Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No.

2 -3 (185 - 214)
I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.
UDK 316.73:316.752

Izvorniznanstvenilanak
Primljeno:10.kolovoza2007.
Prihvaeno:10.rujna2007.

RAZNOLIKOSTKULTURAKAOVRIJEDNOST
IvanCifri
OdsjekzasociologijuFilozofskogfakultetauZagrebu

Filozofskifakultet
Odsjekzasociologiju
IvanaLuia3
10000ZAGREB
email:icifric@ffzg.hr

Saetak

Ulankuseiznoserezultatipercepcijeopoeljnostiopstankaraznolikihkultura.Pitanjeoraznolikostinadi
lazi aktualnost teme i see u antropoloke aspekte ljudske vrste i njezine perspektive. Autor problematizira
nekolikopitanjaohomogenizacijiiraznolikostikulturaistiuidasuudobaglobalizacijeprisutnedvijeten
dencije:sjednestraneprocescivilizacijskoghomogeniziranjakojivodiuimperijalnuhegemonijujednogmo
delaoslonjenognavojnisektoriglobalnoirenjeproizvodakulturneindustrijeputemmasovnihmedija,as
drugestranepostojeotporinestankuraznolikostikulturausvijetu.Raznolikostkulturasadriusebirazli
itakulturnopovijesnaiskustvakojamogupridonijetinastankuparalelnihrazvojnihtijekova.
Radanalizirarezultateempirijskogistraivanjanaprigodnomuzorku(2007;N=189)naAkademijilikovnih
umjetnosti,FakultetustrojarstvaibrodogradnjeiFilozofskomfakultetu).Primijenjenesutehnikeunivarija
tne,bivarijatne(korelacije)imultivarijatneanalize(komponentnaanalizauzGKkriterijianalizavarijance).
Rezultatisupokazalidavelikaveinaispitanika(87%do96%)podravaraznolikostkulturausvijetu,aisto
tolikoihneprihvaaidejudausvijetupostojisamojednakultura.Nainstrumentusuutvrenatrifak
tora, nazvana Prihvaanje raznolikosti kultura, Prihvaanje moderne kulture i Kulture bez perspek
tiva.Analizavarijancenavarijablamaifaktorimautvrdilajeznaajnerazlikeizmeuskupinasobziromna
obiljejaispitanika.
Znaajnoveusklonostpremaraznolikostikulturapokazujuispitanicienskogspola,studenti/ceFilozofskog
fakulteta,religiozniilijevoorijentiraniispitanici.Naveembrojuvarijablinisuutvrenestatistikiznaajne
razlike.

Kljunerijei:globalnadrutvenost,kulturnaentropija,kulturniimperijalizam,modernakultura,primi
tivnakultura,raznolikostkultura,tradicija

I.UVODNO

S globalizacijskim tendencijama povean je interes za probleme raznolikosti kul

tura, kulturne dominacije i homogenizacije te kulturnog imperijalizma (Hamm/
Smandych, /eds/ 2005)1 a s njima i interes za empirijska socioloka istraivanja.
Pitanje raznolikosti kultura nije tek aktualno pitanje znanosti ili politike, nego je
postalojednoodveomavanihpitanjaperspektivesuvremenogovjeanstva,iako
ga se esto tako ne doivljava. Neki njegovi aspekti razmatraju se u kontekstu

1 lanakjenapisanusklopuprojektaModernizacijaiidentitethrvatskogdrutva.Sociokulturneinte
gracijeirazvoj(13013011800915).

185

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

kulturnedominacijeipostkolonijalnihteorija,ukljuujuiikritikuamerikesvjet
skehegemonijskepolitike(Chomsky,2004;Ziegler,2003).Raznolikostkulturado
tiedvavanapitanjaoodnosimaizmeukultura2.Jednojeproceshomogenizacije
kultureadrugonastajanjemonokulture(hegemonije),odnosnojednejedinekulture
(civilizacije)ovjeanstva.Postojanjerazliitihkulturausvijetuneznaidasusve
unutarsebehomogene.Kulturamoebitivieilimanjehomogena,ovisnoosnazi
simbola koji ih povezuju njene pripadnike. Homogenost, mogua i potrebna dru
tvunajednojrazini,neiskljuujeheterogenostnaniojrazini,toznaidaseme
usobnonemorajununoiskljuivati.Toje,primjerice,pokazaoDurkheim(1982)
istraujui religioznost primitivnih naroda. Drutvo prihvaa iste simbole ili vje
rujeuisteglavnebogovekojigadrenaokupu,alipojedineskupineimajusvoje
simbole i bogove po kojima praktino ive. Neto je drugaije s idejom napretka
koja kao napredci (Wehrspaun/Wehrspaun, 2002) neposredno ulazi u praktini
ivot i unitava sve druge bogove. Drugo pitanje odnosi se na mogunost po
stojanjajednejedinekulture(civilizacije)ovjeanstva.Drimodasuuperspektivi
moguedvijesolucije(topokazujutendencijeformiranjacivilizacijskogkulturnog
jezgra /cultural core/ i kulturnog imperijalizma): da se oblikuje razina globalne
drutvenostiukojaesadravatirazliitimkulturamazajednikokulturnojezgro,
aliuzpostojanjerazliitihkulturainjihovihrazvojnihsolucijaunutartakvesvjet
skecivilizacije,ilidaseformirajednacivilizacijakaototalitarnodrutvo,nekioblik
tehnikirazvijenogdrutvakaonovogsvjetskogimperijakojieiskljuivatisvaku
raznolikostkultura.No,tosusamorazmiljanjaokojimajerijeuovomlanku.
Pitanje raznolikosti u modernom drutvu postavilo se s problemom kulturnih,
rasnihietnikihkonflikata,ponajprijeuamerikomdrutvu(SAD).Odgovordru
tva na unutarnje probleme bio jemultikulturalizam (Mesi, 2006), tj.smanjenje is
kljuivostiapoveanjetolerancijeisnoljivostiizmeukulturnihrazliitostiudru
tvu i mita o melting potu (Gelfert, 2002):2224) koji jami jedinstvo i homoge
nost drutva. Europa je na problem kulturnih i nacionalnih konflikata reagirala s
aktualiziranjemvrijednostiizpovijestikojejamestabilnost,homogenostiidentitet
nacionalnezajednice.DanasseuEuropiidrugaijerazmilja,naroitouprihvaa
njureligijskihelemenatakaokulturnihkorijenaEU.Modainjojslijedieuropski
meltingpot.
Problemkulturneraznolikostipostojaoimnogoranijeodkolonijalnograzdob
ljadodanasalisenijeuvaavaozbognarcisoidnostizapadnogsvijetaieksplo
atacijeTreegsvijeta.Ueuropskojisvjetskojpovijestionjemusemoegovoritiu
vrijeme velikih civilizacija i imperija, dodue ne ba na isti nain kao danas ali u
naeluonjeprisutanueuropskojisvjetskojpovijesti.Raznolikostkulturanijefe
nomen koji se odraava samo na socijalnom, politikom ili kulturnom planu, a
rjeavana(unutarnjojimeunarodnoj)politikojrazini.Onseeimnogodubljeu

2 Pod kulturom, najkrae reeno, ovdje mislimo na strukture (ljudske tvorevine) koji se odnose na
materijalni,socijalniiduhovniaspekt(Gavazzi,1991:14)kojipoJ.Stewardutvorekulturnojezgro
cultural core (Steward, 1972:37) i u svakoj epohi se mogu identificirati kao infrasturktura,
strukturaisuperstruktura(Steiner,1992:209).
186

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

neke antropoloke aspekte ovjekovih perspektiva. Tek s ugroavanjem okolia i

pogoranjemekolokihuvjetaivotanaZemlji,pitanjeodnosakulturepremabu
dunostipostajevanopitanjeoblikovanjaalternativarazvoja.Jer,jednosmjerni,li
nearni razvoj kakav jedosaduvjetovao neoliberalnikapitalizam,pokazao je neke
ozbiljnemanjkavostianjegovakritikaukazalajenamogunostrazvojnerazlike,
tj.viesmjernihrazvojaovjeanstvakojinemorajuudovoljavatidananjimrazvoj
nimstandardima,iakoseistodobnozbivajuukomprimiranomvremenu.Razli
ite kulture postoje istodobno jedna pored druge ali ne pripadaju istom povijes
nomstupnjurazvoja.Nekacivilizacijskapostignuakoristigotovosvakaodnjih.U
tomkontekstunezaobilaznojepitanjeopstankaraznolikostikulturausvijetukao
mogunosti primjene nekih iskustava iz kulturnih tradicija shvaenih kao postig
nutinapreci.
Jojedanaspekt,kojisamomarkiramokontekstaradi,povezanjespitanjemops
tankaraznolikihkulturausvijetu.Tojeodranjebiolokeraznolikosti(raznolikosti
vrsta,genetskeraznolikostiiraznolikostiekosustava).Jernaraznolikimprirodnim
uvjetima u ovjekovoj povijesti nastale su i raznolike kulture i civilizacije. Okoli
imjebiokrucijalnapretpostavkaopstanka(German,2005:111).Dalijetoidanas?
Tajaspektzahtijevazasebnorazmatranje.
U lanku se analiziraju i prikazuju rezultati empirijskog istraivanja miljenja
studenata/icaoraznolikostikultura.Okulturnojraznolikosti3semoegovoritina
razinidrutvaaliinarazinisvijeta.Tekosemoebranitiidejakulturneraznoli
kosti multikulturalizma unutar drutva a istodobno ne i izmeu kultura (dru
tava),bakaotosetekomoebitiuvjerljivnaraziniteorijskograzmatranjaizala
ganjazaodranjeraznolikostikulturaaneinaraziniprakse.Uvjerljivostiidejeo
kulturnojraznolikosti,odnosnoraznolikostikulturamultikulturalizmu,ukljuuje
oboje.Zastupaliseidejaraznolikostiiraznolikostikaopoeljnojvrijednosti,pos
tavljasenekolikopitanja.Zatojeraznolikostkulturapoeljnavrijednostizatoju
trebaouvati?Modaiskustvarazliitihkulturasadrenovooptimistinoosvjee
njenasuprotkulturnompesimizmuzapadnihdrutava(Katunari,2006).Zato
ne bi bilo prihvatljivo postojanje samojedne kulture homo sapiensa,a ne brojnih
kultura?Nevodilitendencijaglobalizacijegledekulturneraznolikostidugorono
upravo u smjeru nametanja hegemonije jednog modela i oblikovanja samo jedne
civilizacijepologici:biotikaentropijakulturnaentropija,ilipakdananjeiskustvo
nedemokratskog svjetskog poretka i slabog intelektualnog otpora pokazuje
mogunost postojanja istodobno vie razvojnih perspektiva po logici raznolikih
kulturnihiskustava?ovjeanstvojedanasnavelikojkunjiotimpitanjima.

3 Ovdjebismoukazalinamoguediferenciranoshvaanjepojmovakulturnaraznolikostiraznolikostku
ltura, iako se uglavnom koriste u istom znaenju. Termin kulturna raznolikost manje je precizan
pojamaodnosiseunaelunasvekulturnerazliitostinabilokojojrazini:narazinisvijetailiunutar
nekog drutva (kulture). Raznolikost kultura precizniji je pojam a odnosi se na prepoznatljivost
svakekulturekojaimasvojekulturnobie,imasvoj(esencijalni)identitet.eajeuporabazasvjet
skurazinu.Uobasusadranaetikanaelatolerancije,suivotaurazlikama,kulturnarazmjenaitd.
Oba se odnose na kulturne, religijske i nacionalne zajednice; Multikulturalizam, iako nije homogeno
stajaliteinormiranapraktinapolitika,odnosisenaobapojma.

187

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

Tonasjeponukalonaempirijskoistraivanjepercepcijeraznolikostikulturana
raziniopegpitanja,anenarazinirazliitihsocijalnihskupina(etnikih,religijskih,
kulturnih)nitinarazinipercepcijepoloajaistatusatihskupinaudrutvu.

II. KONCEPTUALNENAZNAKEZAODREDNICEORAZNOLIKOSTI
KULTURA

Istraivanjehomogenizacijeiraznolikostikulturaveomajezahtjevnopitanjeisee
upoznavanjerezultatanizarazliitihznanstvenihdisciplina.Takvomzahtjevunije
jednostavnoudovoljiti,pasmoseodluilipostavitinekolikopitanjazanimljivihza
ovu temu iz kojih proizlazi konceptualni sklop instrumenta za istraivanja, te ih
kratko komentirati, vjerujui da tako u nas potiemo diskurs o kulturnoj raznoli
kosti.

1.Prvopitanjekojesemoepostavitijetrebaliodratiraznolikostkulturausvijetu?
Pristalice kritike homogenizacije kultura i njezinih posljedica bez dvojbe bi pozi
tivnoodgovorilinaovopitanje.Vjerujemdasurijetkionikojibiseotvorenosup
rotstavili ovakvom miljenju, jer je raznolikost postala aktualna i legitimna vred
notamodernogdrutva.Toneznaidabiseipraktinozaloilizaodranjerazno
likostikultura.Izmeudeklariranjaipraktinepotporeestojevelikarazlika.Ou
vanje raznolikosti ne bi smjelo biti motivirano interesom za egzotinim uicima,
iakojebaonuvelikeprisutankodmnogihumodernimdrutvima,alinitialibiza
kulturnikonzervativizam.
Raznolikostkulturaposljedicajekulturneeksplozijekojasezbivalaurazdob
lju neolita i nakon njega. Na razliitim Zemljinim prostorima nastale su razliite
kultureireligijekojesuprolazilesvojpovijesniputprilagodbeizvanjskimutjeca
jima drugih kultura ali i ouvanja identiteta. Neke su nestale, a neke su odrale
svojekulturnojezgroculturalcore(Steward,1972:37)dodanassmanjimilive
immijenamanekihkulturnihelemenata,aliimijenamaprirodnihokolnostiuko
jima obitavaju. U razliitim prirodnim okoliima nastale su razliite kulture na
prirodnojraznolikosti,raznolikostkultura.Podutjecajemkulturemijenjaoseoko
li, od prirodnog je nastajao kulturni okoli. Kultura se takoermijenjala: s jedne
stranepod(manjimiliveim)utjecajemkulturnihkontakatasdrugimkulturama
aliisvojomunutarnjomlogikomisnagomdrutvauvlastitomsamooblikovanju,as
drugestrane,onaseadaptiralanapromijenjeniokoli.Raznolikostkulturamoglase
odrati nekoliko tisuljea zahvaljujui raznolikim ekolokim uvjetima u kojima je
kultura interpretirala svoj odnos prema prirodi. Pa i danas, ako se odre raznoliki
okolii, odrat e se raznolikost kultura, poglavito autohtonih4. Taj stav naelno
stoji iako suse danas promijenile neke okolnostiuoba podruja pa njihov odnos
zahtijevanovukulturnuinterpretaciju.

4 Timenezastupamoekolokideterminizamkakavserazviopoeviodnjegovaosnivaauetno
logijiiantropologijiFriedrichaRatzela(18441904).
188

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

Pitanjeoraznolikostikulturamoesepostavitikaopitanjeoraznolikostiokolia
trebalizatititiiodratibiolokuraznolikost?Naime,zatitaokolianijeufokusi
ovjekova interesa samo radi raznolikosti okolia, nego i radi zatite raznolikosti
kultura.Zatitakulturneraznolikosti(poglavitoautohtonekulture)izatitarazno
likostiokolia(ipoglavitobiolokaraznolikost)dvasupovezanaaspektaukultur
nojpovijesti,alinevieuzronoposljedinomlogikomkaoudobaneolitaipred
modernodoba,negocivilizacijskomlogikom,logikommodernihtehnologijakojes
globalizacijomizazivajuunjimaireverzibilnepromjene.

2.Ponekadsespekuliraotomedalijeraznolikostkulturaoptereenjezaovjeanstvo
ilijenjegovobogatstvo?Katkadasenerazvijenadrutvairaznolikostkulturaaso
cijativnopovezujuspomanjkanjemracionalnosti,produktivnostiirentabilnosti.Ta
obiljejakarakteristinasuzamodernodrutvo,poglavitokadaseprimjenjujuna
biotiku ekumenu. Procjenjuje se da li je rentabilno proizvoditi neku poljoprivre
dnukulturu,akoseuproizvodnjinekedrugekulturemoeviezaraditi.Toseod
nosiinabiljneiivotinjskevrstekaoiekosustave.Nekesustaveracionalnojeodr
ati i zatititi jer se od njih moe takoer imati ekonomske (financijske) koristi.
Primjerice,zaradauturistikojponudi.Rentabilnostulaganjautjeenaocjenuraci
onalnostipostupaka.
Meutim,odnospremabiolokojraznolikostinemoesemjeritisamoekonom
skim (financijskim mjerilima). Prirodna podruja imaju svoju ekoloku i estetsku
vrijednost(Cifri,2002:197214).Raznolikostvrstaomoguavairokubazukombi
nacijaunastankunovihvrstailipodvrstaititiprirodnuevoluciju.
Biotikisvijet,bogatbiljnimvrstamaovjekunepoznatihsvojstava,nijeufokusu
nekesocijalnezajedniceilidrutvasvedokseneutvrdinjihovapraktinaupotre
bljivost.Svedotogtrenutkaonesukoroviobinoneprivlaiovjekovupozor
nost.Pojedinevrste(biljaka,pticaiivotinja)uivajuovjekovuzatitujermuko
riste pa je racionalno iz vrta, njive ili vinograda odstraniti sve druge biljke osim
onekojaseuzgaja.Fizikouklanjanjekorovaizvrtapostalojeudobamono
kultureneselektivnounitavanjebiolokeraznolikosti.
Slinalogikasemoeprimijenitiinanerazvijenadrutva,odnosnokulture.Ako
odnjihnemakoristi,akosuto,dakle,nerentabilninarodi(Dieter,2006:13)zatobise
unjihulagaloiodravaloihnaivotu?Oekujesedasvakoulaganjebuderenta
bilnotj.daseuloenikapitalpovratiuvean.Natajsenaindoivljavajuneraz
vijene kulture, slino korovu u biljnom svijetu, kao optereenje za suvremeno
ovjeanstvo.
Zatojeraznolikostbogatstvo?Svakakulturaimasvojeautonomnoiskustvo,iako
su neka iskustva slina drugim kulturama. U ivotu pojedinca i socijalnih skupina,
kulturajestnainstjecanjaiskustva,njegovekumulacijeiprimjeneubuduemivotu
drutva. Razliita iskustva, esto najprimitivnijih tehnika, obogauju ukupnu spoz
najuipridonosenapretkuovjeanstva.Primjerice,jednakulturakoristibarutzavat
rometizabavu,adrugagaprihvaaikoristizatopoveiosvajanja.Njegovaprimjena
neovisionjegovimsvojstvima,negooobiljejimakulture.

189

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

Usvakojkulturiuspostavljajusenesamoodnosiunutarnjenihpripadnika,negoi
odnospremadrugimkulturama,premaprirodii(svetom)bogovima(Blts,1995:180;
Kirn, 1992:271; Cifri/Nikodem, 2006:182), jer ovjek postavlja pitanja o sebi i svom
poloaju(Rogi,2003:2021).Terelacijeomoguavajuljudimastjecanjeiskustva,nje
govoselektiranjeikumuliranjekaoiprimjenuuivotu.Razliitiobiajiukulturama
pruajuiskustvootimodnosimakojemoepoprimitinormativnikarakter,tojepo
znatoiunaemtradicionalnomdrutvu.Akumulacijasteenihiskustvaselektiranau
tradicijizapredmodernodrutvopostajenapredak,jednakokaoselektivnaakumula
cijaznanjazamodernodrutvo.
Raznolikost kultura omoguava razliit duhovni odnos i pogled na svijet i ivot;
omoguava,primjerice,razliitoiskustvolijeenjakojejedalekoodsuvremenemedi
cinskeznanosti,alimoebitiuinkovito.Iskustvatradicijerazliitihkulturapotrebna
sumodernomovjekukaoponudaalternativaunekimpraktinimsegmentimaivota.

3. Povijest nam svjedoi o tome da su kulture i civilizacije nastajale i nestajale. Bi li

propastmodernekultureugrozioperspektiveovjeanstva?Upovijestiovjeanstvaipoje
dinihkulturaumitovima,religijamailiusmenimtradicijama,zabiljeenisudogaaji
koji za njih imaju kataklizmiko znaenje, bilo da je rije o utjecaju ljudskih faktora
(primjerice,razaranjehramakodidova)iliprirodnom(opipotop,vulkan).
Uzrocipropastinekihkulturaostalesudodanasnahipotetikojrazini.Primjerice,
kulturaMaya,doksuzanekepoznatiuzroci.Primjerice,propastkultureInkazbog
panjolskih osvajaa. Neke kulture su propale zbog pogoranja ekolokih uvjeta, ali
kojejedotinodrutvosamosebiprouzroilo.Primjerice,neracionalnomsjeomume
naUskrnjimotocima.Otomeseargumentiranopie.Primjerice,ClivePonting(1991)
i Jarred Diamond (2005) koji iznosi tezu da nas povijesno iskustvo ekolokih
kataklizmiupozoravaidajetakvasocijalnaikulturnakataklizmamoguaidjelova
njem modernog ovjeka na okoli. Zbog njihove zatvorenosti i izoliranosti, njihovo
propadanje nije ugrozilo druga drutva (Hughes, 2001). Socijalna kataklizma bila je
kataklizma njihova svijeta. Primjerice, nestajanje velikih civilizacija (babilonske, egi
patske,minojske,helenskeitd.(Toynbee,1970)jersuonebileprostornoogranieneio
njimasudbinskinisuovisiledrugekulture.Svakakulturaprilagodilajesvojetehno
logijeisimbolikestrukture(religije)razliitimokoliima,dokjeindustrijskaciviliza
cijastvorilavisokumeuovisnostkulturaiproizvodislianokoli.Bitnojesaznanje
o kojemu istraivai i teoretiari govore da je kultura povezana s ljudskim djelova
njemuokoliuinanjegajeosjetljiva(Worster,1994;Ponting,1991;Hughes,2001).

Danasjesasvimdrugaijesmodernimdrutvomkojenijeizolirano,negopovezuje
razliitadrugadrutvaikulture.Onojeproirilosvojutjecaj,poglavitotehnoloki,na
cijeliplanet.Tehnologije,muzika,stilivljenjazapadnecivilizacije,proirenisuseu
mnogadrutva.Modernakulturajekulturaznanosti,elektronikihmedija,razvijene
podjele rada itd. koja je uinila ostale kulture u svijetu ovisnim o svojim civilizacij
skim postignuima. Propast takve kulture izazvala bi posljedice koje bi se pogubno
odrazilenacijeloovjeanstvo.

190

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

No,postojeliizgledizapropastmodernecivilizacije?Poteorijiciklusa,dugihva
lova(A.Toffler,1983)svakakulturaimasvojuspon,klimaksinakontogapropadanje
patakomoebitiisazapadnom(Spengler,1998.i2000).Sudeiposnazitotojkul
turidajeneoliberalizamkaoideolokaosnovaimperijakojisetemeljinavojnomsek
toru i propagandi vrednota kulturne industrije, nema izgleda za njezinu propast,
negozanastavak,trajanjeinapredovanje.Onasehranisvojomdvostrukomperiferi
jom:prirodnomikulturnom.Izprirodneperiferijecrpi(kupujeilinasilnouzima)pot
rebne resurse za odranje ekonomije hard powera a iz ostalih drutava (kultura) do
datnocrpipotencijeljudskogkapitala,modelirajuisamusebeisvojokoli(prirodui
kulturu)ireivlastitimodel(softpowera)dominacije(MathewFraser,2003:10,prema
Smandych, 2005:6). Centar sustavno stvara novu periferiju i sustavno sebe odrava
kaocentaruspiralnomtijeku,kaoponekojkibernetskojlogici.

4.Kakvebiposljedicebilezaovjeanstvopropaumodernekulture.Bilipropastmo
dernekulturebiokrajzaovjeanstvo?Izgledizapropastsuusamounitenju(atomskiili
biolokirat)iliekolokojkatastrofi(nestanakresursaipogoranjeklimeiliudariaste
roida).Propastmodernekultureznaiobinestanaksvihtehnikihpostignuauproi
zvodnjiiprometu,energetskihielektronikih,komunikacijskihiinformacijskihsus
tava itd. Takva katastrofa bi ugrozila ovjeanstvo, ali ga ne bi unitila. Ugrozila bi
nastavakrazvojamodernogdrutvanavepostignutomstupnjutehnikogprogresa,
bilabivelikikorakunazaduodnosunacivilizacijskapostignua.Nebiugrozilanaj
nerazvijenijadrutvaiprimitivnekulture,jernisutolikoonjojovisni.Takavkolapsne
biugrozioperspektiveovjeanstvaucjelini,negosamoperspektivemodernogdru
tva,nitibibiokrajzaovjeanstvo.ovjekkaokreativnobiestvaraiobnavljakul
turu,alivjerojatnonebilakoobnoviounitenubiotikuekumenu(Cifri,2007).
Naime,nastanakmodernekulturebiojekrajzapredmodernodrutvo,aliopetna
ogranienomEuropskomteritorijusairimutjecajima.Tajprocesnestajanjaivotaje
dne kulture nazivamo prema Maxu Weberu odaravanje svijeta imajui na umu
njegovepozitivneuinkenaljudskiivotimodernodrutvo.Modernakulturasve
likimobeanjimanapretkaiovjekovaprosperitetaprihvaanajekaokoraknaprijed
uljudskojkulturnojevolucijiodpredmodernogumodernodoba,iakoobeanjanap
retkanisuispunjena(Fromm,1984:13).
Propastmodernekulturebiobikrajsamozajednoovjeanstvo,modernoovje
anstvo,jednukulturnusubekumenukojibiseveomanegativnoodrazioinaostale
kulturne subekumene5. ovjeanstvo ne bi moralo krenuti ispoetka jer bi neka
znanjaiiskustvaposluilazanovipoetnikorakutehnikomprogresu.Istotakoi

5 Usvakompovijesnomrazdoblju,bezobzirakakoihnazivali)cjelokupnukulturuhomosapiensamo
emoshvatitikaocjelinu,tj.kaokulturnuekumenukojajesloenaodvierazliitihkulturailivre
menski promatrano razliitih slojeva, koje nazivamo kulturne subekumene. Kao to je zapadno
europskakultura,takosuiuroenikekulturezasebnekulturnesubekumene.Kaokulturenisujedna
drugoj nadreene ili podreene. Nadreenost i podreenost je oita s utjecajem zapadne sub
ekumenekojajescivilizacijskimpostignuimaikulturnimimperijalizmom(jezini,medijski,pravni)
zapoela,audobaglobalizacijeintenzivirala,proceskulturnedominacijekaodominacijejednekult
urnesubekumene.

191

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

znanja o socijalnim odnosima i institucijama kao i proizvodima ljudske svijesti

posluilabipoetkunekenovecivilizacije.Propaunekekultureilicivilizacijene
propadakulturakaotakva.Onabinestalasamonestankomovjekakaovrste.

5.tojesdugoronimposljedicamakontinuitetamodernekulture.Vodilimoderna
kultura(zapadnacivilizacija)dugoronosvekultureupropast?Akosespekuliraotome
kakve bi posljedice izazvala propast moderne kulture (infrastrukture, strukture i
superstrukture)moesenagaatiirazvijatinekevarijante.Ali,akonebidolodo
katastrofe ili potpune propasti moderne kulture, nego se nastavi njezin tijek kao
nastavak izgradnje kule Babilonske (Grul 1985), pitanje je kako se takav razvoj
moeodrazitinasveostalekultureikojesvenegativneposljedicemoeizazvati,
ukljuujuiinjihovopotencijalnonestajanje.
Polazimoodinjenicelinearnograzvojaistalnogtehnikogprogresamodernog
drutva.Danassekritikiukazujenatendencijuhomogeniziranjakulturealiuglav
nom s negativnim posljedicama za dugoroni opstanak raznolikosti kultura. Ho
mogenizaciju shvaamo kao tri meusobno povezana procesa: (1) smanjivanje
broja kultura, (2) prilagoavanje sve veeg broja ljudi uvjetima da ive na slian
naini(3)irenjekulturnih(civilizacijskih)obrazacakojestvaramodernakultura6.
Najrazvijenija drutva postaju meusobno sve slinija i sve vie tvore jedan za
sebeiusebimiljen(homogeni)svijetuodnosunaostataksvijetakojiimse
nastoji prilagoditi. Tako se postupno gube obiljeja kulturne raznolikosti unutar
drutvairaznolikostikulturausvijetu.Tahomogenizacija(jo)neznaimonolit
nostkulture,amodabimoglajednomubudunostitakvapostati.Postupnoiuz
potporu globalizacije, nastaje kulturni imperijalizam (Hamm/Smandych, 2005) kao
modusi kulturne dominacije i duhovna prethodnica izgradnje novog civilizacij
skogimperija(Ziegler,2003).Uodnosunaostataksvijetatogdrugogsvijeta,
prvisvijetjesvijetrasipnostikojinajvietroiitonaraunmnogihdrugihkoji
dobivajutolikodasemoguuvrstitiukategorijusvijetaurazvojuodfinancijske
pomoidoizgradnjeindustrijskihpogonaiproizvodakulturneindustrije.Moese
postavitiretorikopitanjedalijetajsvijetuistinuurazvojuiliupropadanju?Raz
vojjezanjihsamopokuajdostizanjaraskoiistandardarazvijenihdrutava,koje
zapravonikadaneedostii.Jer,akopostignuonotojedananjizapad,zapade
vebitijorazvijeniji.Topokazujuodnosizmeurazvijenihinerazvijenihzemalja
uomjeru1:viedesetina.Modernodrutvoosvajapredmodernisvijettako,dapostaje
o njemu ovisan. Potresi na burzama metropola, nezaposlenost, reflektiraju se na ne
razvijenimanajeeputemrazliitihrestrikcija.Krizamodernogsvijetapretvaraseu
joveukrizuostalogsvijeta,aliprosperitetmodernogsvijetaveomasemaloodraava
kaoprosperitetostalogsvijeta7.Krizumodernogsvijetadoivljavamokaoekonomsku
ilifinancijskukrizu,aradiseokulturnojkrizi,civilizacijskojkriziinjezinimtemeljima.

6 Nasliannainshvaamoibiotikuhomogenizaciju:redukcijabiolokeraznolikosti(vrsta,genetske,
iekosustava),irenjeslinihuvjetazaivotiprilagodbuvrstatimuvjetima.
7 Radermacherdridabiuovomstoljeutrebaloodustatiodkanibalizirajuegrasta,postiisvjet
ski drutveni ugovor i postii globalnu pravednost barem 2:1 izmeu razvijenog Sjevera i neraz
vijenogJugakakobisvijetbiopravedniji.(Radermacher,2003:136137).
192

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

Zatojetekovjerovatidapostojeuinkovitarjeenjabezizlazaizkulturnekrize.Danas
setajizlazvidiupojaanimtendencijamahomogeniziranjaikulturnogimperijalizma,
a ne u demokratizaciji svjetskog poretka i postizanju nove pravednosti. Bez toga i
multikulturalizamjesamoproizvodindustrijesvijestizairokuuporabuijedanod
govoranakulturnuentropijukojapratibiotikuentropiju.
Tendencija oblikovanog kulturnog imperijalizma i izgradnje novog imperija s pre
tenzijomamerikogcivilizacijskimmodelakaounipolarnogsvijeta,nedvojbenoprijeti
postupnomnestankurazliitihkulturaicivilizacija.Neradisesamoodominacijijed
nogpolitikogmodelaljudskecivilizacijenovogimperija,negoopovijesnojtendenciji
(koju je pokrenula moderna kultura) irenja antropobiotike ekumene. To e moda
vieodimperija,dugoronouvjetovatisudbinuraznolikostikultura.Imperijmoetaj
procesubrzatiidatimusvojdominantnikulturnitih,iakonejednakousvakojkul
turi.Naravno,pitanjejedalibiseodraounipolarnisvijetipodkojimkondicijama?.

6. to je sa primitivnim kulturama? Imaju li u takvim okolnostima primitivne kulture

ansudugoronogopstanka?Modapojamdugoronomoeizazvatimaluzabunujeri
nekolikodesetljeanaizvjestannainmoeznaitidugorono.Ovdjesemislisena
dugoronostodnekolikostoljeapaitisuljee.Brzinasocijalnihpromjena(apromjene
seubrzavaju)utjeenapoimanjedugoronosti.Prijedvastoljeenijebiloaviona,auto
mobila, struje, kompjutora, razliitih lijekova (i drugih civilizacijskih blagodati). Ta
danji svijetizvan Europedanas nam je gotovo nepojmljiv. Danasu mnogimselima
nerazvijenogsvijetaradeTV,telefoni,kompjutori,paipojedinacputemelektronikih
medija moe biti ukljuen u globalnu drutvenost. Pojedinac kao ja stoji nasuprot
globalnihinstitucionaliziranihmreapasestvarabipolarnisvijetDavosokulturei
svjetskogpuka.Onsenanjunavikavaizaboravljanatradicionalnasredstvainfor
miranja i komuniciranja. Pritom imamo na umu oko 850 milijuna nepismenih i bez
kole,etvrtinusvijetagladnog,tisuedjecekojadnevnoumireodgladiibolestiitd.
Nudisenadadaseobrazovanjemsmanjepovijesnerazlikeisocijalnenapetosti(De
lors,1998).Onizapravonepripadajusvomnekadanjemsvijetuplemenskihdrutava
apogotovonedanasmodernomsvijetu.Njihovaizvornakulturajerazorenapasupo
putpticakojeseuzgojeukavezuipusteupriroduukojojsevieuopenesnalazeili
veomatekomogusameprehraniti.
Procesmodernizacijenerazvijenogsvijetauzimasvojdanak.Odvremenakoloniza
cijedodanas,ceste,obrazovanje,industrijskaroba,gradovipozapadnjakojmjeri,uni
tavanjeokolia,itd.tehnikisumijenjalitadrutvaaidanasimmodernakulturanudi
prilagodbuilipakkonaninestanak.Zanjihjetoputpomjerimodernogsvijetaibez
povratkanaivotuizvornojkulturiukojuseinfiltriralanazapaduproizvedenamu
zikasdomaimritmom,tehnikaroba,odijevanje,navikeitd.kaoizazovnahibridiza
cijakultureicivilizacijskaprethodnica.
Upovijesnomsmisluprimitivne(plemenske)kulturenemajuansudugoronog
opstanka zbog planetarnog utjecaja moderne kulture. Teko e se odrati kultura
koja ne uspije sama interpretirati pritisak modernizacije i ne ugradi dananja
civilizacijska postignua u svoje kulturno jezgro. U Europi je proces nestajanja

193

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

zavrioodaravanjempredmodernogdrutva,iakojenjegovutjecajjoprisutan
izadralesuseoazeruralnosti.Akosuosuenenapropastzatobiihtrebalo
tititikaokulture?Navestemosamodvamomenta.Prvirazlogjeutometoone
jesukulturekaotoimodernodrutvo(zapadnacivilizacija)jestkultura(e),adrugi
jerjenjihovonestajanjetolikobrzodasudugoroneansedotinihkulturadasame
oblikujusvojunovukulturnustvarnost,uistinuminimalne.Zatitomkulturneraz
nolikostibaremseusporavabrzinapropadanjaipruajuanseopstankaunovim
okolnostimaimogunostkoritenjanjihovihspoznajaiiskustavaosmisluivota.
Akopakpretpostavimonekukataklizmikusituacijuukojojbistradalatehnika
civilizacija, odnosno moderna kultura, tada je vjerojatno vie izvjesno da e due
preivjeti drutva primitivne kulture, jer su prilagoena na minimalne uvjete i
votakojepruaprirodainasamoopskrbuizprirode.Stanovnicirazruenihmega
lopolisa teko bi imali takvu priliku i prilagodili se na nepoznate uvjete preiv
ljavanja.Njihovovrijemeoporavka(sistemskovrijeme)jemnogodue.

7.Ljudecijenimoopotujemoizrazliitihrazloga,patakoikulture,No,pitanjeje,
da li je jedino moderna kultura vrijedna potovanja? Zapadna kultura stvorila je teh
nikucivilizacijuuistinuvrijednudivljenja.Itosamozanekihdvjestogodina.Ine
samonovisvijetnaZemlji,negotehnikisvijetiuvisinama.Lansiranesusvemir
ske postaje kao istraivake stanice koje e danassutra biti most moguim ljuds
kim kolonijama u svemiru. Znanostzapadne kulture dovela jedo mogunosti da
sestvorinovibiolokiporedak,planskiinterveniraugenetskustrukturu,kontro
liradjelovanjeatomskeenergije,lijeinekedosadneizljeivebolestiitd.Svetone
bitrebalobitipotporakulturnenarcisoidnostimodernekulture.Ali,proizvelajei
zastraujuanuklearnaibiolokaorujazameusobnounitavanjaljudiiokolia.
Izmislilajepravednijisocijalniporedakodranijega,kojidoduenefunkcioniraide
alnonitizasveunutardrutvakojemususamopoeljivladaraporetkapriputena
idrugadrutva.Zatojesasvimrazumnopitanje(kojenadilaziokvireovoglanka)
zato takva kultura odrava i podrava nepravedni svjetski poredak i nedemok
ratskisvijet?Dalijedemokracijapostalamehanizamodranjasvijetanepravdeau
funkcijistvaranjaimperijalnogporetka?
Atojesljudskimsvijetom,ljudskimodnosimaiinstitucijama?Umjestozaara
nosti predmodernog svijeta, nastupila je zaaranost modernog svijeta. Tehniki
progres nije jamstvo za napredak humanosti jer stalno proizvodi strojeve za
nasilje u duhu kulture. to vie tehnike, izgleda da je vie nasilja. To svjedoi
povijest20.stoljeasadvasvjetskarata,regionalniilokalnisukobi,svakodnevica
nasilja nad ivotom pojedinca: nasilje na ulici, stadionu, koli, obitelji, medijima
itd. Obitelj, solidarnost, pravda kao i nadlene institucije poretka koje ih trebaju
tititipreestozakazujupasevjerojatnoneradiosluajnosti.
Pojedinacsezatvarausebe,stvarasvojsvijetodprivatizacijeiindividualizacije
religije(Luckmann,1967;Berger,1969),egoizmaimaterijalizmadodrogeisamouboj
stva. Da li je to oekivano slobodno demokratsko drutvo drutvo slobodnih
pojedinaca,drutvoljudskihpravaislobodailisutosamopojedinciuinstitucionalnoj
194

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

birokratiziranojstrukturibezdrutva?Dalisuinstitucijeisistempojeliljudeiraz
laudrutvo,ilijetotekpripremazanovodrutvo?Kakvajebudunostmodernog
drutvaakosenastaveovakvetendencije?Unutarnjiisukobi,sukobisasusjedimaili
totalitarniporedak?Modernodrutvosuoenojesasamimsobomkaoglavnimpro
blemom.Naalost,izlazenetraiusebinegoudrugima.Vjerojatnotakvakulturane
moebitijedinavrijednapotovanja.

8.Zatoondanebisvakakulturabilavrijednapotovanja?estoshvatimovrijednostne
kogovjekateknakonnjegovesmrti,patakoikulture.Usvakojkulturiovjekima
odreenomjestoudrutvuiprirodiaunekimaiutranscendentnomsvijetu.Postoje
institucijeiregulekojedefinirajucjelinuismisaoivota.Svakakulturazasebanentitet
dovoljnorazliitoddrugihtakvihentiteta,paimasvojidentitetaistodobnodovoljno
otvorendaprimautjecajdrugihentitetaibudeimslian.Unjimapostojenekezajed
nikevrijednostiinormekojeihmeusobnopribliavajuiomoguavajusuivotljudi
na irokim prostorima, odnosno na Zemlji. To moe biti etika osnova mogue glo
balnezajednicekulturainovogprosvjetiteljstva.Onasepotieizsekularneperspe
ktive(Primjerice,Deklaracijaoljudskimpravima,1948),izreligijskeperspektivekao
svjetskogetosa(Kng,1992),kaoiizekolokeperspektive.Buduidajesvakakul
turausebiiposebicjelinaodgovoranapitanjeivota,onajepovijesniunikatistoga
vrijedanljudskogdivljenjaipotovanja.Alinesamozbognjezinepovijesnosti,negoi
antropolokeperspektive.
Kulturasemoevrednovatijedinoiznjesamekaoegzistencijskogodgovovoraito
ako ju iznutra pokuamo razumjeti, a veoma esto se ba to ne ini, nego joj se
nameu standardi vrednovanja po mjeri druge kulture. U jednoj kulturi plugom su
obraivalizemljualinisuzlostavljaliene;udrugojobraujumodernimstrojevimaa
zlostavljaju ene i djecu. U jednoj su djeca znala povijest svoje skupine napamet ali
nisuznalipisatiiizmiljalisuigre;udrugojotomeitajuizknjiga(kojepiuionikoji
ihmodabainevole),aliimajukompjutoreiigrajuigrekojesudrugiprogramirali.
Djecaseodgajajuuduhukompeticijeanasolidarnostsezaboravlja.
Kulturu moemo cijeniti ako ju razumijemo, a razumjeti ju moemo samo ako to
elimo. Zato je za meusobno razumijevanje kultura najprije potrebno njihovo
poznavanje,apotomslijedimeusobnouvaavanje.Bezpoznavanjasusjedaneznamo
kakvi smo! To se jednako odnosi i na svjetske religije koje imaju vaan utjecaj na
prihvaanje raznolikosti kultura. Zato su neobino vani duh multikulturalizma i
religijskakultura

9.Sobziromnatendencijeukulturnojevolucijiodneolitske,industrijskedodanasbio
geokibernetske revolucije, postavlja se pitanje treba li u svijetu postojati samo jedna
kultura?
Homosapiensjejedinavrstakojaimasvojuspecifinostuodnosunasvaostalaiva
bia,ponajprijeutometostvarakulturuipostajeprilinoneovisanoizvornojprirodi,
aproiriosenasvekutkeZemlje.Zatotavrstanebiimalasamojednujedinukulturu?
Ionako je sve to se moe ubrojiti u ljudsku kulturu od njezina nastanka, zapravo
kultura homo sapensa. No, povijest ljudske kulture je teorijski konstrukt jer u

195

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

stvarnosti to su povijesti kultura koje u svom kulturnom jezgru sadre neke

zajednike ili sline elemente, tzv. kulturne, odnosno po Talcottu Parsonsu
evolucijske univerzalije koje svaka kultura rjeava za sebe (Prisching, 1995:352). U
materijalnoj kulturi (primjerice, brojanica karakteristina za budiste, muslimane i
krane;ralo,odnosnoplugkarakteristinozanarodenesamouEuropi),socijalnoj
kulturi(obiteljibrak,sudove,obiaji,ples)iduhovnoj(legende,mitovi,vjerovanja,
himne). Univerzalije potjeu takoer iz ljudske prirode, a prenose se kulturnim
kontaktima. To ipak ne argumentira nunost jedne kulture na koju ukazuju
suvremeni procesi u zapadnoj civilizaciji, odnosno modernom drutvu zapoeti s
industrijskomrevolucijom.Materijalneosnovemodernekulture(drutva)tendencijski
sestandardizirajuiuniformiraju.Istatehnolokaosnovapostajezajednikimaterijalni
supstrat raznolikih kultura. Da bi se ona proirila potrebna je slika, simbolika
struktura poeljne budunosti, koju omoguava kulturna industrija, odnosno
industrija svijesti (Enzensberger, 1962). Materijalno standardiziranje nalazi svoje
obrasce u standardiziranju miljenja, svijesti, ljudskog duha dakle kulture: jednak
sustav obrazovanja, isti sadraji znanja. S globalizacijskim procesima ta industrija,
razvijenaiusavrenaunekolicininajrazvijenijihzemalja,priprematerenzasustavno
moderniziranjeostalihkulturaiutjeenahomogeniziranjekulture.Posljedicatogaje
kulturniimperijalizam.
Svakakulturaseodravapostojanjemsustavavrednotaimehanizmimaintegracije
pojedincaudrutvo,bezobziradalisutoreligijske(sveto)ilisekularnevrednote(nap
redak).Ranijesudominiraoreligijskisustavvrednotaadanassekularni.Civilnareli
gija(Bellah,1967;1986)karakteristinazaamerikodrutvo,jedanjetipkulturneinte
gracije.Pojedinac,kaopripadniknekogkolektiva(drutva),sjednestranedobrovoljno
prihvaa sustav vrednota, koji mu je i poeljan. S druge strane, taj mu je sustav na
prostonametnutisluikontrolinjegovesolidarnostisostalimpripadnicimailojalnosti
drutvu.
Vrednotezapadnekulture,kolikogodsepropagirajuinameudrugimkulturama,
onesuzanjihistodobnoipoeljnejerusebinoseporukuoekivanjaboljegivota.Po
eljnost razvoja otvara im put. Njihovo prihvaanje znai prihvaanje jednog novog
obzora ivota i ulazak u nove oblike drutvenosti prihvaanje artefakata moderne
kulture.Dodueneuvijekuizvornomobliku,negoestouizmijenjenom,hibridnom
obliku. Hibridnost ne ovisi samo o snazi dominacije moderne kulture, nego ovisi o
sposobnosti kulturnog jezgra (cultural core) neke predmoderne kulture da prihvati i
interpretira neke vrijednosti.Hibridizacijakulture, ponajprijekarakteristinaza Trei
svijet,ukontekstupostojeihtendencijakulturnogimperijalizma,vjerojatnojeprijela
znioblikuklapanjaumodernukulturudonjezinogmoguegpotpunogprihvaanjai
asimilacije.
No,pitanjejedalijemoguasamojednakulturaovjeanstva.Onabibilamogua
akobismopretpostavilidaitavoovjeanstvoiviponjezinimobrascima.Tobivje
rojatnobilotehnikivisokorazvijenodrutvoukojemunebibilonerazvijenihdru
tavairaznolikostikulturakakveihdanaspoznamo.Tekojetomogueuuvjetimau
kojimaividanasovjeanstvo,urasponustandardaivotasmanjeoddvadolarado
196

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

nekolikostotinadolaradnevno.Osimtoga,uinteresunajrazvijenijihnijetakvoizjed
naavanje,negopermanentnoodravanjerazvojnedistance,kulturne,tovieciviliza
cijskedistance,kakobipostojalojednostavnotritezarazvijenezemljeimeunaro
dnekoncerneiorganizacije(WTO,IMF,WB).Topostiuputemtehnikepremoiii
renjem sustava vrednota. Ako su razvijena drutva plod neoliberalizma, onda, iako
zvuipomaloparadoksalno,neoliberalizamimplicitepodravavieodikogaraznoli
kostkulturajerodravacivilizacijskudistancu.

10.Postojelidrugaijetendencije?Ukonceptualnomsmisluistraivanjejeilozatim
daseanalizirapercepcijaodnosapremaraznolikostikulturaaliukontekstuevolucijs
kogtijekaiutjecajasuvremenezapadnecivilizacije.Utomkontekstuvaljapostavitii
druga pitanja o raznolikosti kultura, a meu njima i pitanje kakav je utjecaj religijskog
fundamentalizma, posebice danas aktualnog islamskog, osobito nakon 11. rujna 2001.
godine? Fundamentalizam je moderni antimodernizam (Kenzlen, 2003:5960). To
nijebilatemaistraivanjaiakozasluujedaseistrai.Ciljreligijskogfundamentalizma
jeodrativjerskumonolitnostatimeihomogenostkultureijejeonajezgro.Nastoji
odrativrstegraniceuodnosunadrugereligijeikulture.Posvojojsutinineprihvaa
modernizacijskeutjecaje nireligijskua time nikulturnuraznolikost. to bisezbilo s
modernom civilizacijom i civilizacijskim postignuima (u koje svakako ulaze i ona o
ljudskimpravima,pravimaena,slobodivjeroispovijesti,demokracijiitd.)akobipre
vladaonjegovdominantniutjecajusvijetu?Nebilitotakoerdovelodokulturneent
ropijeinegiranjacivilizacijskihpostignualjudskogduhainanekinainreverzibilni
proces kulturne evolucije? Zar to takoer ne bi bio neki oblik kulturnog impe
rijalizma,stvaranjeunipolarngsvijetaivjerskiporedakkaoosnovamoguegimperija
ilikaoparalelniusebezatvorenisvijet?Tajaspekttakoertrebaimatinaumuprilikom
istraivanjautjecajazapadnoeuropskecivilizacijeiamerikogmodelaupravljanjaglo
balnimsvijetom.Religijskifundamentalizam,kaooslonacmeunarodnomterorizmu,
postaojeozbiljnaprijetnjasvjetskommiruatimeisuivoturaznolikihkulturautole
rancijiinenasilju.Pitanjejetobisedogodilodanepostojisilapredvodnicaglobalnog
antiterorizma,bezobziranatotosesvemoekritiuantiteroristikojpolitici.
S jedne strane postoji tendencija razvoja logike neoliberalnog kapitalizma u
smjerujednogsvjetskogporetka,homogenostikulturaistvaranjeimperijakojibe
spotedno integrira ostale kulture, a koja se podvrgava kritikoj analizi
(Chomsky,2004).Castellskaedaumultimedijalnomsvijetupostojedvijegrupe:
jedna koja integrira, a druga koja biva integrirana (Castels, 2001, I:371). S
drugestrane,postojitendencijadrugaijeracionalnostiilogikesvijetakojatakoer
nainpostojanjasvojevrsnogcivilizacijskogimperija,aliukojemujepotrebnoi
mogueouvatiraznolikostkulturausvijetubezhegemonije.(Opasnostkojapri
jetiusluajumalihnarodajezatvaranjeusebe,izolacijaizadravanjeuprolosti.
Taj problem vidljiv je, primjerice, u sluaju poistovjeivanja nacionalnog i religij
skog.)Drimodaraznolikostkulturaudananjimplanetarnimuvjetimaneprijei
postojanje razine globalne drutvenosti (civilizacijskog imperija) u kojoj se
akumuliraju,alineimonopoliziraju,civilizacijskapostignua.Natojrazinimogu

197

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

slobodnoparticipiratiraznolikekulturebezbojaznizasvojkulturniidentitetjerje
onpostaopovijesnopromjenjiv.Odricanjeodcivilizacijskihpostignuanikomune
donosi perspektivu. Jednako tako naelo globalna drutvenosti se odnosi i na
odranje kulturne raznolikosti unutar nekog drutva u kojemu etnike, religijske
raznolikostisudjelujuunjegovimsredinjimkulturnimvrijednostima.Toneznai
daistodobnonemogusudjelovatinarazinicivilizacijskogimperija.Naeloodr
anja raznolikosti odnosi se na obje razine. Razvojna zaostalost proistie iz inje
nicemonopoliziranjacivilizacijskihsteevinanaraziniglobalnedrutvenosti,to
seveomadobrovidiukontroliirenjanovihtehnologija,patentiranjuintelektual
nogvlasnitvaitd.

11. Mogu se razlikovati dva aspekta u istraivanju raznolikosti kultura. Jedno je

analiza stvarnog stanja, onoga to jest, tj. struktura, procesa i tendencija unutar
drutva iliusvijetukoja nam omoguava objektiviziranjei na temelju toga prov
jerunekoghipotetskasklopa.Onaseodnosinainjeniceostanjusvijetadokojih
dolazi znanost. Drugi aspekt odnosi se vie na etiki aspekt, tj. na pitanje
poeljnostitrebalistvarnostbitibatakvakakvajestasenetozbivatiovakoili
onako,daklenavrednovanjetihinjenica,toprelaziznanstvenuanalizuiulaziu
filozofskiietiku.Sociolokoistraivanje,primjerice,nekihsocijalnihskupinakao
to je ovo nae, odnosi se na utvrivanje miljenja ispitanika o nekim
konstruiranim tvrdnjama koje dobro ili loe odraavaju stvarnost na koju se
odnose,aliiistraivakunamjeru.

III.METODOLOGIJARADA

1.Ciljevirada.Prikazati(1)osnovnerezultateistraivanjapercepcijeraznolikostikul
tura;(2)faktorskustrukturui(3)povezanostpercepcijeraznolikostikulturasobilje
jimaispitanika.
Opiciljempirijskogistraivanjabiojeprovjeritikakavjeodnosispitanikaprema
raznolikosti kultura i postoje li znaajne razlike u miljenjima meu studentima8 s
obziromnanekaobiljeja.

2.Istraivakiproblemikonceptinstrumenta.Sobziromnasuvremenidiskursopitanju
raznolikostikaovrijednostiitendencijeirenjamodernekultureuglobalnimrazmje
rima,polismooddvaopastajalita.Jednokojepreferiraraznolikostkulturaidrugo
kojepreferirajednu,homogenumodernukulturu.Dakako,diskursnijecrnobijeli

8 Studentska populacija odabrana je iz dva praktina razloga. Prvo, projektu (Modernizacija i

identitet hrvatskog drutva. Sociokulturne integracije i razvoj 13013011800915) nisu od
Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta odobrena dovoljna sredstva za provoenje opsenijeg
empirijskog istraivanja pa je najjeftinije bilo istraivanje s besplatnim kolektivnim anketiranjem;
drugo,pretpostavljamodasumladisenzibilniopitanjubudunostiraznolikihkulturakaonasvoju
vlastitu perspektivu te se na toj populaciji moe provesti skromno istraivanje o ovoj aktualnoj i
relevantnojtemi.

198

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

raznolikost ili jednoobraznost kulture, ali za potrebe provjere opeg razmiljanja

ispitanikapostavilismokonceptkojiomoguavaempirijskorazlikovanjenjihoveper
cepcijekaodvijerazliitepozicije.Pritomeimamonaumudaserelativnovisokpos
totak ispitanika nalazi u dilemi glede budunosti primitivnih kultura i uloge mo
dernekultureuperspektivamaovjeanstva.
Istraivanjemsenastojiodgovoritinatripitanja:(2)kakavjeodnospremapostoja
njuiouvanjuraznolikostikulturausvijetu,(2)kakavjeodnospremahomogenizira
nju kultura, tj. postojanju samo jedne moderne kulture koja razvija globalnu kul
turnuhegemoniju,teusklopunjihnapitanje(3)kakvesuperspektiveljudskekul
ture,odnosnoperspektiveprimitivnihimodernekulturepomiljenjuispitanika.
Sobziromnaovatripitanjakonstruiranjeinstrumentoddesetestica.Sobzirom
naprvadvapitanja,postavljenojepopettvrdnji(estice)kojeseodnosenapercepciju
raznolikostikultura(estice:8,1,3,6i9,posebice1,3i8),odnosnonapozitivnuper
cepcijupostojanjasamojedne(moderne)kulture(estice:4,5,7,2i10,posebice4,6i
9).Tvrdnjesupostavljenetakodauobasluajasadrepozitivneinegativnestavove
(zaraznolikostihomogenost).Nekolicinatvrdnjisuuparoviumeusobnojoporbi:1
i9,3i6te8i4.
Odgovornatreepitanjeindicirajudvijetvrdnje(estice:5i10,posebice2,5,7i10)
kojimaseperspektivaprimitivnihkulturaimodernekulturepostavljadonekleu
pesimistikomobzoru:nestatepostojeeprimitivnekulturejereihuprvomko
rakuposadanjemsmjerurazvojaprogutatimodernakultura,audrugomkoraku
modaisamusebedovestidosloma.

3.Hipoteze.H1Prvomhipotezomoekujesedanajveibrojispitanikaprihvaaraz
nolikostkultura.Utomsklopusutrispecifinehipotezekojimaseoekuje:
1. da veoma visok postotak ispitanika prihvaa stavove o raznolikosti kultura.
/Provjeritidistribucijamapostotaka1,3i8/,alii
2. davisokpostotakispitanikaneprihvaastavoveodabitrebalapostojatisamo
jednakultura./Provjeritidistribucijompostotaka9,6i4/,te
3. da postoji relativno visok postotak ispitanika koji se izjanjavaju kao nesi
gurni u stavovima o perspektivama kultura. /Provjeriti distribucijama posto
taka2,5,7,i10/
H2 Na instrumentu se oekuje da e faktorska analiza utvrditi barem dva faktora
(kojieodraavatihipotetikisklopizprvehipotezeoraznolikostikultura).Jedankoji
e sadravati pozitivan odnos prema raznolikosti kultura i drugi pozitivan odnos
premamodernojkulturi.Ovakvooekivanjetemeljilismonatezidasesociokulturne
promjene u hrvatskom drutvu dvojako odraavaju na odnos prema globalnim kul
turnimpromjenama:prihvaanjemodernekulturekaotenjazaukljuivanjemuza
padnu kulturu, a prihvaanje raznolikosti kao izraz ouvanja kulture od dominacije
jedne(moderne)kulture).
H3Unatorelativnojhomogenostistudentskepopulacije,pretpostavljamodapostoje
statistikiznaajnerazlikemeuispitanicimasobziromnaobiljeja(spol,pripadnost

199

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

fakultetu, samoprocjena religioznosti i samoprocjena politike orijentacije) u

prihvaanju raznolikosti kultura. Oekuje se da raznolikost kultura vie prihvaaju
ispitanicisljedeihobiljeja:ene,pripadniciFilozofskogfakultetaiAkademijelikov
nih umjetnosti, religiozni i lijevo orijentirani, a postojanje samo jedne moderne
kulture,vieprihvaajuispitanicimukogspola,pripadniciStrojarstva,nereligioznii
desno orijentirani.Razlog ovako postavljene hipoteze(odnosnohipoteza)jeu vie
puta utvrenoj injenici da su ene senzibilnije na raznolikost, teorijski utjecaj hu
manistike orijentacije na Filozofskom fakultetu i Akademiji, a to se tie politike
orijentacijeveasklonostkriticisuvremenecivilizacije.
4.Instrumenti.Upitnikjesadravaosamodvainstrumenta.Jedansasedamesticaod
nosio se na percepciju prava ivih vrsta na ivot i motiva ovjekova postupanja
prema ivom svijetu, a drugi sa deset estica odnosio se na percepciju raznolikosti
kultura.SvakojoddesetesticapridruenajeskalaslaganjaLikertovatipaodpetstu
pnjeva.(Uobradisu,pregledaradisaetirezultatiiprikazaniusamoutrikategorije).
Buduidaunasnepostojiempirijskoistraivanjeoraznolikostikulturailikulturnih
tradicija,ovosemoesmatratipokuajempipanjakojeimapilotskikarakter.Zase
bnosupostavljenedvijetvrdnjeoizumiranjubiljnihiivotinjskihvrstateovjeka,kao
i samo nekoliko pitanja o obiljejima ispitanika: spol, pripadnost fakultetu, religioz
nost,politikeorijentacije.
5.Uzorak.Istraivanjejeprovedenometodomanketenaprigodnomuzorku(utravnjui
svibnju) 2007. godine na 189 ispitanika tree i etvrte godine studija. Anketiranje je
bilo kolektivno. Ispitanici su bili studenti/ce triju fakulteta Sveuilita u Zagrebu:
Akademijelikovnihumjetnosti,FakultetastrojarstvaibrodogradnjeteFilozofskog
fakulteta9.
Uuzorkujebilo47,6%enskihi52,4%mukihispitanika.Akademijajebilaza
stupljenasa38,0%,FSBsa31,2%aFilozofskisa32,8%ispitanika.Saetvrtegodine
studijabiloje53,2%asatree38,6%,aizdrugegodinebilojei8,2%studenatajer
susenalinaizbornimkolegijimatreeietvrtegodine.Timesedonekleodstupilo
odciljanoguzorka,tj.dabudesastavljenodispitanikaviihgodinastudijatreei
etvrtegodine.

TablicaSamoprocjenapolitikeorijentacije(%)
Orijentacija

Filozofski

Akademija

Strojarski

Lijevo

33,9

25,0

11,9

Centar

53,2

50,0

67,8

Desno

8,1

5,9

15,3

Ukupno

95,2

80,9

95,0

9 Autorsezahvaljujekolegidr.sc.NikiDubretiikolegicamadr.sc.VeriTurkoviidr.sc.Jasminki
Lanjakzapomouanketiranju.

200

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

Sobziromnasamoprocjenupolitikeorijentacije,uljevicusesvrstalo42,9%,u
centar30,2%adesnicu16,9%ispitanika.Najveipostotaklijevoorijentiranih
je na Filozofskom fakultetu a najmanji na Strojarstvu. Na Strojarstvu se inae
najvieispitanikasvrstaloucentarinajviepolitikidesno,uodnosunaFilo
zofskifakultetiAkademijulikovnihumjetnosti.ZaAkademijujekarakteristinoi
todasegotovo20%ispitanikanijeizjasnilokojojorijentacijipripada.

TablicaSamoprocjenareligioznosti(%)
Religioznost

Filozofski

Akademija

Strojarstvo

Religiozansamuskladu
scrkvenimuenjem

4,8

5,9

16,9

Religiozansamnasvoj
nain

53,2

67,6

55,9

Nisamsiguranjesamliili
nisamreligiozan

12,9

8,8

10,2

Nisamreligiozan

17,4

8,8

15,3

Protivniksamvjere

1,6

7,4

1,7

Ukupno

99,9

98,5

100,0

U samoprocjeni religioznosti ispitanici su se ovako izjasnili: religiozan sam u

skladuscrkvenimuenjem9,0%,religiozansamnasvojnain59,3%,nisamsi
guran jesam li ili nisam religiozan 10,6%, nisam religiozan 16,9% i protivnik
samvjere3,7%.
ZaAkademijujekarakteristinodajenajvieispitanikareligioznonasvojnain
(67,6%)azaStrojarstvodajenajviereligioznihpremacrkvenomuenju(16,9%).
6. Statistika obrada. Primijenjene su univarijatne statistike tehnike za raunanje
postotaka,bivarijatne(raunanjekorelacijaPearsonovkoeficijent).Odmultivari
jatne statistike primijenjena je faktorska analiza pod komponentnim modelom uz
GK kriterij redukcije dimenzionalnosti(zautvrivanje faktora)ianaliza varijance
zautvrivanjeznaajnihrazlikasobziromnaobiljejaispitanika10.

IV.REZULTATIISTRAIVANJA

Upregledurezultataistraivanjanajprijeeseizloitiosnovnirezultatinainstru
mentu.Udrugomodjeljkuslijedianalizafaktorskestruktureautreemujeanaliza
povezanostiobiljejaispitanikaspojedinimvarijablamaifaktorima.

10 Za unos podataka zahvaljujem studentici sociologije Zrinki upi a za statistiku obradu dr. sc.
KrunoslavuNikodemu.PodacisuobraeniuprogramskompaketuSPSS11.5forWindows.

201

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

1.Pregledosnovnihrezultata

Rezultateistraivanjaodnosaraznolikostikultura,preglednostiradi,prikazanesu
u tri umjesto u pet kategorija. Distribucije rezultata (Tablica 1) pokazuju sljedee
karakteristike:
1.Velikjerasponprosjenihvrijednostiizmeupojedinihtvrdnji:od1,36do4,73.
Gledetoga,zapaamotriskupinetvrdnji.Uprvojskupiniodtritvrdnje(1,3i8)su
najvieprosjenevrijednostiizmeu4,49i4,73.Drugaskupinaodetiritvrdnje(2,
5,7i10)imaprosjenevrijednostiizmeu2,46i3,28.Utreojskupini(4,6i9)su
tvrdnjeijajeprosjenavrijednostnajniaakreeseizmeu1,36i1,60.
2.Neketvrdnje(1,3i8)prihvaaizrazitovisokpostotakispitanika(od87,9%do
96,8%)aodraavajupozitivanstavpremaraznolikostikultura.
3.Neketvrdnje(4,6i9)prihvaaizrazitomalipostotakispitanikaizmeu2,1%i
3,8%aistodobnoihodbijaizrazitovelikpostotakispitanika(od88,9do92,6%)
4.Kodnekihtvrdnji(2,5,7i10)postojivisokpostotakispitanikasdvojbomprih
vaanja(izmeu32,3%i46%).
Gledepostavljanehipoteze(H1)iopisadistribucijafrekvencijamoesereidasu
naaoekivanjaispunjenaidajehipotezaprihvaena,jerseveomavisokpostotak
ispitanika pozitivno odnosi prema ouvanu raznolikosti kultura i jer se isto tako
visok postotak ispitanika negativno odnosi prema postojanju samo jedne kulture
ovjeanstva. Pri tome relativno visok postotak ispitanika (32,3% do 46,0%) izra
ava dilemu o perspektivama primitivnih kultura i ulozi moderne kulture u
perspektivisvihkulturaiovjeanstva.

Tablica1Distribucijepercepcijeraznolikostikultura(%)

Tvrdnjeoraznolikostikultura
1.Raznolikekultureusvijetutrebaouvati
2.Propastmodernekulturebiobikrajza
ovjeanstvo
3.Raznolikostkulturausvijetubogatstvoje
zaovjeanstvo
4.Jedinojemodernakulturavrijednapo
tovanja
5.Primitivnekulturenemajudugoronu
ansuopstanka
6.Raznolikostkulturasamojeteretza
ovjeanstvo
7.Propastmodernekulturenebiugrozila
perspektiveovjeanstva
8.Svakakulturavrijednajepotovanja
9.Usvijetubitrebalapostojatisamojedna
kultura
10.Modernakulturadugoronovodisve
kultureupropast

202

Neslae
se

Slaeine
slae

Slaese

Aritm.
sredina

1,6

1,1

96,8

4,73

54,5

32,3

13,2

2,46

2,6

3,2

94,2

4,61

91,0

5,9

3,2

1,60

47,1

37,4

15,5

2,55

88,8

7,5

3,8

1,58

22,2

40,7

37,0

3,28

2,6

9,5

87,9

4,49

92,6

5,3

2,1

1,36

30,7

46,0

23,3

2,95

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

Tablica2Prihvaenosttvrdnji

Najvieprihvaenetvrdnje

Najveedvojbe
- Modernakulturavodisve
kultureupropast(t.10);

- Raznolikostkulturau
svijetutrebaodrati(t.1);
- Raznolikostkulturausvi
jetubogatstvojezaovje
anstvo(t.3);
- Svakakulturaima
vrijednostpotovanja(t.8).

- Propastmodernekulture
nebiugrozioperspektive
ovjeanstva(t.7);
- Primitivnekulturenemaju
dugoronuansu
opstanka(t.5);
- Propastmodernekulture
biobikrajzaovjeanstvo
(t.2).

Najmanjeprihvaanetvrdnje

- Usvijetubitrebalaposto
jatisamojednakultura(t.
9);
- Raznolikostkulturasamo
jeteretzaovjeanstvo(t.
6);
- Jedinojemodernakultura
vrijednapotovanja(t.4).

2.Faktorskestrukture

Faktorskaanalizaizdvojilajetrifaktorasesticamavisokekorelacijesfaktorom.
Prvi faktor sadri pet tvrdnji. Prve tri tvrdnje odraavaju pozitivan stav prema ra
znolikostiaudrugedvijetvrdnjenegirasestavovioprihvaanjusamojednekulturei
raznolikosti kultura kao optereenju za ovjeanstvo. Faktor smo zbog prihvaanja
raznolikostikulturanazvaliPRIHVAANJERAZNOLIKOSTIKULTURA(F1).
Tablica3Strukturafaktora(varimax)

Prihvaanjera
znolikosti
kultura

Prihvaanje
moderne
kulture

Kulturebez
perspektiva

Raznolikostkulturausvijetubogatstvoje
zaovjeanstvo(3)

.831

Raznolikekultureusvijetutrebaouvati(1)

.778

Svakakulturavrijednajepotovanja(8)

.762

Usvijetubitrebalapostojatisamojedna
kultura(9)

.705

Raznolikostkulturasamojeteretzaovje
anstvo(6)

.699

Propastmodernekulturenebiugrozioper
spektiveovjeanstva(7)

.790

Propastmodernekulturebiobikrajzaov
jeanstvo(2)

.758

Modernakulturadugoronovodisvekul
tureupropast(10)

.783

Primitivnekulturenemajudugoronu
ansuopstanka(5)

.704

Tvrdnje

Ekstrahiranifaktoriobjanjavaju62,07%varijance

203

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

Drugi faktor sadri dvije tvrdnje koje govore o odnosu moderne kulture i ovje
anstva.Jednajepozitivnoadruganegativnokoreliranasfaktorom.Unjimajeza
pravo izraeno stajalite o vrijednosti i vanosti moderne kulture za ovjeanstvo i
njegovubudunost.Modernakulturapozitivnojepercipirana.Njezinimnestankom
ugrozilebiseperspektiveovjeanstva,odnosnouslijedilabikulturnakataklizmaza
ovjeanstvo. Faktor smo nazvali moderna kultura i perspektive ovjeanstva,
odnosnoPRIHVAANJEMODERNEKULTURE(F2).
Treifaktorsadritakoerdvijevisokoipozitivnokoreliranetvrdnje.Jednagovorio
propadanju primitivnih kultura a druga o propadanju svih kultura zbog djelo
vanja moderne kulture. Nazvali smo ga propast kultura, odnosno KULTURE BEZ
PERSPEKTIVA(F3).
Tablica4Faktorskekorelacije
FAKTORI
Prihvaanjeraznolikosti
kultura(F1)
Prihvaanjemodernekulture.
(F2)
Kulturebezperspektiva(F3)

Prihvaanjera
znolikostikul
tura(F1)

Prihvaanje
moderne
kulture(F2)

Kulturebezper
spektiva(F3)

1.000

.005

.114

.005

1.000

.0.62

.114

.06

1.000

Zanimalo nas je kakva je povezanost izmeu ovih triju faktora. Korelacije su ve

oma niske, gotovo beznaajne to znai da su gotovo neovisni. Jedino je izmeu
prvogitreegfaktorautvrenaniskanegativnakorelacija(.114),toukazujevje
rojatno na postojanje razliitih stajalita kojima faktori pripadaju. To znai da se
ovadvafaktorameusobnoiskljuuju.
Korelacijepotvrujudaseradiotrimastajalitimaosuvremenostikultureovje
anstva i njezinim perspektivama. Raznolikost kultura (F1) kao teorijska pozicija
ne iskljuuje kritiku moderne kulture kao potencijalno ruilake (F2) nego ga
uzima kao argumentacijuu prilog prihvaanja odranja raznolikosti kultura. Me
utim,raznolikostkultura(F1)iskljuujestajaliteobesperspektivnostiprimitiv
nihkulturaipropastisvihkulturazbogutjecajamodernekulture.

3.Raznolikostkulturaiobiljejaispitanika(analizavarijance)

3.1Razlikepoobiljejima
3.1.1Analizarazlikanavarijablamasobziromnaspol
Naveinitvrdnjiutvrenajestatistikiznaajnarazlikaizmeumukaracaiena
(Tablica 5). ene znaajno vie od mukaraca prihvaaju tri tvrdnje: Raznolike
kultureusvijetutrebaodrati,Raznolikostkulturausvijetubogatstvojezaov
jeanstvoiSvakakulturausvijetuvrijednajepotovanja.Saostalihpettvrdnji
znaajnovieseslaumukiispitanici.
204

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

Tablica5Pregledstatistikiznaajnihrazlikapospolu

Tvrdnje

Spol

Znaajnost

Kontrast

Raznolikekultureusvijetutrebaouvati(1)

4,58
4,88

F=11,794
p<0,01

M<

Raznolikostkulturausvijetubogatstvoje
zaovjeanstvo(3)

4,37
4,83

F=21,112
p<0,01

M<

Jedinojemodernakulturavrijednapoto
vanja(4)

1,74
1,46

F=6,045
p<0,02

M>

Primitivnekulturenemajudugoronu
ansuopstanka(5)

2,81
2,30

F=11,791
p<0,01

M>

Raznolikostkulturasamojeteretzaovje
anstvo(6)

1,75
1,43

F=6,454
p<0,01

M>

Propastmodernekulturenebiugrozila
perspektiveovjeanstva(7)

3,52
3,05

F=10,708
p<0,01

M>

4,31
4,66
1,53
1,20

F=8,796
p<0,01
F=9,430
p<0,01

Svakakulturavrijednajepotovanja(8)
Usvijetubitrebalapostojatisamojedna
kultura(9)

M<
M>

Nadvijetvrdnje(inisunavedeneutablici)nisuutvrenestatistikiznaajneraz
likepospolu.Tosu:Propastmodernekulturebiobikrajzaovjeanstvo(t.2)i
Moderna kultura dugorono vodisvekultureu propast (t.10).Prema njimase
ispitanic/i/epodjednakoodnose.Statistikoobjanjenjesemoenazrijetiuprimar
nim rezultatima (Tablica 1) gdje je vidljiv relativno visok postotak onih koji se
slauineslau,arazlikeupostocimaispitanikakojiseneslauislaunisu
tolikovelike.inisedamoebitivanoitotojeopenitomladageneracijabez
obziranaspol,svjesnapostignuamodernecivilizacijeishvaadabinjezinnesta
nak mogao imati katastrofalne posljedice. Takve posljedice vjerojatno ne ele ni
mukinienskiispitanici.Osimtogamladisuikritinipremamoguimposljedi
camakulturneentropijeidominacijejedne(moderne)kultureusvijetu,poglavito
nadpredmodernimkulturama.

3.1.2Pripadnostfakultetu
Pripadnost fakultetu pokazala se kao diskriminacijska varijabla samo na jednoj
tvrdnji: Svaka kultura vrijedna je potovanja. Tu tvrdnju najvie prihvaaju is
pitanici Filozofskog fakulteta (4,77) u odnosu na ispitanike Fakulteta strojarstva i
brodogradnje(4,41)iAkademijelikovnihumjetnosti(4,31).

Tablica6Svakakulturavrijednajepotovanjarazlikepofakultetima

Fakultet

Filozofski

4,77

Akademija

4,31

Strojarstvo

4,41

Znaajnost
F=6,048
p<0,01

Kontrast

Filozofski>ostali

p<0,05

205

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

Bilobizaoekivatidastudenti/ceAkademijelikovnihumjetnostiizrazesvojstavo
vrijednostisvakekulturepasukladnotomeipotovanjuinausesaFilozofskim
fakultetom u istoj skupini. Bez obzira na to, ostaje injenica da su studenti/ce
likovnjacimanjesklonitakvomstavuiodstudenata/icastrojara.

3.1.3Razlikesobziromnasamoprocjenureligioznosti

S obzirom na religioznost utvrene su statistiki znaajne razlike samo na dvije

tvrdnje (Tablica 7). Jedna se odnosi na potporu ouvanja raznolikosti kultura a
druganapostojanjesamojednekulture.Rezultatisuzanimljivipotometoodra
avajudvijepozicijeupercepcijikultura:raznolikosti
homogenizaciju.
Prvutvrdnju(t.1)najvieprihvaajuonikojiseizjanjavajukaoreligiozansamna
svojnain(4,81)anajmanjeprotivnicivjere(3,57).Najveeznaajnerazlikesu
izmeuskupineprotivnikavjereisvihostalihoblikasamoprocjenereligioznosti.
Protivnici vjere znaajno manje zastupaju tezu da u svijetu treba ouvati raznoli
kostikultura.
Drugutvrdnju(t.9),kodkojesuMvrijednostiinaeznatnomanjeodMvrijednosti
kod prve tvrdnje, najvie podravaju protivnici vjere (2,29), a najmanje ispitanici
nesigurni u svoju religioznost (1,25). Najvee znaajne razlike su izmeu
skupineprotivnikavjeresjednestraneiskupinereligiozninasvojnaintereli
gioznonesigurnih.Protivnicivjereznaajnoviepodravajupostojanjesamoje
dnekulture.
Tablica7Razlikesobziromnasamoprocjenureligioznosti

Tvrdnje

Raznolike
kultureu
svijetutreba
ouvati(1)

Usvijetubi
trebalapos
tojatisamo
jednakultura
(9)

Religioznost
Religiozan sukladno crkvenom
uenju,
Religiozansamnasvojnain,
Nisam siguran jesam li ili nisam
religiozan,
Nisamreligiozan,
Protivniksamvjere.
Religiozan sukladno crkvenom
uenju,
Religiozansamnasvojnain,
Nisam siguran jesam li ili nisam
religiozan,
Nisamreligiozan,
Protivniksamvjere.

M
4,59

4,81
4,75

4,78
3,57
1,35

1,31
1,25

1,41
2,29

Znaaj
nost

Kontrast

F=7,993
p<0,01

Protivnik
vjere<
Ostali

F=3,067
p<0,02

Protivnik
vjere>Re
ligioznina
svojnain;
Nesigurni

p<0,05
Sastajalitaidentitetarezultatisusasvimlogini.Naime,pripadnicirazliitihvje
roispovijestinastojezadratisvojureligioznostivjerukaoobiljejeidentitetapasu
znaajnosklonijiprihvatitiraznolikostkultura.Protivnicivjere,dakleprotivnici
svakevjeroispovijesti,vjerojatnonemajuvjerskihpotrebapanitiosjeajzavjersku
raznolikost. Za njih je svaka vjera ista i pa u ovom sluaju religioznost nije
206

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

presudan imbenik i znaajno manje prihvaaju odranje raznolikih kultura. Za

njih je, vjerojatno, religioznost samo jedan i to ne tako vaan imbenik koji
podupire postojanje jedne kulture. Naime, dotina skupina moe biti vie sklona
tehnikomprogresuicivilizacijskomnapretkukaotemeljustvaranjajednekulture.
Koji sve imbenici utjeu na takvo stajalite moglo bi se empirijski istraiti
usporedbomnizaimbenika(instrumenata)spotrebnimhipotetikimsklopom.U
naem sluaju, sa stajalita dugoronih tendencija kulturnog homogeniziranja,
religioznost se pokazala kao konzervirajua varijabla koja ima za ispitanike
smisao izvjesne granice u odnosu na druge religije i kulture. Ali sa stajalita
raznolikosti kultura kao danas poeljne vrijednosti, religioznost se pokazala kao
afirmativnavarijablaraznolikosti.

3.1.4Politikeorijentacije
Sobziromnasamoprocjenupolitikeorijentacijenisuutvrenestatistikiznaajne
razlike niti na jednoj tvrdnji. To nam doputa zakljuiti da politika orijentacija
shvaanausmislusamoprocjenenalijevo,centaridesnonemabitnogutje
cajakaodiskriminirajuavarijablanapercepcijuraznolikostikultura.Bezobzirana
politikuorijentacijuispitanicisevjerojatnopodjednakoodnosepremanavedenim
tvrdnjamauinstrumentu.
Ovakavrezultatjezanimljivzatotonijeoekivan.Oekivalismodaeseispita
nicikojisebepolitikisamopozicionirajudesnoznaajnorazlikovatiodpolitiki
lijevosamopozicioniranih,stim,toedesnaopcijavieprihvaatitvrdnjeo
ouvanju i vrijednosti raznolikosti kultura. Naime, desna orijentacija znai
visoko uvaavanje tradicije i vjere a lijevo obino protivnici vjere. Prethodno
(Tablica7)sepokazalodasuispitanicinabilokojinainreligiozni,znaajnovieskloni
prihvatitiraznolikostkulturanegoprotivnicivjere.Zatojebilologinooekivatida
bi u sluaju varijable politiko samopozicioniranje, desna orijentacija znaila vee
prihvaanje raznolikosti kultura u svijtu. U svakom sluaju, na naem uzorku,
pokazalo se da varijabla politika samoprocjena nije diskriminacijska za utvrivanje
razlika.Topakneznaidaonanijeznaajnazaistraivanju.Znaajnajepotometose
pokazalodapolitikepozicije,definiranekaolijevo,centar,desno,neutjeuna
znaajnerazlikeupercepcijiraznolikostikultura.
Pitanjejedalisenajednaknainodnosepremaraznolikihkulturausvijetuikulturnoj
raznolikosti u vlastitom drutvu? Naelno se moe uti miljenje da, primjerice u
naim tranzicijskim uvjetima, desna i vjerska orijentacija u drutvu, kulturnu
raznolikost u drutvu ne podravaju znaajno vie od lijeve i nereligijske
(indiferentni,agnostici,protivnicivjere).Basuprotno,kulturnuraznolikostunaem
drutvu vie podravaju oni koji sebe smatraju politiki lijevo orijentirani i
nereligiozni.To su tvrdnje kojesemogu postatistereotipii nadruginainprovjeriti
(primjerice,analizomsadraja),aliovoistraivanjetonijepotvrdilo.Tuizgledamala
proturjenost izmeu prihvaanja kulturne raznolikosti unutar drutva i prihvaanja
raznolikostikulturausvijetu.

207

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

3.2Rezultatianalizevarijancenafaktorimasobziromnaobiljeja

U prethodnom odjeljku analiziran je odnos izmeu pojedinih varijabli i obiljeja

ispitanika. U ovom odjeljku analizira se povezanost obiljeja spol, pripadnost fa
kultetu,religioznostipolitikeorijentacijesutvrenimfaktorima(F1,F2iF3).

3.2.1Razlikepospolu
Razlike u prihvaanju faktora s obzirom na spol utvrene su na dva faktora: Pri
hvaanje raznolikosti kultura (F1) i Kulture bez perspektiva (F3). Na faktoru
Prihvaanjemodernekulture(F2)nijeutvrenastatistikiznaajnarazlikaizmeu
studenataistudentica.

Tablica8Odnosfaktoraispolnepripadnosti

Faktori
Prihvaanje

raznolikosti

Spol

Znaajnost

3236

F=19,921

kultura(F1)

.3031

p<0,01

Kulture bez perspektiva

.1856

F=6,108

(F3)

.1739

p<0,02

Kontrast
M<

M>

p<0,05
Analiza varijance pokazala je da su studenti znaajno skloniji odstudentica prih
vatititezuokulturibezperspektivatj.daprimitivnekulturenemajudugorono
ansezaopstanakidamodernakulturavodisvekultureupropast.Suprotnotome
studenticeznaajnosusklonijeprihvatitiraznolikostkultura.
Akobismooverazlikeobjanjavalisfeministikogstajalita,tadabismomoglirei
da su ene kritiari patrijarhalne (moderne) civilizacije kao dominacije nad svim
drugim kulturama pa logino tom stajalitu vie podravaju opstanak raznolikih
kultura.VeasklonoststudenatafaktoruKulturabezperspektiva(F3)stogsta
jalita sasvim je logina. Prihvaaju dominaciju moderne (patrijarhalne) kulture s
loginim posljedicama za sve predmoderne kulture. Meutim, time nije implici
ranaipropastmodernekulture,odnosnomukecivilizacije.

3.2.2Pripadnostfakultetu

S obzirom na pripadnost fakultetu analiza varijance utvrdila je znaajnu razliku

samonafaktoruPrihvaanjeraznolikostikultura(F1).

Tablica9Raznolikostkulturasobziromnafakultet

Fakulteti

Znaajnost

Kontrast

Filozofski
Akademija
Strojarstvo

.3001
.1541
.1507

F=4,367
p<0,02

Filozofski>ostali

p<0,05

208

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

Podjednakajevjerojatnostsklonostiispitanikaiztrijuinstitucijadaprihvateiline
prihvatedrugadvafaktora.IspitanicisFilozofskogfakulteta(.3001)sunajsklonijia
ispitanici sa Akademije (.1541) najmanje skloni prihvatiti ovaj faktor. Najvee
znaajne razlike utvrene su izmeu skupine ispitanika Filozofskog fakulteta s
jedneiostaladvafakultetasdrugestrane.

3.2.3Samoprocjenareligioznosti

Sobziromnasamoprocjenureligioznostiutvrenesuznaajnerazlikesamonaje
dnomfaktoru:Prihvaanjeraznolikostikultura(F1).Naostaladvafaktoranisu
utvreneznaajnerazlikeizmeuskupinaispitanika.Faktorusunajvieskloniis
pitanicikojisuseizjasnilidasureligiozninasvojnain(.1348),anajmanjesumu
skloni ispitanici religiozni po crkvenom uenju (.2489). Najvee znaajne raz
likeutvrenesuizmeuskupineprotivnikavjereiskupinesvihostalihstupnjeva
religioznosti.ProtivnicivjerekaoskupinaznaajnosumanjesklonifaktoruPrih
vaanjeraznolikostikultura(F1)odsvihostalihkaoskupine.
Objanjenjezarazlikuizmeuskupinajekaoiusluajuutvrenihrazlikanatvrd
njama. Oni vjerojatno doivljavaju vjere kao kulture, pa negacija postojanja vjera
imazaposljedicunegacijuraznolikostikultura.

Tablica10Prihvaanjekulturneraznolikosti:Razlikesobziromnareligioznost

Faktori

Prihvaanjekul
turneraznoli
kosti

Religioznost

Religioznauskladuscrkve
nimuenjem,
Religiozannasvojnain,
Nisamsiguranjesamliilini
samreligiozan,
Nisamreligiozan,
Protivniksamvjere,

.2489

.1348

.0059
.0141
.1,456

Znaajnost

Kontrast

F=4,819
p<0,01

Protivnik
vjere<os
tali

p<0,05

3.2.4Politikeorijentacije
Sobziromnasamoprocjenupolitikeorijentacijeutvrenesukorelacije(Pearsonov
koeficijent)sasvatrifaktora,alisuveomaniske.Jedinomoemospomenutikore
lacijusfaktoromprihvaanjeraznolikostikultura(F1).Ispitanicilijeveorijen
tacijeznaajnosuvieskloniprihvatitiovajfaktor.

Tablica11Korelacije(Pearsonovkoeficijent)faktoraspolitikimorijentacijama

Faktori

Politikeorijentacije

Prihvaanjeraz
nolikostikultura

Prihvaanje
modernekul
ture

Kulturebezper
spektive

Lijevo(.197)*

Lijevo(.020)

Lijevo(.0.70)

*p<0,05

209

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

Ovajrezultatnepotkrjepljujestereotipnoobjanjenjeoodnosupolitikesamopro
cjene i kulturne raznolikosti niti empirijski nalaz o odnosu politike orijentacije i
varijablinainstrumentukojinijepokazaostatistikiznaajnerazlikeizmeupoli
tikihorijentacija(odjeljak3.1.4.).Ovdjejevidljivaznaajnoveasklonostlijevo
orijentiranihispitanikapremafaktoruprihvaanjeraznolikostikultura.

V.ZAKLJUCI

Rezultati istraivanja doputaju nam nekoliko zakljuaka s napomenom da su zak

ljuciogranienevanostiizapopulacijuimajuindikativnikarakter.
1. Glede prva hipoteze (H1)utvreno jeda velika veinaispitanika(izmeu87,9% i
96,8%)imapozitivanodnospremapostojanjuiouvanjuraznolikostikulturausvijetu.
Istotakovelikaveinaispitanikaneprihvaa(izmeu88,8%i92,6%)tvrdnjudabiu
svijetupostojalasamojednakultura.Ukoncepcijskomsmislurezultatinedvojbenoidu
uprilogtezidajeispitanicibeznekihdvojbismatrajupoeljnimraznolikostkulturau
svijetu.Inesamoto.Vjerojatnoispitanicitimeneelereidabiimnekaoddananjih
predmodernihkulturabilaprihvatljivijazaivotodovezapadne,moderneukojoj
danasive,aijenedostatketakoerprimjeuju.Zatopretpostavljamodanijerijesamo
onjimaprihvatljivomstajalitukojezastupapluralizamkultura,negoiostajalitukoje
braniraznolikostkulturakaonaeloopstankabrojnihirazliitihkulturadanas.
Raznolikost je postala vrijednost a u ovom sluaju implementirana je na pitanje
kultura.Raznolikostkulturamoesedanasbranitiakosebraniraznolikostkaonaelo
koje postaje poeljna vrednota normativnog karaktera. Prihvaanje raznolikosti kul
turaneznaiodbacivanjemodernekulture,negoprihvaanjekaojedneod.Unaelu
(pojmovi)raznolikostkulturaimodernakulturanestojeuoporbi.Prihvaanjerazno
likostineznaiistodobnonegiranjemodernosti.Raznolikostkulturausebiukljuujei
modernukulturu.Rijejeoovjeanstvukaoomultikulturnojzajednici.
Nanekimtvrdnjamanastajudvojbeispitanikapananjihrelativnovisokpostotakod
govaradaseistodobnoslaeseineslae.Dvojbeseodnosenaetiritvrdnje(Tablica
1)kojegovoreoposljedicamapropastimodernekultureiansamaprimitivnihkul
tura.Vjerojatno namovedvojbe potvruju spomenutu tezuda ouvanje raznolikih
kultura ne iskljuuje modernu kulturu u kojoj su se mladi socijalizirali, tj. formirali
svojeivotnevrijednosti.No,potvrujeitodasubautojkulturibardonekleupoz
nali teorijske kritike tendencija njezine globalne dominacije ali ve i ivotno donekle
spoznalinjezinenedostatkeuhomogenizacijiiutjecajunamijenekulturnogidentiteta.
2.Glededrugehipoteze(H2)ooekivanjufaktorskihstruktura,faktorskaanalizapod
komponentnimmodelomutvrdilajepostojanjetrifaktorakojesmonazvali:Prihva
anje raznolikosti kultura (F1), Prihvaanje moderne kulture (F2) i Kulture bez
perspektiva (F3). Prvi se odnosi na prihvaanje raznolikosti kultura i neprihvaanje
jedne kulture. Drugi se odnosi na prihvaanje moderne kulture posljedice zbog ije
propastibipropastinastaokrajzaovjeanstvo,atreinaslabedugoroneansesvih
kulturaemupridonosimodernakultura.Korelacijeizmeufaktorasuveomaniske,
210

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

gotovobeznaajne.Jedinojeutvrenaniskanegativnakorelacijaizmeuprvogitreeg
faktora(Tablica3).Gledeoekivanjapostavljenihuhipotezi,moesereidasenisu
ispunila.Faktorskaanalizaotkrilajenekepraznineuinstrumentu,kojegbitrebalo
doraditizabudueistraivanje.
3.Analizapovezanostisvakogodetirijuobiljeja(spol,pripadnostfakultetu,religioz
nost,ipolitikeorijentacije)savarijablamanainstrumentuiutvrenimfaktorimapo
kazalajesljedee:
Spol: Ispitanici enskog spola znaajno su sklonije od ispitanika mukog spola
prihvatitiraznolikostkulturatopokazujuutvreneznaajnerazlikenatvrdnjamabr.
1,3i8(Tablica5)teanalizafaktorskevarijance(Tablica8).
Pripadnostfakultetu:Znaajnerazlikeutvrenesuizmeuskupinaispitanikasamona
jednoj(tvrdnji)varijabli:Svakakulturevrijednajepotovanja.Znaajnerazlikeutvr
ene su izmeu dviju skupina Filozofskog fakulteta s jedne strana i Akademije te
Strojarstvasdrugestrane.ZnaajnosujojsklonijiispitanicisaFilozofskogfakultetaod
ostalih(Tablica6).
Takoersuznaajnerazlikeutvrenesamonajednomfaktoru:Prihvaanjeraznoli
kostikultura(F1)kojegarelativnonajvieprihvaajuispitanicisaFilozofskogfakul
teta,anajmanjesAkademije.Utvrenesuznaajnerazlikeizmeuskupineispitanika
sFilozofskogfakultetaiostaladvafakulteta(Tablica9).
Religioznost:Utvrenesuznaajnerazlikesamonadvijevarijable:Raznolikekultureu
svijetutrebaouvatiiUsvijetubitrebalapostojatisamojednakultura.Naprvojva
rijabliznaajnerazlikeutvrenesuizmeuskupineprotivnicivjereiostali.Pro
tivnici vjere znaajno manje podravaju ouvanje raznolikosti kultura u svijetu. Na
drugojtvrdnjiutvrenajeznaajnarazlikaizmeuskupinaprotivnicivjereireligi
oznihnasvojnain.Protivnicivjereznaajnovieprihvaajupostojanjesamojedne
kultureusvijetu.
Znaajnerazlikeutvrenesusamonajednomfaktoru:Prihvaanjeraznolikostikul
tura.Ovajfaktornajvieprihvaajureligiozninasvojnainanajmanjereligiozniu
skladu s crkvenim uenjem. Utvrena je znaajna razlika izmeu dviju skupina:
protivnikavjereiostalih.Protivnicivjereznaajnomanjeprihvaajuovajfaktor.
Openitosemoereidaprotivnicivjereznaajnomanjeprihvaajuraznolikostkul
turaaznaajnoviepostojanjejednekultureovjeanstva(Tablica10).
Politikeorijentacije:Nitinajednojvarijablinisuutvrenestatistikiznaajnerazlike s
obziromnapolitikuorijentacijulijevo,centarilidesno.Toznaidaihispitanici
bez obzira na orijentaciju podjednako (ne)prihvaaju. to se tie faktora, utvreno je
(Personovkoeficijent)dalijevoorijentiraniispitaniciznaajnovieprihvaajurazno
likostkulturanegodrugeorijentacije(Tablica11).Tojedoneklerazumljivosobzirom
nakritikuposljedicakojedolazeeesalijevihpozicija.
Zakljunosobziromnapromatranaobiljeja:Ispitanicienskogspola,polazniciFilozofs
kogfakulteta,religiozniipolitikilijevoorijentiraniispitaniciznaajnosuvieskloni
prihvatitiraznolikostkultura.

211

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

LITERATURA

Bellah, R. N. (1967;1986). Zivilreligion in America. Daedalus 96:121; isto u: Kleger, H. /

Mller, A. (1986). Religion des Brgers. Zivilreligion in Amerika und Europa.
Mnchen.Str.1941(1967).

Berger, P. L. (1969). The Sacred Canopy. Elements of a Sociological Theory of Religion.

NewYork:AnchorBooks.

Blts, H. (1995). Umwelterziehung. Grundlagen, Kritik und Modelle fr die Praxis.

Darmstadt:WissenschaftlicheBuchgesellschaft.

Castells, M. (2001). Der Aufstieg der Netzwerkgesellschaft. Teil 1 derTrilogie: das Infor
mationszeitalter.Opladen:Leske+Budrich.

Chomsky,N.(2004).Hegemonijailiopstanakamerike tenjezaglobalnomdominaci
jom.Zagreb:Jesenski&Turk.

Cifri,I.(2002).Okoliiodrivirazvoj.Zagreb:HSDiZavodzasociologijuFilozofskogfa
kulteta

Cifri,I.(2007).Bioetikaekumena.Zagreb:Pergamena.

Cifri,I./Nikodem,K.(2006).SocijalniidentitetuHrvatskoj.Konceptidimenzijesocijalnog
identiteta.Socijalnaekologija,15(3):173202.

Delors,J.(1998).Uenje:blagounama.Zagreb:Educa.

Diamond,J.(2005).Kolaps.WarumGesellschaftenberlebenoderuntergehen.Frankfurt:
Fischer.

Dieter,H.H.(2006).Mansieht,wasman(er)kenntSprachenvielfaltalsZukunftsversprec
hen.In:Jahrbuchkologie2007.Mnchen:Beck.Str.1120.

Dirkem,E.(1982).Elementarnioblicireligijskogivota.Beograd:Prosveta.

EnEzensberger,H.M.(1962).Bewutseinsindustrie.In:Enzensberger,H.M./Hrsg./Einzel
heiten.Frankfurt:Suhrkamp.

Fromm,E.(1984).Imatiilibiti?Zagreb:Naprijed.

Gavazzi,M.(1991).Batinahrvatskogsela.Zagreb:Otvorenodrutvo.

Germann,Ch.(2005).ContentIndustriesandCulturalDiversity:TheCaseofMotionPictu
res.U:Hamm,B./Smandych,R./eds/.Culturalimperialism.Str.93113.

Grul,H.(1985).Jednaplanetajeopljakana.Beograd:Prosveta.

Hamm,B./Smandych,R./eds/.(2005).CulturalImperialism.RethinkingCulturalDomi
nationandResistance.Toronto:BroadviewPress.

212

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

Hughes, J. D. (2001). An Environmental History of the World. London; New York: Rout
ledge.

Katunari,V.(2006).Koloniziranamisao:periferijabezrazvojneperspektive?Socijalnaeko
logija,15(12):122.

Kirn,A.(1992).Odantropocentrinekekocentrinojetici.Socijalnaekologija,1(3):271287).

Kenzlen, G. (2003). Die Wiederkehr der Religion. Lage und Schicksal in der skularen
Moderne.Mnchen:Olzog.

Kng,H.(1992).ProjektWeltethos.Mnchen;Zrich:Piper.

Luckmann,T.(1967).TheInvisibleReligion.NewYork:MacmillanCompany.

Mesi,M.(2006).Multikulturalizam.Zagreb:Globus.

Ponting,C.(1991).AGreenHistoryoftheWorld.NewYork:PenguinBooks.

Prisching,M.(1995).Soziologie.GrundlagendesStudiums.Wien;Kln;Weimar:Bhlau.

Radermacher,J.(2003).Ravnoteailirazaranje.Zagreb:Globus

Rogi,I.(2003).Hrvatskinacionalniidentitetidrutveneelite.U:Baloban,S./ur/.Hrvatski
identitetuEuropskojuniji.Zagreb:CentarzapromicanjesocijalnognaukaCrkve;
GlasKoncila.Str.1351.

Smandych,R.(2005).CulturalImperialismandItsCritics:RethinkingCulturalDomination
andResistance.U:Hamm,B./Smandych,R./eds/.(2005).Str.317.

Spengler,O.(1998i2000).PropastzapadaIiII.Zagreb:Demetra.

Steiner, D. (1992). Auf dem Weg zu einer allgemeinen Humankologie. Der

Kulturkologischer Beitrag. In: Glaeser, B. / TeheraniKronner, P. /Hrsg./.
HumankologieundKulturkologie.Opladen:WestdeutscherVerlag.

Steward,J.(1972).TheTheoryofCultureChange.TheMethodologyofMultilinearEvolu
tion.Urbana.

Toffler,A.(1983).Treitalas.Beograd:Jugoslavija.

Toynbee,A.(1970).Istraivanjeistorije.Beograd:Prosveta.

Wehrspaun, Ch. / Wehrspaun, M. (2002). Von der Paradoxie des Fortschritts zum unver
mitteltenLeitbildderNachhaltigkeit.In:Simonis,U.E./Hg./.DerRousseauFrage
kologischdefiniert.Berlin:WZB,Ed.Sigma.

Worster, D. (1994). Natures Economy. A History of Ecological Ideas. Cambridge: Cam

bridgeUniversityPress,(1977).

Ziegler,J.(2003).DieneuenHerscherderWeltundihreglobalenWidersacher.Mnchen:
C.BertelsmannVerlag.

213

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 2 -3 (185 - 214)

I. Cifri: Raznolikost kultura kao vrijednost.

CULTURALDIVERSITYLIKEASSET
IvanCifri
DepartmentofSociology,FacultyofHumanitiesandSocialSciences,Zagreb

Summary

In this paper, the author deals with the results on perception of desirability of preserving the cultural diversity. The
matter of diversity surpasses the conjuncture of the subject and reaches for the anthropological aspects of the human
speciesanditsperspective.Theauthorproblematizesthequestionsonhomogenizationandculturaldiversitybypointing
out the presence of two tendencies in this globalization times: on the one hand, there is a process of civilizational
homogenizationwhichleadsintoimperialhegemonyofasinglemodelrelyingonthemilitarysectorandglobalexpansion
of cultural industry products via mass media, while on the other hand, one can feel the repulse to the loss of cultural
diversityintheworld.Theculturaldiversitycomprisesdifferentculturalandhistoricalexperiencesthatcancontributeto
themakingofparaleldevelopmentpatterns.
Thispaperisalsoananalysisoftheempiricalresearchonthecorrespondingsample(2007;N=189)attheAcademyof
FineArts,attheFacultyofMechanicalEngineeringandNavalArchitectureandattheFacultyofPhilosophy).Inthe
analysistherewereusedtheunivariate,bivariateandmultivariatestatisticstechniques(componentialanalysisunderthe
GKcriterionaswellasthevarianceanalysis).Theresultshaveshownthatthemajorityoftheexaminees(87%to96%)
supportstheculturaldiversityintheworld,whilethesamepercentagedoesnotaccepttheideaoftheuniqueculturein
the world. Three factors were extracted, respectively: Accepting the cultural diversity, Accepting the modern
culture and Cultures with No Prospects. The variance analysis on variables and factors has shown that there were
significantdifferencesbetweenthegroups,dependingupontheexamineesfeaturesandattitudes.
Among the persons questioned, the female examinees, the Faculty of Philosophy students, religious and leftoriented
examinees seem to be significally more apt to the cultural diversity. In bigger number of variables there were not
determinedstatisticallysignificantdifferences.

Key words: global sociability, cultural entropy, cultural imperialism, modern culture, primitive culture, cultural
diversity,tradition

KULTURVERSCHIEDENHEITENALSWERTE
IvanCifri
AbteilungfrSoziologie,PhilosophischeFakulttinZagreb

Zusammenfassung
ImvorliegendenArtikelwirdgezeigt,wieerwnschtdasFortbestehenvonverschiedenenKulturenwahrgenommenwird.
DieFragenachderVerschiedenheitgehtberdieAktualittdesThemashinausundreichtbisindieanthropologischen
AspektederMenschenartundinderenPerspektive.DerAutorproblematisierteinigeFragenzurHomogenisierungund
Verschiedenheit von Kulturen und hebt hervor, dass im Zeitalter der Globalisierung zwei Tendenzen prsent sind: auf
einer Seite steht der Prozess der zivilisatorischen Homogenisierung, der zur imperialistischen Hegemonie eines auf
MilitrsektorundAusbreitungvonProduktenderKulturindustriedurchMassenmedienberuhendenModellsfhrt,auf
der anderen Seite bestehen Widerstnde, die sich gegen das Verschwinden von Kulturverschiedenheiten in der Welt
einsetzen. Die Verschiedenheit von Kulturen beinhaltet unterschiedliche kulturellgeschichtliche Erfahrungen, die der
EntstehungvonparallelenEntwicklungsablufenbeitragenknnen.
In der Arbeit werden Resultate der empirischen Untersuchung analysiert, die auf einem adquaten Muster (2007,
N=189)anderAkademiefrbildendeKnste,anderFakulttfrMaschinenbauundanderPhilosophischenFakultt
durchgefhrt wurde. Es wurden Techniken der univarianten, bivarianten (Korrelation) und multivarianten Analyse
(KomponentenanalysenachGKKriteriumundVarianzanalyse)angewendet.
DieErgebnissehabengezeigt,dassdiemeistenBefragten(87%bis96%)diekulturellenVerschiedenheiteninderWelt
befrworten,genausovieleakzeptierendieIdeenicht,dassinderWeltnureineKulturbesteht.AmInstrumentwurden
dreiFaktorenfestgestellt,genanntAkzeptierenvonKulturunterschiedenAkzeptierenvonmodernenKulturenund
Kulturen ohne Perspektive. Die Varianzanalyse an Variablen und Faktoren hat betrchtliche Unterschiede zwischen
GruppenhinsichtlichMerkmalederBefragtenfestgestellt.
EineerheblichgrereGeneigtheitzuKulturverschiedenheitenzeigenBefragteweiblichenGeschlechts,Studenten/innen
derPhilosophischenFakultt,religiseundlinksorientierteBefragte.AneinergrerenZahlvonVariablenwurdenkeine
statistischrelevantenUnterschiedefestgestellt.

Schlsselwrter:globaleGeselligkeit,kulturelleEntropie,kulturellerImperialismus,moderneKultur,primitiveKultur,
Kulturverschiedenheiten,Tradition

214