SOCIOLOGIJA KULTURE 1.

kolokvij

Giddens
Vrijednost i norme, kulturna raznolikost: rana lovačka dr. su npr. monokulturna uvelike, Japan
npr. ostao dosta monokulturno dr., a ističu se visokom kulturnom homogenosti.
Industrijalizirana dr. postaju multikulturna, Supkulture/kontrakulture
Etnocentrizam – npr. kulturni šok koji doživljavamo iz perspektive vlastite kulture i vlastitih
naslijeđenih uvriježenih obrazaca i normi – s tim i iz toga stajališta gledamo druge kulture,
kada dođemo u drugu državu, njihovi običaji i uvriježeni obrasci ponašanja i pričanja – nama
čudni
Socijalizacija – PRIMARNA i sekundarna; dr. uloge i identitet- OSOBNI/DRUŠTVENI
Vrste dr. – predmoderna dr podjela, moderni svijet: Japan, Australija, Njem., Kanada, SAD,
UK…
Globalni razvoj – Prvi, Drugi i Treći svijet…
Dr. promjene – na nj. utječu fizički okoliš, politička organizacija, kulturni čimbenici
Promjene u modernom dobu – ekonomski, pol. i kulturni utjecaji!
Haralambos
Definicija kulture, tipologija – visoka, niska, masovna i pop kultura
Funkcionalističke perspektive na kulturu : Durkheim i Marcel Mauss
U djelu Primitivna klasifikacija, da bi razvili kulturu ljudi moraju razviti neki sustav
klasifikacije.
Australski urođenici – imali najprimitivnija i najjednostavnija dr., urođenici iz Port Mackaya
podijeljeni u 2 skupine- Youngaroo-aligatore i Sunce i Wootaroo-klokani i Mjesec
Druge urođeničke skupine – Wakeburi iz Queenslanda, nj dr. se dijelilo u 4 skupine
Mallera I Wutaru dijelile su se dalje na 2 ženidbena klana: Kurgilla I Benbey u polovici
Mallera, a Wongu I Obu u polovici Wutara.
Klasifikacijski sustav Wakelbura odražava podjele – postoje dvije glavne vrste stvari, od kojih
se svaka dalje dijeli na dvije. Banbey su smjeli jesti samo npr. one namirnice koje su
klasificirane kao Banbey (klokane, pse, male pčele i med)
Složeni kvalifikacijski sustavi
Sjevernoameričko pleme Zuni Siouxa ima osmerostruki klasifik. sustav koji se temelji na
osam točaka kompasa. Sjeveru pripada pelikan, ždral, lještarka, zimzelen itd., a zapadu
medvjed, kojot i proljetna trava.
„Prve logičke kategorije bile su dr. kategorije, prve klase stvari bile su klase ljudi“

1
RELIGIJA
U jednostavnim dr., religija je temelj za kolektivnu svijest (predindustr. dr. = mehanička
solidarnost). Razvoj ljudi = veća podjela rada, ORGANSKA solidarnost, kolektivna svijest je
manje jaka. Razlikuje sveto/profano, uzima TOTEMIZAM kao elementarnu religiju te kao
primjer najjednostavnije te najranije oblika vjerske prakse. Totem – sveti predmet, sveto; ne
profano, obožavanjem totema obožavaju društvo zapravo, najvažnija funkcija religije –
jačanje kolektivne svijesti, društvo ne može postojati bez toga prema Durkheimu! Vjerski
obredi jačaju ideju o postojanju kolektivne svijesti unutar pojedinaca.
Parsons
POSTOJANJE ZAJEDN. kulture je funkcionalan preduvjet funkcioniranju društva uopće,
ljudi su međusobno povezani, u interakciji.
KRONOLOŠKI ide MARKS. i FUNKC. teorije kulture i neomarks. (umetnuto kasnije u
tekst)
Kultura i civilizacija
Matthew Arnold – Kultura i anarhija
kultura „učenje usavršavanja“
F. R. Leavis – kultura i civilizacija u 1930-ima
Slabljenje kulture
Kultura elite i kultura masa
Kritika i evaluacija Leavisa
MASOVNA KULTURA
Bernard Rosenberg – masovna kultura u Americi, tehnologija i masovna kultura
Dwight Macdonald, „Teorija masovne kulture“ – tipovi kulture, problem masovne
kulture. Evaluacija masovne kulture od Edwarda Shilsa te Herbert J. Gansa- pluralnost
kultura ukusa- visoka kultura, viša srednja kultura, niža srednja kultura, niža kultura,
kvazipučka, niska kultura; Dob i etnička pripadnost, cjelovite/djelomične kulture,
Hijerarhija ukusa – visoka na vrhu a ostale ispod nje. npr. seksualno eksplicitan
materijal u Uliksu Jamesa Joycea kao visoka k., za razl. od pornografskih časopisa i filmova-
niska. ZAKLJUČAK, evaluacija Gansa
Dominic Strinati kritizira teoretičare te teoriju masovne kulture
1 konzumenti masovne kulture nisu pasivni već aktivno biraju sadržaj te kako će reagirati;
2 sva popularna kultura im je ista, homogena;
3 pučki blues i coutnry glazba nisu dio „čistih kultura“ i na njih utječe niz glazbenih tradicija;
4 teorija masovne kulture polazi od pretpostavke da postoji jasna granica između visoke i

2
masovne kulture, što nije tako. Masovna kultura je proizvod kulturne politike, a ne neke
objektivne procjene vrijednosti različitih kultura.
Kronološki dalje – strukturalizam i poststrukt. dolje u tekstu

POJAM I POVIJEST KULTURE – prema Margaret Mead prvi dokaz civilizacije 15 000
godina star pomoljeni femur pronađen na arheološkom nalazištu, Dakle, zacijeljena
bedrena kost znak je da je ranjenik sigurno dobio tuđu pomoć. "Pomaganje nekom drugom
kroz poteškoće je mjesto gdje počinje civilizacija."
Povijest: Herodot, Tylor, Frazer, Morgan, Boas, Malinowski, Mead, Durkheim… -
monogenetski/poligenetski – inkulturacija / evolucija te kulturna difuzija i transmisija?
Pojam kulture – svakodnevni govor, kultura i društvo su nerazdvojni – humanost
Naučena je, ZAJEDNIČKA i simbolička!!
Vrijednosti i norme
•Konformizam i jednakost, individualizam i postignuća
•Homogene-Japan, Koreja, Poljska ili raznolike-Liberija, Uganda, Nigerija danas, itd…
Supkultura,- hip-hop, hipsteri, emo, goth, itd… „kontrakultura“ - hipi pokret 1960te, zeleni
pokret, poligamisti, feminističke skupine…; multikulturalnost
•Tipovi kulture: visoka – klasična glazba, HNK/pučka – odlazak u klub, masovna -
Određenja masovne kulture uvijek su potjecala s estetski visoko pozicioniranih položaja: ona
je bila gledana kao kulturna industrija (Th. Adorno, M. Horkheimer), odnosno masovna
proizvodnja proizvoda namijenjenih dokolici, s isključivim ciljem zarade i potvrđivanja
mjesta nižeklasnih potrošača u društvenoj hijerarhiji, ali i kao opći »pad razine«, pad
estetskih i moralnih vrijednosti (M. Arnold, F. R. Leavis), gubitak »aure« umjetničkog djela
u »vremenu njegove tehničke reprodukcije« (W. Benjamin), , popularna – anime, hip-hop,
Madonna, teenage filmovi, supkulture
•Duboko ukorijenjena kultura – problem razumijevanja izvana; socijalizacija,
internalizacija, identitet; etnocentrizam i relativizam
MIJENJANJE:
Revolucije : neolitska, agrarna, industrijska pa informacijska revolucija
Lovačka sakupljačka, agrarna, neindustrijske civilizacije, industrijska
društva, postindustrijska društva (Pred-moderno->moderno->post-moderno)
Ljudi 500 000 godina, poljoprivreda oko 12 000 godina
Faktori promjene fizička okolina i klima, ekonomija, politička struktura, kultura

3
Metodologija u istraživanju kulture
UVIJEK prednjači kvalitativno nad kvantitativnim – etnografija, promatranje uz sudjelovanje,
intervjui, analiza diskursa, itd. itd. Pozitivizam / socijalni konstruktivizam oprečnost
kvantitativnog i kvalitativnog
ETNOCENTRIZAM kao problematičan, osobito pri istraživanju neke druge kulture
jedenje kukaca npr. u drugim kulturama kao „odvratno“, odijevanje, lijevo/desno vožnja,
asimilacionizam/ksenocentrizam??

Definicije kulture: systems of knowledge, komunikacija, kultivirano ponašanje, način

života grupe ljudi, simbolička komunikacija, itd itd
SADRŽAJNE+NORMATIVISTIČKE+METAFIZIZIČKE+KULTURALISTIČKE+NA
TURALISTIČKE
KULTUROLOGIJA – integrativna interdisciplinarna znanost o kulturi, a sociologija
kulture jedna od disciplina koja čine kulturologiju
SADRŽAJNE definicije K. = prema Cristopheru Jencksu, uključujući četiri glavna
shvaćanja:
1. Kultura kao stanje duha: Predstavlja osobu koja teži individualnom usavršavanju i
povećanju vlastitog znanja.
2. Kultura kao sinonim za civilizaciju: Odnosi se na društva koja se smatraju
superiornima u svojim dostignućima u usporedbi s drugim društvima.
3. Kultura kao skup vrhunskih umjetničkih i intelektualnih djela: Ova perspektiva stavlja
naglasak na umjetničkim i intelektualnim postignućima, prisutnim u galerijama,
knjižnicama i muzejima.
4. Kultura kao ukupan način života neke skupine ljudi: Ovaj pristup gleda na kulturu u
socijalno-antropološkom smislu, kao skup vrijednosti i normi zajednice.
A ovakve definicije se obično naziva i pozitivističkim - Ralph Linton-kultura kao skup
normi i vrijednosti koje dijele članovi nekoga društva; Edward Tylor-kultura je skup
svega proizvedenog u nekome društvu, dakle i materijalna i duhovna kultura. Nedostatak
je pozitivističkih definicija da ne objašnjavaju koji je smisao kulture i čemu ona služi.
Dodatno, različite definicije kulture uključuju:
Normativističke definicije: Kultura se definira kroz svrhu kojoj služi, primjerice, kao način
osmišljavanja svijeta.
Metafizičke definicije: Razdvajaju duhovnu i materijalnu kulturu, naglašavajući da pripadaju
različitim metafizičkim područjima. Ovaj tip definicije nastao je tijekom njemačkog
romantizma u 19. stoljeću odvajanjem civilizacije i kulture. Civilizacija ujednačava sva
društva i narode, a kultura je izraz specifičnosti svakoga naroda.

4
Kulturalističke definicije: Fokusiraju se na konfiguraciju ili ethos kulture, naglašavajući
temeljne vrijednosti koje prožimaju društvene odnose. Ruth Benedict – od filozofa Spenglera
preuzima ideju da su moderne zapadne kulture „Faustovske“ u njima prevladava nemir,
kompeticija individualizam i agresivnost za razliku od modernog Zapada, nekadašnje su
klasične kulture „apolonijske“ prožete umjerenošću, kolektivizmom i tolerancijom.
Naturalističke definicije: Povezuju kulturu s ljudskom biološkom ili psihološkom naravi,
primjerice, kroz psihoanalitički pristup ili sociobiološku teoriju. – kulturološki slični ljudi su
nam obično i genetski sličniji, preferencijom prema kulturološki sličnim ljudima zapravo
pomažemo širenju vlastitih gena

FUNKCIONALISTIČKA I MARKSISTIČKA TEORIJA KULTURE (Haralambos i

preze miks)
FUNKCIONALISTIČKA - manje se bave umjetnošću a više kulturom u smislu normi,
vrijednosti i načina življenja, evolucijski gledaju, dr. promjene su praćene kulturnim.

Parsons predlaže kategorizaciju društava prema rezultatima na određenim varijablama,

nazvanim "pattern variables":
 Afektivnost (afektivna neutralnost).
 Kolektivizam (individualizam).
 Partikularizam (univerzalizam).
 Difuznost (specifičnost).
 Pripisani status (postignuti status).
 Afektivnost odnosi se na emocije u društvenoj interakciji.
 Kolektivizam/individualizam odnosi se na usmjerenost prema kolektivu ili vlastitim
interesima.
 Partikularizam/univerzalizam odnosi se na preferenciju prema vlastitoj grupi ili
primjenu univerzalnih normi.
 Difuzna/specifična socijalna interakcija razlikuje se po povezanosti uloga.
 Pripisani/postignuti status odnosi se na uloge dodijeljene “ rođenjem ili stečene vlastitim
trudom“
Ekspresivnost i Instrumentalnost:
 Parsons dijeli varijable u ekspresivne (održavanje grupnog integriteta) i instrumentalne
(postizanje kolektivnih ciljeva).

Durkheim naglašava potrebu za društvenom solidarnošću očuvanu kroz zajednički

vrijednosni sustav.

5
 U jednostavnijim društvima postoji veća sličnost između ljudi, a jedinstvo se održava
religijskim ritualima.
 U složenijim društvima postoje razlike koje proizlaze iz podjele rada, a solidarnost se
održava svijesti o međusobnoj ovisnosti.
MARKSISTIČKA: Karl Marx o kulturi – kultura potječe iz čovjekove proizvodne
djelatnosti
Rad i Identitet: Marx tvrdi da je ljudski rad ključni element ljudskog identiteta i da se kroz
kreativni proces rada čovjek prepoznaje kao čovjek.
Idealno Stanje: Marx vidi idealno društvo kao zajednicu gdje pojedinci slobodno
organiziraju rad kako bi zadovoljili vlastite potrebe. Kultura u takvim uvjetima
proizlazi spontano iz kolektivnog rada.
Otuđenje: Pojava privatnog vlasništva u kapitalizmu dovodi do otuđenja, gdje mase
gube slobodu organiziranja vlastitog rada i gube kontrolu nad kreativnim procesima,
što utječe na njihov osjećaj ljudskosti i kulture.
Kultura kao Ideologija: Marx tvrdi da dominantna kultura u klasno stratificiranim
društvima proizlazi iz interesa vladajuće klase, a kultura služi kao alat za održavanje
postojećih normi i vrijednosti te sprječava širenje revolucionarnih ideja.
Kultura reproducira te odražava klasne razlike
Različite društvene klase imaju različite kulture, odražavajući njihove materijalne
uvjete. Međutim, postoji prostor za pojavu alternativnih kultura osim dominantne.
Sposobnost Osvještavanja: Iako materijalna infrastruktura oblikuje kulturu,
pojedinci imaju sposobnost stvaranja kulturnih proizvoda koji nadmašuju njihovo
klasno podrijetlo. Ova sposobnost je ključna za društvenu promjenu prema
marksističkoj teoriji.
Prijelaz u Komunizam: Krajnji cilj marksističke teorije je prijelaz iz kapitalizma u
komunizam putem revolucije. Radnička klasa mora se osloboditi lažne svijesti i
prepoznati klasnu ideologiju kao lažnu kako bi ostvarila društvenu promjenu.

John Berger „Ways of seeing“ – umjetnost vladajuće klase, slike s temom običnih ljudi;
Rembrandt
bogatstvo postaje opipljivo, tehnika ulje na platnu dominanta u slikarstvu od 16. st,
omogućava slikarima da izraze sjaj i volumen na poseban način, što je bilo pogodno za
prikazivanje bogatstva. bogati pojedinci naručivali slike koje bi služile kao sredstvo
prikazivanja njihovog bogatstva. Slikanje portreta, prikazivanje luksuznih predmeta i scena iz
visokog društva postalo je način afirmacije materijalnog uspjeha.

6
tehnike poput „fresco-slikarstva“ imaju slična obilježja, ali su preskupe za novu klasu. To
implicira da tehniku odabiru i dominiraju oni koji imaju određene ekonomske resurse, a time i
moć.
Lucien Goldmann „Skriveni bog“ – „dr. klasa određuje dr. svijest“,
Goldmann analizira Racinea i Pascala kao predstavnike "plemstva plašta" (noblesse de
robe), što označava plemstvo koje obavlja administrativne funkcije, a ne posjeduje zemlju.
Oni su istovremeno služili starom poretku, ali su bili obrazovani u duhu racionalizma, što
stvara proturječan klasni položaj  tragična slika svijeta, njihova umjetnost i filozofija
odražavaju unutarnje sukobe i napetosti njihovog društvenog položaja
Sociološka analiza Racinea i Pascala – Goldmann ih naziva noblesse de robe;
Basil Bernstein – „ograničeni i razrađeni kod“ -> povezuje socijalizaciju te obrazovanje s
odgojem. Ograničenim kodom pričaju djeca nižih društvenih slojeva, a razrađenim naravno
djeca viših slojeva, ovo je uvjetovano i obavljanjem zanimanja raznih-radnička:zahtijevaju
jasno obavljanje bez puno diskursa i rasprave, dok nemanuelna zanimanja uključuju
prenošenje značenja, više rasprave te dogovora, „teamworka“, itd.
djeca iz radničkog sloja će kod klasifikacije Npr. djeca iz radničkog sloja će kod
klasifikacije namirnica primjenjivati kriterije poput onoga „to namirnica primjenjivati
kriterije poput onoga „to volim jesti“, dok će djeca iz srednjeg sloja volim jesti“, dok će
djeca iz srednjeg sloja namirnice klasificirati prema njihovoj općenitoj namirnice
klasificirati prema njihovoj općenitoj vrsti (voće, povrće, meso...).
NEOmarksističke teorije kulture (mladih?)
1. Teorija kulture prema BCCS-u (Birminghamski centar za suvremene kulturne studije):
 Hall i Jefferson tvrdili su da materijalne okolnosti postavljaju ograničenja razvoju
kulture, pri čemu kultura odražava klasne podjele u društvu. Kultura se percipira
kao aktivni odgovor na materijalne uvjete i klasne položaje.
2. Formiranje kulturne mape značenja:
 Šira kultura u kojoj pojedinac odrasta oblikuje način na koji vidi svijet, stvarajući
fleksibilnu mapu značenja koja oblikuje ili ograničava vrstu kulture koju stvara.
3. Hegemonija i borba za prostor:
 BCCS koristi Gramscijev koncept hegemonije, tvrdeći da se manje moćne klase
mogu suprotstaviti dominantnoj ideologiji elitne kulture. Borba se odvija za
stvaranje prostora i afirmaciju vlastitih stilova izvan utjecaja dominantne kulture.
4. Subkulture mladih kao autonomni izraz:
 Subkulture mladih promatrane su kao kreativni pokušaji osvajanja autonomije od
dominantnih kultura. Mladi nastoje izgraditi svoj kulturni prostor unutar lokalnih
četvrti i institucija.

7
5. Autentičnost i otpor:
 Kulture mladih stvaraju svoje osebujne stilove odijevanja i glazbe kao način
rješavanja problema koji na konkretnoj, materijalnoj razini ostaju neriješeni.
Betoniziranje identiteta kroz autentičnost postaje ključno, naglašavajući da kultura
treba proizlaziti iz temelja, a ne biti kreacija medija.
6. Primjer Tonyja Jeffersona - Teddy Boys:
 Teddy Boys su promatrani kao pokušaj radničke klase da obnovi osjećaj zajednice
koji je bio ugrožen urbanom obnovom i ekonomskim promjenama. Stvaranjem
jedinstvenog stila odijevanja i ponašanja, Teddy Boysi su izrazili svoj otpor i
identitet.
7. Dick Hebdige i subkultura značenja stila:
 Subkulture se definiraju kao opozicija mainstream kulturi, a članovi subkultura
izražavaju svoj otpor prema društvenom poretku kroz odjeću, glazbu i umjetnost.
Hebdige je naglasio da svaka subkultura transformira značenje svakodnevnih
predmeta, stvarajući vlastite simbole otpora.
Primjer punk kulture: Punk kultura se istaknula kao izraz kaosa i nedostatka
prepoznatljivih vrijednosti. Punkeri su izražavali protivljenje prema britanskom
društvu, konvencionalnim vrijednostima i komercijalizmu kroz svoj stil, glazbu i
izražavanje.
8. Evaluacije BCCC-a i Hebdigea:
 Kritike upućuju na to da su subkulture možda bile fluidnije nego što su ih
BCCS i Hebdige opisivali te da su klasne podjele izgubile na važnosti s
razvojem konzumerizma. Postmodernisti tvrde da dobro definirane subkulture
možda nikada nisu ni postojale.

8
Pred-moderno  moderno  postmoderno
Pred-m.-lovačka i sakupljačka dr., stočarska i agrarna i neindustrijske civilizacije
moderno je indudstrijalizam, kapitalizam, urbanizacija i liberalna demokracija, brze
kulturalne promjene, vjera u razum, etički univerzalizam, gubljenje tradicije
Teoretičari:
Bauman – „tekuća modernost“, opozicija „čvrsto“ i „tekuće“ – ukazuje na to da su
tradicionalne strukture („čvrste“) društva postale manje relevantne ili čak nepostojeće, dok se
pojedinci suočavaju s konstantnim izazovima prilagodbe brzim promjenama („tekuće“). Ovaj
pristup pomaže u analizi fenomena poput globalizacije, digitalizacije i ubrzanja života u
suvremenom svijetu.
Habermas - modernost je dijete prosvjetiteljstva. Usidreno je u razumu i demokraciji. Stoga,
Habermas vidi modernost kao nedovršeni projekt. To znači da se mnogo više mora učiniti na
području modernosti prije razmišljanja o mogućnosti postmodernog svijeta.
Giddens – teorija strukturacije - tvrdi da je radnja pojedinca, s ljudskim djelovanjem u
središtu, uvijek utemeljena na očekivanjima i pravilima strukture, koje zatim zauzvrat
reproducira pojedinac, refleksivna modernost
Beck – klasična modernost o bogatstvu, a DRUŠTVO rizika
Postmoderno – postindustrijska društva – USLUGE, ZNANJE I INFORMACIJE.
skepsa vezana uz negativne posljedice znanosti, spoznajni relativizam, pesimizam te
nesigurnost, značaj kreativnosti i samorazvoja
Derrida, Foucault, Hassan, Baudrillard, Jameson, Lyotard
Postmoderna kultura  Stephen Crook, Jan Pakulski i Malcolm Waters postmodernizacija
(Haralambos, 916. str.)
3 obilježja moderne kulture: diferencijacija, racionalizacija i komodifikacija.
POSTMODERNIZACIJA= HIPERKOMODIFIKACIJA + hiperracionalizacija-
medijske kopije i reprodukcije počinju zamjenjivati autentičnu, zbiljsku stvar-
omogućava dodatnu individualizaciju i fragmentaciju društva. + HIPERdiferencijacija –
različite kulturne forme, ne postoji samo jedna elitna niti samo jedna pop kultura.
Dominic Strinati – 5 značajki postmoderne
medijska proizvodnja stvarnosti
•naglasak na površnom stilu nasuprot sadržaja,
•brisanje razlike između umjetnosti i popularne kulture
•„zgušnjavanje“ vremena i prostora, uklanjanje vremensko-prostornih barijera.
•gubljenje velikih „meta-pripovijesti“ odnosno velikih ideologija

9
3 razloga za nastanak postmodernizma: KONZUMERIZAM, „nova zanimanja srednje
klase“- dizajn, marketing, oglašavanje, itd., i erozija kolektivnog i individualnog identiteta.
Identitet
Jenkins teoretizira društveni identitet i nj. prirodu
Stuart Hall = 3 koncepcije identiteta
PROSVJETITELJSKI- Individualni subjekt-smatrao se nedjeljivim, identitet svakog
pojedinca je bio jedinstven,
SOCIOLOŠKI-odnos između pojedinca i dr. je bio posredovan putem „grupnih procesa i
kolektivnih normi“ smatralo se da je identitet određena dr. klasa, grupa zanimanja, itd. Teorija
simboličkog interakcionizma – individualni se identitet oblikuje jedino u interakciji s
drugima.
POSTMODERNI SUBJEKT-posjedovanje katkada proturječnih ili nerazriješenih identiteta-
razlog fragmentacije toliko svih identiteta=novi dr. pokreti, politika identiteta, FEMINIZAM,
moć kažnjavanja i nadzor (Foucault), globalizacija
Globalizacija i razl. izvori identiteta – u modernim dr. nacionalnost bila važan izvor identiteta,
3 su glavna odgovora na globalizaciju vezana za nacionalnost:
1 na nekim mjestima nacionalni identitet ljudi pokušali reafirmirati kao obrambeni
mehanizam
2 etničke manjine katkada reagiraju obrambenno
3 reakcija na globalizaciju stvaranje novih identiteta, Britanski je primjer stvaranje
„crnačkog“ identiteta koji uključuje britanske građane afrokaripskog podrijetla i Azijce
Bauman „Od hodočasnika do turista – ili kratka povijest identiteta“,
Moderni identitet kao hodočasništvo
Postmoderna - „svijet negostoljubiv prema hodočasnicima“
Postmoderne životne strategije – skitač (flaneur), strategija vagabunda – uvijek stranac,
kamo god išao, nema svoje mjesto u svijetu; 3- turist , a posljednja je strategija igrača.
Richard Jenkins – identitet kao društveni proizvod
Individualni / kolektivni identitet, moć i identitet – sposobnost prisvajanja identiteta za sebe
i pripisivanja odr. identiteta drugima je pitanje moći.
Bradley – Razlomljeni identiteti
Modernistički i postmodernistički pristup identitetu

10
4 aspekta nejednakosti
klasa, rod, rasa i etnicitet
3 razine identiteta – PASIVNI, AKTIVNI I POLITIZIRANI
Klasa i identitet – uglavnom izvor pasivnog identiteta jest upravo klasa
Rod te rasa i etnicitet su donekle važni izvori aktivnih i politiziranih identiteta.
KULTURNE TIPOLOGIJE: PUČKA, VISOKA, MASOVNA I POP KULTURA
Postmoderno stanje Lyotard, 1979. – nestanak velikih metanarativa
Inglehartova teorija modernizacije
STUDIJA SLUČAJA postmoderna arhitektura, film
Jameson – Kulturna logika kasnog kapitalizma

11
Kulturna promjena (ppt)
Promjene u istraživanju kulture – etnocentrizam, relativizam, funkcionalizam, strogi program,
kulturni studijji, kulturni zaokret;
akteri kulturne promjene su obrazovanje, inovacije, politički narativi i ideje mijenjaju,
rečeno Hegelovski Zeitgeist (vjerojatno mislila na KULTURU);
uzroci kulturnih promjena su tehnologija, klimatske promjene i promjene u okolišu, IDEJE,
susreti raznih kultura, posuđivanje kultura jedne od dr., difuzija kulture, adaptacija, kulturni
konflikti…
Promjene u supkulturama i kontrakulturama…Kulturni kapital (Bourdieu)

Semiotika – strukturalizam i poststrukturalizam

Struktura naspram funkcije npr. u Kanta npr forma/sadržaj
Strukturalizam – analizom znakova i simbola je moguće razumjeti dr. fenomene,
Porijeklo – Lingvistika, antropologija, psihologija, marksizam
Saussure – Tečaj opće lingvistike: označitelj/označeno – ZNAK, jezik kao SUSTAV znakova,
sustav razlika (1/0, binarne opozicije)
Dick Hebdige : Supkultura: značenje stila (Haralambos)
Skinheads i mods, crnačke supkulture. Punk, punk i kaos, prakse označavanja, punk i
vladajuća klasa,
Antropološki strukturalizam Levi-Strauss: različiti tipovi struktura
Struktura je kreacija promatrača, strukture ne postoje u stvarnom svijetu, nemaju veze s
empirijskom stvarnošću, nego s modelima koji su na njoj izgrađeni
Will Wright – struktura američkog vesterna
Nadahnut Straussovim strukturalizmom, u svojoj knjizi Revolveri sa šest metaka i društvo
analizira vestern filmove. Npr. klasični vestern – Shane
Klasični zaplet (912. str., Haralambos), a u zapletu 4 glavne binarne opozicije, 913. str.,;
prijelazni i profesionalni zaplet
C. Sanders Pierce – semiotičar i filozof – označitelj i označeno moraju biti uvijek u
arbitrarnom odnosu, znakovi mogu imati simboličnu, ikoničku i indeksalnu funkciju.
Strukturalni marksizam – Althusser, Poulantzas

12
Razlika marksista/strukturalista
Marksisti
•Dijalektički način razmišljanja
•Dijakronijske analize
•Usmjerenost prema ljudima i uvjerenje da teorija može pomoći socijalnoj promjeni
•Materijalizam
•Strukturalisti
•Analitički način razmišljanja
•Sinkronijske analize
•Ističu univerzalnost struktura, usmjerava ljude na mistifikaciju socijalnog svijeta
•Psihologijski redukcionizam
Goffmanov strukturalizam  utvrditi strukture koje nevidljivo upravljaju akterima , sheme
interpretacije koje omogućuju ljudima da lociraju, uvide, identificiraju i označe; okviri su
nevidljive strukture, NEVERBALNA KOMUNIKACIJA!!
Poststrukturalizam (Derida, Lacan i Foucault)
– Analiza binarnih opozicija no ne smatra ih izrazom struktura lj. uma, smrt autora i smrt
označenog nastupa.
Jezik, značenje i subjektivnost – Chris Weedon: Lacanova ideja simboličkog poretka; Madan
Sarup kaže kako je u poststrukturalizmu označeno degradirano, a dominantan je postao
označitelj
Derridina „dekonstrukcija“  jezik stvara samu stvarnost, otkriva značenja binarnih
opozicija i moći koje stoje u nj. pozadini
u tekstu nema samodostatnih jedinica značenja, jer se pojedinačne riječi ili rečenice u tekstu
mogu ispravno razumjeti samo u smislu kako se uklapaju u širu strukturu teksta i samog
jezika
Poststrukturalistički feminizam
Weedon daje primjere
Poststrukturalizam i identitet

13
Foucault – poststrukturalist, postmodernist (odbacivao sve termine)
Utjecaji na Foucaulta:
•Marksizam, ali više kao mikropolitika (mikrofizika) moći
•Weberova teorija racionalizacije, ali samo u bitnim točkama
•Fenomenologija  ali ne vjeruje u autonoman subjekt koji djeluje kroz značenja
•Nietzscheov interes za odnos znanja i moći, ali više sociologijski
U djelu „Ludilo i civilizacija“ dekonstruira opoziciju „normalno-ludo“
Foucalt analizira odnos prema pojmu ludila u tri razdoblja europske povijesti:
•Renesansa
•Tzv. klasično doba (kasno 17. i 18. stoljeće)
•Moderno doba –“doba pozitivizma”(od 19. stoljeća)
Laurence Grossberg
dekonstruira pojam „mladosti“ – nije isključivo biološka kategorija već značenje se stvara
društvenim diskursom
Roland Barthes – „Mitologije“  Koristi strukturalnu lingvistiku kako bi analizirao
fenomene francuske nacionalne ideologije i popularne kulture.
U njima traži skrivena ideološka značenja koja se žele učiniti prirodnim i samorazumljivim.
•Razlikuje primarnui sekundarnusignifikaciju.
•U primarnoj, DENOTACIJI kao i kod De Saussurea, označitelj i označeno tvore znak.
•U sekundarnoj siginifikaciji, KONOTACIJI, znak dobiva konotativna značenja. zbog
polisemičnosti
Npr., ističe kako fotografija mladog Afrikanca koji salutira ima višestruke razine značenja,. na
primarnoj razini, prikazuje mladića u poziciji salutiranja, a na sekundarnoj razini, fotografija
konotira značenje francuske nacije kao zajednice koja navodno zanemaruje rasne razlike i
tretira sve građane jednako. Dodatno, fotografija nosi konotaciju francuske "civilizacijske
misije". Barthes ističe da konotacija fotografije proizlazi iz njezinog konteksta, u ovom
slučaju, iz konzervativnog francuskog časopisa. Naglašava da bi u ljevičarskom časopisu
slika imala sarkastičnu konotaciju. Barthes poziva semiotičare da razotkriju takve
konotacije koje proizlaze iz ideologije te da svjesno pristupe i razumiju kontekst i povijesni
trenutak u kojem je slika nastala. Smatra da je ključno razotkriti i dekonstruirati takve
konotacije koje često proizlaze iz uvriježenih ideologija.
Svi navedeni autori te primjeri ukazuju na važnost kodiranja – kodovi eksplicitna ili
implicitna pravila proizvodnje i tumačenja značenja; predstavljanju socijalni i kontekstualni
aspekt semiotike!

14
Prema Stuartu Hallu, postoje tri interpretativna koda (“čitanja”) kojima se može čitati
bilo koji tekst (sustav znakova):
•Dominantni (hegemonijski) –tekst se čita onako kako bi ga pročitao i autor, čitatelj potpuno
prihvaća pravila kodiranja
•Dogovorni (pogađajući) način –tekst se uglavnom prihvaća, ali se neki njegovi dijelovi
tumače drukčije
•Opozicijski –čitatelj razumije značenje, ali ga odbija kao neistinito
Uzmimo za primjer televizijsku seriju u kojoj je glavni ženski lik strpljiv i orijentiran
prema obitelji, a glavni muški lik je donekle sebičan i manje sklon obiteljskom životu
(npr. Simpsoni , Život prema Jimu)

STRUKTURALNA TEORIJA
Nevidljive strukture vs. "Stvarni" socijalni fenomeni:
Strukturalna teorija naglašava proučavanje stvarnih socijalnih fenomena, tj. opaženih oblika
ponašanja, organizacija i interakcija među ljudima, umjesto fokusiranja na nevidljive ili
subjektivne aspekte društva.
Koncept socijalnih činjenica Emila Durkheima:
Durkheim - ključna figura u razvoju strukturalne sociologije. uveo pojam "socijalnih
činjenica" kao vanjskih i objektivnih činjenica društva koje utječu na pojedince.
Merton, Coser, Lipset; Blau:
Ovi sociolozi doprinose strukturalnoj teoriji na različite načine. Robert Merton je
razvio teoriju socijalnih uloga, Lewis Coser je istraživao funkcionalnu interakciju,
Seymour Martin Lipset se bavio političkom sociologijom, dok je Peter Blau razvio
strukturalnu teoriju društvenih razmjena.
Protiv „orgija subjektivizma“ (fenomenologija i etnometodologija):
Kritika prema pristupima kao što su fenomenologija i etnometodologija, koji
stavljaju naglasak na subjektivno iskustvo pojedinca. Strukturalna teorija
odbacuje prekomjerno naglašavanje individualnih iskustava bez uzimanja u
obzir šire socijalne strukture.
Globalna razina proučavanja srednji obim kod Mertona:
Robert Merton naglašava proučavanje socijalnih fenomena na globalnoj razini, ali
na srednjem obimu. To znači da se fokusira na šire društvene strukture i trendove,
ali istražuje i srednje razine organizacije, grupa ili zajednica.
Blau strukturalni determinist, apstrahira kulturnu i individualnu razinu:

15
smatra da su socijalni položaji i distribucija stanovništva ključni za oblikovanje
društvene strukture. Ova perspektiva odbacuje kulturne i individualne faktore kao ključne
determinantne faktore, stvarajući stajalište strukturalnog determinizma. Blau odbacuje
Straussov strukturalizam i govori o stvarnim socijalnim fenomenima. To znači da se
fokusira na stvarne opažene strukture društva, a ne apstraktne ideje ili koncepte.

„Crespi II i metode“ ppt (iz: Sociologija kulture, Franco Crespi)

1. Jezik:
 Pristup konstitutivnosti jezika prema Wittgensteinu, Austinu i Searleu
 Wittgenstein  jezik izravno povezan s svijetom i da svaka ispravna rečenica
odražava neki aspekt stvarnosti. No, kasnije u "Filozofskim istraživanjima",
uspostavlja teoriju o „jezičnoj igri“, značenje riječi je određeno njezinom
upotrebom u određenim jezičnim igrama
 Austin  jezični izrazi povezani s djelovanjem ili činjenjem nečega, a ne samo s
izražavanjem misli (lokucijski, ilokucijski i perlokucijski činovi)
 Searle  govorni činovi ne funkcioniraju izolirano, govor može koristiti ne samo
za prenošenje informacija, već i za izvođenje određenih radnji, poput obećanja ili
proglašavanja; istaknuo je važnost društvenog konteksta i institucionalnih normi u
razumijevanju jezika
2. Poimanje svijeta i života:
 Analiza mita, religije, rituala, filozofije i znanosti.
 Nostalgija za mitom u suvremenom kontekstu (Nietzsche, Heidegger, Thomas
Mann)
UMJETNOST
1. Definicija umjetnosti:
 Razmatranje umjetnosti kao sublimacije, posebno ističući osjećaj začuđenja i
ugodnog straha pred beskonačnim (prema Kantu i E. Burkeu)
2. Društveni utjecaj na umjetnost:
 G. Lukacs proučava utjecaj društva na umjetnost.
 Frankfurtovci, oslanjajući se na Freudovu psihoanalizu, tvrde da suvremena
umjetnost odražava alijenaciju i može imati kritičku funkciju. Slobodno
vrijeme provedeno na TV-u i u kinu  iluzija 'dobro' potrošenog vremena –

16
 slobodno vrijeme bi se trebalo koristiti u svrhe osobnog napretka /
intelektualnog napretka…
3. Adorno o glazbi:
 Različiti tipovi slušanja glazbe, s posebnim naglaskom na ozbiljne forme poput
avangarde, koje se ne mogu svesti na potrošački predmet.
4. Walter Benjamin: Pojam gubitka aure, umjetnost = roba koja se kupuje i problem
mehaničke reprodukcije umjetničkih djela. Umjetničko djelo u dobu tehničke
reprodukcije – djelo izgubilo auro, utjecaj kapitalističkog načina „konzumiranja“
filma npr. itd
5. Pierre Bourdieu: Umjetničko djelo nije samo proizvod umjetnika već rezultat
društvenih komponenti.
6. Howard Becker:
Raspodjela uloga podržavatelja, kritičara, kolekcionara, institucija, publike i trgovaca
umjetninama određuje što se smatra umjetnošću.
7. Književna proizvodnja:
Nepresušan izvor pogleda na društvene prilike, s naglaskom na kontekstu i stilu (Lukacs,
Goldmann).
Roland Barthes ističe smrt autora i desakralizaciju slike autora.

8. Hermeneutičko gledanje teksta:

Tekst nije jednokratan, već rezultat tumačenja i proizvodnje značenja, pri čemu je uloga
korisnika ključna.
9. Dekonstrukcija:
Derrida i deMan kritiziraju logocentrizam i ističu da se tekstovi ne mogu spoznati putem
apsolutnih logičkih principa, već se uvijek ponavljaju unutar jezika i tradicije.
10. Razvoj kulturalnih studija:
Promjene u razumijevanju umjetnosti i književnosti utjecale su na razvoj kulturalnih studija,
posebice napuštanje stroge razlike između književnosti i sociologije.
Procesi socijalizacije i obrazovanja
Primarna socijalizacija i problem identiteta
 Jean Piaget:Proučava procese kognitivnog razvoja kod djece.
 Geni i učenje: Razmatranje utjecaja genetskih faktora na oblikovanje identiteta.
 Iskustvo: Istraživanje uloge životnih iskustava u oblikovanju osobnosti.

17
  Osobni i društveni identitet:
Razmatranje kako pojedinci oblikuju vlastiti identitet u interakciji s društvenim okruženjem.
 Alijenacija, racionalizacija, medijio:
Razmatranje fenomena poput alienacije, racionalizacije i medija u kontekstu oblikovanja
identiteta.
 Anomija:
 Pojam koji opisuje dezintegraciju društvenih normi, Durkheim
Rodni identitet i spolna razlika:
Razmatranje kako društvo oblikuje rodni identitet i kako se percipiraju razlike među
spolovima.
Obrazovni i odgojni procesi
Marx:
 Škola kao ideološki aparat koji održava društvene nejednakosti.
Gramsci: - Pojam organskog intelektualca koji osvješćuje proletere u osvajanju kulturne
hegemonije.
Weber: Razmatranje veze između tipa vlasti i obrazovanja.
Durkheim: Proučava reprodukciju društvenih normi putem obrazovanja i internalizaciju tih
normi.
Karl Mannheim:
Analiza generacijskih sukoba i oblikovanje kolektivnog identiteta.
Talcott Parsons:
Razmatranje funkcionalističkog pristupa obrazovanju u društvu.
Althusser:
Pojam ideološkog aparata države, posebice obrazovnog sustava.
Meritokracija
-Sustav u kojem se naglašava nagrađivanje temeljeno na zaslugama.
Bourdieu:
Kritika kulturalne arbitrarnosti u obrazovanju te analiza simboličkog nasilja u školskom
sustavu.
Randall Collins: Proučava socijalne interakcije u obrazovnom kontekstu.
Pojam komunikacije

18
  Verbalno i neverbalno:
 Razmatranje različitih oblika komunikacije, uključujući verbalnu i neverbalnu
komunikaciju.
 Simbolička interakcija:
 Fokus na značenje simbola u procesu komunikacije.
 Modeli komunikacije:
 Različiti pristupi poput podražaja i odgovora, dijaloškog modela te pragmatike
ljudske komunikacije.
 Masa, publika aktivna ili pasivna:
 Razmatranje uloge masovnih medija u oblikovanju aktivne ili pasivne publike.
Sredstva masovnog priopćavanja
Sredstva masovnog priopćavanja igraju ključnu ulogu u oblikovanju društvene stvarnosti i
kulture. Tisak, radio, TV, film, audio, Internet:
 Raznolika sredstva koja omogućuju širenje informacija i zabave.
Neovisni izvori proizvodnje značenja: Naglasak na tome da mediji nisu samo prijenosnici
informacija, već i aktivni sudionici u stvaranju značenja.
Mediji se često nazivaju "četvrtom moći" uz političku, ekonomsku i sudsku moć.
Harold Lasswell: Istraživao propagandu u 30-ima i 40-ima, analizirajući tko komunicira što
kome putem kojeg kanala i s kakvim učinkom.
Ideološki sadržaj i nasilni karakter:
Mediji imaju ideološki sadržaj koji može utjecati na mase, a ponekad se ističe i nasilni
karakter medija.
Propadanje primarnih odnosa i slabljenje poštivanja tradicije
Mediji mogu utjecati na društvene odnose, ponekad na račun tradicionalnih vrijednosti.
Društveni akteri i konstrukcija društvene zbilje:
Ljudi i institucije koriste medije za oblikovanje percepcije stvarnosti.

Utjecaj televizije na djecu

Priznat je utjecaj televizije na razvoj djece, uključujući pitanja poput obrazovanja i ponašanja.
McLuhan „svijet kao globalno selo“
McLuhanov koncept "medij je poruka" ukazuje na to da oblik medija oblikuje percepciju
poruke

19
Nove tehnologije
Brz razvoj tehnologije mijenja način na koji se informacije distribuiraju i konzumiraju.
Proizvodnja prava
Pravo igra ulogu u integraciji društva, ali i može biti izvor sukoba.
Marx, Weber, Durkheim - klasični sociolozi proučavali su različite aspekte prava u društvu.
Etiketa i stigma: mogu biti povezane s pravnim pitanjima i društvenim odnosima, teorije
etiketiranja – samoispunjujuće proročanstvo
Kultura u proizvodnim organizacijama
Retorika organizacija (Touraine): Analiza načina na koji organizacije komuniciraju i
oblikuju svoj identitet.
Idealni modeli kao simbolički oblici: Razmatranje kako organizacije koriste simbole i
modele za vrednovanje rada i unutarnje odnose.
Teorije znanstvene organizacije rada : Instrumentalna racionalnost, teorija ljudskih
odnosa - različiti pristupi organizaciji rada
Interesi kao proizvod kulturne definicije vrijednosti:
Kako se interesi unutar organizacija oblikuju putem kulturnih normi.
Istraživanja o kognitivnim mapama, vjerovanjima, ideologijama:
Proučavanje unutarnjih procesa organizacija, uključujući kognitivne i kulturne aspekte.
Politička kultura
 Skup vrijednosti, vjerovanja i predodžbi:
 Politička kultura obuhvaća kolektivne uvjerenja o političkom sustavu.
 Civilna kultura:
 Dimenzija političke kulture koja se odnosi na odnose između građana i države.

 Autoritarna ličnost:
 osobnost sklonu autoritarnim i kontrolirajućim vladama.
 Politički oblici simboličkog izražavanja
 Kako politički simboli oblikuju percepciju države i političkih odnosa.

20