KULTURALNI MODELI ODGAJANJA

Uvod u antropologiju porodice

Senada Krnjić
Dio I
SADRŽAJ
1. UVOD
2. UVOD U OSNOVNE ANTROPOLOŠKE POJMOVE
3. DEFINICIJA, MANIFESTACIJA I ODREĐENJA KULTURE
 UVOD
• izučavanjem kulture prvenstveno se bavila antropologija

• razlike u poimanju kulture sadrže su u svim razlikama koje

obuhvataju:
– vjerovanje,
– vrijednosti,
– običaje,
– ponašanje i
– načine na koje se definira pozicija roditelja i drugih važnih osoba u životu
te
– načinima odgajanja djece koji iz svega predhodnoh proističu
• sve ove razlike – prisutne su u svakom životnom
trenutku (od rođenja do smrti)

• svako dijete:
– rađa se i
– dolazi na svijet bespomoćno i
– upućeno je na brigu i staranje odraslih

• cjelokupni život – ispunjen je nastojanjima da se

ostvare odgojni ideali

• odgojni ideali – proističu iz sistema vrijednosti

jedne kulture
• vrijednosti –
• zaštićene normama
• ostvaruju se kroz brojne rituale svakodnevne prakse

• putem te prakse generacija odraslih priprema mlađe za –

• dobnu zrelost i
• preuzimanje uloga odraslih
• povezivanje na temeljima znanja o antropologiji nužno je iz nekoliko razloga:

1. počiva na činjenici da je većinu istraživanja kulture iznjedrila antropologija

rezultati – temeljne su
preokupacije znanosti o odgoju

2. historija istraživanja odgoja, fenomna odrastanja u različitim kulturama i razvoj

metodoloških koncepcija koji su se odrazili na razvoj teorije znanosti o odgoju

3. u središtu svih interesovanja je čovjek, bilo da se radi o nekom ko dijeli istu

kulturu s nama ili brojnim drugima
• riječi rod – predstavlja osnov za ključne termine koji se služe u
antroplogiji

• rod-itelji, po-rod, po-ro-dica, s-rod-stvo, s-rod-stveni sistem, s-rod-

nik...

• čovjek – čitav život uči živjeti

• ključni preduvjeti uspješnosti traganja za smislom i srećom u životu:

• spoznaje svijet svojim zakonitostima
• spoznaje osobe, osobnosti, ličnosti, individualitet i identitet
• spoznaje sistem normi ( koje su u funkciji zaštite sistema
vrijednosti)
• spoznaje jezik i komunikacije
• spoznaje prethodne generacije
• cjelokupna priroda – obznana je čovjeka

• svaki čovjek – je minijaturna obznana prirode

• rezultira: spoznaja jednog uvjetuje spoznaju drugog

• ono što čovjeka čini drugačijim od cjelokupnog okruženja je:

• sposobnost svjesnog
• planskog i
• osmišljenog reagiranja, odgovaranja i djelovanja na unutarnje i vanjske
podsticaje
• gdje imamo vrijednosti, norme i propisanja ponašanja – govorimo o kulturi u njezinim brojnim
manifestacijama i značenjima

• pojam kulture – važan u potrazi za smislom života

• kultura je – interpretacija stvarnosti, vidljive i nevidljive, manifestne i skrivene, ono od čega je sazdana
prošlost, sadašnjost i planiranje budućeg djelovanja

• kultura omogućava - da se život organizira i učini uspješnim i shvatljivim kroz sve etape života i
životne svakodnevne prakse: rađanja, odrastanja, održavanje zdravlja, preživljavanje, rad, traganje za
smislom, umiranje....

• kultura je - u funkciji potrage za srećom i smislom

UVOD U OSNOVNE ANTROPOLOŠKE
POJMOVE
• Conrad Phillip Kottak – antropologiju definira kao naučni i humanistički
studij ljudske vrste

• antropologija sučeljava temeljna ljudska pitanja ljudske egzistencije:

1. Otkud i otkad ljudska vrsta potiče?
2. Kako su se ljudi mijenjali?
3. Šta smo sada?
4. U kojem se pravcu krećemo?

• rezultira: da je antropologija sveobuhvatna i da nastoji zahvatiti brojne

spoznaje o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti čovjeka
• riječ antropologije – potiče od grčkog jezika i znači
„nauka o čovjeku”

• Alan Barnard – navodi da se prva upotreba ovog termina

vezuje za 16 st

• srednjovjekovni pisci - ovaj termin koriste kao pojam koji

pokriva anatomiju i fiziologiju

• 17,18 st – evropski teolozi koriste ovaj pojam s ciljem

opisivanja, pripisivanja ili povezivanja ljudskih
karakteristika sa božanskim
• Franz Boas – utmelj
ivač kulturne
antropologije

• u knjizi „The Mind of

Primitive Man”
– primitivne ljude definirao
kao narod
čiji su načini života jednost
avni i
jednoliki, a sadržaji i oblik
njihove
kulture oskudni i intelektual
no
nepostojani
• Aleksandar Bošković ističe da je vizija socijalne i kulturne antropologije naučna disciplina
koja daje glas drugima i drugačijima, i koja se, po samoj svojoj prirodi, suprotstavlja
esencijalizacijama u teoriji, ali i različitim političko- historijskim praksama

• na primjer, kolonijalizam, imperijalizam ili seksizam

• Michaela Herzfelda – antropologija je komparativno proučavanje zdravog razuma, kako

njegovih kulturnih oblika, tako i socijalnih posledica koje proizvodi

• Thomasa Eriksena: antropologija se bavi nalaženjem smisla u svjetovima drugih ljudi,

prevođenjem njihovih iskustava i objašnjavanjem šta oni žele, kako njihova društva
funkcionišu i zašto veruju u štagod veruju – uključujući tu sumnje koje izgovaraju i jeresi
koje uzvikuju
• Merryl Wyn Davies izvodi sljedeće predmete proučavanja antropologije:

• proučavanje čovjeka sa biološkog, kulturnog i društvenog gledišta

• prouvačanje ljudske kulturne različitosti
• potraga za generalizacijama o ljudskoj kulturi i ljudskoj prirodi
• poredba analiza i sinteza sličnosti i razlika između kultura

• Prema Merryl Wyn Davies – ono što je danas problematično u pogledu

antropologije ogleda se u činjenici da se:
• antropologija u dosta svojih definicija definira kao sistematsko
proučavanje Drugog,
• za razliku od ostalih društvenih nauka koje su usmjerene na
proučavanje Sebe
• prautemeljitelj moderne antropologije – Charles
Montespuieua

• 1748. – objavio knjigu „O duhu zakona”

• 1871. godine :
• osnivanje Antropološkog instituta u Londonu, i
• uspostavljanje prakse etnografij od strane Franza
Boasa, Bronislawa Mlinowskog i A.R. Radcliffe-
Brown
• Bošković – navodi primjer strukturaliste Clauda Levi-Straussa

• prema njemu - opisivanje događaja i ličnosti kod starih Grka je nedovoljno da bi se

moglo smatrati antropološkim štivom , budući da nedostaje kriteriji razumijevanja

• Ibn Haldun – islamski svestrani mislioc , „otac historiografije”

• Al-Mugaddima- predstavlja najorginalniju analizu procesa historijske evolucije

društva, države i ljudske civilizacije općenito

• termin asabija – označava nešto što bi se moglo smatrati centralnim konceptom

društvene i političke teorije
• Ibn Haldun :
• (mnogo stoljeća prije Clauda Levi-Dtraussa,
Robina Foxa ili Fergusona McLennana) opisao je
krvne i srodstvene veze
• prije Malinowskog i Gluckmana razmatrao
sinhronijsko i dijahronijsko shvatanje načina na
koji društveni procesi djeluju kroz vrijeme kao i
da politika počiva na srodstvu

• cilj asabije – kraljevska vlast

• Progresivizam identificiranje ljudske kulturne historije s napretkom na uzlaznoj
skali od ,, neuglednog i životinjskog " do savremenog Zapada koji je uvijek na
vrhu ljestvice civiliziranosti ;

• Primitivizam - predstavlja ideju obrnutu progresivizmu i nostalgiju za

primitivnom jednostavnošću od koje se čovjek silaznom putanjom kretao , iako
je današnji čovjek spašen civilizacijom ;

• Prirodni zakoni usmjereni ne na ponašanje koje se ponavlja , već na kodove ,

pravila ponašanja i ograničenja zajednička svim narodima , dio prirodnog ili
Božijeg plana;
• Njemački idealizam - zasnovan na dualističkoj razdvojenosti uma i tvari;

• ,, Indijanologija " - popularna ideologija o američkim Indijancima ,

Plemenitom divljaku , usredsređena na proučavanje drugosti Drugoga ;

• Racionalizam - vjerovanje u uređeni svemir voden zal usklađenim s ljudskim

razumom i onim što mu je razumljivo ;

• Pozitivizam - unajširem smislu , oznaka za empirizam , metodologiju koja

obuhvata promatranje uz indukciju i dedukciju ;
• Marksizam - ili dijalektički materijalizam ,
samoproglašena ideologija progresivizma . Marx i Engels
su zasnovali svoje radove na djelima američkog
antropologa Lewisa Henryja Morgana poznatog po
proučavanjima indijanaca Irokeza ;

• Utilitarizam i socijalizam - britanske škole radikalizma i

pristrad društvenim reformama manje zainteresirane za
prošlost , a usredsređene na budućnost
• Strukturalizam - vjerovanje u strukuralno organiziran svemir ,
odnosno inherentno i koherentno strukturiranje u prirodnom
poretku koje nije nametnuto od strane posmatrača ; strukture su
prema ovom stajalištu univerzalne , pa se strukturalizam može
smatrati svojevrsnom izvedenicom teorije prirodnih zakona ;

• Nacionalizam - nastoji oblikovati nacionalne tradicije

antropologije i ostalih društvenih nauka;
• Imperijalizam opisan kao praktična strategija eksploatacije , više terenska
djelatnost nego teorija , ideološka okosnica zapadne civilizacije . Za
antropologe će kolonije i rezervati biti nepresušan izvor informacija , koje je
britanski antroplog Ernest Gellner opisao kao ,, rezervni laboratorij " u kojem
su obavljena neka od najznačajnijih antropoloških istraživanja u posljednja dva
stoljeća
• Kotak – navodi 3 ključna mehanizma kulturnih
promjena:
1. difuzija
2. neovisna invencija i
3. akulturacija
• Difuzija – označava prenos određenih kulturnih dobara iz
jedne kulture ili jednog mjesta u drugu kulturu ili mjesto
pozajmljivanja kulturnih osobina

• Scott i Marshall difuzionizmom podrazumijevaju širenje

osobina i atributa iz jedne kulture u drugu putem njihovog
međusobnog odnosa.
• tvrdnja evolucionista da svako društvo neizbježno prolazi
kroz utvrđene stadije , te da se prelazak iz jednog u drugi
ostvaruje novim invencijama,

• difuzionisti su smatrali apsurdnim, jednako kao i

vjerovanje da svako društvo vodi neovisan život u odnosu
na druga društva
• neslaganja su se prelamala i oko pitanja :

– nastanka društva ( potiče li ono iz ,, društvenog

ugovora " ili iz porodičnih i srodstvenih grupa ) ;

– prakse organiziranja srodstvenog sistema ,

bilateralnog unilinearnog načela , dominacije
matricentričnosti i matrilinearnosti na jednoj , te
patricentričnosti i patrilinearnosti na drugoj strani
; prakse odnosa spram muških i ženskih potomaka
– tipova porodičnih zajednica ( nuklearna , proširena ,
složena višege neracijska ... ) , bračnih oblika
( monogamija , poliginija , poliandrija , ( poliginandrija )

– tipova odabira bračnih drugova ( endogamija , eg

zogamija ) ;

– obrazaca stanovanja i moći ( matrilokalnost ,

patrilokalnost , neolokalnost ) ;

– razumijevanja bića ,, primitivnog " kroz analizu religija ,

obreda / rituala , mitova , tabua i magijskih komponenata
• Alan Barnard navodi gabarita četiri
temeljne grane :
1. fizička ili biološka antropologija ,
2. arheologija ,
3. antropološka lingvistika te
4. socijalna ili kulturna antropologija
( etnologija )
Fizička antropologija
• Fizička antropologija je do danas najzavodljivija grana
za rasiste i nacionaliste svih boja i orijentacija , pa je
nerijetko više služila kao oružje rasnim i nacionalističkim
ideologijama nego nauci .

• težnja je bila da se dokažu rasne razlike , podrže

rasističke teorije o ljudskom porijeklu
Arheologija i materijalna kultura

• Arheologija i materijalna kultura

-susreću se kod svih pitanja vezanih za
porijeklo i historijski razvoj kulture ,
društva i civilizacija .

• Arheologija - je usko povezana

poddsiciplina
 Antropološka lingvistika

• Antropološka lingvistika je usmjerena na

proučavanje jezika , posebno s obzirom na
jezičku raznolikost
 Socijalna ili kulturna antropologija
• Socijalna ili kulturna antropologija smatra se jednom od najvažnijih i na
univerzitetima širom svijeta najzastupljenijih grana izučavanja , a usmjere
na je na proučavanje kulturnih razlika , potragu za kulturnim univerzalno
stima , proučavanje društva kao funkcionalne cjeline , društvene strukture ,
intepretacije simbolizma itd.
• Adnan Tufekčić navodi kako je pojam etnopedagogija prvi upotrijebio G. N.
Volkov u svom djelu Etnopedagogika

• Volkov definira je kao nauku koja istražuje odgojno iskustvo naroda , njegova
pedagoška gledišta , nauka o pedagogiji svakodnevnog života , o pedagogiji
porodice , roda , plemena i nacije

• Tufekčić vrlo argumentirano dokazuje kako je etnopedagogija tvorbena grana

pedagogije
• na američkom tlu pojam etnopedagogija pojavljuje se u
priručniku antropologa H. G. Burgera iz 1968. godine

• on pojam ethno - pedagogy koristi za opis tehnika

podučavanja koje se primjenjuju u kroskulturalnom
obrazovanju u kojem se susreću dominantne i manjinske
kulture

• Burger smatra da je pojmu etnopedagogija najbliži

educananthropology , koji je prethodno 1961. godine
upotrijebila Patricia Grinager
DEFINICIJA, MANIFESTACIJA I
ODREĐENJA KULTURE
• kultura i odgoj počinju simultani hod kroz prostor i
vrijeme , kao dva nerazdruživa fenomena koja
obilježavaju ljudski život / ljudske živote

• oni se isprepliću često do nivoa istovjetnog značenja

• reći za nekoga da je odgojen podrazumijeva

konstataciju i da je kulturan
• Rot izdvaja Wisslera prema kojem se razlikuje 9 oblasti života koje čine i
obuhvataju pojam kulture :

• jezik
• materijalne karakteristike društva
• umjetnost
• mitologija
• vjerovanja i znanja
• religijska praksa i struktura
• porodični i socijalni sistem
• vlasništvo i sistem organizacije vlasništva
• upravljanje društvom
• ratovanje i strategije ratovanja
• Analizirajući stajališta Jencksa , u kojima ovaj autor tumači razliku između četiri ključna
značenja pojma kultura , Haralambos i Holborn navode da navedeni pojam može označavati
sljedeće :

– 1. Kultura se ponekad razmatra kao stanje duha . Ljudi postaju kulturni kada teže ,, ideji
usavršavanja , cilju i težnji individualnog ljudskog postignuća ili emancipacije " . Prema
ovom tumačenju , kultura je privilegija pojedinaca koji stiču znanja i osobine koje su
poželjne da bi se ostvario ideal kulturnog čovjeka .

– 2. Dok se prva definicija odnosi na pojedince , druga naglašava činjenicu kako su , naprosto
, neka društva kulturnija od drugih . Obje ove definicije prema Haralambosu i Holbornu su
elitističke , s tim da ova druga može zastraniti u etnocentrizam ( kao u primjeru stavova koje
iznosi Herbert Spencer , prema kojem su zapadna društva razvijenija od drugih društava ) .
• 3. Kultura je kolektivni skup umjetničkih i intelektualnih djela unutar
nekog društva “ . Ova zdravorazumska Jencksova definicija upućuje
prevashodno na značenje visoke kulture .

• 4. Četvrta definicija kulturu pojašnjava kao ukupan način života

ljudi " . Ta definicija bliska je poimanju Ralpha Lintona koji kaže : ,,
Kultura jednog društva jest način života njegovih pripadnika ; zbirka
ideja i navika što ih uče , dijele i prenose iz naraštaja u naraštaj . "
utori koji su nezaobilazni u svakom nastojanju da se kultura definira
• Muhammed ' Abid al - Gabiri u djelu Fikr Ibn Haldun al - ' aşabiyya wa al
- dawla tvrdi da Al - Muqaddima , zapravo , predstavlja opsežno izlaganje
i elaboriranje tri vida ili vrste ' umrāna :
•
1. Beduinskog , nomadskog ,
2. Sjedilačkog ili gradskog , te
3. Svjetskog ili al - ' umrāna na način svjetske civilizacije
• Kroeber i Kluckhohn sve prikupljene definicije kulture ,
prema onome šta one naglašavaju i koja značenja
obuhvataju , grupiraju u sedam grupa :

1. deskriptivne / opisne definicije

2. historijske definicije
3. normativne definicije
4. psihološke definicije
5. strukturalne definicije
6. genetičke definicije
7. nedovršene definicije
• kultura ima dvije bitne kvalitete :
• prvo se uči ,
• drugo , ona je zajednička

• ljudi postaju kultivirani putem težnje za usavršavanjem

• Matsumoto i Juang - dva aspekta kulture koje nazivaju objektivnim i
subjektivnim aspektima kulture

• subjektivni aspekti kulture obuhvataju : ponašanja , vjerovanja , stavove ,

vrijednosti i norme ;

• dok objektivni aspekti obuhvataju : ishranu , oblačenje , alatke koje se koriste

u jednoj kulturi , arhitekturu ...
• Clark - kultura je neke skupine ili klase osobit način života
te skupine ili klase , značenja , vrijednosti i ideje utjelovljeni
u institucijama , u društvenim odnosima , u sistemima
vjerovanja , u običajima i navikama , u načinu upotrebe
predmeta i u materijalnom životu

• prema ovoj definiciji pojedinci se rađaju u određenoj kulturi

• ona utiče na to kako će vidjeti svijet te oblikuje njihove

mape značenja
Pojmovi iz kojih se izvode značenja kulture
Vjerovanja , norme , vrijednosti

• saznanja i vjerovanja predstavljaju:

• sva stečena znanja o svijetu i društvu ,
• inicirana religijskim uvjerenjima , naučnim saznanjima , vjerovanjima ,
• razne ideologije , politička uvjerenja ,
• ali i praznovjerje i mitovi .

• za neke narode mitovi nisu fikcije , već dio realnog postojanja i kao takvi utiču na
sudbinu
• drugu kategoriju čine vrijednosti i one predstavljaju bipolarnu
skalu poželjnog - nepoželjnog , dobrog - lošeg itd

• vrijednosti predstavljaju samu srž kulture , poželjna stanja

stvari , te se mogu klasificirati na više ili manje dominantne

• općeprihvaćene vrijednosti predstavljaju društvene ideale koji

se predstavljaju kao uzori

• Giddens vrijednosti definira kao apstraktne ideje koje daju

značenje i usmjeravaju ljude u interakciji s društvom .
• za norme se može kazati kako se protežu od slojeva implicitne kulture pa
njihova značenja nalazimo i u brojnim slojevima eksplicitne kulture
•
• Giddens za norme kaže da su to pravila ponašanja koja izražavaju ili
utjelovljuju kulturne vrijednosti

• kulturna norma je uputa i orijentir na temelju kojeg se određujemo u

situacijama biranja između prihvatljivog i primjerenog , nasuprot
neprihvatljivom i neprimjerenom ponašanju u društvu
 Implicitne i eksplicitne slojeve
kulture

• u vanjske bi se mogi svrstati : simboli , komunikacija , jezik ,

arhitektura , hrana , načini odijevanja ...

• u sljedećem sloju svakodnevnih praksi izdvojili bismo : heroje,

roditelje , druge važne odrasle , način na koji se rade različiti poslovi
i način organiziranja institucija

• u najužem sloju svakodnevnih praksi i eksplicitnih slojeva kulture

promatrali bismo : obrede , običaje , praznike / blagdane , mitove itd
 Enkulturacija
• Enkulturacija je prihvatanje kulturalnog uzora , uključujući konstrukt kulturalnog idealnog selfa

• to je temeljni proces kojim se osoba uvodi u kulturu i sva njezina značenja , vrijednosti , norme

• pojam enkulturacija prvi je uveo Herskovits , a naknadno ga je preuzela Margaret Mead , u okviru
koncepta kulturalnog relativizma

• enkulturacija i konstrukcija selfa su jedan od ključnih koncepata za razumijevanje kulturalne

raznolikosti , posebno ranog iskustva djeteta

• prema Scott i Marshall , enkulturacija je termin koji originalno potiče iz američke kulturne
antropologije , a koji bi se zapravo , mgao smatrati sinonimom za pojam socijalizacije
 Socijalizacija
• socijalizacija je proces u kojem djeca uče i usvajaju
pravila , vjerovanja , vještine , stavove i obrasce
ponašanja društva kojem pripadaju

• prema Westenu moguće je izvući zaključak : kakvo

društvo , takvo i dijete
• to šta se sve pod socijalizacijom podrazumijeva moguće je
sažeti u nekoliko zaključaka :

• socijalizacija nije jednosmjeran proces ,

• Iako je fokus na djetinjstvu ,

• socijalizacija je cjeloživotni proces ( pa se može

govoriti o etapama : primarne , sekundarne ,
tercijarne socijalizacije ) ,

• djeca su u okviru urođene prirode otvorena za društvo

i biološki pripremljena za socijalizaciju ,
• socijalizacija se odvija uvijek s obzirom na šire socijalne i eko
nomske prilike , pa za razumijevanje procesa socijalizacije
uvijek treba razumijevati i kontekst u kojem se taj proces
odvija ,

• pod socijalizacijom se ne podrazumijeva samo jedan proces, on

obuhvata slijevanje brojnih paralelnih procesa , kao što su
enkulturacija , odgoj , individuacija , obrazovanje ,
interiorizacija , personalizacija , diferencijacija , integracija itd
• postajanje članom " se u teoriji socijalizacije , prema Hurrelmanu i Ulichu , razmatra :

• s obzirom na subjekt - socijalizacija ne podrazumijeva samo pasi vno već i aktivno

djelovanje osobe na okolinu tokom sazrijevanja , s obzirom na to da upravo tako
postaje društveni subjekt sposoban za djelovanje ;

• s obzirom na institucije - sagledavanje funkcija društvenih institu cija , načina

njihovog posredovanja vrijednosnih stavova te zahtje va i učinaka njihovog
djelovanja u društvu ;

• s obzirom na kulture - razumijevanje veza koje povezuju među sobno ljude u jedno
društvo , ..šta je kultura te grupe ljudi ? " te koja su značenja koja se usvajaju i na
koji način se tumače ta značenja jedne kulture ?
• Prema Valsineru, na socijalizaciju se može gledati
najmanje na dva načina :

– kao na jednosmjerno djelovanje roditeljske generacije

na generaciju potomaka s ciljem prijenosa kulture ,

– kulturna transmisija u socijalizaciji predstavlja proces

aktivne rekonstrukcije , pri čemu dijete u razvoju
rekonstruira kulturne poruke
Sociogenetski pristup može se opisati pomoću 2 postulata

1. svi čovjekovi psihički procesi po svojoj prirodi su društvenog karaktera , dakle

misaoni procesi , emocije , akcije , razvijaju se u uzajamnom odnosu s društvenim
okruženjem i narodnim modelima saznanja tog društva

2. društvena priroda čovjekove ličnosti nastaje putem dva procesa individualnog

razvoja :
a) internalizacijom eksternih socijalnih iskustava te
b) eksternalizacijom unutarnjih psihičkih pojava
• Neka od najznačajnijih stajališta simboličko - interakcionističke teorije ,
kojima se određuje pojam socijalizacije , sadržana su u sljedećim tezama:

1. ljudi djeluju prema drugima na temelju značenja koje drugi imaju za

njih
2. značenje se stvara u interakciji između ljudi
3. značenje se mijenja kroz proces tumačenja
4. pojedinci razvijaju vlastite koncepte kroz interakciju s drugima
5. self - koncepti predstavljaju važan motiv za ponašanje
6. ljudi i grupe su pod uticajem kulturnih i društvenih procesa
7. društvena struktura razvija se kroz društvenu interakciju
Akulturacija
• akulturacija obuhvata pojave koje uslijede kada grupe pojedinaca
različitih kultura stupe u neposredni kontakt , zbog čega se dese
promjene u oblicima izvorne kulture jedne ili obje grupe

• akulturacija je proces adaptiranja ili u mnogim slučajevima

prihvaćanja kulture drugačije od one u kojoj je osoba odgojena

• Ilić navodi sličnu definiciju akulturacije te kaže kako je to kulturna

interakcija u kojoj različite kulture različitih društvenih grupa dođu
u dodir i međusobno utiču jedna na drugu
 Etnocentrizam
• jedan od fenomena koji se razmatra uz pojam akulturacije je i etnocentrizam , a taj
se pojam najčešće definira kao tendencija posmatranja svijeta kroz sopstvene
kulturalne filtere / dioptriju , pri čemu se veliča vlastita , a umanjuje vrijednost
druge kulture ili naroda

• etnocentrizam se ponekad opisuje kao ,, kardinalni grijeh komparativnog metoda "

i podrazumijeva formiranje prosudbi o drugim društvima na temelju vlastitih
kulturalnih pretpostavki ili preduda

• etnocentrizam podrazumijeva i da se način na koji je nešto urađeno u drugim

društvima smatra inferiorinijim u odnosu na rješenja vlastitog društva
• Suprotstavljenost ovakvog gledanja na druge kulture i društva imao je za
posljedicu izrastanje ideje relativizma prema kojem ne postoji univerzalni
kognitivni ili evaluativni kriterij prema kojem bi se moglo suditi o drugima
ističe da se različitost između kultura rijetko.
HVALA NA PAŽNJI