GUJA U NJEDRIMA ( Panorama novije hrvatske fantastične proze)

- Odabrao i uredio Ivica Župan

- Knjiga je iz 1980.
Knjiga podjeljena u dva dijela.. u prvom dijelu nalazi se 6 ajmo reći predgovora različitih autora
i taj dio knjige su stranice normalne bijelo-žute boje, u drugom dijelu počinje PANORAMA
(tako je i naslovljena) i tu su stranice crne boje s bijelim slovima. Tu se nalaze autori i djela. U
prvom dijelu su stranice označene rimskim brojkama, a u drugom normalnim i svaka se zasebno
broji.
Prve tri je Ivana napisala, ovo je ostatak 
VELIMIR VISKOVIĆ: SEKUNDARNA ZBILJA U NOVIJOJ HRVATSKOJ PROZI
- Na samom početku sedemdesetih može se govoriti o prodoru fantastike ( ti autori koji
pišu dantastična dijela zovu se osim fantastičarima i borhesovcima)
- Nova svijest o funkciji i prirodi književnosti ( govori se u tom dijelu općenito o tome
kako književnici nisu imali neke karakteristične zajedničke crte, nego svaki ima svoj
nekakav put i način viđenja književnosti; književnost ne zbog nečeg drugog nego zbog
nje same; autonomije književnosti)
- Fantastično na temelju tradicijskog korpusa (Književnost više nije odražavanje
stvarnosti, ne poziva na mijenjanje stvarnosti, ona poziva na maštarenje, pisac više ne
priča čitatelju o onome što čitatalj jest ili što bi mogao biti nego mu priča o nemogućem
kao mogućem; književost kao prostor slobode, paralelne stvarnosti; Tribuson promiče
fantastiku temeljenu na preuzimanju fragmenata iz različitih umjetničkih tvorevina)
- Fantastično na temelju očuđavanja strukture ( drugi tip fantastike; Pavao Pavličić kao
vodeći autor tog tipa; tip fantastičnog djela gdje sve počinje klasičnom realističnom
pričom dok se u nju uvlače elementi koji ne pripadaju konvencijama tog modela proze,
u svakodnevno iskustvo prodire misterija)
- Kratka forma (u početku 70ih fantastiičarima više odgovarala kratka forma, popularan
oblik kratke novele; važan predstavnik te kratke fantastičen proze Irfan Horozović)
- Kompozicija zbirke kao „značenjski nosiv element“ (ugl tu se govori o tome da postoje
zbirke novela u kojima novele nisu posebebno povezane nego autori skupe sve svoje
novele koje su napisali i objave ih u jednoj zbirci.. i da postoje zbirke novela u kojima
su novele na neki način povezane i zbirka ima svoju logiku)
- Epiloška sekvenca (o fantastici posmrtno (govori kako više nema fantastike u hrv knjiž.,
piše ju još samo Tribuson)
VIŠNJA RISTER: O FANTASTICI I GROTESKI MIHAILA BULGAKOVA I HRVATSKIH
PROZAIKA 70IH GODINA
- Bulgakov kao predstavnik moderne ruske groteske
- Vrijeme i prostor (Bulgakov fantastiku smješta uvijek u točno određene prostorne i
vremenske okvire ( to rade i hrv fantastičari 70ih, pogotovo Tribuson)
- U snu ( zanimanje autora za odnos sna i jave, sna i zbilje)
- Pozicija pripovjedača ( važan element, Bulgakov preko pripovjedača dezorijentira
čitatelja i stvara grotesku)
 - Jezik i kao motiv ( ugl kako se jezikom također dezorijentira čitatelja i stvara groteska
jer tamo gdje očekujemo nešto to izostane, a gdje ne očekujemo to se pojavi, primjer
metafora)
- O vlasti ( problem odnosa vlasti i pojedinca neprestanbo zaokupljao Bulgakova, svi se
oni na neki svoj način bave ovim problemom pa tako i hrv fantastičari)
- O fantastici i groteski ( u ovom dijelu ne piše ništa pametno nego samo kad se koji autor
i u kojim knjigama bavi groteskom, a kad fantastikom i na koji način, većinom se
uspoređuju Bulgakov i Tribuson)
DIRK HINRICH STRUNK: ZAČARANI ČITATELJ HRVATSKE KRATKE PROZE
SEDAMDESETIH GODINA
- Ovo je preglupo, uglavnom se govori o tome kakav je odnos čitatelja i književnika,
čitatelja i pisaca fantastike, on tu iznosi svoji nekih pet teza o „igri s čitateljem“ koje su
smatram nebitne)
PANORAMA ( tu ću vam napisati samo popis autora i djela koji se nalaze ovdje)
Veljko Barbieri: Novčić Gordijana Pija
Vesna Biga: Homoteka
Neda Miranda Blažević: Hipnosova zdjelica
Goran Bujić: Posjet
Dubravko Jelačić Bužimski: Novogodišnja noć gospodina Maksimilijana
Josip Cvenić: Otkriće bezazlenih trenutaka svijesti
Stjepan Čuić: Sat
Nikola Đuretić: Školjka
Albert Goldstain: Predanje o lutalici Joni
Dunja Grbić: Krik, svjetlo
Drago Hedl: Boje
Boris B. Horvat: Čistilište
Drago Kekanović: San
Kazimir Klarić: Na četiri noge
Goran Massot: Došljak
Saša Meršinjak: Trenutak Tišine u životu Ignaca Hohnjeca
Ivan Ott: Pretpočetak
Pavao Pavličić: Guja u njedrima
Davor Slamnig: Botanička bajka
Branka Slijepčević: bilo je to kao kad bi čovjek rekao: hop!
Milorad Stojević: Dvorski kroničari i povijest
Slobodan Šembera: Lazarovo uskrsnuće
Nenad Šepić: Ljubavna priča s otoka nade
Stepan Tomaš: Ispovijed
Goran Tribuson: Bečke gljive
Dubravka Ugrešić: Tko sam
Milko Valent: Otvaranje jezgre (Clown u sarkofagu)
Bože V. Žigo: Čovjek iz Babilona
Sva djela vam imaju najviše deset stranica.. ostavljam vam ispod slike Pavličićeve Guje u
njedrima pošto se tako zove antologija jel.. nisu poslagane po redu al se vidi koja je stranica.