+18 Upozoravamo itatelje na neugodne sadraje.

Svima sa slabim elucem

predlaemo da ne itaju.

Janko Poli Kamov: Isuena kaljua

NA DNU
Dio prvi
Arsen Toplak(Primorac, ateist, obolio od tuberkuloze) je poslao lijeniku svoju pljuvaku na
analizu jer je dobio pluni katar, opisuje svoju pljuvaku -.- i govori da mu je lijenik zabranio
puenje, ali on to ipak radi jer mu je inae lijeenje dosadno. Pomalo izlazio, a tap nosio iz
navike, zalazio u gostione; jednom je ak pljuvao i krv. Kad je otiao drugi dan lijeniku, on mu
je savjetovao mir, neuzrujavanje i izlazak samo kad je sunano. U klicanju ivota zaboravio na
smrt. Shvaa da ga njegova bolest osamljuje, posveuje se samome sebi i misli o svretku.
Pomisli kako mu je budunost kratka, okree se prema prolosti. Njegovamajka udovica od 2
godine je ivjela od bratove pomoi (ujak mu je bio ala, cinik, andar eni ''Milostivoj
Gorup'') i starijeg sina Julija (trgovac, antipatija izmeu njega i Arsena-bili su stranci
praktiki). Arsen se vratio i ostavio agentskog posla nakon to je obolio, majci je bilo drago to
joj je sin kod kue, njezina ki Jelka bila je udana za profesora Magdia (uvijek govorio o etici
ili razumnosti), a ostala djeca su joj pomrla. Njegova majka mu je dala ivot ona je njegova
prolost, ali sad smeta njegovom ivotu sadanjosti.
I. Pri izlasku iz kue uhvati jednu slukinju, ali iako su bili sami poljubi je samo u kosu, izae
van i krene do prijatelja Nikia koji mu je obeao neke knjige te pone sam sebi prigovarati
to je nije poljubio, ali nije nita osjeao prema njoj. Prolazi kraj straara i pone vikati dok se
ljudi ne skupe oko njega i izmiljati kako su ga straari napali. Doe nekoliko straara i rastjera
ih, on nastavi dalje i zapita se zato je to slagao. Naie na sestru koja eli ii s njime,a a ne sam,
ne eli sa svojim muem. On i sestra se nisu dugo vidjeli jer je nakon naputanja kol lutao kao
agent, a kui nije smio jer je na oevo ime digao novac i potroio ga u bordelu.
II. Niki je ostavio s Arsenom gimnaziju, oni su rano krenuli u ivot, Niki je otiao u
''komptoar'' i zarauje 10 forinti na mjesec. Arsen je mrzio svog krsnog kuma kanonika,
krtica, afera s jednom slukinjom.Raziao se sa sestrom i otiao sjesti u gostionicu i priekati
Nikia, zapita gazdaricu gostione(Arsena je ivcirala njezina pohota) je li Niki doao, a ona
kae da ne, uini mu se da mu se podrugljivo nasmijala te izae iz gostione. Arsen naie na
pravnika Juria bio mu kolski drug, naivan i vaan, Arsen mu se volio rugati iako Juri nije
shvatio da se ruga njemu, nakon gimnazije poeo uiti njemaki; poziva ga na ''pouzdani
sastanak'' jer misli da e tamo sresti Nikia. Arsen stigne u restauraciju gdje su radnici govorili
kako ele izborno pravo i slobodu tiska te ue policija i trai da se raziu. Arsen izae van sa
enom koju je odvukao od policije koja ju je mlatilate shvati da je ona jedna od radnika. U njemu

+18 Upozoravamo itatelje na neugodne sadraje. Svima sa slabim elucem

predlaemo da ne itaju.

se probudi strast i on se ljuti jer su je napali, ona se oprosti s njim i ode. Bijesan je na cijeli na
ivot zbog ovoga s radnicima.
III. Niki se esto ali na svoju gazdaricu - sirotinja, ali se ipak nije odselio. Kad je bio ruak i
pojavila se buha, ujakova ena je bila preplaena i okrivila Arsena koji je rekao da bi na njih
bolje djelovale buhe nego literatura. Nikieva gazdarica govori Arsenu o Nikiu spominje
vuuukodlaka. Arsen i Niki su izali iz Nikieva stana, vani je sprovod i Arsen vidjevi mladu
enu kako plae za pokojnikom, poeli da i za njim tako plae jedna mlada ena. Oni stignu u
dvorite jedne gostione i Arsen kae da se nedjeljom neradnim danom vide ljude koji se inae
ne vide, a koji su glupi jer 6 dana rade, a sedmi se kao zabavljaju i vesele takvom ivotu. Nakon
sat vremena, Arsen govori kako bi htio biti nezakonito dijete ili otii negdje gdje ga nitko ne zna,
ne biti sputan zakonitostima, ne voli biti kod kue jer ne moe priati sa svojima. Kasnije im se
pridrui i prijatelj Marko Boi.
IV. Marko se kolovao sam i trudio, uio je i imao instrukicije, ali je bilo uzalud jer je on tup.
Pisao je kuverte u tvrtci, ali kad mu je ''zeleni idiot'' poderao kuverte jer je jednu Marko napisao,
a drugu je napisao Plee te je rukopis bio razliit te je Marku prisjelo. Dolazi do Arsena i Nikia
i pripovijeda im taj dogaaj. Pria kako u tom njegovom poslu su radile ruke i oi, a umirao
mozak.
V. Drugi dan u noi Arsen je itao pisma svojih roditelja koja je skinuo s tavana. Oeva pisma su
bila pisma mua i zaljubljenika, a majina pisma o djeci. razmiljao je kako se mukarci
mijenjaju, a ene ostaju iste. Sjeti se neke slukinje koju je volio u djetinjstvu vie od majke ta
se uspomena pretvori u toku, pa u usklinik, pa u upitnik (wohoo). ivcira ga jer mu majka nije
poinila grijeh u mladosti i jer je bila tako sveta, a njihov brak tako savren, to je bila prava
dosada njihov brak.
VI. Sljedeeg jutra vidi kako kum dolazi te ode kod sestre, ali ga majka ne puta, on zove
slukinju Martu te ulazi i nae sestru i kuma. Nitko mu nita ne govori, on kae kumu da je
gotov ovdje, pita sestru je li neto bilo s njezinim suprugom pa kum doao pomiriti, ona kae da
je, ali da on Nije smio doi. On izlazi i vidi kuma te mu bude drago to mu je spustio smatra da
nijedan ovjek ne treba biti iznad drugog sjeti se Marka i ode do njega. Marko mu kae da e
mu Niki posuditi novac da ode kui jer planira eniti jednu mladu, priprostu i bogatu djevojku,
a on je u njihovom selu koji je na visokim kolama. Arsen mu kae da tako treba, pa ta i ako
upropasti jednu djevojku (That's the spirit! -.-)
VII. Kad je doao kui, majka mu prigovori to se tako ponaao prema kumu, a nakon ruka
legne i sanja da je kum umro, a da on nikako da stigne na kolodvor te se pojavi neka ena koja se
smije. Kad se probudio, izae van i vidi susjede okupljene koji govore kako je ubila dijete i rekla
da nije ni rodila i kako bi joj dali 10 godina. Doe Juri i kad mu Arsen kae da je dobro prolo,
iako ne zna o emu Juri govori, ovaj se krene smijati, a Arsen samo razmilja kako je Juri
bijedan. Arsen promatra dvojicu na klupin lijepo odjevenih kad do njih doe bosnoga djevojica
2

+18 Upozoravamo itatelje na neugodne sadraje. Svima sa slabim elucem

predlaemo da ne itaju.

te trai milostinju, ma jedan joj kae da ide raditi i da joj neto novca, Arsen se naljuti jer shvati
to kao uvredu prema njemu koji ne radi, ali i smatra da je loe od njega to je rekao da radi i
onda joj jo dao novac. ta on zna o radu, samo sjedi na klupi i sprema se za odvjetnika, ima
svjedodbe, a ni ne ui. Sjeti se sna i kako ga je kum kao malog mogao u sve uvjeriti jer on ima
sve, a Arsen nita. Sjeti se kad mu je u 1. gimnazije umrla starija sestra, a kum zakasnio. Pomisli
kako bi bilo dobro da kum umre.
VIII. Arsen ide s kolodvora nakon to je otpratio Marka, ne vjeruje da e mu uspjeti ta enidba.
ali to je zavodio usidjelice, dosta mu je toga. Razmilja o mjesecu i ugleda Mitu(zvali je jer
nije mogla izgovorit c - Mica). Govorili su za nju da je otupila od tolikih batina. ali to je
domovina dobila djecu koja su ju izdala. Sjeti se kako ju je zavodio te kad je krenula prema
njemu na glazbi jedan dan, on je pobjegao, a publika se smijala. Gleda mjesec i jedan oblak koji
se natjee s mjesecom(don't know, don't care). ekao je da doe (naime gospodin apstinira ve
pola godine, nema ta) te joj rekao kako ide kasno na groblje te kako je neko ue vue tu tako te
je uhvati oko struka. Oni zavre na travi, on se baci na nju (kako romantino) te kako je ona
kasnije odlazila, ali i pita se hoe li ga zaboraviti kao on nju. Dok je prelazio most sretne
filozofa te se zapriaju, Arsen spominje kako mu nedostaje more, filozof zapone razgovor o
nekoj aferi u javnosti. Doe do mlade trafikantice koja mu se svidjela otkad ju je prvi put vidio.
Kree razgovor izmeu Maria i njegove gazdarice, on joj prigovara jer nikako da mu dopusti
da poduava njezinu ker, kae da ima njezinu sliku u knjizi svojoj te da je voli, ona mu dopusti
poduavanje. On ode iz sobe, a njegova gazdarica uzme sliku i shvati da joj je lagao te da je
djevojka na slici njezina 13-godinja ker (ovo je toliko odvratno da neu ni komentirat). Ona
odlazi za njim. Vraam se Arsenu koji razmilja o Miti i trafikantici. Pomisli i na svoju sestru
o.O. Prekine te misli i ode kui spavati.
IX. Zaspao je tek pred zoru, ustane se i ode u svoju sobu te se krene prisjeati. Adela, br.4.,
njegov a prv a spolna ljubav kad je imao 16, a ona je bila iskusnija od njega, potom glumica
Zora J. Primorska varo koju je prvo dtjeio kad joj nije doao mu jer je s direktorom traio
teren za njihov orfeum, sada je on bio iskusan, a djevojka neiskusna. Natalija, bez broja, iz
Mehika prema kojoj je bio grub te je zbog neega otila iz njihhove sobe (n pitajte, on nije
normalan, ne znam ta je htio rei). Bezimena, djevojekoja je sjela kraj njega u parku i priala
kako su je napala i tukla dva straara, on je stavio ruku na koljeno, a onda je izgubi iz vida i
potom je bio gotov (WTF?). vraa se on u stvarnost, pije u gostioni i vidi dragu enu kako
pokuava odvui svog pijanog supruga majstora, one je udari i ona sjedne do Arsena. Kasnije
ode do nje dok joj je mu spavao (new Charlie Harper).
X. Pone razmiljati o enama iz svoje prolosti i kako ide od jedne do druge, opisuje to kao
uspon na brdo, krene se nekim digresijama o slobodnim i neslobodnim abisima dok lete u bitit,
kae da je on sada sloboddan zbog svoje bolesti, van zakona, od njega s ne oekuje to i od druih
zbog suice. Zbog bolesti se sada bavi samo razmiljanjem, uje kako dvorkinja razgovara s
majkom. Kae da je dosta ne znam zato ni na ta se odnosi, ali mislim da ne zna ni on. Kae
3

+18 Upozoravamo itatelje na neugodne sadraje. Svima sa slabim elucem

predlaemo da ne itaju.

da se sunce ali s njime jer je konano izalo iza oblaka nije bitan podatak, ali eto o emu on
razmilja.
XI. Kako nije mogao zaspati, odlui se proetati te kad je vidio enu da spava vani na travi,
pomisli da joj kae kako je njegov krevet prazan, ali onda se uzruja jer pomisli to bi njegvoi
rekli da je dovede kui spavati. Kree opet vraanje u prolost: sjeti se kad je bio u graniarskom
mjestu, nije plaao stanarinu, iao kroz muslimanska sela da bi jeo na prijateljev raun, a kad se
vratio, uo kako se u jednoj sobi svaaju mu i ena. Sutradan je otiao do pote, ali mu djevojka
kae da poslovoe nema. Planira otputovati iz Bosne natrag u Hrvatsku. Ode do krojaa i govori
kako nema novca nadajui se da e ga on pozvati na objed, ali nita. Naie na neku djevojku te
joj laska, a onda pomisli kako je bio neotesan. Vrati se kod krojaa koji mu kae da provjeri jel
ima kakve pote za njega s obzirom da Arsen misli i sutra do pote. Majstor, kroja ga naveer
poasti pirom, trei dan ode u varo te kod krojaa. Arsen ode do upnika lagat e u da bi mu
dao novac, ali plan nije uspio. Odlazi kod stolara s kojim je znao lumpovati i trai ga novac, on
mu da kupi hrane i CIGAREETEEE!! Odlazi opet do krojaa koji ga nudi rakijom, aon odbija
jer zna da bi se odmah opio. Tjera se da pohvali krojaa, ali ne moe to rei. Pria kako je gladan
nekom psu tako pie, nisam ba shvatila. Koja ga zove na objed.
XII. Sjeti se on opet one ene to je leala u travi te pone razmiljati kako je gladovao za
mislima, a te steene misli sada su mu diktirale savjesti. Pred rijeima napisanim izblijedi
njegovo djetinjstvo, on se prisjeti cijele literature koja nema dobre salonske drame, komedije, a
svi lijepi likovi su junaci koji nemaju snage, snage boli, snage humora, a ene su zanimljive ako
imaju nekih bludnih crta. Govori kako je naturalizam ppogazio idealizam, razmilj kako bi
mogao pripovijedati ''o prljavtinama i gladovanju u drutvu ugovora'', ali ne pred roenima, kao
to ono ime bi se hvalio pred drutvom, sramio se zbog toga pred roenima. Razmilja o jednoj
reenici: "Taman tako. O bludu nikada u kui rijei; meu drugovima to je zanosni razgovor."
Pozdravi ovjeka na kojeg naie, doe kui i sjedne u fotelju pone ga muiti zaboravnost, eli
li jesti, puiti, ako da, to jesti puiti i tako.
XIII. Arsen pone razmiljati o svom odnosu s bratom, mui ga potitenost, kao da izgubi dar
govora kad je oko brata. Vidi brata gdje se ljuti jer je ''deko iz kancelarije'' neto zaboravio
napraviti te ga njegov brat oamari. Arsen izlazi van i razmilja zato deko nije reagirao, sjedne
kraj znanca na klupi - pisar, jedan od onih propalih aka to nee nikad poloiti ispit, ne vole
vojniki stale, ne dre do niega, stavova nikakvih smiju se obojica ko nenormalni, zato, ne
znaju ni oni. Arsen odjednom shvati da ne zna kad je znanac otiao, razmilja zato on nije
reagirao i prekorio brata, shvati da ga brat uzdrava, milost mu daje, shvati da je u sobi, nikoga
nema, a onda da opet spava. Probudi se i sjedi kraj onog znanca na klupi.
XIV. Sanja san koji je prije sanjao sestrin mu je mrtav, uvjeren je da ga je on ubio, on **** sa
sestrom. Kao da nam ga ovdje nije dosta, ita crticu koju redovito napie, pa podere, napie pa
podere. U crtici imamo Emanuela koji govori ljubavnici Adeli kako pie priu o ovjeku kojeg
vdi tatina, nije on sprdnja te strahopotovanje, kae kako je njegov glavni lik bio sluatelj na
4

+18 Upozoravamo itatelje na neugodne sadraje. Svima sa slabim elucem

predlaemo da ne itaju.

sudu optuenika, radnika kojem su se ljudi rugali kad su ga osudili, ali kako nije bilo ruganja kad
je optuenik bio ubojica i provalnik. On govori kako je njegov junak imao ljubavnicu kojoj je
ubio mua. Adela je okirna,a Emanuel joj ovo govori da shvati svoj grijeh. Dakle, Arsen ita
crticu u kojoj glavni lik pria o svojoj crtici, a sve ima istu radnju. Na putu do kolodvor naie na
sestru i njenog mua koji mu je neto govorio, za neki posao, ali Arsen ga nije uo te je nastavio
na kolodvor. Sjedne kraj jedne gluhe, ali brbljave starice. Pomisli kako bi mogao preskoiti
nekakvo ue, pa se raspravlja u sebi o tome i odlui da nee preskoiti -.-.
XV. ini se da opet sanja. Sjea se neke noi kad se nadao da e mu majka rei da je izvanbrano
dijete, mrzi sve ene s kojima je bio jer su mu se dale, perverznost, blud, nenormalan. Pada sve
dublje i dublje i zavrava na dnu. Probudio se na klupi.Sna se nije mogao sjetiti, ali se poinje
prisjeati prostitutke Ljube, 0 broj koja ga je ljubila kao nijedna druga. Priinja mu se da je
vidi, tjera je, sjeti se vlasnika bordela. Odlazi kod sestre koja mu ne da novac ni za pie ni za
ene Arsen kae kako on potuje sve ene, bez njih nema ivota, suza. Odlui potraiti Nikia
on je doao kad je i trebao, s puno novca te su svaku veer pili - ali odustane jer je znao da on
negdje sreuje svoj mamurluk te se vrati i napije kod sestre, ukljui i slukinju Martu te kad
doe sestrin mu i pone prigovarati, Arsen izae nikoga ne pozdravivi. Arsen u pivani pria
Nikiu kakvu je glupost napravio kod sestre i kako misli da ga je napao. Dolaze sestra, njezin
mu, ujakova ena te ujak koji je doao do Arsena i podsjetio ga da je pokuao udariti profesora
stolcem. Arsen kae da je najgora stvar ''glupost u drutvu'', u drutvu oglupi, osamljenost je
okrutna. Pria Nikiu o njegovom doticanju dna, misli kako ej on svoj ivot proivio, razmilja
o samoubojstvu, o Ljubi, kae da su ljudi nevini, a kriv je poloaj, zato voli Ljubu, a mrzi
vlasnika bordela. Govori kako ga uhvati elja da bude dobar kad napravi neto loe, u njemu je s
jedne strane dobrota koju je stvorila realnost u drutvu, ali u sebi: ''I razumjeh, da opijanje nije
kukavtina, makar i jest bijeg od realnosti. Jer ova realnost nisam ja! Ovo je svijest, ali ne moja.''
''A gle, narod golubinje udi i njegova je literatura jaka tek onda, kad pogruje njega
samoga.''Doe neka djevojka nosei neto te im ostavi dva oka za napojnicu o.O. Polovicom g.
1906. u Zagrebu.

Dio drugi
Arsen su svi budili, birtaica Niki i drugi, ali on se nije mogao probuditi, smetalo mu je u
njegovoj polusvijesti to su ga stalno pokuavali probuditi, gubio i volju govora Arsen i Niki
misle kako ga je ubila rakija. Niki ga nosi, ali Arsen samo eli spavati, misli koliko ga voli
prijatelj kad mu ovako pomae. Majci je rekao da se potukao zbog politike. Kad mu je dala
vino, peklo ga je, elio je vode, bilo mu je vrue, pa hladno groznica, valjda, bolest je
napredovala leao je dva dana, bio je umoran, organi se pobunili, nije mogao puiti, smetalo
mu je, bolilo ga je kad die, disao je unato boli ne zbog elje za ivotom ve zbog straha od
smrti, pljuvao krv, primjetio je da je majka posjedila. Jelka je bila sretna kad joj se brat naalio
jer je mislila da se oporavlja no lijenik je rekao da on mora na jug te je brat to platio. Osjeti
kako mu se pojavila kvrga u grlu.
5

+18 Upozoravamo itatelje na neugodne sadraje. Svima sa slabim elucem

predlaemo da ne itaju.

I. Arsen je doao na jug gdje je odluio oporaviti se jer je njegovo pravo, a ne dunost prema
obitelji, htio ih je svee zadovoljiti, sve ga je oduevljavalo, studiranje, etnje po galerijama sliak,
crkvama, ulicama. Dobiva pismo od sestre da doeka gospodina Savia i njegovu 18-godinju
ker Lizu jer mu je umrla druga ker pa su htjeli a change of scenery. Odveo ih je u galeriju
starog slikarstva, pokazivao neke slike Uzaae Marijino Tiziana, Preljubnica i udo sv.
Marka Tintoretta, ... uhvatio Lizu oko struka i govori kako istu Mariju ele dohvatiti pohlepni
ljudi, kako je svetac Marko postao obian ovjek, on pada i sline stvari, ono bitno je da on njoj
objanjava, ona sve razumije i jasno je kud ovo vodi. A kad je otac rekao da odlaze, Arsen shvati
da je neto stisnuo i ne eli to pustiti za promjenu, neto, hm, nije moralno, ali mogao je i gore
a to je bila novarka.
II. Arsenu podvornik novinarske udruge uporno sipa vino u au iako on pije samo pivo jer mu
je lijenik zabranio vino, nas kraju se ozbiljno naljuti te se pone znojiti, plati komad mesa i
izae iz birtije, pone promatrati prolaznike. Ljute ga prosjak na ulici i majka s djetetom jer mu
ele ''oteti'' novac, zapali cigaretu, razmilja o onome u birtiji, krene rasuivati i sjeti se brata. Da
bi se bratu oduio, Arsen odlui tedjeti na svemu, ne troiti, ozdraviti. Razmilja o pisanju za
novce, jednom je kupio knjigu da bi o njoj napisao referat (''Jer njegova krtost bijae kao
savjest nitkova, koji trae u zlodjelu dobro djelo, da mogu mirno usnuti.''), ali knjiga nije valjala
te je uzalud dao novac za nju. shvati da je klimao -.-, ide na spavanje, ne moe usnuti, osjea da
pada u dno.
III. Sutradan doao u galeriju modernog slikarstva s Lizom i njezinim ocem. Dok je on sa strau
govorio o slikama, ona je samo uzdisala i divila se njegovom zanosu. Odlaze njih troje u kavanu
i Arsen troi jako puno novca, naruuje rum, govori:''Staro slikarstvo bez pozadine davae
ovjeku karakter boanstva: ovjek bijae mu centar, ali ovjek ne bijae ovjek. Materijalizam
bacae ovjeka u pozadinu: ovjek ne bijae ve centar, ali to govorahu - ljudi. A modernizam,
modernizam - ponovi otro - izvlai i opet ovjeka, ali taj je ovjek priroda i vanjtina izraava
psihu kao lubanja delikventa... A to vidite tamo tvornicu ili tranice, to je ovjek doveden do
vrka, jer i sunce fabrika i trakove dimnjaka stvorio je on ko priroda njega. I kako je
materijalizam poeo da promatra ovjeanstvo kao djelo prirode, modernizam ide promatrati i
sisteme i ideje kao djelo ovjekovo:Psihologija.''''Lijepo postaje runo, runo lijepo; bog
ovjek, ovjek bog.''Kasnije im se pridruio i njihov zemljak, slikar Karlo Rubelli (26).
IV. Rubelliju je dobro ilo laskanje. Nakon obroka Rubelli i Arsen odlaze u kavanu gdje Arsen
krene govoriti kako mrzi slikare, staro slikarstvo jer je tematika bila religiozna, mrzi ako
preslikavaju, mrzi moderno slikarstvo jer tematika dolazi iz prirode, on smatra da ovjek donosi
''boje, dinaminost'' i da ono to on stvori treba slikati. Rubelli se uvrijedio, kae da moderno
slikarstvo, ali i prijanje karakteriziraju simboli, delirij, psihologija. Oni se sve vie udaljavaju,
piju apsint, odjednom Rubelli8 trai Arsen da ga poljubi. (nisam sigurna koji je traio to)
V. Drugi dan je prebrojio novac i opet poeo krtariti, svaku misao koja bi mu pomogla zaraditi
je uvao, jedno jutro dobije pismo od Lize koja ga trai da joj predloi knjige, kae da je svi
6

+18 Upozoravamo itatelje na neugodne sadraje. Svima sa slabim elucem

predlaemo da ne itaju.

''tuku'' jer ne razumiju njezino zanimanje za knjievnost. Arsen pomisli da ovo djeluje kao da je
pisao mukarac, odlui joj odgovoriti na pismo, kae da danas stradava enski mozak, ona je
ena, ali se mijenja i udaljuje od tipine slike ene, kae da i njega ''tuku'', tuku ih zato to su
slobodnjaci, ulazi slukinja Marija i on razmilja o toj punanoj Mariji koja je jednom sredila
nogu koja joj nije valjda sreena pa joj oteava ivot. Liza u njemu probudi razbludne, a Marija
samilosne misli, on je ganut, Lizi preporuuje ruske pisce: "U svemu u vam posluiti. Moje
znanje, moje iskustvo, moj rad stoji vam na usluzi: sluite se. Piem samo vama: raspolaite. Jer
ja sam sretan, to mogu dignuti mozak ovjekov, kad ga sagiba jezik ivine; sniziti k zemlji ljude,
kad ih krilo cvrkutave gluposti die u nebo."
VI. Dobio je brzojav da je majka umrla od kapi i pokuavao si doarati njezinu smrt kao neto
grozno kako bi mogao plakati, ali nije uspio sve dok nije morao to rei Mariji naglas. Izaao je
van i prezirao sve ljude jer su oni bili jadnici i njima se nije dogodila prava nesrea kao njemu,
njima nije umrla majka. Otiao je do parka, nije doivljavao ni enu koja prosi, ni straara,
nikoga, pomislio je na rastanak s majkom, pa na to kako je marka krala, klevetala i sl. Poinje ju
zvati kraljicom, jave se suze sjaja, a ne boli, priini mu se da je vidi kako plae, govori da nije
ona kriva, zna kako ga nije nikad osuivala. Isplakao se i savjest je umirio rukom.
VII. Iste noi je pio s Rubellijem i kad mu je Arsen rekao da mu je majka umrla i da on ''ima
pravo'' piti, pjevati, Rubelliju je palo raspoloenje. Arsen je govorio kako je ne mora aliti, kako
''sam to vie ljubio mrtvu majku, to sam vie zla nailazio na njoj i to sam vie posveivao njenu
uspomenu blatom... i zato, zato, jer sve to ispovijedam, mogu mirno, bez grinje, bez srama
ispovjediti i ovo: Ona je umrla i ja sam oivio; ona je izdahnula i ja sam odahnuo. Sloboda!''
Arsen mu govori kako bi i on sigurno odahnuo kad bi mu umrla majka, ali Rubelli kae da ne bi.
Krenu priati o umjetnosti, Arsen kae da je naa psiha kaljua, obojica piu bludne pjesme.
Rubelli je preslikavao onaj toranj jer time nadoknauje nedostatak zdravlja i ono to mu drugi
brane, slikarstvo mu daje utjehu, taj toanj ga podsjea na prolost, kae da su slikari tu da pokau
ljepotu. Arsen kae da individualnost stvara i bolest, individualnost znai uivanje, kae da valja
biti preverzan. Odlaze.
VIII. Arsenu se inilo da nije bilo nikakve promjene kod njega u ovih godinu dana. Ulazio je u
svoju psihu kaljuu, analizirao, plakao od zanosa, shvatio da se oporavio, mogao je disati, bilo
mu je bolje, to mu je davalo moralne snage, opet ''ima pravo'' ,jer se oporavlja, na odmor, vidi
Rubellija koji ga izgleda pomalo ignorira, Arsn pomisli da je Rubelli neto izgovorio, Rubelli
odlazi s nekom djevojkom, Arsen razmilja u isto vrijeme kako je Rubelli nespretan i ne zna
sakriti svoju nevinost, a s druge stran kako je vjeto sakriva (Your brain works.....well, I don't
know if it even works properly). Arsen razmilja kako izrabljuje i sebe, u svemu on malo daje, a
puno dobiva natrag, sjeti se Nikia nebitno govori da treba otii od doma, od lijepog mjesta,
kao i Adam. Arsen oarav pakao, sjeti s Lize i kako je i nju pokuavao osvojiti (podcrtavao
"radim sve to bez mrve proraunanosti"). Kae da mu treba intelektualnost jer nije ni lijep, ni
zdrav, ni jak, a bome ni normalan; intelelktualnost mu treba i zbog ne znam, jer je kreten
odlutao u mislima.
7

+18 Upozoravamo itatelje na neugodne sadraje. Svima sa slabim elucem

predlaemo da ne itaju.

IX. Arsen je otiao u etnju i gurao se kroz gomilu ljudi. Sjeti se kad je iao u zalagaonicu
zaloiti kaput, pa su ga svi kao htjeli pokrasti, a i bilo im je drago jer je jedan gospodin spao tako
nisko, Arsen se nije mogao rijeiti nekog ''ovjeka s krastom'', mislio je da e ga on pokrasti, a
kasnije je Arsen pomislio da je on tog ovjeka mogao pokrasti. Za te ljude svaka zgoda je bila
zabava- jednom Arsen, drugi put pasji dvoboj Arsen je i svoj govor kvario meu njima. Doao
kui nakon etnje, djelomino budan tijekom spavanja, sanja da ga proganjaju zbog ubojstva,
padne s vagona i ode nos, bolna operacija dok sreuju nos, potom gleda neku svoju dramu, opet
bjei, sad s Nikiem zbog moda istog ubojstva, nije njima to su poinili ubojstvo nego strah
od vjeala. Arsen skoro skroz budan, ali nastavlja sa snom dok ne dou vjeala. Arsen se ujutro
digne i trai Mariju 10 kruna, a ona mu da. On ode u biblioteku pa u kavanu, doe Rubelli sretan
i plati im prvo liker pa apsint, Rubelli kae da e poludjeti, spominje sablasti, gubi snagu. Iako
Rubelli misli da je Arsen cinian, Arsen ozbiljno ovori kako ga interesiraju sablasti, ivot,
impotencija, kae da: ''Psihologija poinje tamo, gdje zdravlje prestaje!'' Pridrui im se netko,
neki grija. Kavanar kae da moraju ii, ali oni ne reagiraju, Arsen lie blato na grijaevom licu
kao nekad Ljubu.
X. Arsen je malo itao, etao je obalom i opet razmiljao o suncu i mjesecu, luni: ''Valjalo je nai
izlaz, formulu, rije: valjalo je nai logiku apsurda. Jedamput je bio rekao: "Ova realnost nisam
ja", a sada kao da i ova realnost bijae on; bijahu dva bia u njemu i dvije realnosti: jedna
ljubav ovjeanstva, druga mrnja ljudi: samilost za ovjeka i teror za drutvo'' . Opet se sjeti
anarhije koja mu je valjda bila draga kad god je netko spomene, razmilja kako bi bilo kad bi
dobio neki anarhistiki list pa ga proitao javno na trgu. Nije mogao zaspati, govori si da nee
misliti na nju, a potom da je nao oo glavno , ''ime'' nemam pojma o emu pria. Sjea se
posljednje ljubavi- sa slukinjom na klupi, priali o gazdaricama, pa rade znate-ve-to. Ovdje
shvatimo da je sadist i mazohist, retrospekcija nekoliko dogaaja iz djetinjstva gdje je prvo
volio slukinju koja ga je tukla, pa igru u kojoj je on uenik kojeg tue uitelj, pa zamiljao da ga
tue ena uitelja, pa su ga tukli u zatvoru (You get the picture). U 13-oj htio je biti nad
djevojkama, a ne ravan njima, nije vie htio kao prije: ''on postajae realnost, ne realnost Arsen;
drutvo upotrebljavae njega, ne on drutvo. Zato, to bijae u rijetkim asovima "osamljene
besvijesti" njegovo najvee uivanje, u mnogobrojnim asovima "drutvene svijesti" bijae mu
najogavnije djelo: on se nije ufao udariti dijete i nije za ivu glavu doputao, da ga se dotakne
ma tko'' . U 14-oj pisao, govorio, a u 15-oj religiju, Boga i moral zamjenjuje znanje, literatura i
bordel. Sjea se opet onih njegovih ljubavnica; on nije odmah vidio da drutvo od njega eli
''kastraciju'' sad kad je bolestan, drutvo ti plati vino, pa te pijana pokrade. ''Ako si ubojica, budi
krvnik - ako si sadik, budi buntovnik!'' U isto vrijeme je navijao za ''zdravi koitus'' i ''slobodu
ovjekovu'': ''Morao se dakle seksus izraziti u socijalno pojmljivoj formi, prema nivou ondanjih
oblika bludnosti i stalea enskog. Arsen je tako stao veliati nevinost, cijeniti sluavke,
prigovarati profesorima i dizati svoj glas za slobodu, ustavnost i napredak svog naroda.''
XI. Arsen se sjeti neke svoje pjesme - u kojoj on hoda kroz maglu, stane i ugleda ovjeka, samo
kapi krvi, a on ne zna zato i dalje gleda u to, sjeti se da je sanjao neku razrovanu graevinu, da
8

+18 Upozoravamo itatelje na neugodne sadraje. Svima sa slabim elucem

predlaemo da ne itaju.

su ga iz sna probudila rasklimana plua, vlaga od magle i neki plamen, dva ivota koja se bori
zajedno donose mu smrt, krene psovati to ga okrijepi, tjei ga jer dok ima krvi, ima ivota
Arsen razmilja kako je on sad '' strastveni intelektualac nailazei misao na dnu ae ko nekada
suze, u suzi probleme ko nekada alkohol. '' On i Rubelli piju i jedu, Rubelli opet plaa, Rubelli je
u sve gorem stanju, kae da je ilustrirao Arseenovu pjesmu, ali daje markiz koji kupuje njegovee
slike rekao da je gluparija. Arsen kae da porast reakcije znai porast uivanja i kae: '' A
razumije ti ovo: to ovjeanstvo voli vie bitisanje, vie se unitava; to pjeva misao vie ivot,
dalja je od njega i to vie ljubi ovjeka, vie mrzi ljude. '' Arsen je gledao u skrajnost uma.
XII. Arsen je primio novac od brata i pismo od seestre koja kae da ga svi oekuju, Liza eka
njegovo pismo i kako bi njoj bilo drago kad bi on i Liza bili zajedno, kae da je njezin suprug
Magdi naao Arsenu posao na kojem se radi malo uz veliku plau, nada se da je ozbiljniji.
Arsena je ovo dotuklo, n svia mu se to od njega oekuju, ini mu se da ga pismom i novcem
ele namamiti, sjedio je u kavani dok je bila neka puka sveanost. "Detektivi. A ja bjegunac...
Kad je drutvo tako ureeno i pobjei iz domovine ne moe, ako si preveliki zloinac... Vraaju
te." Smatra da je on budui prosjak, da drutvu ne treba netko kao on. Gvoroi o tome kako se
mora stalno uspostavljati ravnotea te zato sada njegova obitelj na vagu postavlja reanost i
nerealnost, na istu vagu na koju ide dobro i zlo, ljubav i mrnja.
XIII. Arsen kae da sadizam nije uniseksualna, javlja se u djetinjstvu i tijekom godina se razvija
prema suprotnom spolu, to smo stariji to see vie uobliuje, sjeti s Lize i pisama. Sjedio je u
kavani, pije, spominje nekakav pir o.O. Govori o logici apsurda. ''Bijae to dubina, posljednja,
konana, zadnja. Ali se ne smrska. Jer bijae - bez dna.'' Arsen se u proljee vraao kui,
domovini: ''I roeno mjesto i poznata lica ne prepoznavahu ga; a on ih je sve prepoznao, jer
starci bijahu ostali jednaki ko muevi. I pogledao na zidove sa strane ceste, to mu se nekada
priinjahu silno visoki, a sada mu bijahu uistinu uasno niski. On je izrastao, dakako. Kamen ne
raste ko ni njegovi zemljaci. I on, koji se guio, zaturivao i prljao, osjeae jo jednu mranost,
davljenje i blato u istoi njihovog neba, zvonkosti organa i jasnoi osjeaja.'' elio je otii.
Govorili su mu da se oporavio, on je pomislio da i kad bi htio skoiti u more, oni bi ga sprijeili.
Opet je filozofirao u svom drutvu. Zagreb, u prvoj polovici mjeseca maja, 1907. godine.

U IR
Arsen kae kako je leao u krevetu u Rimu, bilo je podne i iako ga je netko pokuao probuditi
rekao je da je ta osoba imala ruke kao gorila (san) on se nije mogao ustati. Ve je godinu dana u
Rimu, tada je razvio ''teoriju sadizma'' i priao nairoko i nadugako o njoj dok se nije pribojao
da e mu je netko oteti te je teoriju odluio nazvati ''izumom'' i ne goovriti vie o njoj. Kad je
netko objavio netiskanu pjesmu ''Horli novome ovjeku'' nije osjeao krau, gubitak ve zavist.
U Peti se vodila borba za hrvatski, u Zagrebu protiv Maara. Kad je shvatio da njegovi
sugovornici itaju novine vie od njega i da on ne zna to rei o politici, samo se prepao i
zautio. etao se ulicom i razmiljao kako je iznutra gol to dovodi ene do zbunjivanja, a
9

+18 Upozoravamo itatelje na neugodne sadraje. Svima sa slabim elucem

predlaemo da ne itaju.

mukarce do nasilja. Gleda kupolu sv. Pavla koja ga podsjeti na enske obline. Razmilja kako
moe ivjeti samo ako umre. On je odluio izvjetavati Hrvate o Talijanima, zato je u Rimu. Kad
je iao na parobrod, pa vlakom stalno je nailazio na prepreke, kad je konano krenuo, sanjao je
da je na palubi, da je srastao s parobrodom, sjeao se prolosti bez strasti. Kae da e na kraju
uzeti ogledalo i da se nee prepoznati u njemu. Shvatio je da kad putuje, uhvati ga manija,
''fobija zakanjenja''. Nije uivao u pejzau dok se vozio vlakom niti ga je to podsjealo na rodni
kraj. Kad je tek doao u Rim, opet je troio vie nego to je trebao, iao po bibliotekama,
crkvama, galerijama, kavanama, dok nije shvatio: ''Doao sam da studiram, da se izoliram, da
zaradim. Studiranje radi - izuma, izoliranje radi - morala, zaraivanje radi - egzistence. I meni
se najedamput priinilo, da ne u dospjeti.'' Uspio se izolirati, ali je htio i zaraivati i rijeiti
pitanje egzistencije, studija i morala. Egzistencija mu nije bila osigurana novac htio je
pisati bratu, ali nije imao inspiracij, elje. Potom bi iao u etnju, sjeo je na kamen i shvatio da
nije nita zaradio niti odluio jo uvijek, ivci su mu bili izmueni, skeptinost, uzrujanost. ''Tihi,
beskrvni, nostalgini osjeaji, bez snage, bez strasti, uvinuti od umora i bijednosti kao itavi moj
trup, stadoe lagano puzati u meni.'' Misli kad bi bio jedan od onih koji su u grupama ljudi
(hodoasnik i sl.) imao bi rijeen problem egzistencije, studija i psihe. Poeo je misliti
strastvenije. Pogled na grobnicu, grad ga gui i umara, ulazi u grobnicu i osjea se kao da je on
ispod ljudi. Doao je do glavne ulice gdje je vidio koijaa kako tjera umornog konja, pomisli da
je i njemu kao i konju. Tu no je spavao bez prekida, sanjao o djetinjstvu, uspio se odmarati,
dolo je do nagle promjene. Rijeio je pitanje egzistencije: "Ti e raditi za mene - ja za tebe!"
Pisao je puno, itao jo vie, smatra da umni rad ispunjava dan, njegov ivot je nezanimljiv i
dosadan, zato ga rastvara.
I. Arsen primjeuje da mu se crveni lijezda na vratu, prouava tu pojavu i ali to nitko od
obitelji ili njegovih prijatelja nije ovdje kako bi se mogao sarkastino naaliti kao to se alio o
tuberkulozi. Odlui otii na polikliniku gdje se mnogi okupe oko njega i kau da moe to
odstraniti, ali da e se opet pojaviti jer se to pojavilo zbog tuberkuloze, ili moe odraditi terapiju
s jodom nekoliko mjeseci. On izabere terapiju koju provodi djevojka u bijeloj haljini. Nakon
terapije osjeao se proien, drugaiji, kad se vratio u stan opet je bilo nezadovoljan jer nije
imao nikoga kome je mogao ispriati, alio je za domaom kuhinjom, obitelji, odlazi u birtiju,
bilo m je neugodno zbog bolesti: ''Ali tu. I prozreh u tome svu svoju duevnu bijedu, slabost i
impotensu, i moje staro izazivanje bolesti, to je sad stalo vapiti za kuom, domovinom i
birtijom, prikaza mi se kao podlo, bespomono opravdavanje jedne lijenosti, razvrata i
goropada.'' Sjeti se kako se skinuo pred onom djevojkom u bolnici, a oboje su zatomili spol u
ime bolesti. Naveer je izaao i uo glazbu, svi su doli sluati, shvati da u toj tuini neemu
postaje dalji, a neemu pristupaniji. Ona njegova ''teorija''' mu se uini glupa. Sluajui glazbu,
poeli da je djevojka iz bolnice uz njega, osjea zavist prema autoru melodije jer se on ne
razmije u glazbu, a ovo su doli sluati mnog, novinari itd. No to ga ne titi ve izazova, sjeti se
rusa koji ''svojom originalnou i neevropejtinom osvojie svijet i Evropu.'' Pomisli na
ravnoteu i kompromis, kao i s bratom, oni e njega u bolnici besplatno lijeiti, a on e im dati
svoje tijelo na analizu. Odlazi u kavanu.
10

+18 Upozoravamo itatelje na neugodne sadraje. Svima sa slabim elucem

predlaemo da ne itaju.

II. Arsen je ostao bez novac te je odluio posuditi od gazdarice, nije razgovarao ni s njom,
njezinim suprugom i keri niti s obazirao na njih. Pomisli kako je gazdarica dobra ena, zna to
je patnja te ju nije htio pitati za pozajmicu niti pokazati pred njom kako nije imuan, dosad je
redovito plaao. Pomisli otii do prijatelja ''farmaciste'' koji je zemljak, ali je zaboravio
hrvatski da vidi je li stigao novac jer je dao njegovu adresu za bratove poiljke. Na poliklinici mu
je odlino i sve mu je odlino to je vezano uz medicinu. Sjeti se gazdariine keri koja bi voljela
stalno priati s njim, njemu je ona dosadna, runa i glupa, sjeti se i gazdariine snahe koaj je
znala dolaziti. Pomisli da nije tako hladan prema njima, oni bi ga pozvali na objed, potom se
smije toj pomisli. Sjedio je na klupi i vidio straara kako spava na nekoj klupi, odlazi do
farmacije. Sazna da novac nije stigao, odlazi iz farmacije i pomisli da ga je farmacista moda
prevario i uzeo sebi novce. Mislio je od farmaciste traiti novac, ali onda bi on mislio da Arsen
nije mogao izdrati, niej htio traiti radi svoje asti i asti svog naroda. Misli kako mu farmacista
vie djeluje kao kroja, dadilja svojih keri, igla. On ne eli od nikoga uzimati novce jer ne voli
ostati duan, tvrdoglav je i hladne krvi jer ne eli imate veze ni kontakte s ljudima. Gleda djecu i
dobiva ljudoderske misli valjda zato to je gladan, nevertheless o.O. Gledao je neku
djevojicu to se zabavlja s uetom, naziva se magarcem i odlazi do grada. Dolazi natrag u stan,
gadi se sam sebi prva pametna dosad. Pogleda se u ogledalu i vidi samo kosti, naveer sanja
kako ga ganjaju kosturi. Probudi se i sjedi, sjeti se mora. Sutradan dobije bratovo pismo i 20
kruna, kae da e mu jo poslati, i on i ujak, bio je nesabran zbog vremena koje brzo prolazi.
III. Arsen govori kako je u novinama objavljen skandal kako su djevojice iz internata dobile
sifilis, a za to su optueni popovi, u tom mjestu su brojne demonstracije nezadovoljnih graana
povodom ovog dogaaja. Na etalitu se ljudi mimoilaze, Arsen kae da su s jedne strane
nesretnici, zaraeni, oni koji zarazie, a s druge tampa; ''ljudima je kler donio dogodovtine,
uitak, orgiju, a tampa miljenje, rasuivanje i raun. '' Smatra da kad ostavi dijete u internatu,
ostavi ga nekom drugom tko e mu biti roditelj, te djevojice su rune jer ih se toliko navlailo
kako bi izgledale kao uhranjene, tukli su ih, on je mislio o tome napisati dopis. Pone pratiti
dvije asne sestre i uhvati ga elja da vidi njihova tijela. ''..., na strani naime onih, koji za mene
predstavljahu antitezu moga uvjerenja - kler; i onoga, to za mene predstavljae antitezu mojega
stoljea - srednji vijek; i onoga, to predstavljae antitezu mojih ideala i vjerovanja - religija.''
Misli da on nije kao ostali ljudi jer vjeruje u znanost, a ne boanstva jer on nije otac, sin, nije u
samostanu, iako ih razumije, ne bi mogao biti poput njih. Poeli rei neku utjenu rije popovima
koji su prolazili, itati novine nepismenima. Ubrzo nakon toga odraval se skuptina kao
''protest puanstva na sva ova "izrabljivanja ljudskog mesa pod krinkom boga, raja i morala.''
Arsenu je smetalo jer su svi ti ljudi bili sretni to je kler proivio ono to oni nisu mogli, a sada
kad ej njihova prljavtina javna, oni se rugaju i protestiraju protiv njihove kako bi sakrili svoju.
Iako su govorili protiv popova i bili za znanost, Arsen se odjeljivao od njih i njihovih miljenja.
Svugdje su bili straari, Arsen se pitao hoe li doi do sukoba izmeu mase samoizraaj i
oruane sile samoodranje. U isto vrijeme se sukob traio i izbjegavao, Arsen je s gomilom
krenuo hodati prema centru grada, na kraju niej izbio sukob ve je protest zavrio mirno,
dostojno, uredno, kulturno. Arsen planira pozvati Marka koji je rekoa da ima neto novaca.
11

+18 Upozoravamo itatelje na neugodne sadraje. Svima sa slabim elucem

predlaemo da ne itaju.

IV. Arsen uvia da je na njega neugodno djelovao fanatizam, i laiki i kleriki. Ta dva ekstrema
su za njega slina, gotovo ista: ''Jer to je drugo i bilo ono, kad si goloruka masa i oruana sila
pogledae u oi? Dok sam mogao zadrati svoju svijest, ja se odvraah od konflikta i da je do
toga dolo, da je naime dolo do kurae, a ja da sam ostao uvijek u svijesti, ja bih se bio totalno
prepao, od straha izgubio svijest i onda moda postao heroj. Za heroizam treba besvijesti... I
umah mi se priini itavi taj ivot strasti, dogma i fanatizma jedno trenje, koje bi potrajavi dulje
postalo vatra, razor i nirvana. Ja bih bio planuo ili ko alkoholik i osamljenik ili ko sijeno i
drutvenjak... Luda ili delikvent...'' Vraa se u prolost.
! Javljaju se podnaslovi Poglavlje prvo, itd. Ja u ih navesti kao *. Pripadaju IV.
*Iz vremena puke kole pamti puno bolje ene nego mukarce, za njega su ene kao more u
kojem se uiva, a mukarci hridine i morski jeevi koji to upropatavaju. Kao mali bio je jako
puno uz ene, one su ga i milovale i tukle, mukarce je samo oponaao, ali bez razumjevanja,
kako bi ih naljutio, ene nije podraavao, jednom ga je otac istukao. To je ono ega se sjea iz
tog ranog djetinjstva. Nevinosti od koje '' stadoe dogme kue, kole, crkve i javnosti hvatati
jedne nevinosti, da najposlije naprave od nje po volji - prostitutku.''
* Kad je bio u pukoj koli, Arsen je shvatio da ga je od njegovih koelga dijelila iba jer je on bio
mamino dijete, ne student, gospodski odgojen u javnoj koli, znatieljan. Bio je podijeljen
izmeu kole i kue, ibu htio u koli, pohvalu kod kue, zamrzio jedno i drugo, bio je
neodluan. Sjeti se oca koji mu je priao o nekim velikim imenima, niej puno zapamtio niti
razumio, ali jedno mu je otac uvijek govorio, a to je da ne treba mijenjati nazore, karakter ve
ostati vjeran, za veerom bi bio tuan jer niej razumio oeve razgovore, majka bis e stalno
svaala s ocem. Pomisli kako je taj dogaaj smjestio u krivo vrirjeme njegova ivota- tok
svijesti, ta e sjeti se kako je u 3. Razredu volio jednu djevojicu, ona je bila njegova draga,
govorio je da e ju oeniti i da se nee svaati s njom. Poeo je pisati pjesme, itao je knjige o
naim kraljevima. Poeo je kriati maarska imena, pridjeve jer je morao biti dobar Hrvat i
katolik, itao novine s hrvatskim nazivom, divio se naim kraljevima, htio biti ''Starevianac'',
napisao dramu u 5 inova, 1500 stihova Petar Zrinski.
* Kae da dok ovo pie, pie jako brzo jer pokuava zapisati sve misli, ali mu ne uspjeva, on pie
samo rezultate studije, ali ne i studiju. Njega su odgojili otac i Smiiklas, razvija se u njemu
pojam domoljuba, pjeva pjesme za sebe, postaje tajanstven i mrk, ita novine i ide u gimnaziju.
Dok dobri Hrvati oponiraju u saboru i bivaju izbaeni, on isto radi kao student u gimnaziji.
Postaje vjernik, razumije se u politiku, razumije da se domovinu treba ujediniti. On se odrie
vina kao pokore za svoje grijehe, pie za sebe i nije ga briga za svijet, nesebian je i moralan, ne
psuje jer ej to grijeh, smatra da bi uivao kad bi proveli na njemu vazektomiju. Propovijeda
meu prijateljima, dospijeva u ako drutvo koje ita novine, dri predavanja, dolazi u tajno
drutvo, postaje uvjeren da je vlada protiv naroda, a profesor protiv studenata, treba biti protiv
zakona, on je sada momak kojeg su istjerali iz kole, ualzi u ''konvikt''.
12

+18 Upozoravamo itatelje na neugodne sadraje. Svima sa slabim elucem

predlaemo da ne itaju.

* Nakon konvikta postaje ateist, sve to je prije radio jer je htio - moliti , sada je morao raditi, a
to mu nije odgovaralo jer je nauio odupirati se i buniti u koli, propituje sve, metafizik je i
teoretiar, svega mu je dosta jer je pod vlasti popova, bio je bez obitelji trenutno. Njemu je
lasklao kad su mu govorili da je ateist, heretik, nije elio biti kao drugi ili tipian lan ostatka
drutva. Sada gleda djevojke i eli biti s njima, odlazi kui nakon 5 mjeseci. Kod kue ga vie ne
hvale i njemu je to odlino, ide po birtijama, oponira moralu. Jo uvijek je domoljub, ali sada ne
umire, ne rtvuje se za domovinu vee ivi za narod i sebe, on je sada ulinjak. U to vrijeme je
bio s Adelom iz bordela.
* Nije zapisao nita ve danima, pomisli otii s kontinenta na otok, odlui nastaviti pisati iako bi
najradije sve poderao i poeo ispoetka. Poinje priati o 16-godinjoj slukinji Dragici koju je
htio eniti, nije smio biti s njom jer ju majka nije odobravala. Prostitucija mu nije zanimljiva, on
se eli oeniti, pobjei od kue jer mu ni roena kua, religija, kola ni patriotizam ne daju
slobodu, jednom je iz ale kupio ibu i udario Dragicu, s iskustvom koje je stekao, drutvom i
sustavima koji ga okruuju, mijenjaju njegov uzore, on shvaa u tuini da je sadist. Kae da je
licemjer, jedan grijeh opravdava recimo ateizmom i sl., smatra da bi trebalo u ivotu uvesti
termometar djeastvo, nedoraslost, mladost.
V. Arsen ita sociologiju, francusku knjiebnost, novine i samo razmilj o tome kako mu je
hladno, razmilja kako bi i on mogao pisati kao Bourget o ljudskoj psihi kad mu ne bi bilo tako
hladno, ak ni u galerijama nema grijanja, hrana mu nije gut jer mu je hladno uglavnom, jako
mu je hladno. Ljudi najvie cijene ono to imaju kad to izgube. Pomisli na ljubav , ima gazdaricu
s kojom se cjenkao, gazdarica ima dvije keri od kojih mu se sviala ona to kuha, znao je banuti
kako bi je iznenadio, mislio o enidbi, pomisli kako se zapustio. Poeli biti dijete i imati dadilju,
ena i imati dobrog mua, majmun. Pomisli kako bi napisao novelu ''Jedna dua bez pei''.
Dolazi kui i vidi Markovu poruku da dolazi.
* Sjea se kad se jednom opio kao dijete, on je elju za alkoholom dobio u kovniktu kad je
gledao kako ''konviktorci'' piju pa ih asne sestre svlae te bivaju istjerani. On je postao ''pravi
tudent'' je nije iao na predavanja, nije uio kolske predmete. Jedne veeri je doao kui
potpuno pijan i izrigao se pred ocem koji potom nije razgovarao s Arsenom nekoliko dana, itao
je Turgenjeva i Shakespearea, odluio je ii od jedne kulminacije do druge prva je bio junjak,
''seksualac'', a druga sjevernjak, pijanac. Smatra da pijanac moe opravdati zloin, uvijek je
nastojao zavarati sebe, a time i svijet, potom je sve uvjerio da je zdrav i da pije jer je veseo. Kad
je dolo posljednje ljeto, pio je i ludovao i preko dana, oduevljavala ga je literatura i glazba. ''Ja
sam ovako izilazei iz roenog Primorja u Bosnu i Slavoniju postajao sve samilosniji, literarniji
i pjaniji. Umjesto bure snijeg; umjesto mora ume; umjesto ene vino...I alkoholik i seksualac:
najljepe su sremske pjesme, gdje se i pije i ljubi, a najvie - pjeva. I alkoholik i seksualac: otac
me je zanaao za talijanizam, ja sam itao Smiiklasa; u kui ko dijete govorah talijanski, u koli
hrvatski; braa igrahu talijanske opere, ja sam pjevao narodne popijevke...''

13

+18 Upozoravamo itatelje na neugodne sadraje. Svima sa slabim elucem

predlaemo da ne itaju.

VI. Sutradan je iekivao Marka. Shvati da mu je Marko doao dok je jo bio u Rimu, uoio
novu bolest njegovi ivci. Kad mu je susjeda udarila kap, nije ga se dojmilo, kad prosjaci
skidaju eire, on skine eir, ali ne otvori novanik, uhvati ga na putu prostituka, a on je
izbjegava. ivciralo ga je to je troio vrijeme i novac ekajui Marka po tko zna koji put, a on
jo nije doao. Naveer odlazi po etvrti put pred Marka koji opet nije doao, ode popiti crnu
kavu pa u etnju. Naie na maku koja ga podsjeti na neto iz prolosti. Sjeti se kad je doao u
jedno putujue glumako drutvo i kad su se jednom prilikom djevojke potukle.
VII. Drugi dan je doekao Marka, Arsenu je to bio prvi put da je bio u drutvu ovjeka, obojica
su pokuali biti srdani, pili su, marko je bio umoran i loeg raspoloenja. Sada Arsen primjeuje
kako Marko ima vei korak od njega koji nije prikladan za grad, sporije govori, voli udobnost i
jednostavnost, mjesec dana su bili zajedno u stanu, ve drugi dan su ojsetili kako su jedan
drugome teret. Javlja se strah da e jedan drugome ukrasti psiholoku studiju, shvaaju da ne
mogu raditi zajedno, nisu mogli raditi zajedno niti na istoj temi gdje god je vodio Marka, Marko
se nije oraspoloio, njihova bliskost se poela tuiti, Marko je odluio otii kui uglavnom
zbog gladi. Arsen je uivao okrivljujui Marka za sve, odnos, to to eli otii, razmilja kako on
ima melodju dok fiuka, a Marko zvui kao pastir, Marko ne zna lagati, slabiji je, Arsen se
izolirao od ljudi. Odlue na rastanku popiti, sad su obojica bili veseli, sada je Arsen vidio u
Marku neto od rodnog kraja, kae da je njihovo staro priajteljstvo mrtvo te da e ih intimnost,
ispovijedanje povezati opet. itali meusobno studije svoje i hvalili jedan drugoga, Arsen kae
da je podao, laljivac i tat, teatralan jer ga je odgajao ivot i njegov otac koji je bio teatralan
''zbog talijanizma'', Arsen je znao glumiti pred ljudima, kao to je njegov otac pred obitelji
govorio da e se objesiti kad bi mu majka previe troila, tako je Arsen govorio Marku o svojoj
impotenciji. Sjeti se kad je jednom sjedio na klupi kraj 8-godinje djevojice te ju stavio u krilo
hmm, OK. Shvatili su da oni mogu biti zajedno na krae vrijeme zabavljajui se, ali ne radei.
Arsen kae da su oni kontrast selo grad, Marko eli obitelj i vjerojatno e se oeniti jer mu to
nedostaje, ali Arsenu koji je to imao ne. Ili su oko Coloseuma, Arsen govori o svojoj ''strasti
vienja'', zbog tatine eli drugima govoriti to je vidio, kae Marku da je on zaboravan, da se ne
moe prilagoditi, nemaran prema okolini. Arsen mu kae kako Marko hoda otrcano odjeven,
Marko mu kae da su obojica tvrdoglavi. Arsen pokrene razgovor o njihovm studijama:
''Racionalnost i sistem ovamo - ratrkanost i instinktivnost onamo: simbolizam je jai i velebniji
u Zole, ali je impresionizam prirodniji i snaniji u Verge.'' Kae da je Marko originalan ali u
njegovom objanjenju to ne zvui nimalo pozitivno Marko je u svojoj psiholokoj studiji slikar,
a Arsen analitiar. Marka ovo sve oneraspoloi (Can you blame the guy?), Arsen narui rakiju i
rasplae se, Marka ovo dirne jer ga podsjeti na prolost. Arsen nije znao je li odbijao ili privlaio
Marka, jedan drugome su protuslovili, jedan drugoga iskljuili, nisu mogli raditi zajedno, Marko
nije odlazio, interesi s ih razdvajali. Jednu veer u birtiji naiu na neke ake. Arsen se obara na
ljude oko sebe svaki dan jer ne moe na Marka. Kae da je pred ljudima rekoa previe gluposti, a
to je vea glupost jer ju je rekao i jer se ula. Arsen razmilja tko je kriv to je Arsen sada onaj
koji nije nikad htio biti, Marko ne zna odgovoriti, ne razumije ga. Bili su kod prostitutke, ali nije
ilo. Znali su da im je rastanak nuan, ali nitko ga nije spominjao, Arsen odlui da udalji Marka,
14

+18 Upozoravamo itatelje na neugodne sadraje. Svima sa slabim elucem

predlaemo da ne itaju.

ali bez svae. Marko je ekao na novac za put, kad je Arsen jeo iz iste posude kao i Marko,
Marko je rekao da ga eli zaraziti i da mu je to Arsen sino pijan priznao, Arsen je iznenaen, ali
i dalje eli rastanak bez svae. Kae da mu nije mogao rei da ode, kad ga je on i pozvao. Stie
pota i novac. Sutradan je Marko trebao ii kui, bio je ljut na Arsen koji ga se htio rijeiti. Arsen
vidi sve veu slinost izmeu Marka i Laokonta. Kae da i kad primi neiju kritiku za svoj rad,
kad analizira tu kritiku, shvati da je iz astohleplja i tatine prihvatio tu pohvalu. Izau van i eu
uz Tiber. U etnji su osjetili kako se udaljavaju, Arsen shvati da ga je Marko zamrzio, sutradan
kad je Marko otiao: ''I bio bih imao i samou i vjenost i visinu, da sam kod kue imao - pe.''
VIII. Nakon to je Marko otiao, Arsen je shvatio da je neto dobio i neto izgubio. Otiao je iz
Rima, pitao se je li ivot ono kako on ivi, shvati da nije jer tko e propovijedati o njegovom
ivotu kad nema djela koja e ostati iza njega, samo grijesi na koje je nagovarao druge ljude,
elio je da drugi ive i proivljavaju umjesto njega on nije ''delikvent prakse, nego ostah onaj
teorije''. Shvati da sad kad je Marko otiao, opet se izolirao i sad je mogao pisati. Sutradan treba
ii u Milano. Mrzio je kad bi mu neto unitilo ili prekinulo najljepu misao. Konano odlui
osloboditi se i posljednje dogme, naputa afirmaciju svog individualizma, izjednaava se s
drugim ljudima, postaje beskarakteran. Voli grad ejr je tamo ovjek najindividualniji, nije
osjeao nikakve veze za prolost, alio je jer ne moe ponosno rei da je Hrvat iako je siromaan
kao to osiromaeni barun moe, ao to e njega hvaliti prije nego obogaenog plebejca,
siromatvo mu ostavlja samo mogunost da bude umjetnik. Duhan mu je ''podredio alkohol, a
istisnuo seksus.'' Sjeti se kako je pisao na obali mora jedno ljeto, sjeti se da je poeo puiti jer su
i drugi puili, to je bilo '' u doba kicoenja, ulinjatva i vikatva'', a s vremenom nije to vie bio
luksuz ve pratnja, nuda. Prisjeti se nekoliko dogodovtina. Prva je kad je imao dizenteriju te
kobinirajui to sa svojom fobijom zakanjenja i maminom zabranom odlaska u nehigijenske
javne zahode, bio je u muci te je potroio novac iako mu to nije pomoglo. Odlazi u umu, vidi
kako ljudi udaraju mule, itao je Carduccija, krene hodati gradom, na mukama je, sve mrzi,
odlazi u javni zahod i sve bude odlino te odahne. Pio je i jeo najbolje i kvalitetno kako bi
upoznao i uivao, postaje osjetljiviji, istananiji, rafiniraniji. Prije bi ga ''generalna amnestija''
dovela do impotencije, a sada suprotno. Ne moe se odluiti to uiti, a uskoro ide kui, u svoju
domovinu. Umilja da je bogat te si odlui neto kupiti te tijekom prosuivanja svaki put ili
potroi novac na cigarete, hranu ili na neto preskupo jer kako kae, strast upoznavanja supostoji
sa strau uivanja. Sjedi i sam je u kui, gleda u ono to je napisao i shvati da mu je bolje pisati
brojke nego rijei, odlazi u etnju. Ostaje mu samo literatura jer nita drugo nema, eli poivjeti i
upoznati sebe. Trai cigaretu da mu pomogne. Doao je kui i sad mu je lako laskati jednoj
gospoi jer on najbolje govori hrvatski, ali sve propadne kad mu vidi loe cipele, u birtiji vrijea
radnike svojim odijelom jer mu oni ne vide loe cipele, on u glavnom gradu odlazi kod
oenjenog poznanika. Mora kupovati i plaati jer bez novca on nije nita, treba ivjeti, zavrava:
''I to da pobije mene, moje rezultate, studije i mozak? Zar da se ja kanim velikih problema
svijeta, ivota i svemira, ako nemam sluajno dva filira za cigarete?... Pa onamo je grad, Jelka...
ujak... Julije...I umrijeti samo tako - bez prijatelja? Bez ljubavi? Bez sakramenta - bez ijednog
dima?Radni je dan!Trafike su otvorene!!Hura!!!''
15

+18 Upozoravamo itatelje na neugodne sadraje. Svima sa slabim elucem

predlaemo da ne itaju.

U VIS
Po trei put ide u inozemstvo. Nije ga patila vie fobija zakanjenja, zaboravnost, iao je bez
dojmova i elja, izlazi s parobroda i ide na kolodvor s Talijankom, Maarom i Francuzom u
Veneciji. Oivljavao je dok su se njih etvero vozilo u gondolu, ali ne misaono, ali to je dulje
sjedio, to mu je manje bilo udobno. Izau iz gondole (on nosi naoale, tek sad saznala) te Arsen
ode na kavu. elio je osjetiti promjenu jer je otiao iz domovine, ali je ne osjeti, moroa je ekati
za Torino, rekoa je svojim da eli studirati, da ga na povratku eka stalno mjesto i da mu se pravi
tumor -.-, ode u brijanicu pa u crkvu sv. Marka, crkva mu se svia za razliku od grada, odlazi u
krmu. Sad kad je bio u tuini, shvatio je kako mu je bitno putovanje kako bi mogao ivjeti jer
nije imao volju za ivotom, u domovini je sve bilo isto, nepromjenjivo, iste navike i rutine, ak
je i on imao neke navike u tih nekoliko mjeseci to je bio kod kue. Stalno je traio oi birtaice,
nakraju joj rekao da je Englez i dabi htio nekakvu uspomenu, ali nita se nije dogodilo.
Saznajemo da su prole dvije godine otkad je umrla majka. Odlazi u slastiarnicu, otputuje
vlakom, putem je sanjao, stie u Torino.
I. Arsen uiva jer dobiva mjesenu svotu, radi to eli te ima pola godine slobode, putovanja.
Njegova nova gazdarica ima tri keri koje su mu u poetku bile zanimljive i on njima, ali one mu
vie nisu zanimljive, u biblioteku nije iao. Govori o gradu Torino je grad vojnike kratkoe,
industrijske sile, mukarac, energij, jakost, snaga, urednost, disciplina, tonost, novac. Proao je
sve galerije i muzeje, sve je pregledao i sad je elio ii dalje.
II. Njegova utjeha i smisao ivota jest da ivi kako i gdje eli. Smatra da niej pristojno ni uljudno
dugo biti na jednom mjestu, ljudski je obiaj ostaviti napojnicu, najstariju, 20-godinju
gazdariinu ker je osvojio odavno, kako dani prolaze, ona oekuje vie intimnosti, on ispunjava
svoju ''dunost''. Osjea strast prema njoj iz obzira, ali njegove strasti su izvan njega jer je on
umro.
III. Nita mu se ne da, zaboravlja sve. U razgovoru poinje sa suvinim rijeima, ali na kraju
samo malo sudjeluje u razgovoru i eli zavriti razgovor. Ne voli intimnost, izbjegava je i boji je
se jer ona ivi od pijunae, zastraivanja. Ljubav je ropstvo, a jakost je sloboda, sloboda je
bespolica, misao, nemo, osigurava imetak, ast i ivot. Biti slobodan ne znai uivati jer
sloboda nita ne eli i nita ne moe. ''I literatura je ropstvo, jer je irina - zavist i tatina.''
Domovina i naa dua je crna, osjeaji su tei od tijela. ''Svijet je oistilite... Oslobodio se ljudi i
zarobio sama sebe... Ispitivanje je savjesti autoanaliza...''

IV. Najvie voli razgovarati u kazalitu, na cesti, u kavani jer onda moe prekinuti razgovor, u
pomo mu stie glaen, istanan smijeak koji zbunjuje te ne zna je li poruga ili dobrodunost
iza njega. Arsen je pasivan. A ja se bojim patnje, oskudice i zime ko intimnosti. Bojim se strasti i psovke. Samoga sebe. Ja sam straivica.''

16

+18 Upozoravamo itatelje na neugodne sadraje. Svima sa slabim elucem

predlaemo da ne itaju.

V. Sjedi na klupi po tko zna koji put (udi me da nije nijednu dosad opisao), danas je primio
novac. Nije mu nita znailo kad je bio sa enom, nije za njega vie bilo autoanalize, opaanja,
ispitivanja; studija je nestalo, to je samo nadmudrivanje, doskoica, impresija je sve to je ostalo.
Htio bi opisati jueranju zgodu sa onom enom, ali kao da mu neko drugi pria o tome, a ne kao
da je on to proivio. '' Ja gubim triumfalno svijest: moj se mozak pri u visinama i pun ga je
svemir ko zemlja sunca.''
VI. Novac troi bez razmiljanja. Siromatvo ga vrijea, eli prisustvovati ivotu kao glumi iz
loe, eli biti bogat. Tko ljubi rob je i sluga, a tko je ljubljen njega njeguju i slue, voli
''komotnost'', eli ne imati grinju savjesti. Lei u krevetu, ima vruicu.
VII. Ostavio je Torino i otputovao u republikansku Genovu, prati enske kad idu u lov na
mukarce, izmeu njih i njega se razvija simpatija, on ih asti, za njih je on zagonetka, udovite
jer ne djeluje bogato u svojoj otrcanoj odjei. Voli da one misle kako je bogat jer on eli biti
bogat. Smatra da je simpatija evolucija ljubavi, na pitanja ne odgovara. eli se utopiti, ali ne
baciti niz strminu ve ii u visine koje ga privlae. Odlazi u Francusku, znatieljan je, ne moe
pisati o sebi, to ga plai, mui, to mu je neobino, to je izvan njega, ta su raspoloenja ve
preivjela i nisu vie njegova.
VIII. Najvie ga se doimaju praonice na eljeznicama, novine, restorani; Francuz od gluposti
naini duhovitost, nije bezobziran, pozer, ulinjak, prljav, originalan, zaputen, grub, prost, nije
Slaven. Arsen se priuava sve vie govoriti o drugima, zaboravlja na svoje ''ja'', kultura je obzir,
ne instinkt, iskrenost je priroenost, jasnoa i vjera. ''...osjeaji puni, jaki, strastveni - to je dno.
Strast vienja i upoznavanja - to je irina; osjetljivost tanana, svestrana i slabana - to je visina. Dno je
poezija, irina je znanost, visina je artizam... Prirodnu ljepotu ima na selu; ona je pitanje naravi, rase,
ivota; u gradu je ljepota pitanje ukusa, vjetine i sredstava... Poezija moe da ide i gola, ali artizam je
bez odijela samo poezija. Umjetnost je odijelo,... Umjetnost je naprava: frizura, toaleta, manira...''

IX. Pojedini ljudi i gradovi ne ostavljaju poseban dojam, pa tako ni Marseille. Razmiljakkao su
svi ist, slini, on tone u oima, on je panteist.
X. U krevetu je, gleda oko sebe, slua zvukove izvana, ini mu se da vjeno moe gledati u nebo
kao u ogledalo, sve ostalo zaboravlja. '' Moja dua roni u boga i bog se utaplja u meni.''
XI. Dva dan na puini, putuje u Napulj. ''I nitko, nitko, nitko ne izae iz svog karaktera i
temperamenta i svi, svi, svi zadre tlo ispod nogu.'' Dosadno mu jer je izgubio sve, nema snage
rei svojim istinu niti snage da djeluje. ''Svaki je moj osjeaj, svaka moja misao, svaki moj in ironija.'' Stil je rasa, odgoj i ivot; stil je fizionomija i temperamenat. Karakter se mijenja lake
od temperamenta i - fizionomije - jer je karakter samo odgoj - sadanjost; a nije i rasa, prolost.
Moj bi stil bio dakle - psovka. Ja ne psujem vie: ja nemam stila: ja nisam ovjek.'' Samo ima
slabost i bezvoljnost. ''Jer ja - nisam ja!''
17