bratske sloge zlatan plod,
Boe spasi, Boe hrani
Ol-Starkama srpski hod!
Nek po srpskom dus-tabanu
Tvog ne padne gnjeva grom,
Daj nam Dole i Gabanu,
Da ne bude Srbin hrom!
Kad nastupe ljute bitke,
Novi srpski zlatni vek,
Stupaemo sa patike,
Sa Nju Balans i Haj-Tek!
Iz mranoga sinu groba,
Srpske krune novi sjaj,
Nema kada da se proba,
Taan broj mi Najki daj!
Paljevinu srpsku brani,
Rodoljubne pljake plod,
Daj Versae, daj Armani,
Moli ti se srpski rod!
- GORI ZASTAVA
- HRVATSKA MORA OBRANITI POJAS ZA SPLANJAVANJE
- EKA SE ETVRTI ZA KVADRILATERALU!
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Tromblon (3/4)
PREMIJER IVO SANADER NAVIJESTIO DA E U AST PRINCIPIJELNOGA USTRAJAVANJA HRVATSKE VLADE
NA PRAVOSNANOSTI ZERP-a USKORO ORGANIZIRATI VELIANSTVENI KOMEMORATIVNI SKUP

HRVATSKA MORA OBRANITI POJAS ZA SPLANJAVANJE

Valja nama preko sebe,
Protiv sebe, ko nas jebe,
Morat emo sami sebe
S kraljenicom od amebe.
Kraljenica vrsta, jaka,
Ponosna, bez kraljeaka,
I bez kimenoga stupa,
A modina lena glupa.
Ah miline od modine

I od kime to se svine,
A naizgled biva prava,
Jedino to nema stava.
Valja nama preko sebe,
Protiv sebe, ko nas jebe,
Protiv koga, pitaj Boga,
Nigdje sebe, nigdje svoga.
Valja nama sebe mimo,
Srea pa ne postojimo,
Pa smo vrsta nepoznata
Kao hrbat u Hrvata.
Valja nama protiv ZERP-a,
S glavom ispod svoga repa,
Valja nama preko vode,
Preko vode do Swobode.
- GORI ZASTAVA
- U SRBIJI NAJKI KO IZ BAJKI
- EKA SE ETVRTI ZA KVADRILATERALU!
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Tromblon (2/4)
EKSKLUZIVNO!
OHRABRUJUE POSLJEDNJE VIJESTI O SUDBINI ZERP-a

EKA SE ETVRTI ZA KVADRILATERALU!

Ja sam gospodar od svog brudeta,
Kaite ako neto vam smeta:
Previe papra, previe drae,
Il nedovoljno sputene gae?
Riba se mrijesti po zapovijesti,
Tko nee brudet, ne mora jesti...
Ocjene stiu sa raznih strana
Da brudet nije ukusna hrana.
Znam da je brudet za prste lizat,
Al prste trebam za gae dizat,
Bojim se, neu za stolom gutat:
im gae digne, mora ih sputat.
Od gladi lipem, al na svu sreu,
Prola me volja, pa jesti neu.
Prosut u brudet, ne elim ruat,
Ni kruva moit ni glavu uat.
Brudet je uas, i fuj i kaka,
Plavo je more zadnja kloaka,
Pristajem: neu ni jest ni kuvat,
Mrtav u gladan stolicu uvat.
Neu svoj brudet, briselski brate,
Ako zbog njega poslovi pate.
Jebe sad brudet, vana je nafta,
ta e mi brudet bez bruderafta?!
- GORI ZASTAVA
- U SRBIJI NAJKI KO IZ BAJKI
- HRVATSKA MORA OBRANITI POJAS ZA SPLANJAVANJE
________________________________
Copyright 1993 - 2008 Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Greatest Shits

GREATEST SHITS
SHIT OF THE WEEK
Tko god dobro poznaje Hedla i poznaje Glavaa, dobro zna da se njih dvoje predobro poznaju da bi mu ovaj prijetio
komadom papira na kojemu pie Omerta.
dr. arko Puhovski u emisiji "Cenzura" na TV Jadran
FERALOVA ELJENA ZAVJESA
Vidite to trabunjam, da lutam, pa mi dopustite da jo malo putujem, kroz vrijeme. ...u kazalitu, puno kazalite. Na sceni
oekujemo dva predsjednika, ali ne zajedno, samo je potrebno povui zavjesu da ih vidimo. Prvi bi trebao doi Tito, a onda
Tuman.
Kazalite je puno, publika eka. U 1. kazalinom redu su veliki ljudi: veliki politiar do velikoga knjievnika, veliki knjievnik do
velikoga glumca, veliki glumac do...
Zavjesu povlai veliki umjetnik, kad nestade jarko-crvene zavjese, a iza nje druga, tamnija. Veliki umjetnik se ispriava, oni iz 1.
reda kau kako se drug Tito mora dotjerati, ne moe tek tako pred narod! Onda veliki umjetnik povue i drugu zavjesu, a iza nje...
nekoliko ljudi, neto kao neka straa, pa to je... MRTVA STRAA! Straari viu, trg je na, trg je na... pitajte drugove (valjda one
iz 1. reda).
FERALOV NAKAZALINI TRG
Sad ekamo drugog predsjednika, Tumana. Zavjesu povlai... neki kamiondija, a iza zavjese ovjek, nije namrgoen, veseo je,
lenta mu preko ramena. Kazalitem se prolomi... Fraaanjooo!
Ovaj izlet kroz vrijeme je naa stvarnost. Onako je kako pie u Bibliji: "Klanjaju se djelima ruku svojih, djelima koja ne mogu
govoriti."
Vidimo da se oni klanjaju nekakvom gvou. Ne prinose paljenice, niti polau vijence. Klanjaju se mrtvoj strai, opuci njegovih
havana su im euharistija. Tita je uvala mrtva straa dok je bio iv, a i sad ga uva!
U drugom sluaju slavi se ivot, ivo boanstvo. Oko toga ovjeka nema ni tajne niti strae!
Hrvoje Jurkovi u Fokusu
FERALOVA KUNJA SVOGA JNA
U HV-u vie nema ronika, i posljednji su otili kui. Hrvatski politiki EUnusi pristali su na jo jedno kopljenje
Hrvatske. Nema vie obveznog sluenja vojske. I domovina i budui narataji 20-godinjaka bit e na gubitku. Mladii
e biti zakinuti za jedan osjeaj dunosti prema domovini, za test mukosti, za elienje u ranim ustajanjima, uzbunama,
marevima, vjebama, hladnoama, vruinama i podnoenju drugih vojnikih tereta, za priliku da sklope nezaboravna
prijateljstva, za zafrkanciju kakve nigdje drugdje nema, za iskustvo privremene prisile kao dragocjeno iskustvo pokornosti koja
nam je u odreenoj mjeri svuda u ivotu potrebna, za kunju svoga "ja" kad se ono ponitava u potpunoj uniformnosti, za
disciplinu i neku vrstu samoopstojnosti koja nas takoer prati kroz cio ivot, na kraju, za jednu "ratniku" crtu privlanosti koju
mukarci imaju kod ena.
FERALOVO MIROSLAVLJE
Ako je vjerojatno la da je Goli otok Krleina zamisao, istina je da su pretpostavka i za Krleinu knjievnu diktaturu bili taj i drugi
politiki zatvori.
Milan Ivkoi u Veernjem listu
FERALOVA GARANA VATRA
Zanimljivo je da u taj Odbor za ljudska prava ne moe ekstremist Glava, a moe etnik Gajica.
FERALOVA SUMORNA KISELINA
Ako netko u Hrvatskoj zna kako je to kad ti kre ljudska prava, onda sam to ja.
Branimir Glava, optuenik za ratne zloine, saborski zastupnik HDSSB-a i nesueni lan saborskog Odbora za ljudska prava, u
izjavi za medije

FERALOVO STROGO POVJERENO

Traim vae povjerenje u HDZ i predsjednika stranke dr. Ivu Sanadera, nasljednika utemeljitelja stranke i prvog hrvatskog
predsjednika dr. Franje Tumana, ak i onda kada ne razumijemo sve njegove poteze i odluke.
dr. Darko Milinovi na proslavi 18. obljetnice osnutka ibenskog HDZ-a
FERALOVI BRANKO I SAVLE
Upitno je tko je sruio uveni most na Neretvi. O toj dilemi njemaki novinar Peter Scholl-Latour nema ni pojma. Njega je na put
u Mostar pratio neki "Branko" (oito je rije o pseudonimu, pretpostavljam netko iz splitskog "Ferala") koji je iz srpsko-hrvatskoga
braka, te "... nije imao neko (veliko) miljenje o hrvatskoj vojnikoj hrabrosti i vjetini", a to miljenje dijeli i Peter Scholl-Latour.
Gojko Bori u Hrvatskom listu
FERALOV BRKADIJA
Nabijem vas na kurac!
Vinko Brkan, predsjednik trogirskoga HDZ-a, umjesto odgovora na novinarsko pitanje o stranakim ljudima na elu lokalnih
medija, u Slobodnoj Dalmaciji
FERALOV ZNALALJIVAC
Ne moete rei da zastupnik lae. Upotrijebite blau formulaciju i recite da ne govori istinu.
Luka Bebi, predsjednik Hrvatskog sabora, opominjui zastupnicu Gordanu Sobol na saborskoj sjednici
FERALOVO LESAVLJENJE
Ne znam bi li Glava mogao biti lan Odbora za ljudska prava. Nemam vremena sad razmiljati.
Dragutin Lesar, saborski zastupnik HNS-a i oporbeni pregovara oko kvota u odborima, u Jutarnjem listu
FERALOVO RUPEGLAVLJE
Podrali smo Glavaa jer smo dobili prijedlog iz njegove stranke. A je li primjereno da on bude u Odboru za ljudska prava - ne bi
se tel meati! Nije jo osuen.
Ivan Vui, saborski zastupnik HDZ-a i lan Odbora za imenovanja, u Jutarnjem listu
FERALOV IDIKVOTIZAM
Potovali smo dogovor oporbe, u ijoj je kvoti Glava, nismo se mi mijeali njima, ni oni nama. Osim toga, Glava do presude nije
kriv.
Krunoslav Markovinovi, saborski zastupnik HDZ-a i lan Odbora za imenovanja, u Jutarnjem listu
FERALOV SIMBOLESNIK
Ne moe Tito biti simbol antifaizma, jer on i nije bio antifaist sve do 22. lipnja 1941., kad je Njemaka napala SSSR. Do toga
trenutka Hitler je njemu bio saveznik, kao i njegovu mentoru Staljinu.
Pavao Pavlii u Veernjem listu
SAVEZNIKI KUTAK
Mate Kovaevi u Fokusu
FERALOV JOSIP BROZ BENITO
Nakon kapitulacije faistike Italije, u rujnu 1943., zapovjednici poraene vojske nisu oruje predali hrvatskoj vojsci, nego Titovim
partizanima, a mnogi pripadnici Armatte, zbog protuhrvatskoga karaktera Titove jugoslavenske armije, ukljuili su se u njezine
postrojbe. Tako je kratkotrajnu talijansku zamijenila polustoljetna jugoslavenska okupacija hrvatske zemlje, koja po svojim
zloinima i genocidu to ga je poinila nad hrvatskim narodom, nije nita manje zaostajala za talijanskim faistima.
FERALOV ZNASENOVAKI MIT
Nu Titovu jugoslavenskom komunizmu glavni je neprijatelj bila hrvatska drava, pa je upravo zato i dao likvidirati zarobljenu

vojsku, civile, ene, starce i djecu, koji su se kao prognanici s njom povlaili zbog straha od komunistike vlasti. Teko
je oekivati da emo ikad doznati tone brojke o masovnim likvidacijama zarobljenih Hrvata, a ozbiljni povjesniari
procjenjuju kako se kreu izmeu 200 i 600 tisua te oko milijun raseljenih.
FERALOVA HIPOLONDRIJA
Budui se Titovo komunistiko carstvo u meuvremenu raspalo, glavni se raun za poratne rtve Jugoslavenske narodne armije
vie nema komu uruiti, osim njezinu sponzoru u zloinima. Zato bi talijanski dunosnici, ako im je stalo do istine i nedunih
rtava jugoslavenskoga komunistikog terora, raun za naplatu trebali potraiti u Londonu. Hrvatska je pak katolika drava, pod
uvjetom da ima slobodno izabranu vlast, po naravi stvari, na svoje stanovnitvo, ukljuujui i talijansku manjinu, ne moe
primjenjivati zakone koji kre Boja i ljudska naela.
JOVIA KUTAK
Josip Jovi u Slobodnoj Dalmaciji
FERALOV RUKOSHVAT
Zloini. Tamo Jasenovac, ovamo Bleiburg, jame i prijeki sudovi. Zloini u ime ideologije, ovakve ili onakve, svejedno.
Razlika je samo u tome to su od ruke jednih stradali prvenstveno nehrvati, a od druge ruke Hrvati.
FERALOV JOSIF VISARION JOVI
Ako je Paveli bio talijansko-njemaka marioneta, i Tito i Bakari i plejade ostalih hrvatskih partizana i komunista, s
izuzetkom onih koji takvu ulogu nisu prihvaali, pa su zavrili u grobu ili u zatvorima, ipak su bili marionete
Internacionale i velikosrpske hegemonije.
FERALOVA SERITORIJALNOST
Paveli je predao Istru i dobar dio Dalmacije Talijanima, ali zar hrvatska partizanska vlast nije rtvovala teritorij obuhvaen
Banovinom, dijelove Srijema i Boku kotorsku?
LUKIN KUTAK
Luka Podrug u Hrvatskom listu
FERALOVI MITOISTI

Trenutno su zbog akcije "Dijagnoza" svi doktori lopovi, a svi invalidi Domovinskog rata lani. Zanimljivo bi bilo pogledati
dijagnoze invaliditeta ostalih populacija, npr. partizana, novinara, sindikalista, voa civilnih udruga, menadera, radnika, oficira
tzv. JNA..., pa ih usporediti s braniteljskim.
FERALOVA POLITRIKA KOREKTNOST
Kada bi u novinama npr. pisalo Srbin silovao, komunist opljakao, idov pronevjerio..., to bi s pravom bilo osueno kao
nemoralna manipulacija, ali kada pie branitelj ubio, silovao, pronevjerio..., onda je to poeljno i prihvatljivo.
FERALOVO "RAZMISLI... SVETI SE..."
Ne sjeam se da se u Hrvatskoj ubio i jedan partizan.
________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Kultivator
Darko VUKOREPA: KULTIVATOR
27. veljae, 2008.
* THE Best of the Booker bit e dodijeljen najboljem romanu koji je osvojio Bookera od utemeljenja ove prestine knjievne

nagrade. Kladioniari su ve istaknuli favorite. Koji e od 41 do sada nagraenog romana osvojiti novog, jo prestinijeg Bookera,
odluit e glasovi publike nakon to struni iri objavi ui izbor od est naslova. Do sada je dodijeljen 41 Booker jer su 1974. i
1993. bila po dva pobjednika. Prvi Booker dodijeljen je 22. travnja 1969.
Predsjednica irija je autorica i kritiarka Victoria Glendinning, a lanovi su autorica i publicistkinja Mariella Frostrup te John
Mullan, profesor engleskog sa Sveuilinog koleda u Londonu. 'The Best of the Booker' je predivna mogunost za itanje, ili
ponovno itanje nekih od najboljih knjiga objavljenih posljednjih desetljea na engleskom jeziku", rekla je Glendinning. "Dobro
smo se zabavljali ponovnim iitavanjem sada ve klasinih romana koji su davno osvojili Bookera, ali i onih koji su ga osvajali
posljednjih godina. Svi e itatelji uivati u ovome i jedva ekam reakcije publike", rekla je.
Ovo je drugi put da je predstavljen posebni, prigodni Booker. Prvi je organiziran 1993. povodom 25. godinjice
Bookerove nagrade, a osvojio ga je Salman Rushdie za Djecu ponoi. Ui izbor bit e objavljen u svibnju, a
glasanje e se odvijati na stranici Man Booker Prize.
Objavu pobjednika u lipnju pratit e niz knjievnih dogaaja posveenih velikoj obljetnici. Agilni britanski
kladioniari su kao glavnog favorita ve istaknuli roman Pijev ivot kanadskog pisca Yanna Martela. Slijede ga ve
spomenuta Rushdijeva Djeca ponoi, koja su dobila Bookera 1981. godine, dok su na tree mjesto stavili Engleskog
pacijenta Michaela Ondaatjea, koji je nagraen 1992. i prema kojem je snimljen Oscarom nagraeni film.
* AKCIA iz Moskve, Expresso iz Portugala, Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung iz Njemake i Guardian iz Velike
Britanije najbolje su dizajnirane novine za svijetu, odluilo je meunarodno Drutvo za novinski dizajn (Society for
News Design - SND) u Kingstownu u Sjedinjenim Dravama. Izbor je vodio meunarodni iri, koji je izmeu 373
novina iz cijeloga svijeta, za koje je stiglo 14.000 prijedloga, izabrao najbolje u 20 kategorija. Dodjela priznanja
zakazana je za rujan u Las Vegasu.
* DIREKTOR jednog muzeja u Norvekoj uvjeren je da su tri slike Snjeguljiinih patuljaka i jedna slika Pinokija, koje je sluajno
pronaao, djela Adolfa Hitlera. William Hakvaag, direktor muzeja posveenog Drugom svjetskom ratu koji se
nalazi na otocima Lofoten, dri da je Hitler naslikao etiri akvarela s likovima iz popularnih bajki. Hakvaag je
akvarele pronaao skrivene ispod slike nacistikog diktatora koju je kupio na aukcijskoj prodaji. Kupio sam tu sliku
prolog ljeta na aukciji u Bavarskoj, rekao je i dodao da je ena od koje ju je kupio rekla da ju je nala na tavanu. To
je djelo, takoer akvarel, pejza Bavarske i nosi potpis A. Hitler 1940. Kupio ga je za oko 300 dolara.
Pokuao sam otvoriti sliku da vidim ima li unutra jo neto. Maknuo sam ju iz okvira i naao etiri slike, manje od
prve, rekao je Hakvaag. Tri slike patuljaka nose inicijale AH, dok je ona Pinokija bez potpisa.
* GASTRONOMSKA ponuda "fan-milje" na Euru 2008 u Beu poela je zadobivati konkretne oblike. Za
utaivanje ei i gladi procijenjenih 70-ak tisua nogometnih navijaa brinut e svakodnevno 86 gastronomskih
tandova. Od stotinjak prijavljenih gastronoma, iri je odabrao njih ezdeset, ija se ponuda protee od tradicionalne
austrijske i beke kuhinje do meunarodne kulinarske ponude, za koju e se pobrinuti panjolski, talijanski i turski
lokali. Velika poslovna oekivanja po miljenju organizatora opravdavaju i relativno visoke najamnine, koje na
nekim lokacijama u Beu iznose i do 40.000 eura za tri tjedna.
Za ugostitelje vrijede i strogi propisi UEFA-e, tako da e pia, a dijelom i jela, morati preuzimati od UEFA-inih sponzora. Tako e
se tijekom EP-a u fan-zoni moi kupovati iskljuivo pivo danske pivovare Carlsberg za 4,5 eura po krigli, dok e ekskluzivno
pravo na prodavanje sendvia i salata imati McDonalds. Jedina iznimka bit e salate kao prilozi tradicionalnom bekom odresku.
(B. Peri)
* STEVE Winwood i Eric Clapton, nekadanji dvojac iz supergrupe Blind Faith, ponovno su udruili snage i odrali tri koncerta
za pamenje u newyorkom Madison Square Gardenu. Pored spomenute dvojice glazbenika, koji su zajedniki nastupili i na
prologodinjem gitaristikom festivalu Crossroads 2 u Chicagu, band su inili - Chris Stainton na
klavijaturama, Willie Weeks na basu i Ian Thomas za bubnjevima. Koncerti su trajali gotovo dva i pol sata, a
Clapton i Winwood su, meu inim numerama, izveli i novoaraniranu verziju Hendrixove "Voodoo Chile",
kao i "Georgia On My Mind" Raya Charlesa.
Evo i set-liste prve veeri, 25, veljae: 1. Had to cry today, 2. Low down, 3. Forever man, 4. Them changes, 5.
Sleeping in the ground, 6. Presence of the lord, 7. Glad/well alright, 8. Double trouble, 9. Pearly queen, 10. Tell the truth, 11. No
face, 12. After midnight, 13. Split decision, 14. Ramblin on my mind (EC solo akustik), 15. Georgia on my mind (SW solo na
klavijaturama), 16. Little wing, 17. Voodoo child, 18. Can't find my way home, 19. Dear mr fantasy i (bis) 20. Crossroads.
________________________________
"ALBERTINA" U BEU
TAJNI CRTEI MAXA ERNSTA
Originalni crtei za kolani roman "Une semaine de bont" (1934.) njemakog slikara Maxa Ernsta spadaju meu najbolje uvane

umjetnike tajne 20. stoljea. Dosad su prikazani samo jednom 1936. u Madridu a do 27. travnja mogu se
razgledati u sklopu izlobe "Bijeli tjedan. Slikovnica o dobroti, ljubavi i ljudskosti" u bekom izlobenom prostoru
"Albertina".
Sto osamdeset i etiri kolaa Ernst je izradio 1933., za vrijeme trotjednog boravka u Italiji, a posluili su kao
grafiki predloak za nadrealistiki slikovni roman "Une semaine de bont", ijih je pet tomova tiskano 1934. u
Parizu, a njemako izdanje objavljeno je pod naslovom "Bijeli tjedan. Slikovnica o dobroti, ljubavi i ljudskosti".
Slikovni materijal, na kojem se temelji knjiga, proiziao je iz ozraja francuske trivijalne literature 19. stoljea, koja se u
sadrajnom pogledu esto bavila ljubomorom, ubojstvima i razbojstvima. Ti "petparaki" romani esto su bili ilustrirani
drvorezima, koje je Ernst potom upotrijebio kao osnovu za svoje kolae.
Originalni kolai, to ih je bekoj "Albertini" stavila na raspolaganje njujorka "Fondacija Isidore Ducasse", popraeni su
opsenim dokumentacijskim materijalom vezanim uz ivot i umjetnost Maxa Ernsta. U katalogu izlobe kolai su, uz to, prvi put
reproducirani u boji. (B. Peri)
IZRAELSKI NACIONALNI MUZEJ
KAD NACISTI PLJAKAJU
U Jeruzalemu su otvorene dvije nove izlobe slika koje su nacisti opljakali iz muzeja i idovskih salona, a koje
vlasnici nikada nisu potraivali jer ih je veina ubijena. Strunjaci u svijetu procjenjuju da su nacisti u Drugom
svjetskom ratu opljakali od 250.000 do 600.000 umjetnina koje vlasnici nisu nikada potraivali. Nakon rata ta su
djela zavrila u raznim muzejima, kod vlada pojedinih zemalja ili u privatnim zbirkama. Prole godine jedna je
izraelska udruga, specijalizirana za povrat vlasnitva ljudima koji su preivjeli holokaust, optuila Izraelski
nacionalni muzej da ne ini dovoljno kako bi opljakano blago vratio vlasnicima. Muzej je kritike odbacio te je na
internetskim stranicama otvorio datoteku s popisom umjetnina pohranjenih u njegovim dvoranama.
Prva od dviju izlobi naslovljena je U potrazi za vlasnicima i predstavlja oko 80 djela, uglavnom slika posuenih iz
francuskih muzeja, dok popratna izloba Siroad umjetnosti ukljuuje uglavnom manje poznata djela i predmete iz Judaice. No, to
je tek manji izbor iz kolekcije koja obuhvaa 1200 djela to ih je Izraelski muzej dobio prije nekoliko desetljea od idovske
organizacije za povrat nasljednicima. Najpoznatiji eksponat u toj manjoj izlobi je djelo bekog slikara Egona Schielea ija se
vrijednost procjenjuje na 20 milijuna dolara.
Izloba U potrazi za vlasnicima zanimljiva je i stoga to gotovo svako djelo ima dugu priu. Neka od njih zaplijenili su nacisti s
namjerom da budu dio fundusa muzeja europske umjetnosti, a koji je Hitler planirao izgraditi pored Linza u
Austriji. Neka su djela poslije rata bila vraena vlasnicima, poput slike La Buveuse (ena koja pije) iz 1658.,
nizozemskog majstora Pietera de Hoocha, koja je krasila salon bankara Edouarda de Rotschilda u Parizu
prije rata. "Za tim je djelom Hitler vapio. Znao je za njega, elio ga je i uinio je sve kako bi ga pribavio",
istie Schlomi Steinberg iz jeruzalemskog muzeja. Nakon rata slika je vraena Rothschildovima da bi je
Edouardova ki konano darovala muzeju Louvre. Posjetitelji izlobe koji prepoznaju izloena djela kao svoje vlasnitvo, a to
mogu dokazati, pozvani su da muzeju podnesu zahtjev za povrat.
GALAKTIKE
"UDEBLJALA" SE MLIJENA STAZA
Eric Idle iz Monthy Pythona u svojoj je popularnoj Galaktikoj pjesmi rekao da je naa galaktika dugaka
stotinu tisua svjetlosnih godina, a esnaest tisua debela. I bio je jako blizu. Naime, jedan od vodeih
svjetskih astronoma rekao je da je Idle bio precizniji nego strune knjige koje tvrde da je Mlijena staza
debela samo est tisua svjetlosnih godina.
"Naa je galaktika plosnata spirala iroka stotinu tisua svjetlosnih godina, a debela 12", tvrdi australski
astrofiziar Bryan Gaensler. "Zakljuili smo da bi trebalo provjeriti standardne brojke kojima se svi slue",
rekao je Gaensler koji je nekad radio na Harvardu i MIT-u. "Za samo nekoliko sati smo sve sami izraunali.
Mislili smo da sigurno grijeimo, pa smo sve vie puta provjeravali, ali pogreku nismo nali", navodi se u
priopenju.
Gaensler i njegova ekipa mjerili su pomou pulsara, zvijezda koje odailju svjetlost u pravilnim razmacima.
"Dok svjetlost pulsara putuje prema nama, ona je u interakciji s elektronima razbacanima meu zvijezdama, poznatima kao tzv.
topli ionizirani medij (WIM), a on usporava svjetlost", rekao je. "Valne duljine prema crvenomu usporavaju vie nego krae, u
dijelu spektra prema ljubiastome. Zato mjerenjem kanjenja crvenoga moemo izraunati kroz koliko je WIM-a svjetlost
proputovala." Uz poznavanje udaljenosti pulsara bilo je mogue odrediti gustou WIM-a i rub galaktike. Gaensler kae da su
astronomi razliito reagirali na udvostruenje debljine Mlijene staze. "To e sve pokvariti", rekli su neki. "Sad sve ima smisla",
kau drugi.

________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Glazba
Tamara VISKOVI: GLAZBA
27. veljae, 2008.
ADELE: "19"

DOSADNA ODLIKAICA
Da neka vucibatina meu 110 kategorija Grammyja ubaci, recimo, "najbolji vokal snimljen za punoga
mjeseca" ili "najbolji pulover izvoaa iznad 100 kilograma", vjerojatno nitko ne bi ni primijetio. Kako
industrija zabave izmilja sve bizarnija priznanja ne bi li namirila rastui broj pretendenata na instantpromociju koju nagrade donose, tako je, u okviru Brit Awardsa, ove godine prvi put dodijeljena tzv.
kritiarska nagrada. Ista je izmiljena, ako je vjerovati britanskim novinama, zato da bi kompletirala
inauguraciju Adele, pjevaice koja inae ne bi imala nikakvog razloga da se pojavi na dodjeli diskografske nagrade, poto u natjeajnom razdoblju, kao ni nakon njega, nije imala objavljen nosa zvuka.
Kontekst u kojem se Adele promovira je predvidljiv. Naime, serijska proizvodnja replika krene im se
neki autor etablira kao globalno prepoznatljiv, pa je bilo samo pitanje vremena kada e glazbena
industrija izbaciti "novu Amy Winehouse" (kao da je ova koju ve imamo stara). Adele ima voluminozni glas i koketira s
jazzerskom izvedbom. Tu poinje i zavrava slinost s gicom Winehouse. Materijal joj je dobro odraena konfekcija, retro-pop
utopljen u gusti producentski umak ritmove i orkestracije kroz koje se pjesma jedva probija - pa upravo kompozicije s najmanje
dekoracija ostavljaju najbolji dojam.
Adele je, pohaajui BRIT School of Performing Arts, svladala sve finte pop muzike nema sumnje da je rije o odlikaici ali
pjesme zvue sterilno, sve je tehniki izvrsno, ali se doima neproivljeno i rutinski. Poput veine "isforsiranih" albuma, "19" ima
tri do etiri jae pjesme, dok je ostatak ugodna, ali monokromna muzika. Tekstovi se uglavnom tiu mladia koji autorici ne
pruaju adekvatnu romantinu satisfakciju, pa je ona zbog toga opravdano alosna. Ne da bih ikome poeljela zlorabljenje opijata,
suicidalne ispade i brak s blagoglagoljivom nitarijom, ali ova sasvim pristojna, trijezna i generalno drutveno prihvatljiva verzija
Amy Winehouse je malice dosadna.
________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Knjige
27. veljae, 2008.
DEVAD KARAHASAN: "IZVJETAJI IZ TAMNOG VILAJETA", "PROFIL", ZAGREB, 2007.

RADIKALNA SKEPSA
"Izvjetaji iz tamnog vilajeta" duboko je uznemirujua knjiga; suvremenog itatelja na trenutke provocira arhainom pozicijom
produhovljene mudrosti i staloenosti, a zatim radikalnom skepsom. Kao to naslov sugerira, knjiga nastoji biti spoj suvremenog
literarnog istraivanja ("izvjetaja") i vezanosti za bosanske teme. Nastojei vrlo intenzivnu realnost uloviti svojim "izvjetajima",
Karahasan je precizan i skrupulozan. Izbjegava svako uopavanje, mudrovanje i isticanje egzotinosti "tamnog vilajeta"
etiri novele etiri izvjetaja iz tamnog vilajeta - otvaraju etiri vane teme vezane uz razliite trenutke
bosanske povijesti. Uvodna pripovijetka "Anatomija tuge" govori o Sarajliji talijanskog podrijetla koji u
devedesetima pronalazi u Italiji utoite od rata, ne rijeivi se pri tome svojeg trajnog osjeaja da mu je
vlastiti ivot jednostavno - izmaknuo. Pripovijetka "Pisma iz 1993. godine" tematizira sudbine vie osoba
svojim porijeklom vezanih za Sarajevo, sueljavajui te sudbine pokuaju da se u jednom zapadnom
akademskom kolegiju jedan student pozabavi temom "identitet Sarajeva u knjievnosti o Sarajevu". "Princip
Gabrijel" naslov je pripovijetke koja propituje konvenciju "pronaenog rukopisa", u ovom sluaju zapisa
iskaza Gavrila Principa u njegovim posljednjim danima. Pripovijetka "Karlo Veliki i tuni slonovi" bavi se
okrutnim vezirom Delaluddin-paom iz vremena kasnog Otomanskog Carstva i rijetkim trenucima
ovjenosti i iskrene radosti u njegovom ivotu.
vrst koncept

Knjigu obiljeuje pseudodokumentaristiki koncept, pa i u pogovoru autor istie kako donosi samo istinite dogaaje i doivljaje
stvarnih ljudi. Poigravanje s dokumentarizmom nije neto osobito novo, no ta igra u svakoj se pojedinoj pripovijetki ove knjige
razvija posve drukije, to se pokazuje vrlo zanimljivim istraivanjem. Istodobno, rije je o knjizi u kojoj vrst koncept nije
zasjenio ono o emu se eljelo govoriti. I sam Karahasan ima potrebu zbirku zaokruiti moda i poneto neuobiajenim, previe
eksplicitnim pogovorom, koji sugerira da je tematska zaokupljenost "tamnim vilajetom", a ne istraivanje pseudodokumentaristike
kao literarne mode, glavni interes knjige.
Uvodna "Anatomija tuge" najjednostavnija je pripovijetka u zbirci. Igra s dokumentarizmom ovdje je diskretnija i decentnija nego
u ostalim pripovijetkama knjige; pripovjeda se zadovoljava tek napomenom kako prenosi ispovijed Emiliana Montecchija vjerno,
bez dodataka i bez interpretacije. Radi se o varijaciji na stare literarne teme kao to su "pronaeno vrijeme" i "suvian ovjek".
Zbog ivopisnosti i uvjerljivosti protagonista Emiliana ovaj je tekst moda i najefektniji u knjizi, ili barem onaj koji najsigurnije
osvaja u prvom itanju.
Emiliano je osoba koja se uasava svakog kolektivizma, podjednako kolektivistikih ideologija prethodnih generacija kao i opeg
optimizma i konzumerizma mlaih narataja. On je ovjek bez zaviaja, pokuaj osnivanja obitelji nije mu uspio, pronaao je sebe
jedino u poslu, no njegov je zanat u odumiranju. U Sarajevu u kojemu je odrastao kao i u Italiji u koju je dospio kao izbjeglica
nikome nije potreban, utjehu nalazi jedino u drutvu starih majstora, zanatlija koji vie ne mogu pronai svoje mjesto u svijetu
kojim vladaju samo profit, industrija i reklamna industrija. U radikalnoj je polemici s onima koji zastupaju danas pomodne
vrijednosti, sugerirajui mu "novi poetak". Njegova dosljednost sebi, vjernost svojim makar i neostvarenim snovima, radikalna
nesklonost kompromisima, kao i privrenost ideji opeg dobra ine Emiliana strancem u svijetu kojim vladaju samo pragmatinost,
funkcionalnost i efikasnost. Iznimno uvjerljiv, Emiliano je lik koji najavljuje knjigu uznemirujueg svjetonazora, koja bi doista
mogla prodrmati okotala mnijenja prosjeno neurotinog suvremenog itatelja.
Andrieva pisma
"Pisma iz 1993. godine" ambicioznija je novela koja trai vrlo koncentriranog itatelja. Karahasan se tu predstavlja kao pisac
nesklon saimanjima i sentencioznosti; smisao i ljepota ove novele otkrivaju se tek na razini cjeline, tako da ovakav tip literarnog
teksta zahtijeva vrstu usredotoenosti usporedivu s panjom potrebnom pri praenju izvoda nekoga spekulativnog teksta. Priu
dodatno uslonjava ukljuivanje osoba poznatih iz realnog svijeta (Bogdan Bogdanovi) te aludiranje na novelu "Pisma iz 1920.
godine" Ive Andria.
Karahasanova pripovijetka donosi pisma vezana za jednu idovsku obitelj koja je nekada ivjela u Sarajevu, obitelj u kojoj je
djed napustio grad da bi se pridruio internacionalnim brigadama u panjolskoj i tamo poginuo 1938., u pokuaju da pobjegne iz
svijeta u kojemu se razlike ljubomorno uvaju, da bi njegov unuk, 45 godina kasnije, pobjegao u suprotnom smjeru, naputajui
svijet pseudojedinstva.
Umjesto seminarskog rada na temu "Identitet Sarajeva", student Haris alje ta pronaena pisma svojem austrijskom profesoru,
pripovjedau novele, objanjavajui mu zatim zato se vie ne eli baviti knjievnou o Sarajevu, koja mu se ini neuvjerljivom,
neduhovitom, neukusno patetinom i neukusno alegorijskom. No s konkretnom knjievnou koja se bavi Sarajevom polemizira
samo student Haris, Karahasanova novela ima drukije ambicije. Ona govori o nedostatnosti literarnih formi u ovladavanju
realnim svijetom i njegovom sloenou. U ovoj noveli kao da autor objanjava ideju koja je u osnovi ove knjige koritenje
pseudodokumentarizma u nastojanju da se dotakne realnost nesvodiva na shematinost uvrijeenih ili istroenih literarnih anrova.
Novela "Princip Gabrijel" istrauje kako spojiti naglaenu fikcionalnost teksta s fingiranim dokumentarizmom; implicitno
postavlja pitanje ima li dananja moda fikcionaliziranih biografija ikakvog smisla. U sreditu zanimanja ove pripovijetke je Franta,
kustos ili uvar muzeja u Terezinu koji sanja o tome kako bi mogao dobro prodati biljenicu u kojoj su zapisani posljednji iskazi
Gavrila Principa. Pripovijetka donosi i nekoliko stranica tih biljeki, koje Franta daje pripovjedau kao mamac potencijalnom
kupcu, ali pripovjedaa to ne zanima.
Okrutni vezir
"Karlo Veliki i tuni slonovi" novela je koja se ipak usredotouje na povijesne teme, premda pripovjeda u prethodnoj tvrdi da se
povijeu "ne eli baviti". Ovoga puta pisac nas uvodi u podruje neizvjesnosti, razliitih verzija (razliitih izvjetaja) o istim
dogaajima, a svoje poigravanje nepouzdanim priama i podacima poentira vrlo smiono priom o okrutnom veziru iz doba
kasnog Osmanskog Carstva i njegovim trenucima humanosti i iskrenosti. Otkrivanje vrlina i radosti okrutnih ljudi prilino je
rizina zamisao, ova mi se pria ini jo jednim radikalnim iskuenjem kakva Karahasan esto prireuje svojim itateljima.
No, takva je Karahasanova proza, vrlo izazovna i puna paradoksa. "Izvjetaji iz tamnog vilajeta" duboko je uznemirujua knjiga;
suvremenog itatelja na trenutke provocira arhainom pozicijom produhovljene mudrosti i staloenosti, a zatim radikalnom
skepsom. Kao to naslov sugerira, knjiga nastoji biti spoj suvremenog literarnog istraivanja ("izvjetaja") i vezanosti za bosanske
teme. Nastojei vrlo intenzivnu realnost uloviti svojim "izvjetajima", Karahasan je precizan i skrupulozan. Izbjegava svako
uopavanje, mudrovanje i isticanje egzotinosti "tamnog vilajeta". "Izvjetavati" dakako znai i zaobii patetiku, pretjerano
isticanje emocija. "Izvjetavati" k tome znai istraivati vie nego definirati, odabrati univerzalno umjesto lokalnog, skepsu a
nipoto ne dogmu, pa makar bila posve literarne naravi.

Gordana CRNKOVI
IVE IMAT BANOV: "MONOGRAFIJA MIRKA OSTOJE", GALERIJA KULA, SPLIT, 2007.

ODBJEGLO VRIJEME
Ostojina nepretenciozna skulptura otkrie je za mnoge ljubitelje umjetnosti. Aktovi se odlikuju istoom
volumena, ljepotom linije, senzualnou. Portreti variraju izriajnu skalu od verizma do humornog; crtei
lakou i virtuoznost. Ako su to jo uvijek akademski odjeci kole kiparstva, zasigurno iznenaenje predstavlja Ostojin opus iz
sredine pedesetih godina, koji iskazuje interes za istraivanje geometrijske i konstruktivistike organizacije kolaa, slike i
kiparskog oblika
Bum nakladnitva u podruju likovne kulture na ovim naim prostorima zbio se u vrijeme najveeg estetskokomercijalnog
interesa za takozvanu naivnu umjetnost. Bilo je novaca, bilo je unosno propagirati tu samoniklu seljaku biznis likotvorinu. Svaki
je istaknutiji autor imao uz punu staju i rodnu zemlju i podebelu knjigu, ekvivalent vrijednosti skupih slika i kipova.
Moda se potom proirila i meu akademski kolovane umjetnike, koji su mahom imali mnogo prijatelja na dobro rasporeenim
poloajima. Mogli su to biti izdavai, ali i ministri. Ili, savreniji oblik dobivanja spomenika izmeu korica bila je trampa slika za
knjige. Ovaj potonji i naoko najbezbolniji nain razmjene ima za posljedicu da se jo nedovreni umjetniki opusi ukoriuju, pa je
za oekivati kako e neki nadobudni mladac do kraja ivota imati nekoliko monografija. U takvoj situaciji bez iega ostajali su
samo oni koji su umrli, a s njima i njihova umjetnost.
Osmiljene izdavake politike upotpunjavanja praznina u kontinuitetu povijesti umjetnosti uope nema. Pa tako znanstvenu i
ozbiljnu monografiju jo uvijek nema Ljubo Babi, ak ni Ivan Metrovi i brojni drugi. utnja nije ocjena, ona je odustajanje.
Kako dostii vrijeme koje nam je pobjeglo? Ne znai li ta naa strukovna improvizacija i ovisnost o profitu svojevrsno
falsificiranje jednog vremena i povijesti umjetnosti?
Preuivanje prinosa
Uvodna razmiljanja ponukana su nedavnim izlaskom iz tiska monografije o kiparskom i slikarskom opusu
jor Mirka Ostoje (1921.) iz Splita. Monograf je doktor Ive imat Banov, recentno na najeminentniji znalac
suvremenog kiparstva; izdava je splitska Galerija Kula, fotografije potpisuje Tomislav Bekavac, a za ba ne
sretno grafiko oblikovanje knjige odgovara Stjepko Roin.
Koliko nesporazuma i nepravde moe nanijeti nae preuivanje umjetnikih prinosa nacionalnoj slici ili krivo
interpretiranje, ilustrira ova sretna (spaena) struna analiza Ostojine umjetnosti. Etiketiran do ove knjige kao
kipar spomenika Drugog svjetskog rata, iji je stil uglavnom realistian, s biografijom da je bio jedan od
organizatora grupe mladih umjetnika za ilegalni rad u Pokretu otpora ili da je bio uhien 1942. godine pod
optubom da je zaetnik akcije oteivanja faistikih simbola po zidovima splitskih kua, te i partizan,
oslijepila je svaki drugi pogled.
Olako donoenje suda, politikantsko etiketiranje i emotivna nezrelost za dugo su vrijeme ostavili kiparev opus u tiini
nezainteresiranosti. Oteavajui je trenutak i smjena kritiara, pa mladi bez iskustva samo prepisuju ve gotove sudove iz
predgovora kataloga. Da ne govorimo o nepostojanju novinskih rubrika o umjetnosti. Zato sam s iznimnom radou proitala
monografiju imat Banova o jor Mirku i njegovoj umjetnosti budui da je upravo pisac poao s tih premisa jednog strukovnog i
nacionalnog simptoma. Dodala bih jo, ne manje vanu primjedbu, kako je i "udaljenost" Splita od metropole umjetnikih zbivanja
ive aktualnosti i avangardnosti, posebno u razdoblju od pedesetih do sedamdesetih godina prolog stoljea, rezultirala pohranom
te umjetnosti u zapeak.
Potresna ekspresija
Pa i sada recenzentski primjerak ove monografije nabavila sam preko "veze" jer je shvaena kao lokalno blago. Nae diobe ve su
zamraile ukupnu sliku bogate i jedinstvene nacionalne kulture. Tako, primjera nikada dosta, stariji cijelo desetljee od poznatijeg
brata, zagrebakog kipara Tomislava Ostoje (1931.), Mirko tek u novom stoljeu izlazi na svjetlo dana kao avangardniji, angairaniji u vremenu, skroman i istraivaki radiniji, kiparski emotivniji i sa sluhom za umjetnike pojave oko sebe (Nove tendencije,
minimalizam, konstruktivizam). Eksperimentirao je i s materijalima kao i s epidermom oblikovne povrine. Pa se potresnom
ekspresijom hrapave koe kipa nadovezuje na osebujnost Radaua i Michielija, a ruzinavim eljezom na Damonju i Luketia.
Monograf Ive imat Banov zadnji je as spasio istinu o Ostojinoj umjetnosti, uspio je izmijeniti tu sliku. U pet poglavlja
tekstualnog dijela monografije (Povijest puta - Prema novom putu - Od javnog prema egzistencijalnom - Od ekspresivnog prema
konstruktivnom - Neto poput zakljuka) struno je, ali i kritiki i emotivno elaborirao jedan ivot, stvaralaki i ljudski, u korist
umjetnikog opusa. Ne analizirajui spomeniku plastiku Mirka Ostoje jer je o tome pisao Tomo Lalin, monograf predstavlja
njegovu komornu plastiku i slikarstvo. Ta nepretenciozna skulptura otkrie je za mnoge ljubitelje umjetnosti. Aktovi se odlikuju

istoom volumena, ljepotom linije, senzualnou. Portreti variraju izriajnu skalu od verizma do humornog. Crtei lakou i
virtuoznost.
Saimanje forme
Ako su to jo uvijek akademski odjeci kole kiparstva, zasigurno iznenaenje predstavlja Ostojin opus iz sredine
pedesetih godina prolog stoljea, koji iskazuje interes za istraivanje geometrijske i konstruktivistike
organizacije kolaa, slike i kiparskog oblika. Monografija otkriva ne samo razliitost Ostojina artistikog
iskustva nego i fascinantnu injenicu kako je rije o umjetniku koji je potpuno ivio svoje vrijeme sa svim
osobnim obolima eksperimentiranju, saimanju kiparske forme na znak, odabiranju tema
S istananim sluhom za moderno u pedesetim godinama 20. stoljea, Ostoja nije imitirao niti se otimao za
prestinu dionicu pionira. On je, kako kae pisac, prigrlio analitiku struju moderne umjetnosti. Ili, jor Mirko je
homo ludens, koji se lakoom igre referirao na svoje vrijeme. Monografija je uspjela istaknuti Ostojinu intuitivnost i osobnu
poziciju iskustva, a ne samo iupati opus iz tame ateljea. A to je izuzetno mnogo i dogaaj u kulturi.
Mirko Ostoja upisao je zagrebaku Akademiju likovnih umjetnosti 1937. godine. Profesori su mu bili klasici kiparstva Frane
Krini, Robert Frange Mihanovi, a na specijalki Ivan Metrovi.
Marina BARIEVI
________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Film
Dragan JURAK: FILM
27. veljae, 2008.
"RAT CHARLIEJA WILSONA" MIKEA NICHOLSA

RUENJE RUSA
Tko zna od kakvih su sve proroanstava strepili generalni sekretari sovjetskog politbiroa, no bonvivana,
sklonog enama i whiskeyu, sigurno se nisu pretjerano bojali. Istono-teksaki kongresmen Charlie Wilson
poznat po nadimku "Good-Time Charlie" politiku karijeru je izgradio meu populacijom koja je jedino
brinula za niske poreze i pravo na noenje oruja. No sila je bila jaka u malo poznatom kongresmenu. Nakon
sovjetske invazije Afganistana Charlie Wilson je poeo lobirati za poveanje pomoi afganistanskim
pobunjenicima.
Ubrzo izvodi nemoguu trgovinu: sovjetsko oruje koje su zaplijenili Izraelci preko Saudijske Arabije i
Pakistana isporuuje mudahedinima. Tajni budet s pet milijuna dolara narasta na 10 milijuna, zatim na 200,
500 - i konano milijardu dolara. To je bio i kraj SSSR-a. Charlie Wilson (koji je i u predsjednikoj palai Zia ul-Haqa traio
whiskey) mudahedinima naveliko isporuuje "stingere". Amerikim protuzrakoplovnim raketama pobunjenici masovno rue
stostruko skuplje sovjetske helikoptere i avione. Sovjetsku privredu to je dovelo do kolapsa. Pogoen s tisuama "stingera" crveni
kolos je pokleknuo. Uskoro je pao i Berlinski zid - a iza svega je stajao kongresmen u amerikim medijima najpoznatiji po nikad
posve rasvijetljenoj aferi s vegakim starletama i kokainom.
"Rat Charlieja Wilsona" (s odlinim ulogama Toma Hanksa, Philipa Seymoura Hoffmana i Julie Roberts) nije film o
SuperRambu: Teksaaninu koji obara ruku ruskom divu. Priu o Charlieju Wilsonu veteran Mike Nichols ne reira kao
hladnoratovsku epopeju, ak niti kao serioznu historiografiju - ve kao komediju, poluozbiljnu politiku satiru s elementima
Jamesa Bonda i inspektora Clouseaua... Rezultat je najbolji film Mikea Nicholsa jo od arhivskog "Diplomca" (berba 1967.).
________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Virtual Tribune
Darko VUKOREPA: VIRTUAL TRIBUNE
27. veljae, 2008.
London: CHAT-INSTALACIJA
Tisue ljudi svakodnevno komuniciraju na chatu. Umjetnici Ben Rubin i Mark Hansen poeljeli su demonstrirati kako to zapravo

zvui, te su to prikazali kroz umjetniku instalaciju u britanskom Science Museumu. Njihova instalacija Listening Post omoguuje
publici da slua razgovore koji se odvijaju na chatovima i forumima, a sastoji se od 231 ekrana na velikoj zakrivljenoj podlozi.
Ekrani prikazuju fragmente razgovora na internetu popraene glasom raunala koje ritmiki izgovara rijei s chata. Statistiar
Mark Hansen isprogramirao je Listening Post tako da skuplja i procesira tisue javnih online razgovora. Razgovori se sortiraju i
postaju materijal za projekt. Ben Rubin isprogramirao je sintetizator glasa da stvara tonove i zvune efekte
koji odgovaraju promjenama u toku podataka, i na taj nain stvara glazbenu podlogu od internetskih
aktivnosti
Internet: PRODAJE SE DAYTONSKI SPORAZUM
Na jednom internetskom portalu registriranom u Bosni i Hercegovini na prodaju je - po cijeni od 10 tisua
KM - ponuen navodni primjerak Daytonskog sporazuma za kojim se ve par tjedana traga u dravnim
arhivama BiH. "Prodajem original Dejtonski sporazum, malo koriten, originalna ambalaa ili mjenjam za dva
manja uz doplatu", tekst je oglasa koji se pojavio na portalu www.market.ba, a iji je ponuiva izvjesni "homcho". Rok za
prodaju/kupnju istjee 19. oujka
Procesori: 6-JEZGRENI "INTEL"
Intel - prema BugOnlineu - ima u planu izradu procesora sa est fizikih jezgri namijenjenog posluiteljima,
koji e nositi kodno ime Dunnington i bit e napravljen u 45-nanometarskoj tehnologiji, i to spajanjem tri
dvojezgrena procesora, uz 16 MB dijeljenog cachea. Ovaj procesor bi se mogao pojaviti krajem drugog
kvartala ili tijekom treeg kvartala ove godine te bi trebao biti zadnji korak prije prelaska na arhitekturu
"Nehalem" koja e podravati procesore s osam, pa i vie jezgri.
Softver: DOLJE ZATITA!
Momak pod nadimkom DVD Jon popularnost je stekao 2002. godine kada je uspjeno razbio zatitu DVD
medija, a isto je uinio i 2006. godine s Appleovom FairPlay DRM zatitom od kopiranja. Ovoga puta se, pak,
vraa pod okriljem kompanije DoubleTwist Ventures, koja je ponudila beta verziju svog softvera nazvanog
DoubleTwist. To je korisnika aplikacija koja pojednostavljeno omoguuje razmjenu izmeu razliitih
prijenosnih ureaja bilo kakvih audio, video ili foto sadraja. Umjesto da se sadraji kupljeni preko,
primjerice, iTunesa koriste samo u ogranienim uvjetima DoubleTwist ih oslobaa i omoguuje bilo kakvu
manipulaciju njima.
Ekipa iza tvrtke DoubleTwist Ventures na ovom je softveru radila proteklih osam mjeseci i ovu beta verziju odluila je ponuditi
javnosti. Osim kao korisnika aplikacija DoubleTwist je dostupna i kao dodatak online servisu Facebook, pod nazivom TwistMe.
DoubleTwist je u potpunosti besplatna, no iz kompanije najavljuju i komercijalnu verziju, koja e ukljuivati neke napredne opcije.
Portugal: NAJVEA SOLARNA ELEKTRANA
Na jugu Portugala ve se godinu dana gradi najvea solarna elektrana na svijetu. Proizvodnja elektrine energije poinje u oujku,
a puni kapacitet bi trebala dosei do kraja godine. Izgraena na 250 hektara u Amareleji, najsunanijem mjestu u Portugalu,
elektrana e na elektrinu mreu biti ukljuena u prvoj polovici oujka, precizirao je Francisco Aleixo, generalni direktor Amper
Central Solar, ogranka panjolske tvrtke Accione koja je predvidjela ulaganje od 237,6 milijuna eura.
Postavljeno je vie od 262.000 postavljenih fotonaponskih panela, odnosno ukupno 2520 modula sa po 104
panela svaki. Fotonaponske panele, koji pretvaraju svjetlosnu energiju u elektrinu, isporuila je kineska
tvrtka Yingli, a do kraja godine elektrana e raditi punom snagom i proizvodit e 93 GWh/godinje i
snabdijevati 30.000 domova.
________________________________
Copyright 1993 - 2008. Feral Tribune. All rights reserved.

01 / Pisma
"OBRANA S MRTVAKOM GLAVOM" (2)
UVRIJEENE ASTI
28. veljae, 2008.
Potovana go. glavna urednice,
U Feral Tribune-u, broj 1167, od 15. veljae 2008. g. na stranicama 8 i 9, objavljen je lanak pod naslovom Obrana s mrtvakom
glavom i "Sluaj Glava: Zato se prijeti svjedocima i u kakve se konstrukcije uputa njegov odvjetniki tim ne bi li uutkao
neugodne glasove", koji potpisuje novinar Drago Hedl.

U podnaslovu navedeno je: "Umjesto dosadanjeg "prekomjernog granatiranja" i bjesomunih napada na premijera Ivu Sanadera i
biveg predsjednika Sabora Vladimira eksa, Glavaeva je obrana prebacila teite izvansudskog djelovanja na kompromitaciju
svjedoka i dokaza. Ima informacija da njegova obrana nije neduna ni kad je u pitanju uloga Ane Marije Geto u tajnom snimanju
Vladimira Fabera i kasnijem objavljivanju transkripta tog razgovora."
U sadraju teksta objavljeno je: "Odvjetniki tim Branimira Glavaa - Ante Maduni, Draen Matijevi i Veljko Miljevi - izveo je
u utorak, 12. veljae, jedan od do sad najnevjerojatnijih poteza obrane, odigran izvan sudnice. Ali kako se, kad je o njihovom
branjeniku rije, najvanije stvari ionako odigravaju izvan zidova upanijskog suda u Zagrebu, njihov je potez sasvim logian,
oekivan i razumljiv. Tog je dana, naime, s telefaksa Glavaevog Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB)
novinarima odaslano priopenje- koje je nekoliko sati prije toga iz odvjetnikog ureda Draena Matijevia onamo poslano na
autorizaciju - u kojem se iznosi nevjerojatna pria o 'pokuaju kompromitiranja branitelja'. Jedna od do sada najuzbudljivijih
epizoda u teoriji zavjere, kad je taj sluaj u pitanju, prepriano i skraeno, glasi otprilike ovako: Nevenka Mesi, jedna od svjedokinja u procesu protiv Glavaa i estorice, iji je ratni dnevnik s biljekama to se sve dogaalo u i oko Sekretarijata za narodnu
obranu u ljeto i ranu jesen 1991. 'neposredno prije nego to su u medijima objavljene fotografije i transkripti razgovora voenog
izmeu Vladimira Fabera i Ane Marije Geto', vie je puta nazivala odvjetnika Matijevia, traei s njim susret i razgovor.
U tim telefonskim razgovorima, tvrdi Glavaev odvjetniki tim, Nevenka Mesi je objanjavala kako je njen iskaz objavljen u
Globusu i na Novoj TV 'pribavljen putem manipulacija, prijevara i lanih obeanja te da ona ne stoji iza tih izjava i namjerava sve
to opovrgnuti kada bude pozvana pred sud'. No, Glavaeva je obrana, stoji dalje u priopenju njegovih odvjetnika, bila oprezna,
pametna i lukava, pa nije nasjela i naivno upala u stupicu. 'Sada se jasno pokazuje da je takav sastanak trebao biti klopka koja bi
bila snimljena i slikom i zvukom te bi uz odgovarajuu obradu i preradu posluila kao protutea skandaloznom sastanku Vladimira
Fabera sa sestrom Gordane Geto Magdi', stoji u priopenju. Tek kad je Glavaev odvjetniki tim, svjestan klopke koju mu je
pripremala Nevenka Mesi, mudro izbjegao taj 'diletantski pokuaj kompromitiranja obrane gospodina Branimira Glavaa,
uslijedilo je navodno anonimno prijetee pismo Nevenki Mesi', kae odvjetniki trio".
U nastavku teksta: "Glavaeva obrana, umjesto dosadanjeg 'prekomjernog granatiranja' i bjesomunih napada na premijera Ivu
Sanadera i biveg predsjednika Sabora Vladimira eksa, prebacila je teite izvansudskog djelovanja na kompromitaciju svjedoka i
dokaza. Ima informacija da njegova obrana nije neduna ni kad je u pitanju uloga Ane Marije Geto u tajnom snimanju Vladimira
Fabera i kasnijem objavljivanju transkripata tog razgovora."
Kako svaka osoba ima pravo na zatitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i asti, te kako su mediji duni potovati privatnost,
dostojanstvo, ugled i ast graana, a objavljenim informacijama, u naznaenom lanku, novinar Drago Hedl je povrijedio prava i
interese odvjetnika Draena Matijevia, Ante Madunia i Veljka Miljevia, to isti, od Vas - glavne urednice naznaenih novina,
zahtijevaju da objavite ispravak objavljenih informacija kojima su teko povrijeena prava i interesi naznaenih odvjetnika.
Naime, prvo, Vi ete, kao glavna urednica, objasniti to znai naslov: "Obrana s mrtvakom glavom"?!.
Takoer, od Vas, zahtijevamo objanjenje da objasnite: "Zato se prijeti svjedocima i u kakve se konstrukcije uputa... odvjetniki
tim (Branimira Glavaa) ne bi li uutka neugodne glasove"!.
Zahtijevamo da ispravite neistinitu informaciju o "dosadanjem 'prekomjernim granatiranju' i bjesomunim napadima na premijera
Ivu Sanadera i biveg predsjednika Sabora Vladimira eksa". Zahtijevamo da ispravite neistinitu informaciju da je: "Glavaeva
obrana prebacila teite izvansudskog djelovanja na kompromitaciju svjedoka i dokaza."
Zahtijevamo da ispravite neistinitu informaciju da Glavaeva : "obrana nije neduna ni kad je u pitanju uloga Ane Marije Geto u
tajnom snimanju Vladimira Fabera i kasnijem objavljivanju transkripata tog razgovora."
Zahtijevamo da se traeni ispravak objavi bez promijena i dopuna na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora i na isti
ili istovrijedan nain na koji je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi, te da se ispravak objavi na nain da je iz
naslova vidljivo da se radi o ispravku, te da se ispravak objavi u prvom programskom sadraju medija nakon primitka ispravka.
Ako zahtijevani ispravak ne objavite u roku i na nain odreen zakonom podnijet emo tubu protiv Vas nadlenom sudu.
-- Draen Matijevi, Ante Maduni, Veljko Miljevi
"GLAVAEVE PRIJETNJE" (2)
ISPRAVLJANJE KRIVIH DRINA
28. veljae, 2008.
Potovana go. glavna urednice,
U Vaim novinama Feral Tribune, broj 1167, od 15. veljae 2008.g., na naslovnoj stranici objavljen je (preko cijele naslovnice)
grafiki prikaz na kojem se nalazi nacrtana mrtvaka glava s ukrtenim kostima, u pravcu koje se nalaze upravljeni noevi, vilice,
satara, a sa tekstom: "Cinker tajni svjedok pazi na se!!! Omerta", a ispod toga tekst velikog formata crvenim slovima: "Glavaeve

prijetnje".
Na stranici 3 istih novina, objavljena je slika slinog sadraja sa naslovom: "Drago Hedl primio pismo s mrtvakom glavom", te:
"Prijetnja Feralovu uredniku", a ispod toga tekst koji je potpisala Redakcija Feral Tribunea, u kojem stoji: "Spominjanje 'njegovog
Levara', oito, odnosilo se na Krunoslava Fehira, nekadanjeg pripadnika jedinice kojom je zapovjedao Glava, koji je u Feralu dao
dramatian iskaz o muenju i maltretiranju svjedoka koji su, tokom ispitivanja u garaama pod prozorima Glavaevog ratnog
ureda, bili prisiljeni piti kiselinu iz akumulatora." ..., te: "Prijetnje naem novinaru datiraju jo od sredine devedesetih, kada mu je
Glava osobno, putem jednog tadanjeg saborskog zastupnika, poruio da e ga, zbog njegovog pisanja o ratnim zloinima u
Osijeku, pretvoriti u prah i pepeo. Od tada Glavaeve prostake uvrede na Hedlov raun, plasirane u medijima, ne prestaju, a
prijetnje naem uredniku dolaze iz krugova bliskih Glavau."
Kako svaka osoba ima pravo na zatitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i asti, a mediji su duni potovati privatnost,
dostojanstvo, ugled i ast graana, a objavljanim informacijama su teko povrijeena prava i interesi g. Branimira Glavaa, to isti,
putem svog zastupnika, temeljem lanka 24 stavak 2 i lanka 40 stavak 1, 2, 3 i 4 Zakona o medijima od Vas, kao glavne urednice
naznaenih novina zahtjeva da objavite ispravak objavljenih informacija, time da se: pod pojmom ispravak ne misli.. samo na
ispravak u uem smislu, odnosno ispravljanje pogrenih tvrdnji ili netonih navoda u objavljenoj informaciji, ve i na iznoenje
injenica i okolnosti kojima povrijeeni pobija navode....u objavljenom tekstu.
Naime, neistina je da bi g. Branimir Glava bilo kome upuivao prijetnje na nain prikazan na naslovnici Vaih novina.
Isto tako, nije tono da bi g. Branimir Glava prijetio "Feralovu uredniku" Dragi Hedlu.
Nije tono da bi Krunoslav Fehir bio "nekadanji pripadnik jedinice kojom je zapovijedao Glava".
Nije tono da su se: "muenja i maltretiranja svjedoka" odvijala: "u garaama pod prozorima Glavaevog ratnog ureda", te da su
tokom tog: "ispitivanja (u garaama pod prozorima Glavaevog ratnog ureda) bili prisiljeni piti kiselinu iz akumulatora."
Nije tono da je "jo sredinom devedesetih... Glava osobno, putem jednog tadanjeg saborskog zastupnika, poruio Dragi Hedlu
da e ga, zbog njegovog pisanja o ratnim zloinima u Osijeku, pretvoriti u prah i pepeo."
I na koncu, nije tono da: "od tada Glavaeve prostake uvrede na Hedlov raun plasirane u medijima, ne prestaju, a prijetnje
Feralovom uredniku dolaze iz krugova bliskih Glavau."
G. Branimir Glava temeljem lanka 41 st. 1 Zakona o medijima zahtijeva da se ovaj ispravak mora objaviti bez promijena i
dopuna na istom ili istvrijednom mjestu programskog prostora i na isti ili istovrijedan nain na koji je bila objavljena informacija
na koju se ispravak odnosi, a ispravak se mora objaviti na nain da je iz naslova vidljivo da se radi o ispravku.
G. Branimir Glava zahtijeva da ispravak mora biti objavljen u prvom programskom sadraju medija nakon primitka ispravka.
Ukoliko se zahtijevani ispravak ne objavi u roku i na nain odreen zakonom, podnositelj zahtjeva e protiv Vas glavna urednice
podnijeti tubu pred nadlenim sudom.
Za Branimira Glavaa
Odvjetnik
-- Veljko Miljevi, Zagreb
REAGIRANJA: PISMA MEUNARODNIH NOVINARSKIH ORGANIZACIJA U POVODU PRIJETNJI DRAGI HEDLU I
NAJAVE BRANIMIRA GLAVAA DA E PODII MILIJUNSKU TUBU PROTIV FERALA
TRAIMO HITNU ISTRAGU
28. veljae, 2008.
MEDIJSKA ORGANIZACIJA JUGOISTONE EVROPE (SEEMO)
Be, 20. veljae 2008.
South East Europe Media Organisation (SEEMO), sa sjeditem u Beu, mrea urednika, medijskih strunjaka i vodeih novinara iz
jugoistone Europe, te pridruena lanica International Press Institutea (IPI), duboko je zabrinuta zbog nedavnih prijetnji smru
upuenih hrvatskom novinaru Dragi Hedlu.
Prema saznanjima kojima SEEMO raspolae od 12. veljae 2008., Drago Hedl, urednik hrvatskog tjednika Feral Tribune, primio
je prijetnju smru u pismu poslanom na njegovu kunu adresu. Hedl je u svom novinarskom radu istraivao ratne zloine poinjene
nad civilima u Osijeku 1991. godine. Jo neke osobe ukljuene u suenje za ratne zloine nad civilima primile su isto pismo, koje
sadri prijetnju i crte mrtvake glave.

SEEMO je duboko zabrinut zbog ovog dogaaja, posebno stoga to se Dragi Hedlu ranije vie puta prijetilo smru. Oliver Vujovi,
glavni tajnik SEEMO-a, rekao je da su "novinari istraivai vana karika u demokratskim drutvima i trebaju imati punu dravnu
potporu i zatitu. Pozivamo vlasti da ove prijetnje shvate ozbiljno i uine sve to je u njihovoj moi da rijee situaciju i zatite
Hedla."
SEEMO eli naglasiti da ova zastraivanja ne ugroavaju samo ivote pojedinih novinara, ve ugroavaju i pravo javnosti da bude
informirana, kao i slobodu izraavanja uope. Nijedno demokratsko drutvo ne smije dopustiti prijetnje koje mogu uzrokovati
autocenzuru zbog novinarskog straha za vlastite ivote. SEEMO e nastaviti pratiti situaciju i inzistirati kod hrvatskih vlasti da
hitno istrae ovaj sluaj i osiguraju Hedlovu zatitu.
-MEUNARODNI NOVINARSKI CENTAR (ICFJ)
ZAPREPATENI SMO
28. veljae, 2008.
Njegovoj ekscelenciji Ivi Sanaderu, premijeru Republike Hrvatske
i njegovoj ekscelenciji Stjepanu Mesiu, predsjedniku Republike Hrvatske
od Joyce Barnathana, predsjednika Meunarodnog novinarskog centra
22. veljae 2008.
Potovanim ekscelencijama Sanaderu i Mesiu:
Obraam vam se kao predsjednik Meunarodnog novinarskog centra (ICFJ), neprofitne organizacije sa sjeditem u Washingtonu,
posveene podizanju standarda novinarstva u svijetu. Svake godine dodjeljujemo nagrade meunarodno istaknutim novinarima.
Naa nagrada u 2006. godini dodijeljena je hrvatskom novinaru Dragi Hedlu iz Feral Tribunea. On je opirno izvjetavao o sluaju
Branimira Glavaa, osumnjienog zajedno s jo est osoba za zloine nad civilima u Osijeku, u istonoj Hrvatskoj, 1991. godine.
Bili smo zaprepateni kada smo saznali da je gospodin Hedl nedavno primio anonimne prijetee telefonske pozive i pismo koje
sadri prijetnje smru. Poslao nam je kopiju pisma, u kojem se nalaze mrtvaka glava i prekriene kosti. U poruci, gospodin Hedl
kae da su "Uvjeti za novinarski rad u Hrvatskoj jo uvijek teki."
Traimo da hrvatske vlasti uine sve to je mogue kako bi ga zatitili da moe nastaviti slobodno i otvoreno izvjetavati bez straha
od odmazde. Slobodni mediji su najbolje jamstvo demokracije. Traimo da istraite prijetnje upuene ovom nagraivanom
novinaru i privedete one koju su za to odgovorni pravdi.
Zahvaljujemo to ete uvaiti ovu molbu. Iskreno cijenimo vae napore.
S potovanjem,
-- Joyce Barnathan, predsjednik Meunarodnog novinarskog centra
SVJETSKO UDRUENJE NOVINA (WAN) I SVJETSKI FORUM UREDNIKA (WEF)
STVARA SE KLIMA STRAHA
28. veljae, 2008.
Njegovoj ekscelenciji predsjedniku Stjepanu Mesiu
Predsjedniku Hrvatske
26. veljae, 2008.
Vaa ekscelencijo,
Piemo vam u ime Svjetskog udruenja novina (WAN) i Svjetskog foruma urednika (WEF), koji predstavljaju 18.000 publikacija u
102 zemlje, kako bi vam izrazili duboku zabrinutost zbog prijetnje smru novinaru Dragi Hedlu.
Prema izvjeu od 12. veljae gospodin Hedl, urednik tjednika Feral Tribune, primio je na kunu adresu pismo koje je sadravalo
prijetnju smru. Gospodin Hedl istraivao je ratne zloine nad civilima u Osijeku 1991. godine. Nekoliko drugih osoba ukljuenih
u suenje za ratne zloine primilo je isto pismo.
Zabrinjava nas i to to Branimir Glava, koji je optuen za ratne zloine, tui Feral Tribune traei milijun kuna za nanoenje
uvrede. Feral Tribune, koji je inae dobitnik WAN-ovog Zlatnog pera slobode za 1997. godine, tvrdi da je njegovo izvjetavanje o
sluaju Branimira Glavaa, koji je puten iz pritvora unato tako tekoj optubi, razlog koje doveo do prijetnji smru njegovim
novinarima, ukljuujui gospodina Hedla, i svjedocima.
Podsjeamo vas da je dunost drave da omogui okruenje u kojemu novinari mogu obavljati svoje profesionalne dunosti bez

straha od osvete. Ovakvi incidenti stvaraju klimu straha koja onemoguava novinarsko istraivanje i moe dovesti do
samocenzure.
Pozivamo vas da uinite sve to je mogue kako bi odgovorni za zastraivanje gospodina Hedla bili to prije privedeni pravdi.
Traimo da to prije poduzmete sve nune korake kako bi u potpunosti osigurali potivanje meunarodnih standarda slobode
izraavanja u vaoj zemlji.
Nadamo se vaem to skorijem odgovoru.
S potovanjem,
-- Gavin OReilly , predsjednik Svjetskog udruenja novina i George Brock, predsjednik Svjetskog foruma urednika