1

Crkvena liturgijska godina

za djecu

e - Knjiga

Priredio:
Martin Radoevi
Lektura:
Veronika Pai
Obrada:
kateheza.weebly.com

ibenik, rujan 2013.

TO JE CRKVENA LITURGIJSKA GODINA?

Jedna godina ima svoj ciklus, svoja etiri godinja doba. To su: proljee, ljeto,
jesen i zima. U tim razdobljima ima raznih dogaanja. Padaju kie, sija sunce,
pada snijeg, kupamo se, skijamo, sadimo, beremo plodove... Puno razliitih
dogaanja u jednoj godini. Primjetili ste isto tako kada doete u crkvu da sveta
misa nije uvijek ista. Nekad pjevamo boine pjesme, nekad uskrsne. Ponekad
sveenik ima zelenu misnicu, ponekad ljubiastu. Ponekad je oltar prepun
cvijea, a ponekad se ispred oltara nalazi trnje. Zato je to tako, i tko odreuje
kada e se to dogaati? Kao i priroda tako i Crkva ima svoj kalendar. On se
zove Crkvena liturgijska godina. Crkvena liturgijska godina je raspored
slavljenja boanskih djela spasenja kroz razdoblje od jedne godine. Koja
su boanska djela spasenja koja slavimo u crkvenoj liturgijskoj godini nauit
emo u ovoj knjiici. Zato krenimo!

NEDJELJA DAN GOSPODNJI!

Crkva ve od samog svog poetka slavi spomen Kristova spasiteljskog djela

prvog dana u tjednu, tj. nedjelju, kada se na poseban nain spominje njegove
muke, smrti i uskrsnua.
Nedjelja je temeljni i najstariji kranski blagdan. U svetom pismu se naziva
"prvi dan u tjednu", ona je spomen znak Kristova uskrsnua. Zato je svaka
nedjelja "mali Uskrs".
Nedjelja je dan kada se prestaje s redovnim radom, dan radosti i slavlja, dan
kada se u zajednitvu s braom i sestrama okupljamo na slavljenju euharistije.

CRKVENA LITURGIJSKA GODINA

Tijekom povijesti razvio se osim nedjeljnih slavlja poseban raspored slavljenja
Kristovih spasiteljskih djela kroz cijelu godinu. Tako se svake godine slavi
itavo Kristovo otajstvo. Od utjelovljenja i roenja do uzaaa i Duhova te do
iekivanja ponovnog Kristova dolaska. To slavljenje nije obino sjeanje na
dogaaje iz Kristova ivota, ve crkva te dogaaje ponovno otajstveno
doivljava, postaje dionicom njihova duhovnog bogatstva i tako se ostvaruje
njezino spasenje.
Crkvena godina ima tri velika ciklusa. To su: boini ciklus, vazmeni ciklus i
vrijeme kroz godinu. Crkvena liturgijska godina zapoinje prvom nedjeljom
doaa (iza blagdana sv. Andrije koji se slavi 30. studenog), a zavrava na
nedjelju Krista Kralja.

BOINI CIKLUS
Boini ciklus obuhvaa vrijeme doaa i boino vrijeme.

Doae (Advent)
To je vrijeme od etiri nedjelje prije Boia.
Obiljeeno je iekivanjem dolaska Gospodnjega i
pripravom za taj dolazak.
U vremenu doaa izraujemo adventski vijenac s
etiri svijee. Boja u doau je ljubiasta. Ljubiasta
boja oznaava alost, pokoru, trpljenje. Ovu boju
emo jo susresti i u korizmi.

Boi
Boi je godinja proslava Isusova roenja u Betlehemu. Slavi se 25. prosinca.
Na Boi se posebno sveano slavi misa polnoka. Uz Boi su vezani mnogi
narodni obiaji: boino drvce, slama, darovi, jaslice... Dan prije Boia jest
Badnjak. Boja u boinom vremenu je bijela. Bijela boja oznaava nevinost due,
istoe i svetosti. Bijela boja je boja radosti.

Glavni blagdani boinog vremena jesu:

- Svetkovina Gospodinova roenja Boi (25. prosinca)
- Bogojavljenje Sveta tri kralja (6. sijenja)
- Blagdan sv. Obitelji (nedjelja poslije Boia)
- Svetkovina sv. Marije Bogorodice (1. sijenja)
- Blagdan Gospodinova Krtenja (nedjelja nakon
Bogojavljenja)

VAZMENI CIKLUS
U Vazmenom ciklusu slavimo otajstvo muke, smrti, ukopa i uskrsnua
Gospodnjega, njegova uzaaa i silazak Duha Svetoga. Ima dva dijela:
korizmeno vrijeme
uskrsno vrijeme

Korizmeno vrijeme
Korizma ili etrdesetnica je vrijeme priprave za
najvei kranski blagdan Uskrs. Po uzoru na
Isusov post od etrdeset dana u pustinji zove se
etrdesetnica ili korizma. Traje etrdeset dana.
Zapoinje na istu srijedu ili Pepelnicu, a zavrava
na Veliki etvrtak. Boja u korizmenom vremenu je
ljubiasta kao i u doau.
Najpoznatja pobonost u vrijeme korizme je krini
put. Krini put je molitva i razmiljanje o posljednjim satima Isusova
ovozemaljskog ivota. Krini put ima etrnaest postaja.
Na nedjelju Cvjetnicu zapoinje Veliki tjedan.

Uskrsno vrijeme
Uskrsno vrijeme zapoinje sa svetim vazmenim
trodnevljem. To je: Veliki etvrtak, Veliki petak i
Velika subota. Sredite uskrsnog vremena je
USKRS (Vazam). Uskrs je najvei kranski blagdan
u kojem slavimo uskrsnue Isusovo. Boja u
uskrsnom vremenu je bijela kao i u boinom
vremenu.
etrdeset dana nakon uskrsnua slavimo blagdan
Uzaaa uspomena na Kristov povratak u Nebo, a
pedeseti dan nakon uskrsnua slavimo blagdan Pedesetnice ili Duhova. Tim
blagdanom zavrava vazmeni ciklus.

10

VRIJEME KROZ GODINU

Vrijeme kroz godinu je vrijeme izmeu boinog i vazmenog

ciklusa. Obuhvaa trideset i etiri tjedna u godini. U ovome ciklusu
imamo dva dijela:
od svetkovina Krtenja Gospodinova do Pepelnice ili iste
srijede
od blagdana Duhova do poetka doaa
U razdoblju vremena kroz godinu sva slavljenja se oslanjaju na nedjelje (34
nedjelje kroz godinu). U slavljenju nedjelje na poseban nain slavimo otajstvo
Gospodnjega uskrsnua. Nedjelja je, naime, dan uskrsnua prvi dan u tjednu.
Kroz "vrijeme kroz godinu" posebno slavimo i tri Gospodnje svetkovine:
1. PRESVETO TROJSTVO slavimo otajstvo jednog Boga u tri boanske osobe
(nedjelja poslije Duhova)
2. TIJELOVO slavimo otajstvo Tijela i Krvi Kristove (etvrtak nakon Presvetog
Trojstva)
3. KRIST KRALJ slavimo otajstvo Kristove kraljevske slube i kraljevskog
dostojanstva (zadnja nedjelja kroz godinu).

11

LITURGIJSKE BOJE

Liturgijska slavlja prate i tono odreene boje liturgijskog ruha koje oblae
biskupi, sveenici i akoni. Liturgijske boje se biraju po tono odreenim
pravilima koji usklauju simboliku boja i znaaj dana, vremena i ina.
Liturgijske boje jesu:

BIJELA

Znak nevinosti due,

istoe i svetosti. Bijela
boja je boja radosti.
Nosi se u liturgiji
Gospodnjih i Marijinih
blagdana, na blagdane
svetaca
koji
nisu
muenici, te u boino i
vazmeno vrijeme.

ZELENA

Boja koja oznaava

nadu, iekivanje, ivot.
Oznaava
pobjedu
ivota nad smru. Nosi
se u "vrijeme kroz
godinu" jer je to vrijeme
nade i iekivanja.

LJUBIASTA

Boja alosti, pokore i

trpljenja.
Zbog
te
znakovitosti susreemo
je u vremenu Doaa i
Korizme, te u misama
za pokojne.

CRVENA

Boja koja oznaava

vatru i krv. Crvena boja
je simbol ljubavi. U
liturgiji se koristi na
Duhove, Veliki petak i
na blagdane svetaca
muenika.

12

TOVANJE BDM I SVETACA

Meu slavljenjem svetaca i blaenika posebno mjesto
zauzima blaena Djevica Marija, Isusova Majka. Ona je
rodila Boga i ovjeka Isusa.

Tijekom crkvene liturgijske godine Crkva na najsveaniji nain slavi blaenu

Djevicu Mariju:
Svetkovina svete Bogorodice Marije (1. sijenja)
Uznesenje blaene Djevice Marije ili Velika Gospa (15. kolovoza)
Bezgreno zaee blaene Djevice Marije (8.prosinca)

Crkva na poseban nain asti ljude koji su svojim ivotom slijedili Isusa. To su
sveci. Oni su svojim ivotom zasluili Raj. U slavljenju blagdana svetaca Crkva
nam pokazuje kako bi mi trebali ivjeti. Njihov ivot nam slui kao primjer, a
njihov zagovor kao pomo i zatita u naem nastojanju da slijedimo Isusa.

13

SADRAJ
to je crkvena liturgijska godina

6.

Nedjelja dan Gospodnji!

7.

Crkvena liturgijska godina

8.

Boini ciklus

9.

Vazmeni ciklus

10.

Vrijeme kroz godinu

11.

Liturgijske boje

12.

tovanje BDM i svetaca

13.

14

KORITENA LITERATURA:
Josip Barievi i dr., Snagom Duha, Kranska sadanjost, Zagreb 1997.
Fra Jakov Udovi, S Kristom kroz ivot, Prirunik za krizmanike, Imotski 2001.
Internet

15

BILJEKE

16

17