294 D. Kokovi}, Pukotine kulture (S. Vukadinovi}), LU^A XV/1-2 (1998) 294-295.
svakom istra`iva~u biti zna~ajan pod-
sticaj i osnova za daqa prou~avawa
sociolo{kih problema rada. Kombino-
vawe rezultata empirijskih istra`iva-
wa i teorijske elaboracije problema
rada u konkretnom i globalnom dru{tvu
predstavqa jo{ jednu zna~ajnu komponentu
Dragan Kokovi}: Pukotine kulture, Beograd : Prosveta 1997.
Kultura je univerzalna qudska vri-
jednost prisutna u svim segmentima dru-
{tva. Zapravo, i kultura i dru{tvo pred-
stavqaju dvije posebne cjeline koje se
me|usobno pro`imaju. Razlika izme|u
dru{tvenog i kulturnog obuhvata obja{-
wava se onim odredbama kulture koje po-
stoje i manifestuju se kao ”specifi~an
i osoben na~in postojawa dru{tva”. So-
ciolo{ko obja{wewe i ispitivawe kul-
ture, tretirano na ovakav na~in, predmet
je kwige ”Pukotine kulture” autora dr
Dragana Kokovi}a. Ovaj metafori~ki
naslov ukazuje na slo`enost i kom-
pleksnost kulture kao vrijednosti ~ija
sociolo{ka analiza ne omogu}ava uvijek
da se pomenu i iznesu sve zna~ajnije spe-
cifi~nosti. U tome smislu i autor ove
kwige nastoji da kroz pukotine kulture
fokusira sve one probleme koje kultura
razmatra i prezentira, imaju}i u vidu u
pojedinim momentima disciplinarnu
sku~enost same sociologije kulture. U
savremenom dru{tvu kultura je izgradi-
la i izgra|ue individualnost i kultur-
ne vrijednosti koje su prevazi{le nivo
ideolo-giziranih stavova i poprimilo
moderne disciplinarne odrednice. Te{-
ko}e koje se javqaju u razumijevawu kul-
turnih pojava, prije svega u metodolo{-
kom smislu, prevazilaze se dopuwava-
wem sociolo{kog odre|ewa. Moderna
utemeqenost kulturno-sociolo{kih po-
java posti`e se primjenom saznawa so-
ciolo{ke i kulturne antropologije,
psihologije, pedagogije, istoriografije
i drugih srodnih disciplina.
Povezanost i isprepletenost kul-
ture i dru{tvenih pojava i manifesta-
cija prisutna je u svim segmentima dru-
{tva. Kultura nije samo prosveta ili
vaspitawe i privilegija malog broja
pojedinaca. Tako|e, kultura nije samo
ono {to je locirano u kulturnim insti-
vrijednosnog nivoa kwige koja ima ka-
rakter prakti~nog dejstva na dru{tvene
grupe i dru{tvene institucije u smislu
ja~awa i razvijawa stvarala{tva umije}a
rada kao vrhunske vrijednosti dru{tva.
Sr|an Vukadinovi}
tucijama i vaninstitucionalnim for-
mama postojawa. Shva}ena u okvirima
kulturnih institucija i kulturnih sa-
dr`aja kultura bi bila izolovana i re-
zervatska. Kultura je sve to i mnogo
vi{e. Ona je i djelatnost i samodjelat-
nost, kao i oblik svijesti i na~in `i-
vota. To je svojevrsna komunikacija ili
”nijemi jezik” povezivawa, a ne razdva-
jawa qudi i naroda. (str. 7)
Kwiga ”Pukotine kulture” bavi se
kulturnim pojavama i wihovim {iro-
kim manifestovawem u dru{tvu kao to-
talitetu i pojedinim dru{tvenim seg-
mentima. Dvanaest poglavaqa kwige su
pisani kao zasebni djelovi, a istovre-
meno su i pro`eti zajedni~kim nitima
dru{tva i kulture. Poglavqa se odnose
na: pojam kulture, dru{tvo i kulturu,
mapu i kulturu, kulturu i qudske po-
trebe, kulturne tvorevine, kulturu i
komunikaciju, tradiciju i kulturu, pi-
tawa kulturnog razvoja, pukotine ma-
sovne kulture, ki~ kao slom vrijednosti,
novi kulturni ”eksperiment” i kulturu
u tragawu za stilom `ivota.
Razmatraju}i odre|ewe novog poima-
wa kulture autor kwige navodi one de-
finicije koje su bliske wegovom shva-
tawu poimawa ove vrijednosti. Pri tome
se posebno bavi poimawem kulture kao
na~ina `ivota koji predstavqa jedan pro-
{ireni koncept. Takav koncept omogu}a-
va da se preko kulturnih vrijednosti na-
pravi presjek `ivota odre|enog dru{tva
i pojedinih dru{tvenih grupa. Shva}ena
{iroko, kao bitan ~inilac kreirawa na-
~ina `ivota, kultura uti~e na oblikova-
we qudskog pona{awa, a samim tim kre-
ira kvalitet `ivota. Kultura kao kre-
ator kvaliteta `ivota prevazilazi u
svom odre|ewu usko poqe disciplinar-
nosti koje je svodi ”samo na sadr`aje i
kulturni standard” i konstitui{e pri-
 S. Vuki}evi}, Simulirawe promjene (S. Vukadinovi}), LU^A XV/1-2 (1998) 295-297.
stup koji zna~i ”pomak ne samo u teorij-
skoj inicijativi ve} i u konkretnim,
empirijskim istra`ivawima”. (str. 24)
Tretiraju}i razli~ite probleme
dru{tva i sa razli~itih aspekata,
autor uvijek, u svakom dru{tvenom mo-
mentu, ima u vidu kulturnu vrijednost.
Nema ni jednog poznatog dru{tva u is-
toriji bez kulture u razli~itim for-
mama ispoqavawa. S druge strane kul-
tura kao kompleks vrijednosti mo`e se
ostvarivati samo u qudskom dru{tvu.
Dru{tvo pomo}u kulture nalazi svoj
dru{tveno-istorijski i dru{tveno-eko-
nomski oblik ispoqavawa. U kwizi je
posebno analiziran odnos dru{tvene
strukture i kulture bilo je poku{aja da
se ova dva kompleksa tretiraju odvojeno.
Bave}i se dru{tvenom strukturom, pred-
stavnici socijalne antropologije nasto-
jali su da izbjegavaju pomen termina
kultura sa namjerom da se disciplina
~iji su oni predstavnici iskqu~ivo za-
nima za elemente dru{tvene strukture
bez uticaja ili prisustva kulture. Na-
suprot jednostranostima pomenutih teo-
reti~ara dru{tvene strukture su i pred-
stavnici kulturalizma koji u najjedno-
stavnijem obliku predstavqaju ”vrstu
pogre{ke u shvatawu kulture prema kojoj
je kultura potpuno izdvojena i toliko
specifi~na pojava da se najuspje{nije
mo`e objasniti jedino sobom samom”.
(str. 77) Dok su teoreti~ari koji su pro-
u~avali dru{tvenu strukturu s aspekta
wenih antropolo{kih svojstava izbje-
gavali svaku pomisao na ugradwu od-
rednice kultura u svojim prou~avawima,
dotle su predstavnici kulturalizma na-
stojali uop{te da ne objasne postoje}e
veze izme|u dru{tva i kulture. Me|u-
tim, socio-kulturni kompleks je pro`et
Slobodan Vuki}evi}: Simulirawe promjene, Podgorica-Cetiwe : Univer-
zitet Crne Gore i ”Obod” 1998.
Postsocijalisti~ka dru{tvena trans-
formacija je osnovni problem koji se
razmatra u kwizi ”Simulirawe pro-
mjene”, autora prof. dr Slobodana Vuki-
}evi}a. Autor je u ovoj kwizi objedinio
12 tekstova koji su napisani razli~i-
tom prigodom u vremenskom intervalu
od 1990. do 1996. godine. Tekstovi su pu-
295
dru{tvenim i kulturnim uticajima u
svakoj tvorevini i situaciji bitisawa.
Analogno odnosu dru{tva i kulture, od-
nosno kulture i dru{tva, kultura se ugra-
|uje u dru{tvenu strukturu, a dru{tvena
struktura je ~inilac koji uti~e na sadr-
`aj i oblik kulturnih vrijednosti, {to
je u osnovi funkcionalisti~kog posma-
trawa socio-kulturnog kompleksa. Odnos
izme|u dru{tvene strukture i kulture
je razli~it: a) za razli~ite dru{tvene
strukture karakteristi~ne su istovjetne
i sli~ne kulture; b) kultura odre|enog
dru{tva je u tijesnoj vezi sa dru{-
tvenom strukturom; c) promjene u stru-
kturi dru{tva ne izazivaju nu`ne pro-
mjene u wegovoj kulturi, kao {to pro-
mjene u kulturi ne moraju dovesti do
promjena u dru{tvenoj strukturi; d) od-
nos dru{tvene strukture i kulture i
uticaj jedne na drugu nije isti u svim
dru{tvima, nego zavisi od stati~nosti
i dinami~nosti dru{tva, i e) u prostor
dru{tvene strukture odre|enog reali-
teta mo`e egzistirati mno{tvo kultura.
Zna~aj kwige ”Pukotine kulture” je
u tome {to nastoji da razli~ite dru{t-
vene fenomene, odnosno pluralitet ispo-
qavawa kulturnih vrijednosti prika`e
u jednom {irokom i sveobuhvatnom socio-
kulturnom kompleksu. Vrijednosti dru{-
tva provla~e se kroz kulturu, a kul-
turne vrijednosti su inkorporirane u
dru{tvo, dru{tvenu strukturu i dru{t-
vene institucije. Kroz razli~ite seg-
mente kwige pokazuje se uticaj kulture na
na~in `ivota s ~ime se poku{avaju iz-
bje}i pukotine u kreirawu i zadovoqa-
vawu kvaliteta `ivota pripadnika
dru{tva.
Sr|an Vukadinovi}
blikovani u ~asopisima (”Lu~a”, ”So-
ciologija”, ”Sociolo{ki pregled”) i
zbornicima. Jedan tekst je objavqen na
ruskom jeziku u Vestniku Moskovskoga
Univerziteta, a rad o ekomenaxmentu
objavqen je kao posebno izdawe. Ve}i
broj radova je izlo`en i prezentiran na
raznim nau~nim savjetovawima.