Poduzee = oblik samostalne gospodarske organizacije koja obavlja ekonomsku djelatnost radi zarade,

stvaranje vika prihoda povrh trokova proizvodnje i trokova poslovanja

= sustav ireg okruenja, ima vie elemenata koji omoguuju ostvarivanje cilja sustava tj. opstanak
u skladu s promjenama okruenja. Sustav se sastoji od 4 komponente:
-ulaz (materijal,energija,ljudski resursi)
-proces (funkcioniranje elemenata sustava kojima se ostvaruje cilj poduzea)
-izlaz (proizvodi)
-povratna veza ( instrument upravljanja, nadzora, korekcija procesa)
Poduzee ima svoju okolinu koja utjee na sustav. Taj utjecaj vri se razmjenom materije, energije i
informacija. Privredni sustav je meuzavisan s ostalim drutvenim sustavima.
-politiki sustav ( struktura moi)
-proizvodno tehniki sustav (znanost, tehnologija, istraivanje)
-socio- kulturni sustav (ponaanje ljudi)
-pravni sustav (pravila ponaanja)
Poduzee je
-sloen ( sastoji s od vie elemenata podsustava)
-dinamian ( mijenja se i razvija)
-stihastian ( u poslovanju neizvjesnosti)
-otvoren ( posluje u nekom okruenju)
-i organizacijski sustav ( ekonomska cjelina koji djeluje na tritu i ljudska organizacija sa svojom strukturom
funkcija i uloga)
Interesne skupine poduzea : manageri, vlasnici, zaposleni, potroai, druvo,vlada, dobavljai.
Cilj svakog poduzea je maksimizirati stopu uravnoteenog rasta, a to je mogue maksimiziranjem rasta
potranje za proizvodima i maksimiziranjem uveanja kapitala.
Taj rast ima dva ogranienja:
-upravljaki tim i njegove vjetine (korisnost za vlasnike je stopa uveanog kapitala)
-elja menagera za max sigurnosti poslovanja (stopa korisnosti za managere je stopa rasta potranje za
proizvodima uz mjeru sigurnosg poslovanja provoditi opreznu politiku to je odreeno vrijednosti duga,
likvidnom imovinom i zadranom profitu.
Finacijski tj. raunovodstveni sustav nema monopol nad informacijama koje su korisne i upotrebljive u
procesu upravljanja ali nitko ne smije ignorirati financijski nain promiljanja tj. ra.informacije i fin.
Izvjetaje.
Vane pretpostavke preivljavanja i uspjeha poduzea :
-likvinost
-produktivnost
-trokovi budunosti (profit)
Rizik poslovanja temeljna sistemska naela poduzea:
- naelo autonomije poduzee samostalno u odreivanju svoje djleatnosti
- naelo da jedino vlasnici uloenosg kapitala posredno ili nepsredno odluuju
- naelo privreivanja s max profita
naelo snoenja rizika za svoje poslovanje u trnoj konkurenciji
Uloit emo svoj kapital uz dva uvjeta :
sigurnost uloenog kapital (poslovanja)
uspjenost tj. efikasnost poslovanja mjerena rentabilonu ( profit)

Upravljanje poslovanjem poduzea= proces svjesnog usmjeravanja poduzea nekim ciljevima koji su u
finkciji opeg cilja, a to je razvoj poduzea preko kojeg se osigurava njegov opstanak u uvjetima trinog
okruenja. Ciljevi dugoroni,a da bi se oni mogli ostvariti potrebno definirati zadatke u kraem roku, koje
rezultate elimo
Proces upravljanja mogue ralaniti na 4 potprocesa:
-planiranje tj. utvrivanje ciljeva i rezultata
-odluivanje tj. u kraem roku
-rukovoenje tj. efikasnost provedbe odluka
-nadzor nad ciljevima i rezultatima
ODLUKA = NAMJERA + INFORMACIJE + PROSUDBA
Proces donoenja odluka:
-iracionalni proces
-racionalni proces najbolje pomou ra. Informacija definirati polja djelovanja u okviru kojih je mogua i
intuicija
Proces upravljanja mogue razmatrati na 3 razine :
-strategijskom najvia razina , dugi rok, dugoroni ciljevi poduzea, radi se o openitim informacijama i
podrazumijeva veliki obuhvat
-taktikoj srednja razina,krai rok, ee informacije i manjeg obuhvata
-operativnoj najnia razina, djelovanje u tijeku odvijanja poslovnih informacija, ee informacije i manjeg
obuhvata
Informacija predstvavlja obraene podatke pogodne za donoenje odluka podaci proces obrade
informacije. Izmeu informacija i odluivanja postoji meuzavisnost. Odluke se donose na temelju
informacija. Znaenje informacija mogue je razmatrati s tri aspekta i to:
-tehnikom ili sintaktikog informacija sadri poruku koja je istinita i potpuna
-simbolikog ili semantikog - trai se izvjetaj gdje su informacije jasne i razumljive za korisnike
-pragmatikog razumljivost i zadovoljavanje potreba korisnika
Karakteristike informacija STOPPA:
Starost, tonost, obuhvat, pouzdanost,potpunost,adekvatnost,usporedivost
-ne troe se
Nova inf = ni-si-trokovi za novu
Izvori:
-vanjski
-unutarnji

podaci procesiraju u UPRAVLJAKOM INF SUSTAVU

Klasifikacija informacija:
- nekvantitativne ( zadoljoljstvo potroaa)
- kvantitativne a) fin. Inf likvidnost, profitabilniost,struktura kapitala, b) nefin. Inf kapacitet, podjela trita
Bilanca= sigurnost poslovanja
RDIG= uspjenost (efikasnost)
RAUNOVODSTVO = biljeenje poslovnih dogaaja, jezik poslovnog odluivanja, usluna funkcija
upravljanja

3 karakteristike:
- obrada i prikupljanje informacija/ koje se odnose na poslovanje poduzea/ usmjerene zainteresiranim
korisnicima
Tradicionalna struktura raunovodstva: ra.planiranje(evid. budu)knjigovodstva(povijest)ra. kontrola
pouzdanost,tonost)ra.analiza (ostvarenje posl.aktivnosti)
Raunovodstveno informiranje obuhvaa sve 4 strukture prezentira int. I eks. Korisnicima u pisanom
obliku
Bil/rdig/izv. Nt/ biljeke
Ra. Proces : ulaz proces obrade izlaz
Podaci proces obrade informacija korisnici
Podaci analiza evidentiranje probna bilanca- fi korisnici
Poslovni dogaaj:
-stvarno nastao
-vrijednosno izraziti
- mijenja stanje imovine , prihoda i rashoda
- postoji isprava nastanak
Poslovne promjene:
-knjigovodstvene kupnja materijala
-neknjigovodstvene analiza materijala (kalkulacija, ponuda)
Poslovne knjige:
-glavna knjiga
-dnevnik
Vrste raunovodstva:
- fin ra. a) ra za ostale pozicije fi
b) ra. Zaliha u fi
- upravljako ra. c) planiranje
d) kontrola

b),c),d) ra. trokova

Temeljna fi
BILANCA fi koji prikazuje poloaj poduzea, podloga za ocjenu sigurnosti poslovanja, stanje im, obveze i
kapitala na dan. Element : imovina, obveze i kapital (to imamo i izvori imovine).
Aktiva = Pasiva
Imovina = Obveze + Kapital
Imovina Obveze = Kapital
Podjela imovine prema kriteriju unovivosti (<>1 godine):
- kratkotrajna imovina ( tekua ili obrtna imovina)
- dugotrajna imovina ( stalna ili fiksna imovina)
Aktiva (HR ):
b) Kratkotrajna imovina :
- novac (u banci, blagajni)
- potraivanja ( kupca,zaposlenih, drave, ostalih potreivanja)
- financijska imovina (dani kratk krediti,kupljani vp, dani depoziti i kaucije, ostala kratk ulag)
- zalihe ( sirovina i materijala, proizvodnje, gotovih proizvoda, trgovaka roba)

a) Dugotrajna imovina :
- materijalna (zemljita, ume, zgrade, postrojenje i oprema, alati, uredski i pogonski inventar, vozila)
- nematerijalna ( osnivaki izdaci, izdaci za ist i razvoj, patenti i lic,konc,goodwill)
- financijska ( dani krediti, depoziti i kaucije, vp, dug.depoziti kod banaka,ostala dug ulag)
- potraivanja ( prodaja na kredit, od povezanih poduzea, sotala potraivanja)
c) plaeni trokovi bud razdoblja i nedos.napl. prihoda
Izvori imovine:
-vlastite (kapital ili glavnica)
-tue (obveze)
Prema roku dospijea:
- kratkotrajna izvore (obv)
- -dugorone izvore (obv)
- trajne izvore (kapital)
Vrste poduzea:
-inokosno poduzee vlasnik pojedinac
-ortako poduzee dvije ili vie osoba
- dd vie vlasnika
Kapital:
-uloeni
-zaraeni kapital
Promjene na kapitalu:
Poveanje dodatna ulaganja, zadrani dobici
Smanjenje raspodjela vlasnicima, ostvareni gubici
Pasiva:
a) kapital ( upisani, premije na dionice, reval. Rez, rezerve, zadrana dobit, dobit tekue
b) dugorona rezerviranja rizika i trokova
c) dugorone obveze
d) kratkorone obveze
e) odg. Plaanje trokova i prihoda bud razdoblja
bilanca se moze prezentirati u obliku:
-jednostrnog izvjetaja
-dvostranog izvjetaja
Kriterij sistematizacije pozicija aktive i pasive
Aktiva ( funkcionalnost ) likvidnost - opadajue, rastua
Pasiva (namjena) ronost opadajue , rastua
Vrste bilance:
1. poetna bilanca osnivanje poduzea
2. zakljuna bilanca na kraju godine
3. pokusna bilanca kontrola
4. konsolidacijska bilanca povezanih poduzea
5. zbrojna koa 4. ali se ne prebijaju me. Odnosi
6. diobena ili fuzijska bilanca razdvajanje poduzea
7. sanacijska bilanca ozdravljenje poduzea
8. likvidacijska bilanca u postupku steaja

RAUN DOBITI I GUBITKA

-prikazuje aktivnost poduzea u odreenom razdoblju, uspjenost poslovanja ostvarenje cilja
Obavljanjem poslovnih aktivnosti nastaju promjene na imovini poduzea. Transformiranje novca u
materijalni oblik i obrnuto.
PRIHODI RASHODI = FINANCIJSKI REZULTAT ( DOBIT ILI GUBITAK)
Prihodi = poveavaju ekonomske koristi to utjee na poveanje imovine i smanjenje obveza
Rashodi =smanjenje ek.korist to utjee na smanjenje imovine i poveanje obveza, imaju utjecaj na smanjenje
kapitala i glavnice
Prihodi:
- redovni - a)poslovni primarna djelatnost , b) financijski plasiranje novca (divid., kamata)
- izvanredni prodaja dug.imovine,sirovina i mat., otpis obaveza
Rashodi:
- izvanredni - otuenje imovine, tete, kazne
- redovni a) poslovni prodaja proizvoda, primarna djelatnost b) financijski negativne teajne
razlike, kamate, troenje tuih sredstava
Priznavanje prihoda i rashoda
- na obraunski sustav poiva na MRS prema kojem se prihodi i rashodi utvruju prema nastanku
dogaaja, isporuke dobara ili usluga
Primici i izdaci ( novca) razlika izmeu prihoda i rashoda:
- vremenska nepodudarnost
- riziku transformacije jednog u drugo
Iskazivanje rdig prema ZOR-U( jednostrano ili dvostrani raun ).
Ovdje je bitno napomenuti da informacija o doprinosu pokria je vrlo vana pri ocjeni uspjenosti
poslovanja . Ona pokazuje sposobnost poduzea da ostvari dovoljan prihod za pokrie ostalih (fiksnih)
trokova.
1.PRIHOD OD PRODAJE
2.RASHODI PRODAJE
-promjena vrijednosti zaliha
-rokovi poslovanja ( troak sirovina, usluga, plaa, amortizaije, ostali trokovi)
3.FINANCIJSKI PRIHODI
4.FINANCIJSKI RASHODI
5.UKUPNI REDOVNI PRIHODI ( 1+3)
6.UKUPNI REDOVNI RASHODI (2+4
7.DOBIT IZ REDOVNOG POSLOVANJA
8.IZVANREDNI PRIHODI
9.DOBIT IZ IZVANREDNIH AKTIVNOSTI
10. BRUTO DOBIT
11.POREZ NA DOBIT
12.NETO DOBIT
I=0+UK+P-R (imovina =obveze+uloeni kapital +prihodi rashodi)
I+R = O+UK+P
Prihodi su mjera poveanja zarade, a rashodi mjera smanjenja. Znai postoji povezanost bilance i rdig

- Izvjetaj o zadranoj dobiti na kraju radz. = Zadr. Dobit na po.razd. + neto dobit divid..
Najmjenjena je poboljanju i proirenju poslovanja.
Izvjetaj o novanom toku
- pokazuje izvore pribavljanja kao i nain upotrebe novca. Vlasnike i ostale zanima odakle sve u
poduzee stie novac i u koje svrhe se troi.
Novac = obveze + kapital kratkotrajna imovina dugotrajna imovina poveanje (primici) novca nastaju
po osnovi poveanja obveza i poveanja kapitala, odnosno smanjenje ostale novane imovine, i obrnuto na
strani smanjenja odnosno izdataka novca.
PRILJEVI IMOVINE = pove obveza, pove kapitala, smanjenje nenov. Imov.
ODLJEVI IMOVINE = smanj.obv, smanj kap, poveanje nenov.imov
Primici i izdaci novca u izvjetaju se selektiraju kao primici i izdaci iz:
-poslovne aktivnosti (primici prodaja robe ili usluge, provizije,naknada,tantijema, primici osig.dru.,izdaci
dobavljaima,zaposlenima,porez na dobit, premije osiguranja)
-investicijske aktivnosti ( primici poradaja nekretnine,opreme, postrijenja, druge mat i nemat im., primici
povrata danih kredita,prodaje dionica,obveznica drugih poduzea, izdaci nabavu nekretnina, opreme, druge
mat i nemat imovine, po osnovi kredita danim drugima, kupovinu dionica ili obveznica drugih subjekata
-financijske aktivnosti ( primici emisije dionica, obveznica i dr. Vp-a, primljenih kredita, izdaci za otkup
vlastitih dionica, za divid,kamate, po osnovi otplate kredita.
Neke primitke mogue je razliiti razvrstati ( ako utjeu na poslovnu aktivnost):
-kamate, dividende, izvanredne stavke
Moe biti sastavljen na osnovi:
a) direktne metode (poslovne, investicijske i financijske aktivnosti) ukupni primici i izdaci novca
b) indirektne metode -poslovne aktivnosti ne iskazuju kao bruto primici i izdaci novac, ve se na neto
dobit ili gubitak usklauje za uinke transakcija nenovane prirode.
Biljeke uz financijske izvjetaje
-sadre informacije koje se ne vide iz temeljnih izvjetaja, a neophodne su za njihovo razumijevanje i ocjenu
poslovanja
Pojam konta lat. Raun
Konto je nosilac podataka, instrument sistematizacije pojedinih oblika aktive, pasive, prihoda i rashoda
Svaki konto mora sadravati odreeni minimum podataka:
1. naziv konta, naziv pozicije
2. broj konta
3. datum nastanka poslovne promjene
4. oznaka dokumenta na osnovi kojeg se vri evidenciaja
5. kratki opis poslovne promjene
6. vrijednost promjene zapisane kao poveanje ili smanjenje
7. novonastalo stanje tj. saldo konta
izrazi duguje i potrauje poveanje ili smanjenje neke ekonmske kategorije
tko prima duguje, tko daje potrauje
T- konto je zapravo dvostrani raun, izdvojeni konto pravo konta u obliku slova t
Pravila evidencija pravila dananje knigovodstvene evidencije sadrana su u tkz. Dvojnom knjigovodstvu

Duguje = potrauje, aktiva =pasiva

Pravila knjienja na kontima aktive i pasive
Imovina , dug =ps, poveanje, potr=smanjenje Izvor imovine = potrauje=ps, poveanje, potr=smanjenje
Putovi poslovih i knjigovodstvenih dogaaja:
- iz vanjskog svijeta u poduzee (centripetalna kretanja)
- iz poduzea u vanjski svijet (centrifugalna)
- unutar samog poduzea (koncentrina)
- u vanjskom svijetu (periferijska)
Pravila knjienja na kontima prihoda i rahoda
-

prihodi uvijek potrauju, rashodi uvijek duguje. Na kraju obraunskog razdoblja knjienje na
suprotnoj strani

Otvaranje i zakljuak konta

Ps(poetna bilanca) --- promjene u toku razdoblja (imovina,obveze,prihodi, rashodi,kapital) ---obraun
poslovanja---- zavrno stanje (zavrna bilanca)
Poslovne knjige
-skup evidencija koje poduzee vodi da bi osiguralo potrebne podatke o svom poslovanju
1. pomone
2. osnovne ( dnevnik, glavna knjiga)
Dnevnik = osnovna poslovna knjiga, u koju se kronolokim redosljedom evidentiraju svi knjig.posl.dogaaji
onim redosljedom kako su i nastajali.U dananje vrijeme ( primjenom kopirne metode) je datoteka prometa u
kojoj je kronologijom dogaaja zapisano sve to se dogodilo.
Glavna knjiga =osnovna poslovna knjiga u koju se sustavno i kronoloki upisuju poslovni dogaaji na
imovini, obvezama,kapitalu , prihodima i rashodima. Nastaje ralanjivanjem bilance na sastavne dijelove.
Pomone knjige slue za detaljnije prikazivanje nekih vrsta imovine,obveza, kapitala, prihoda i rashoda.
Slue kao dopuna glavnim knjigama (analitika konta kupaca,dobavljaa, zalihe sirovina, dugotrajne
imovine).
uvanje dnevnika i glavne knjige 11 godina, fi trajno.
Raunovodstvene politike kao pretpostavka kvalitete financijskih izvjetaja
Sintagma raunovodstvene politike sastoji se od dvije rijei : raunovodstvo i politike. Raunovodstvo
omoguava informacije u procesu odluivanja i upravljanja poduzea, a politika oznaava nain voenja,
upravljanja.
Pojam 50-tih u SAD-u. Prema FASB (Financial Accounting Standards Board - Odbor za raunovodstvene
standarde) i APB (Accounting Principles Board Odbor za raunovodstvena naela) raunovodstvene
politike su specifina naela i metode koje je menedment izabrao u cilju realnog prikazivanja financijskog
poloaja, promjena financijskog poloaja i rezultata poslovanja i koja su u skladu s opeprihvaenim
raunovodstvenim naelima.

Temeljno pitanje raunovodstvenih politika je pitanje procjene bilannih pozicija, odnosno pitanje sadraja
financijskih izvjetaja.
Pojam ra. Politika se veze uz rpimjenu Meunarodnih raunovodstvenih standarda. Prema MRS1
objavljivanje raunovodstvenih politika, raunovodstvene politike obuhvaaju naela, osnove, konvencije,
pravila i postupke koje je menagement usvojio prilikom sastavljanja i prezentiranja financijskih izvjetaja.
Bilanciranje = postupak zakljuivanja konta 8rauna) glavne knjige i sastavljanje bilance, ali i vrednovanje
pozicija imovine, obveza,kapitala, prihoda i rashoda i utvrivanje razultata poslovanja.
Povezanost upravljanja, informacija i raunovodstvenih politika
Upravljanje poduzeem je proces svjesnog usmjeravanja poduzea nekim ciljevima koji su u funkciji opeg
cilja, a to je razvoj poduzea, kojim se osigurava opstanak u uvjetima trinog okruenja, te da je poslovna
politika sastavni dio procesa upravljanja kojim se postavljaju ciljevi, donode odluke , provode se, kontroliraju
i /ili korigiraju. S tim u svezi, u kontekstu upravljanja uobiajeno se istiu tri razine upravljanja :
strategijska ili najvia razina upravljanja
taktika ili srednja razina
operativna ili najnia razina
Pretpostavka racionalnog upravljanja jesu informacije u obliku fi. Objektivnost i realnost fi tj. da oni budu
vjerodostojna slika stvarnog poslovanja poduzea. Tu vanu ulogu imanju ra. Politike jer se njima svjesno
moe utjecati na vrijednost pozicija fi.
Raunovodstvene politike kao dio ukupne poslovne politike
Ra. politike se moraju podrediti postavljenim ciljevima poduzea to znai da odluke iz podruja ra.
politika moraju biti u skladu sa odlukom o osnovnim naelima poslovne politike poduzea. Kako je poslovna
politika prva funkcija voenja poduzea, to znai da se i putem raunovodstvene politike kao dijela poslovne
politike poduzea utjee na kvalitetu rada i poslovanja poduzea..
One su instrument ostvarivanja poslovne politike poduzea
1. upravljanje
2. poslovna politika cilj
3. ra. politika instrument
Kljuni imbenik kvalitete fi jesu ra. politike jer se njima moe utjecati na vrijednost pozicija fi.
Kvalitetu fi treba promatrati s ( imbenici kvalitete fi):
1. formalnog (formalni bilanne sheme) formalni sadraj vezan uz samu formu izvjetaja, propisan ili
predloenih bilannih shema
2. materijalnog aspekta (materijalni raunovodstvene politike) materijalni sadraj odreuje vrijednost
pozicija prethodno odreenih bilannim shemama i primarno je vezan uz pojam raunovodstvenih
politika.
Podloga izbora i primjene ra. politika jesu ra. naela i standardi. U procesu njihova donoenja vrlo su vani
osnovni kriteriji koji se postavljaju pred kvalitetu izlaznih informacija.
Kvaliteta ra. informacija podijeljena je u dvije razine :
1. primarnu odreena je relevantnou i pouzdanou ra. informacija . Relevantna je ona informacija
koja karakterizira vrijednost predvianja, povratna veza te pravovremenost (odnosi se na budue
vrijeme, korigira i potvruje prijanja oekivanja a korisnicima je prezentirana u pravo vrijeme).

Pouzdana je ona informacija koja je osloboena greaka i jednostranosti, koja je istinito prikazana..
mora biti dokaziva i nepristrana
2. sekundarnu razmatra se na temelju usporedivosti i dosljednosti. Da bi se naka ekonomska pojava
mogla ocjeniti oa se mora promatrati prema nekoj relativnoj bazi usporedbe.Dosljednost zahtjeva
postojanost odreenog postupka.
Kvalitetu ra. informacija potrebno je promatrati i s aspekta ogranienja koja se poavljuju pri procesu njihova
formiranja.Jedno od osnovnih ogranienja reflektira se u obliku cost/benefit analize. Ona zahtjeva da koristi
od neke informacije moraju biti vee od trokova njihova dobivanja
k>1
k=Ek/T
k= koeficijent korisnosti informacije
Ek= efekt od koritenja informacije
T= trokovi prikupljanja i obrade podataka te prezentiranja informacija
Raunovdstvene politike pripremaju podatke u procesu obrade kako bi dale kvalitetniju informaciju za
upravljanje.
Podruja primjene raunovodstvenih politika
Podruja primjene su razliita od zemlje do zemlje. Ona zavise od osnovnih obiljeja gospodarskog sustava,
iz ijih se postavki definira i obraunski sustav neke zemlje koji moe biti odreen zakonom ili mrs. Prema
mrs1 dani su primjeri podruja na kojima postoje razliite ra.politike. Ta podruja svrstana u 4 osnovne
grupe :
1. ope ( politika konsolidiranja, konventiranje inozemnih valuta, opa politika vrednovanja...)
2. sredstva ( potraivanja, zalihe, amortizacija, goodwill..)
3. obveze i rezerviranja ( garancije, otpremnine, obveze)
4. dobici i gubici ( metode priznavanja prihoda, raunovodstveni tretman rezervi)
Ra. politike biraju profesionalna udruenja ili zakonski akti
Odgovornost za njihov izbor i primjenu moe promatrati na dvije razine :
- na razini drave mogue odnosno doputene ra politike
- na razini poduzea u okvirima doputenih u skladu s ciljevima poslovne politike
Dosljedno je primjenjivati a promjena moe uslijediti u odreenim sluajevima :
- ako to zahtjeva zakon
- ako to zahtjeva tijelo koje donosi ra. stamdarde
- ako bi takva izmjena imala za posljedicu realnije iskazivanje pozicija fi
Objavljivanje ra. politika
U fi ponekad ne vidimo koji je ra postupak primjenjen stoga je svaku vaniju poziciju potrebno detaljnije
objasniti u dodatnim fi tj. biljekama. U zemljama Europske unije, u sklopu iv direktive, koja regulira
problematiku raunovodstvenog izvjeivanja ( l.43-46), odreen je minimalni broj objavljivanja koja se
odnose na sljedee :
- metode procjene bilannih pozicija
- naziv i sjedite poduzea u kojem se nalazi uloeni kapital te iznos kapitala, rezervi i dobiti (gubitka)
takvog poduzea ukoliko je posrijedi znatniji iznos
- broj i nominalnu vrijednost dionica te vrste dionica
- prikaz certifikata o konvertibilnm obveznicama i sl.vp
- pregled obveza s rokom dospijea duim od 5 godina

- neto poslovne prihode prikazane po vrstama aktivnosti i tritima

- prosjean broj zaposlenih tijekom poslovne godine
- poslovni rezultat koji je posljedica promjene metode procjene
- iznos potraivanja po osnovi sredstava odobrenih lanovima upave, administracije , kao i obveze po
osnovi mirovinskog osiguranja tih lanova ...
Problematika procjene pozicija fi
Koju e metodu procjene menedment odabrati zavisi o spektru doputenih metoda.
Problematika procjene pozicija bilance
Raunovodstvena naela koja treba uvaavati na podruje procjene bilannih pozicija posebno se odnose
na :
- naelo nv ( a trinu vrijednost mogue je utvrditi trinom valorizacijom tj. prodajom imovine)
- naelo opreznosti ( u uvjetima neizvjesnoti poslovanja da se dobici ne precjenjuju,a gubici ne
podcjenjuju treba procjeniti po troku nabave ili neto prodajnoj vrijednosti zavisno od toga koja je
vrijednost nia). Zloupotrebom naela opreznosti stvorit e se tihe priuve, ime se objektivnost i
realnost bilance dovodi u pitanje. Tihe priuve ( skriveni dobici) e se stvoriti ako podcjenjujemo
pozicije aktive i/ili precjenjujemo pozicije pasive. Podcjenivanje aktive predcjenjivanje rashoda
smanjenje fin. rezultata: a) otpis potraivanja b) primjene ubrzanih stopa amortizacije c) vrednovanja
zaliha po niim vrijednostima. Precjenjivanje obveza :a) rezerviranja trokova za rizike,b) obrauna
trokova koji se mogu vremenski razgraniiti (tkz. odgoeno plaanje trokova)
Nasuprot su skriveni gubici : u sluaju precjenjivanja pozicije aktive i/ili podcjenjivanjem pozicija
pasive skrivanje gubitka i odgaanje za budue razdoblje
- naelo dosljednosti jednom izabrana metoda dosljedno primjenjuje
Problematika procjene pozicija rauna dobiti i gubitka
Prihodi i rashodi su kategorije koje pokazuju promjene na imovini i obvezama vezane uz proces
zaraivanja stoga se koriste isti kriteriji procjene kao i kod bilance tj. treba uvaiti temeljne pretpostavke
na osnovui kojih se vri priznavanje prihoda i rashoda.
Prihodi se priznaju kad su stvarno izvjesni, sigurni, a rashodi i kad su mogui ( naelo opreznosti).
Naelo sueljavanja prihoda i rashoda- za utvrivanje fi rezultata to naelo zahtjeva sa se prihodima
sueljavanju samo pripadajui rashodi. Procjenu prihoda i rashoda treba promatrati kroz :
-pretpostavke nastanka dogaaja
-naelo sueljavanja prihoda i rashoda
-naelo opreznosti
-drugih naela koja su vezana uz procjenu bilannih pozicija

Raunovodstvena naela
Raunovodstvena naela odreuju osnovne karaktristike i koncepciju raunovodstva. Ona se ugrauje u
raunovodstvene metode i postupke kako bi se osigurala zahtjevana kvaliteta izlaznih informacija. To su
opa pravila koja slue kao vodi u procjeni, biljeenju i izvjeivanju o poslovnim aktivnostima.
Temeljna naela:
- vremenska neogranienost poslovanja
- vrijednosno i vremensko usklaivanje promjena na raunima uspjeha
- konzistentnost
- opreznost
- odreivanje podruja raunovodstvenog izvjeivanja
- objektivnost
- materijalnost
- vrijednosno iskazivanje poslovnih promjena
3 osnovne skupine
a)
b)
c)
-

temeljna raunovodstvena naela

naelo kontinuiranosti
naelo nastanka dogaaja
naelo dosljednosti
naela raunovodstenih politika
naelo opreznosti
naelo prevage nad formom
naelo materijalnosti
ostala raunovodstvena naela
naelo izraavanja u novcu
naelo stabilne novane jedinice
naelo vrijednosnog i vremenskog utvrivanja promjena
naelo razliitih razina izvjeivanja
naelo relativnosti izvjetajnih kategorija

Podjela :
1. naela urednosg knjigovodstva i bilanciranja
2. naela koja modificiraju naela urednog knjigovodstva i bilanciranja
3. naela koja dopunjuju naela urednog knjigovodstva i bilanciranja
Ima vie podjela stoga se struktura raunovodstvenih naela moe prikazati ao
- openito mogua ra. naela
- opeprihvaena ra. naela osiguravaju nakvalitetnije informacije,a u praksi najznaajnija
- ra. naela poduzea naela koja se primjenjuju u nekom poduzeu
Ope prihvaena ra. naela sastoje se od :
1. opeprihvaenih koncepata predstavljaju odreene pretpostavke, teorijske osnove za interpretiranje
fi
- koncept poslovnog subjekta
- koncept stvarnog kontinuiteta
- koncept stabilne valute
- koncept odreenog vremena

2.
-

opeprihvaenih naela pomau u procjeni, biljeenju i izvjetavanju o poslovnim aktivnostima

naelo nabavne vrijednosti da se evidencija poslovnih dogaaja zasniva na nv tj troku nabave
naelo objektivnosti fi na temelju objektivnih , dokumentiranih podataka
naelo realizacije zahtjeva da se prihodi evidentiraju onda kad su stvarno nastali ( isporuena kupcu,
da ne postoji neizvjesnost naplate)
- naelo sueljavanja prihoda i rashoda vezano je uz utvrivanje rezultata poslovanja istog
obraunskog razdoblja
- naelo materijalnosti zahtjeva pridravanje svih naela koja imaju znaajnu ulogu u stvaranju realne
slike poduzea
- naelo potpunosti da fi sadre sve relevantne informacije koje su potrebne za ocjenu poslovanja
poduzea
- naelo konzistentnosti ili dosljednosi zahtjeva dosljednu primjenu jednom usvojenih ra. politika
- naelo opreznosti prihode priznajemo onda kad su stvarno nastali, a rashode i onda kad su mogui
3. opeprihvaenih procedura jesu razliite metode obrade podataka radi dobivanja ra. informacija i
raunovodstvenog izvjeivanja
Temeljne ra. pretpostavke
-

koncept poslovne samostalnosti poduzee samostalna cjelina

koncept stvarnog kontuiteta poduzee nastaviti poslovati i u budunosti
koncept odreenog razdoblja zahtjeva raunovodstveno izvjeivanje u odreenim vremenskim
intervalima
koncept stabilne valute polazi od pretpostavke da se kupovna snaga novane jedinice ne mijenja. A
ako da tada treba napraviti ponovnu procjenu

Raunovodstveni standardi detaljna razrada ra. naela koji su temelj tj,. polazna osnova za utvrivanje
standarda, to su metode obrade podataka i formiranja i prezentiranja ra. informacija. ine jednu od osnovnih
ra. regulativa veine obraunskih sustava.
Veina razvijenih zemalja ima razvijene vlastite raunovodstvene standarde koji su odraz specifinosti
ekonomskih procesa te zemlje. Razvijeni su i Meunarodni raunovodstveni standardi..
Fi ine podlogu u poslovnom odluivanju i upravljanju. Da bi bili pouzdani i usporedivi, potebno je prilikom
njihova sastavljanja uvaavati odreena pravila i kriterije. U sluaju eksternog izvjeivanja takvi su
kriteriji ,objektivizirani i harmonizirani, upravo raunovodstveni standardi. Svaki obraunski sustav
specifian, a prilikom meunarodne suradnje te specifinosti mogu biti zapreka komuniciranju. Stoga je
potrebno ugraditi njihovih temeljnih odredbi u odredbe vlastitih nacionalnih standarda.
Uloga Komiteta za MRS
Osnovan 1973. (utvrivanje standarda prihvatljivi irom svijeta) IASC (International Accounting Standards
Committee) za donoenje i utvrivanje MRS-ova i poboljanje i haromonizacija. Poslovima upravlja odbor
koji moe imati 17 lanova, mandat 5 godina, sjedite u Londonu. Postoji jo:
1. Savjetodavno tijelo
2. izvrni odbori
3. nacionalne raunovodstvene organizacije
Postupak donoenja MRS-a
Standard mora biti konzistendan (dugotrajan). Svi lanovi mogu predloiti relevantne materijale na
razmatranje koji priprema inicijalni odbor za upravni odbor. Upravni daje svoje miljenje te inicijalni odbor
priprema i utvruje temeljna ra.naela koja je podloga za nacrte mrs. Uprvni odbor razmatra naela te ih s
njima upoznaje ostale lanove...Poslije pripreme verzije mrs i suglasnosti 2/3 lanova odbora dobija status
nacrta standarda. Nakon vremena predvienog za raspravu sastavlja se nova verzija standarda i alje na

prihvaanje upravnom odboru. Ako se s tim suglasi lanova odbora on dobiva status mrs-a te se alje
lanovima na prevoenje i objavljivanje. Ponekad ta procedura traje i 3 godine.
32 standarda
1 objavljivanje ra. politika
2 zalihe
3 konsolidirana fi
4 raunovodstvo amortizacje
5 informacije u fi
7 izvjetaj o promjenama u financijskom poloaju
8 neto dobit ili gubitak razdoblja
9 trokovi istraivanja i razvoja
11ugovor o izgradnji
12 raunovodstvo poreza na dobit
16 nekretnine postrojenja i oprema
18 prihodi
19 trokovi mirovina
21 uinci promjena teajnih valuta
25 ra. ulaganja
32 financijski instrumenti
Revizija
Je ispitivanje fi i drugih raunovodstvenih evidencija o poslovanju poduzea od strane nezavisnih strukovne
institucije izvan poduzea. Oni naknadno ispituje poslovanje poduzea kroz fi i trai se usklaenost
poslovanja poduzea s unaprijed postavljenih kriterija ime se osigurava objektivnost i realnost fi . ( to je
eksterna revizija)
Interna revizija zaposleni u poduzeu provode ove provjere kao cjelovit test efektivnosti svih aspekata
interne kontrole. Primarni je cilj razvoj i poboljanje efikasnosti razliitih poslovnih jedinica u rganizaciji.
Uloga revizije :
-

zatita interesa vlasnika kapitala

stvaranje realne i objektivne informacijske podloge za upravljanje
pomo u pribavljanju dodatnog kapitala smanjanjem rizika ulaganja

Korisnici izvjetaja :
-

vlasnici
menadment
kreditori i investitori
poslovni partneri
drava i vladine institucije
javnost tj. drutvo kao cjelina

Eksterni razlozi koji uvjetuju reviziju:

- udaljenost ( kosrinici izvan poduzea)
- sloenost poslovanja ( u suvremenim uvjetima teko odrediti jel realno i objektivno fi)
- pristranost i motivi ( potrebna nepristrana ocjena)
Zato revizija svake godine?

fin informacije brzo zastarijevaju i potrebno ih je esto aurirati

burze zahtjevaju revidirane fi za sva poduzea koja kotiraju na burzi ( revizija pretpostavka dobrog
funkcioniranja trita vrijednosnica)

Temeljna revizijska naela

-pravila ponaanja
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

naelo zakonitosti pridravan postojeih zakonskih propisa

profesionalne etike dignitet struke
nezavisnosti strunosti i kompetentnosti struno obrazovanje i znanje
odgovornosti utvrivanje konkretne odgovornosti za uinjene propuste u poslovanju
dokumentiranosti ( pribavljanja dokaza) miljenje revizora na dokazima
korektnog izvjeivanja suzdravanje od miljenja kad nema pristup dokumentaciji

Objekt i predmet revizije

Objekt revizije je poslovanje poduzea s naglaskom na fi
Predmet revizije je stupanj ( ocjena) usklaenosti poslovanja poduzea i njegovih fi s unaprijed postavljenim
kriterijima. Tu je potrebno definirati kriterije ( ra. naela, ra. standardi, ra. politike, zor), kao i postupak
ocjene traene usklaenosti ( rev. Standardi, kodeks profesionalne etike, zakon o reviziji)
Metode revizije
- za ispitivanje i istraivanje sadre pravila koji proizlaze iz teorijskih stavova.
1.Ope metode : induktivna, deduktivna, iskustvena
2.Skupina specijalnih metoda sadri :
- metode intenziteta ispitivanja formalna ( postoji li suglasnost poslovanja poduzea i fi s zakonom,
naelima dobrog poslovanja i urednog knjigovodstva) i materijalna metoda ( ispituje se bitna i
sadrajna tonost te opravdanost i cjelovitost poslovnih promjena tj. ispitivanje realnosti materijalne
vrijednosti, ispitivanje odabira i primjene ra. politika)
- metode smjera ispitivanja progresivna ( da nisu obuhvaene sve bitne ekonomske injenice ili na
pogrean nain, ispitivanje svih poslovnih promjena pa te fi) i retrogradna ( kree se od fi prema
nazad)
- metode opsega i kontinuiteta ispitivanja potpuna ( cjelokupnog obuhvata svih poslovnih promjena i
preskona (uzorak)
- metode naina ispitivanja direktna ( ispitivanje svake poslovne promjene da bi se na taj nain mogao
donijeti sud o njezinoj formalnoj i matreijalnoj ispravnosti) i indirektna (uzorak)
3.Jo se koriste i analitikim metodama ( analiza fi) koje se temelje na ralanjivanju i usporeivanju, ali
obuhvaaju i prouavanje meuzavisnoti izmeu razliitih podataka tj. informacija
- komparativni fi
- strukturni fi
- pokazatelji analize fi

Analitiki postupci obuhvaaju:

- usporedbu fin. Informacija s inf. iz prethodnog razdoblja
- usporedbu fin. Informacija s prognoziranim rezultatima
- prouavanje meuzavisnoti izmeu razliitih fin. informacija unutar promatranog razdoblja
- usporedbu fin. Informacija jednog poduzea s drugim iz iste grane
- prouavanje meuzavisnoti izmeu razliitih fin. s relevantnim nefin. informacija
Postupak revizije fi prema Meunarodnim revizijskim standardima
-

zavisi od metodologije revizije koju primjenjuje odreena revizijska tvrtka, nije propisana
metodologija, kojem segmentu e pridati vie panje ovosi od tvrtke .

Postupak revizije poinje preuzimanjem obveze revizije (pismom) gdje je navedena obveza i odgovornost.
Revizor treba upoznati poslovanje klijenta, financijske i nefinancijske informacije i tu su bitnio analitiki
postupci koji su takoer znaajni i u razi planiranja revizije jer upozoravaju na podruje moguih rizika.
Planiranje revizije se odvija kroz cijelo razdoblje revizije jer je zbog odreenih okolnosti mogua izmjena
planova. Zatim slijedi upoznavanje i ocjena sustava internih kontrola. Raunovodstvene i neraunovodstvene
kontrole : raunovodstvene, neraunovodstvene kontrole te interna konrtola ( dobro organiziran skrauje
provedbu revizije). Za provedbu revizije vana je i procjena revizijskih rizika. Revizor mora procjeniti
inherentni i kontrolni rizik. Ako su rizici procijenjeni na vislokoj razini, revizor moe prihvatiti nisku razinu
rizika neotkrivanja tj. mora provesti znatno vie revizijskih postupaka da bi mogao doi do zadovoljavajueg
izvjea. ( i obrnuto).
Za izraavanje miljenja i sastavljanje izvjetaje skuplja dokaze i koristi metode:
- inspekcije
- promatranje
- ispitivanje i potvrivanje
- izraunavanje
- analitiki uvid
___________________________
- revizija na temelju uzoraka ( stanje rauna ili transakcija) pri emu treba razmotriti bilo da je rije o
statistikom ili nestatistikom uzorku
ciljeve revizije
statistiku masu
rizik i uvjerenje
pogreku koja se moe tolerirati
oekivanu greku u statistikoj masi
oblikovanje slojeva ( stratifikacija)
Izbor uzorka moe se vriti na 3 naina :
- prema kljuu
- sustavni izbor
- sluajni izbor
Na pribavljanju dokaza sudjeluju strunjaci, drugi revizori.
Kasnije se kompletiraju dokazi i formiranje radne dokumentacije kao potpore za izraavanje revizijskog
miljenja koja mora biti potpuna i detaljna. Sastavljanje izvjetaja je posljednja faza u procesu revizije fi.

MRevS13- Revizorovo izvjee o financijskim izvjetajima sastoji se pd sljedeih 5 temeljnih cjelina:

- uvod
- temeljni elementi revizorova izvjea
- revizorovo izvjee
- modificirana izvjea
- okolonosti koje mogu uvjetovati miljenje drugaije od pozitivnog
Temeljni elementi izvjea su :
- naslov ( vidljivo da se radi o izvjeu nezavisnog revizora)
- naslovnik ( upuuje kome se upuuje izvjee)
- poetni ili uvodni odjeljak : a) identifikacija revidiranih fi (koji i koje razdoblje) i b) iskaz o
odgovornosti manadmenta subjekta( fi) i odgovornosti revizora (izvjetaj rev)
- odjeljak o djelokrugu revizije (opisuje obiljeja revizije) : a) poziv na mrevs ili relevantne nacionalne
standarde ili praksu i b) opis obavljenog revizijskog posla
- odjeljak u kome se izraava miljenje i koji sadri miljenje i financijskim izvjetajima
- datum izvjea
- adresa revizora
- potpis revizora
Miljenje moe biti :
- pozitivno
- miljenje s rezervom ( nesuglasje s managmentom ili nepristup informacijama)
- suzdranost od miljenja ( ograniensot obujma ispitivanja)
- negativno
Uvid u financijske izvjetaje skraena revizija
Mogue je sagledati odreene faze tj. segmente ukupnog procesa : preuzimanje obveze uvida, prikupljanje
dokaza, formairanje radne dokumentacije, zakljuci i izvjee.
Postupak je isti formalno gledajui meutm razlika je u tome - prije preuzimanje obveze kada revizor u
pismu navodi da nee obaviti raviziju ve samo uvid koji nee razultirati miljenjem o realnosti i
objektivnosti financijskih izvjetaja. Usmjeran je samo na upite i analitike postupke. Uvid sadri samo izjavu
negativnog uvjerenja u kojoj revizor istie kako nije uoio nita to moe utjecati na realnost i objektivnost fi
Povezanost revizije s raunovodstvom i analiom fi
Cilj poduzea opstanak na tritu. Zato za upravljanje potrebna informacija koja se procesira u raunovodstvu
i zapisuje u fi. Analizom fi stvara se saetiji i prihvatjivija forma za donosioce odluka. Revizija ispituje fi.
Analiza financijskih izvjetaja
Usmjerena je na kvantitativne financijske informacije. Postoje 3 aktivnosti koje odreuju postanak i razvoj
financijske analize :
- financijsko upravljanje
- upravljako raunovodstvo
- financijsko raunovodstvo
Analiza je proces primjene razliitih analitikih sredstava i tehnika pomou kojih se podaci iu fi pretvaraju u
upotrebuljive unformacije relevantne za upravljanje. Mora obuhvatiti analizu financijskog rezultata, fin
uvjeta, financijske strukture i promjena u financijskoj strukturi.

Uobiajena analitika sredstva i postupci koji se koriste u analizi financijskih izvjetaja jesu:
- komparativni financijski izvjetaji koji omoguuju sagledavanje promjena u toku vremena (vie
obraunskih razdoblja)
- sagledavanje tendencija promjena pomou serije indeksa
- strukturni financijski izvjetaji
- analiza pomou pokazatelja
- specijalizirane analize ( predvianje toka gotovine, analiza promjena u financijskom poloaju,
izvjetaj i promjenama bruto profita, analiza toke pokria)
Vanost analize fi razmatra se prvenstveno s aspekta upravljanja poslovanjem i razvojem poduzea. Ona
prethodi procesu planiranja, klju je uspjeha managera, mora uvaavati dobre i loe osobine poduzea.
Za informacije koje potjeu iz analize su zainteresirani korisnici:
- manageri
- vlasnici (investitori)
- kreditori
- analitiari fuzije i akviziciej poduzea
- revizori
- ostali zainteresirani korisnici
Temeljni instrumenti i postupci analize financijskih izvjetaja
a) komparativni financijski izvjetaji koji slue kao podloga za postupak horizontalne analize mogu se
razmatrati u kontekstu usporeivanja sagledavaju tendencija i dinamika promjena pojedinih pozicija
temeljnih fi
b) strukturni financijski izvjetaji koji slue kao podloga za postupak vertikalne analize mogu se
razmatrati u kontekstu ralanjivanja uvid u strukturu fi, usporeivanje podataka u jednoj godini
c) pokazatelji financijske analize
pojedinani pokazatelj
skupine pokazatelja
sustavi pokazatelja
zbrojni ili sintetski pokazatelji
Osnovne skupine financijskih pokazatelja analize fi
Pokazatelj je racionalan ili odnosni broj, to podrazumijeva da se jedna ekonomska veliina stavlja u odnos
(dijeli) s drugom ekonomskom veliinom. Dvije skupine :
- jedna skupina obuhvaa razmatranje poduzea unutar odreenog razdoblja i temelji se na podacima iz
izvjetaja o dobiti
- druga skupina se odnosi na tono odreen trenutak ( poput bilance govori o poloaju poduzea u tom
trenutku)
Razlikujemo nekoliko skupina pokazatelja :
-

pokazatelji likvidnosti sposobnost podmirenja kr. obveza

pokazatelji zaduenosti koliko fin iz tuih sredstava
pokazatelju aktivnosti kako poduzee efikasno upotrebljava resurse
pokazatelj ekonominosti odnos p i r , koliko se ostvari p po jedninici r
pokazatelji porfitabilnosti povrat uloenog kapitala
pokazatelji investiranja uspjenost ulaganja u obine dionice

Dobro upravljanje podrazumijeva - temeljni kriteriji dobrog poslovanja : 2 kriterija :

- kriterij sigurnosti ( likvidnost, financijska stabilnost i zaduenost) 1,2

- kriteriji uspjenosti tj. efikasnosti ( (profitabilnost, tj. rentabilnost) 3,4,5,6

Potrebno je te pokazatelje usporediti s odreenim standardnim veliinama koje su u ovom sluaju baza
usporedbe. Najee koritene standardne veliine tih pokazatelja jesu :
1. planirani pokazatelj za razdoblje koje se analizira
2. kretanje veliine odreenog pokazatelja tijekom odreenog vremena u istom poduzeu
3. veliina tog pokazatelja u slinom poduzeu koji pripada istoj grupaciji
4. prosjena vrijednost odreenog pokazatelja ostalih poduzea koji pripadaju istoj grupaciji
Financijski pokazatelji koji se temelje na novanom toku ( posebno u uvjetima ope nelikvidnosti
gospodarstva vano o njima voditi rauna):
-

pokazatelj ocjene likvidnosti koji govore o novanom pokriu kamata, tekuih obveza, ukupnih
obveza i dividendi
pokazatelji kvalitete dobiti koji govore o odnosu novanih primitaka od poslovnih aktivnosti i
prihoda od prodaje te o odnosu novanih primitaka i dobti
pokazatelji kapitalnih izdataka koji dovode u vezu razne vrste novanih tokova i u tom kontekstu
razmatraju mogunost nabave kapitala imovine, financiranja i investiranja
pokazatelji povrata novanog toka koji utvruju novani tok po dionici povrat novca na ukupnu
imovinu, obveze i glavnicu ( u biti se radi o nvanom izrazu rentabilnosti).

Pokazatelji likvidnosti
Najei pokazatelji likvidnosti jesu koeficijenti koji se raunaju iz podataka bilance
1. trenutne likvidnosti = novac/kratkorone obveze
2. ubrzane lik = novac+potraivanje/kratkorone obveze ( mora biti min 1)
3. tekue lik = kratkotrajna imovina/kratkorone obveze ( >2) za odravanje tekue likvidnosti izuzetno
je vana veliina neto radnog kapitala koji predstavlja razliku izmeu kratkotajne imovine i
kratkotrajnih obveza, postojanje neto radnog kapitala znai da je dio kratkotrajne imovine financiran
iz dugoronih izvora
4. financijske stabilnosti= dugotrajna imovina/ kapital + dugorone obveze (<1)
Pokazatelji zaduenosti
Najei pokazatelji zaduenosti jesu koeficijenti
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

koeficijent zaduenosti = ukupne obveze/ ukupna imovina

koef vlastitog financiranja = glavnicaukupna imovina
koeficijent financiranja = ukupne obveze/ glavnica
pokrie trokova kamata = dobit prije poreza i kamata/ kamate
faktor zaduenosti = ukupne obveze/zadrana dobit + amortizacija
stupanj pokria I. = glavnica/dugotrajna imovina
stupanj pokria II. =glavnica+dugorone obveze / dugotrajna imovina (>1)

Pokazatelj aktivnosti ( ili koeficijenti onrta)- to je vei broj, vezivanje imovine krae
1.
2.
3.
4.

Koeficijent obrta uk im = ukupni prihod/ukupna imovina

koeficijent obrta krat im = ukupni prihod/kratkotrajna imovina
koeficijent obrta potraivanja = prohodi od prodaje / potraivanja
trajanje naplate potraivanja u danima = broj dana u godini /koeficijent obrta potraivanja

Pokazatelj ekonominosti
1.
2.
3.
4.

ekonominost ukupnog poslovanja = ukupni prihodi/ukupni rashodi

ekonominost poslovanja (prodaje) = prihodi od prodaje/ rashodi prodaje
ekonominost financiranja= financijski prihodi/ financijski rashodi
ekonominost izvanrednih aktivnosti = izvanredni prihodi / izvanredni rashodi

Podrazumijeva se da je bolje da koeficijent ekonominost bude o je mogue vei broj

Pokazatelj profitabilnosti
1.
2.
3.
4.
5.

neto mara profita = neto dobit + kamate / ukupni prihod

bruto mara profita = dobit prije poreza + kamate/ ukupni prihod
neto rentabilnost imovine = neto dobit + kamate / ukupna imovina
bruto rentabilnost imovine = dobit prije poreza+kamate/ukupna imovina
rentabilnost vlastitog kapitala (glavnice) = neto dobit /vlastiti kapital

Pokazatelj investiranja
Dobit po dionici (eps)= neto dobit /broj dionica
Dividenda po dionici (dps)= dio neto dobiti a dividende/ broj dionica
Odnos isplate dividendi (dpr) = dsp/eps
Odnos cijene i dobiti po dionici (p/e) = trina cijena donice (pps)/eps
Ukupna rentabilnost dionice = eps/pps
Dividendna rentabilnost dionice = dps/pps
Pod sustavom pokazatelja podrazumijeva se izbor odgovarajuih pokazatelja, odgovarajui nain njihovog
povezivanja ili odgovarajua zavisnot i sveukupna zavisnost pojedinih pokazatelja i njihovog povezivanja s
ciljem
(bruto) Rentabilnost ukupne imovine = (bruto) mara profita * koeficijent obrtanja ukupne imovine
- Du Pontov sustav pokazatelja