Teme

Kulturni zaokret
Kulturna sociologija
Kulturna sociologija u Europi i Ujedinjenom
Kraljevstvu
Pierre Bourdieu
David Chaney

Kulturna sociologija u Sjedinjenim Amerikim

Dravama
Strogi program kulturne sociologije

Teme koje emo obraditi:

Pierre Bourdieu
David Chaney
Kulturna sociologija u SAD
Strogi program kulturne sociologije
Razlika UK i SAD

to je kultura?
1. Estetska (humanistika) definicija kulture kultura kao
visoka kultura
2. Etnografska definicija kulture kultura kao nain
ivota
3. Simboliki pojam kulture kultura kao
sustavi/obrasci dijeljenih simbola i/ili znaenja
Religija, umjetnost
Svakidanjica (npr. Skinuti cipele kad se ulazi u neiji stan?)
Moda

Griswold, W. (2013).
Cultures and societies in a
changing world (4th ed).
Thousand Oaks, Calif: SAGE
Publications.

Smith, P., & Riley, A. (2009).

Cultural theory: an
introduction (2nd ed).
Malden, MA; Oxford:
Blackwell.

 Back, L. (Ed.). (2012).

Cultural sociology: an
introduction. Chichester,
West Sussex: WileyBlackwell.

Edles, L. D. (2002). Cultural

sociology in practice.
Malden, MA: Blackwell
Publishers.

Inglis, D. (2016).
The Sage handbook
of cultural sociology.
Thousand Oaks, CA:
SAGE Inc.

Hall, J. R., &

Grindstaff, L. (Eds.).
(2012). Handbook of
cultural sociology.
London: Routledge.

Alexander, J. C.,
Jacobs, R. N., &
Smith, P. (Eds.).
(2013). The Oxford
handbook of cultural
sociology. Oxford:
Oxford Univ. Press.

Kulturni zaokret
zaokret raznih akademskih disciplina
prema kulturi kao sredstvu kojim se
moe razumjeti i rastumaiti
svakidanjica u suvremenom
drutvenom okruju

Kulturni zaokret
R. Williams (Kultura je obina, 1958.)
R. Hoggart
Utjecali na KULTURNE STUDIJE
1961-2002: Centre for Contemporary
Cultural Studies(CCCS) u Birminghamu
- hegemonija (Gramsci)
- naglasak na drutvenoj klasi
- postmoderni razvoj (Sokal afera ->
Social Text)

Kulturni zaokret i kulturna sociologija

KULTURNI ZAOKRET: kultura je neodvojiva od
sposobnosti pojedinca da djeluje te utjee na
kulturne prakse, norme i vrijednosti koje su
ugraene u drutvene kategorije (klasa, rod,
etnika pripadnosti) i institucije (obitelj, kola i
radno mjesto)
- Pojedinci i grupe shvaaju se kao refleksivni
akteri proizvodnje kulture

Sociologija i ponovno otkrie kulture

G. Simmel i M. Weber meu prvima su se
osvrnuli na drutvene aktere, kao one koji
oblikuju kulturni ivot
Kulturni zaokret - povratak kulturi kao temelju
od kojeg se polazi u istraivanju drutva
kultura, identitet i ivotni stilovi daleko su
kompleksniji, lokalno obojeni i neraskidivo
povezani s refleksivnim djelovanjem
(agency) drutvenih aktera.

Kulturna sociologija
U dvadesetak godina brzi razvoj
Kultura u fokusu nezavisna varijabla
Razlika spram ranijih sociolokih modela
koji su smatrali kulturu nusproizvodom
klase, roda, rase, nacije

Kulturna sociologija
Kultura je pokretaka snaga koja stvara i
izraava drutveni ivot
Kulturna sociologija obuhvaa irok opseg
svakidanjih ivotnih praksi

Kulturna sociologija
Razvoj istraivanja kulturne
sociologije:
Center for Cultural
Sociology (sveuilite Yale
2004.)
http://ccs.research.yale.edu/
asopis Cultural Sociology
(2007.)
(http://cus.sagepub.com/)

Sociologija kulture i
kulturna sociologija u
Europi i SAD

Kulturna sociologija u Europi i

Britaniji
P. Bourdieu habitus (klasa)
D. Chaney, A. Giddens, Z. Bauman
pojedinac kao aktivna i refleksivna
individua, sposobna donositi odluke
vezane uz pitanja identiteta i ivotnih
stilova
Z. Bauman, U. Beck razlika moderne i
postmoderne (postindustrijsko drutvo)
A. Giddens refleksivna modernizacija
mediji i konzumerizam doveli su do
novih naina da pojedinci konstruiraju
svoje identitete i razumiju odnose
prema drugima

Pierre Bourdieu (1930. - 2002.)

Distinkcija: drutvena kritika
suenja (La distinction: critique
sociale du jugement, 1979.)
Ne proizvodi drutvo razlike, ve
drutvene razlike proizvode
drutvo (Hasna, 2012.)

Zagreb, 2011.

Relacionalistika analiza
1. pozicije - poloaji u drutvenom prostoru
2. habitus - sustav dispozicija (raspoloivosti,
sklonosti) za pozicije (poloaje)
3. prakse - zauzimanje pozicija (poloaja)

Pozicije (ovise o kapitalu: ekonomski, socijalni,

kulturni)
---------prakse

pozicij
e
--------prakse

popularna
glazbenica
-----------------------Ivana -> Vanna

popularan
glazbenik
------------------Van -> Ivan
Morrison

David Chaney
ivotni stilovi (1996.)
ivotni stil: pokuaj objanjenja
simbolike preobrazbe medija i
proizvoda iroke potronje u kulturno
smislene aspekte suvremenog
svakidanjeg ivota
Pojedinci aktivno sudjeluju u proizvodnj
i novih, kolektivno
razumljenih kulturnih znaenja, ivotni
stilovi su kreativni projekti, prikazuju
potroaevu kompetenciju

Beograd, 2003.

Kulturna sociologija u SAD

Ameriko socioloko drutvo je osnovalo sekciju za
kulturu tek 1988.
Tri pristupa prouavanju kulture u amerikoj
sociologiji:
1. kultura kao kutija za alat pragmatini pristup koji
istrauje kako ljudi koriste kulturu (simbole, prie,
rituale) da ostvare svoje ciljeve i rijee potekoe (A.
Swindler)
2. sociologija kulture stavlja naglasak na institucionalnu
proizvodnju kulture: organizacijska struktura, resursi (R.
A. Peterson, P. DiMagio)
3. Strogi program kulturne sociologije (J. Alexander)

Swidler, A. (2003).
Talk of love: how
culture matters.
Chicago, Ill.: Univ.
of Chicago Press.

Kulturna sociologija u SAD

Vei naglasak na pitanja rase, etniciteta i
urbane kulture, a manje na odnos kulture
i drutvene klase;
Pragmatini odnos prema kulturnome
djelovanju, pojedinci koriste kulturu kako
bi ostvarili odreene ciljeve i da rijee
probleme
Kritika ideologije nije zastupljena
Naglasak na kulturnoj proizvodnji, a ne na
kulturnoj potronji
Temeljno pitanje autonomija kulture

Strogi program kulturne sociologije

(J. Alexander)
Alexander stavlja naglasak na
autonomiju kulture: drutvena
znaenja mogu biti opisana kao
da imaju svoju vlastitu logiku
Kultura je nezavisna varijabla
Sociolozi trebaju prvo razumjeti
unutarnji obrazac znaenja, a
zatim prouiti odnos izmeu
kulture i drutva
kritika kulturnih studija i
sociologije kulture

Alexander, J. C. (2006). The

meanings of social life: a cultural
sociology. Oxford: Oxford Univ.

Razlikovne karakteristike kulturnih studija,

sociologije kulture i kulturne sociologije
(Sub)discipli
na

Teorijsk
o
stajalit
e
Kulturni studiji ateorijsk
(interdisciplina o (ad
rni)
hoc)
Sociologija
teorijsko
kulture
(sociologija)

Metodoloko Empirijski
stajalite
fokus

Nesistematin
o (ad hoc)
sistematino

Znaenje
kulturnih
predmeta
Proizvodnja
kulturnih
predmeta
Prema Edles

Razlika UK i SAD
UK

kulturni
studiji

SA
D

kulturna
sociologij
a

Sociologij
a kulture