Uvod u sociologiju kulture

PREZENTACIJA 1
Teme
Kulturni zaokret
Kulturna sociologija
Kulturna sociologija u Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu
Pierre Bourdieu
David Chaney
Kulturna sociologija u Sjedinjenim Amerikim Dravama
Strogi program kulturne sociologije
to je kultura?
1. Estetska (humanistika) definicija kulture kultura kao visoka
kultura
2. Etnografska definicija kulture kultura kao nain ivota
3. Simboliki pojam kulture kultura kao sustavi/obrasci dijeljenih
simbola i/ili znaenja
Religija, filozofija, umjetnost
Svakidanjica (npr.: Treba li skinuti cipele kad se ulazi u neiji stan?)
Moda
Griswold, W. (2013). Cultures and
societies in a changing world (4th
ed). Thousand Oaks, Calif: SAGE
Publications.
Smith, P., & Riley, A. (2009).
Cultural theory: an introduction
(2nd ed). Malden, MA ; Oxford:
Blackwell.
 Back, L. (Ed.). (2012). Cultural
sociology: an introduction.
Chichester, West Sussex: Wiley-
Blackwell.
Edles, L. D. (2002). Cultural
sociology in practice. Malden, MA:
Blackwell Publishers.
Inglis, D. (2016). The Sage
handbook of cultural
sociology. Thousand
Oaks, CA: SAGE Inc.
Hall, J. R., & Grindstaff, L.
(Eds.). (2012). Handbook of
cultural sociology. London:
Routledge.
Alexander, J. C., Jacobs, R.
N., & Smith, P. (Eds.).
(2013). The Oxford
handbook of cultural
sociology. Oxford: Oxford
Univ. Press.
Kulturni zaokret

zaokret raznih akademskih disciplina prema

kulturi kao sredstvu kojim se moe razumjeti i
rastumaiti svakidanjica u suvremenom
drutvenom okruju
Kulturni zaokret i kulturna sociologija

KULTURNI ZAOKRET: kultura je neodvojiva od sposobnosti

pojedinca da djeluje te utjee na kulturne prakse, norme i
vrijednosti koje su ugraene u drutvene kategorije (klasa,
rod, etnika pripadnosti) i institucije (obitelj, kola i radno
mjesto)
- Pojedinci i grupe shvaaju se kao refleksivni akteri
proizvodnje kulture
Sociologija i ponovno otkrie kulture
Kulturni zaokret - povratak kulturi kao temelju od kojeg se
polazi u istraivanju drutva
G. Simmel i M. Weber meu prvima su se osvrnuli na
drutvene aktere, kao one koji oblikuju kulturni ivot
kultura, identitet i ivotni stilovi su kompleksni, lokalno
obojeni i neraskidivo povezani s refleksivnim djelovanjem
(agency) drutvenih aktera.
Kulturna sociologija
U dvadesetak godina brzi razvoj
Kultura u fokusu nezavisna varijabla
Razlika spram ranijih sociolokih modela koji su
smatrali kulturu nusproizvodom klase, spola, rase,
nacije, klase (socio-ekonomskih i demografskih
struktura)
Kulturna sociologija
Kultura je pokretaka snaga koja stvara i izraava
drutveni ivot
Kulturna sociologija obuhvaa irok opseg svakidanjih
ivotnih praksi
 Kulturna sociologija
Razvoj istraivanja kulturne
sociologije:
Center for Cultural Sociology
(sveuilite Yale 2004.)
http://ccs.yale.edu/
asopis Cultural Sociology (2007.)
(http://cus.sagepub.com/)
Sociologija kulture i kulturna
sociologija u Europi i SAD
Kulturni studiji

R. Williams (Kultura je obina, 1958.)

R. Hoggart
Utjecali na KULTURNE STUDIJE:
1961-2002: Centre for Contemporary
Cultural Studies (CCCS) u Birminghamu
- hegemonija (Gramsci)
- naglasak na drutvenoj klasi
- postmoderni razvoj (Sokal afera ->
Social Text)
Kulturna sociologija u Europi i
Britaniji
P. Bourdieu habitus (klasa)
D. Chaney, A. Giddens, Z. Bauman
pojedinac kao aktivna i refleksivna
individua, sposobna donositi odluke
vezane uz pitanja identiteta i ivotnih
stilova
Z. Bauman, U. Beck razlika moderne i
postmoderne (postindustrijsko drutvo)
A. Giddens refleksivna modernizacija
mediji i konzumerizam doveli su do
novih naina da pojedinci konstruiraju
svoje identitete i razumiju odnose
prema drugima
David Chaney
ivotni stilovi (1996.)
ivotni stil: pokuaj objanjenja simbolike
preobrazbe medija i proizvoda iroke potronje
u kulturno smislene aspekte suvremenog
svakidanjeg ivota
Pojedinci aktivno sudjeluju u proizvodnji novih,
kolektivno razumljenih kulturnih znaenja,
ivotni stilovi su kreativni projekti, prikazuju
potroaevu kompetenciju
Beograd, 2003.
Pierre Bourdieu (1930. - 2002.)

Distinkcija: drutvena kritika suenja (La

distinction: critique sociale du jugement,
1979.)

Ne proizvodi drutvo razlike, ve

drutvene razlike proizvode drutvo
(Hasna, 2012.)

Zagreb, 2011.
Bourdieu pojmovi
1. pozicije - poloaji u drutvenom prostoru - polju
(prostor drutvenoga nadmetanja)
2. habitus - sustav dispozicija (raspoloivosti, sklonosti)
za pozicije (poloaje) -> kapital
3. prakse - zauzimanje pozicija (poloaja) u polju

Pozicije (ovise o kapitalu: ekonomski, socijalni, kulturni)

----------
prakse
pozicije popularna glazbenica popularan glazbenik
---------- ------------------------ -------------------
Ivana -> Vanna Van -> Ivan Morrison
prakse
 Kulturna sociologija u SAD
Ameriko socioloko drutvo je osnovalo sekciju za
kulturu tek 1988.

Tri pristupa prouavanju kulture u amerikoj sociologiji:

1. kultura kao kutija za alat pragmatini pristup koji
istrauje kako ljudi koriste kulturu (simbole, prie, rituale)
da ostvare svoje ciljeve i rijee potekoe (A. Swindler)
2. sociologija kulture stavlja naglasak na institucionalnu
Swidler, A. (2003). Talk of
proizvodnju kulture: organizacijska struktura, resursi (R. A.
Peterson, P. DiMagio) love: how culture
3. Strogi program kulturne sociologije (J. Alexander) matters. Chicago, Ill.:
Univ. of Chicago Press.
Kulturna sociologija u SAD
Vei naglasak na pitanja rase, etniciteta i
urbane kulture, a manje na odnos kulture i
drutvene klase;
Pragmatini odnos prema kulturnome
djelovanju, pojedinci koriste kulturu kako bi
ostvarili odreene ciljeve i da rijee probleme
Kritika ideologije nije zastupljena
Naglasak na kulturnoj proizvodnji, a ne na
kulturnoj potronji
Temeljno pitanje: autonomija kulture
Strogi program kulturne sociologije
(J. Alexander)
Alexander stavlja naglasak na autonomiju
kulture: drutvena znaenja mogu biti
opisana kao da imaju svoju vlastitu logiku
Kultura je nezavisna varijabla
Sociolozi trebaju prvo razumjeti unutarnji
obrazac znaenja, a zatim prouiti odnos
izmeu kulture i drutva
kritika kulturnih studija i sociologije kulture

Alexander, J. C. (2006). The meanings of

social life: a cultural sociology. Oxford:
Oxford Univ. Press.
Razlikovne karakteristike kulturnih studija, sociologije
kulture i kulturne sociologije
(Sub)disciplina Teorijsko Metodoloko Empirijski fokus
stajalite stajalite
Kulturni studiji ateorijsko Nesistematino Znaenje kulturnih
(interdisciplinarni) (ad hoc) (ad hoc) predmeta
Sociologija kulture teorijsko sistematino Proizvodnja
(sociologija) kulturnih predmeta
Kulturna soc. teorijsko sistematino Znaenje kulturnih
(sociologija) predmeta

Prema Edles (2002).

Razlika UK i SAD

UK SAD

kulturni kulturna Sociologija

studiji sociologija kulture