Univerzitet u Zenici Akademska 2017/18 godina

Ekonomski fakultet

SEMINARSKI RAD IZ INFORMATIKE

TEMA: PAMETNI GRADOVI

Prof : doc.dr Faruk Unkić Studenti: Nirmela Piljug

Sanida Zahirović

Zenica, 07.05.2018.

1
Sadržaj

1. UVOD........................................................................................................................................................... 3
2. POJAM PAMETNOG GRADA................................................................................................................ 3
3. KONCEPT PAMETNIH GRADOVA..................................................................................................... 6
4. „NAJPAMETNIJI GRAD”........................................................................................................................ 7
Amsterdam................................................................................................................................................ 8
New York (pametna govornica)........................................................................................................ 8
Berlin,(pametan parking).................................................................................................................... 8
London........................................................................................................................................................ 8
Pariz (pametno grijanje)...................................................................................................................... 9
6. KRITIKE PAMETNIH GRADOVA..................................................................................................... 10
7. LITERATURA......................................................................................................................................... 11

2
1.UVOD

Trenutno u gradovima živi oko 4 milijarde ljudi na Zemlji, a u idućih 14 godina taj će
broj narasti za najmanje još jednu milijardu. Ukupno će više od 70% čovječanstva
2050. živjeti u gradovima i urbanim područjima, čija infrastruktura je već sad na
granici preopterećenja.

Potrošnja električne energije, prijevoz, vodovod, odvoz smeća, zbrinjavanje otpadnih

voda... sve su to infrastrukturni problemi koji će dodatno rasti u godinama pred nama,
dok se građani sve više osjećaju otuđeni jedni od drugih.
Rješenje su takozvani pametni gradovi - Smart Cities - koji koriste postojeće i
napredne tehnologije kako bi pokušali promijeniti načine na koje živimo, putujemo,
radimo i trošimo svoje slobodno vrijeme u gradovima.
Radi se o inovacijama koje, kada ih neko uvede, postaju toliko prihvaćene da građani
brzo zaboravljaju kakav je bio život bez njih.

Gradovi i gradska infrastruktura su izuzetno kompleksni sistemi koji svakodnevno i

učinkovito moraju odgovarati na mnogobrojne potrebe onih zbog kojih su nastali i
koji ih čine živima, a to su građani.

U današnje vrijeme u kojem je proces urbanizacije zahvatio većinu europskih i

svjetskih gradova, porast stanovništva gradova značajno povećava potrebe za
mobilnošću, sve veći je pritisak na gradsku infrastrukturu i resurse u pogledu
potrošnje energije, hrane i vode, što dovodi do povećanja životnih troškova, trošenja
velike količine vremena u prometu i nezdravih životnih navika. Sve to nameće
potrebu za pronalaženjem inovativnih rješenja koja će, osim odgovora na osnovne
potrebe, unaprijediti kvalitetu života građana i osigurati održiv gospodarski rast.
Upravo to je tema o kojoj se u zadnje vrijeme sve više govori i koja se nameće u svim
segmentima života urbanih zajednica – tema Smart Cities1, koji bi trebali biti rješenje
izazova 21. stoljeća koje postavlja sveprisutna urbanizacija .

2. POJAM PAMETNOG GRADA

Pametan grad  je vizija urbanog razvoja koju svaki grad razvija za sebe i koja integrira
različite informacijsko-komunikacijske tehnologije 2 i različita IoT 3 rješenja kako bi se
na siguran i učinkovit način upravljalo gradskom imovinom. Pametni gradovi su
razvijena urbana područja, koja, osim što su ugodna za život, integriraju sve funkcije
javnih usluga poput rasvjete, prometa ili proizvodnje energije te na taj način

1
pametni grad
2
eng. Information Communication Technology
3
Internet of Things

3
povećavaju njihovu učinkovitost, smanjuju troškove, ubrzavaju komunikaciju među
spomenutim podsistemima i znatno smanjuju emisije CO2.

U energetskom smislu, u svijetu znatno jača trend razvoja pametnih gradova koji su u
potpunosti energetski održivi. Radi se o gradovima koji veliki procenat električne i
toplinske energije dobivaju iz obnovljivih izvora, najčešće hidroenergije, solarne
energije, geotermalne energije, biomase i energije vjetra. Domaći primjeri su
uvođenje plaćanja parkinga SMS-om, a u razvoju su i pametne klupe i pametno
‘drveće’, koji pune mobitele uz pomoć solarnih kolektora. No u pametnim gradovima
najčešće se ne radi o samo jednom rješenju nego o spletu povezanih tehnologija čiji je
konačni cilj učiniti grad ugodnijim mjestom za život svojih građana.

Pametni grad je sistem koji koristi brojne digitalne i komunikacijske tehnologije kako
bi zadovoljio potrebe svojihgrađana. Ovo je jedna od najjednostavnijih definicija, ali
navest ćemo i druge.

Pametni grad je urbano područje koje koristi različite vrste elektronskih senzora za
prikupljanje podataka kako bi se osigurale informacije potrebne za upravljanje
imovinom i resursima. To uključuje podatke prikupljene od građana, uređaja i
imovine koja se obrađuje i analizira za praćenje i upravljanje;prometnim i
transportnim sistemima, elektranama, vodoopskrbnim mrežama,policijom,
informacijskim sustavima, školama, knjižarama, bolnicama i drugim zajednicama.
Informacijska i komunikacijska tehnologija koristi se za poboljšanje kvalitete života u
gradovima te smanjenju troškova.

Pametne aplikacije razvijene su za upravljanje gradskim tokovima i omogućavaju

reakcije u realnom vremenu. Stoga, pametni grad može biti spremniji te bolje
odgovoriti na izazove.

Velike tehnološke, ekonomske i ekološke promjene izazvale su zanimanje za pametne

gradove, uključujući klimatske promjene, privredno restrukturiranje, prelazak na
online maloprodaju, starenje stanovništva, rast stanovništva u gradovima i pritisci na
javne financije. 

Evropska unija (EU) uložila je mnogo napora za osmišljavanje strategije za postizanje

"pametnog" urbanog rasta za svoja šira gradska područja. EU je razvila niz programa
pod "Evropskom digitalnom agendom". Tokom 2010. godine naglašeno je da se sama
unija posvećuje na jačanje inovativnosti i ulaganja u ICT usluge u svrhu poboljšanja
javnih usluga i kvalitete života.

Predloženo je da pametni grad (također zajednica,urbana aglomeracija ili regija)

koristi informacijske tehnologije za:

1. Učinkovitije korištenje fizičke infrastrukture (ceste, izgrađeni okoliš i druga

fizička sredstva) kroz umjetnu inteligenciju i analizu podataka kako bi
podržao snažan i zdrav ekonomski, društveni i kulturni razvoj.

4
 2. Učinkovito djelovanje s lokalnim ljudima u upravljanju i odlučivanju pomoću
otvorenih inovacijskih procesa, veća efikasnost gradskih institucija putem e-
uprave s naglaskom na sudjelovanje građana. .
3. Učenje,prilagodbu, a time i učinkovitije i brže reagiranje na promjenjive
okolnosti poboljšavajući korisnost grada .

Ovo se provodi kroz:

1. Zajednička IP infrastruktura koja je otvorena istraživačima za razvoj aplikacija.

2. Bežična brojila i uređaje koji prenose informacije u trenutku.
3. Domove opremljene pametnim mjeračima energije kako bismo postali svjesni
potrošnje te kako bi smanjili potrošnju energije.
4. Stanice za punjenje automobila i štedne sijalice.

Da bi uspjeli postići tačan opis koncepta pametnog grada nužno je analizirati temu
kroz zaseban kontekst. Pametan grad uveliko se oslanja na upotrebu tehnologije te
ona nije zasebna stvar već skup različitih mogućnosti tehnološke infrastrukture koje
grade koncept pametnog grada. Pa tako imamo:

1. Digitalni grad: spaja uslužnu i komunikacijsku infrastrukturu,te poboljšava

uslugu ; digitalni grad je povezana zajednica koja ujedinjuje širok spektar
komunkacijskih infrastruktura; njegova svrha jeste stvaranje okoline u kojoj
su građani međusobno povezani i lako mogu dijeliti informacije nezavisno od
toga gdje se nalazili.
2. Virtualni grad: u takvom tipu grada funkcije se provode u kibernetskom
prostoru4; to uključuje pojam hibridnog grada koji se sastoji od stvarnosti sa
stvarnim građanima i entitetima i parerelnog virtualnog grada sa stvarnim
entitetima i ljudima. Imati pametan grad koji je virtualan znači da je u nekim
gradovima moguć suživot između ove dvije stvarnosti, međutim pitanje je
fizičke udaljenosti i lokacije kojim nije lako upravljati. Vizija svijeta bez
udaljenosti još uvijek ostaje neostvarena na mnoge načine. U praksi ova ideja
se ostvaruje putem fizičke IT infrastrukture, informacionih centara i razmjena.
3. Grad informacija: prikuplja informacije i dostavlja ih na javnu internetsku
stranicu; u tom gradu mnogi stanovnici rade na Internetu i tako bi mogli dobiti
sve informacije putem IT infrastrukture zahvaljujući metodi razmjene
informacija među građanima. Koristeći taj pristup, grad informacija mogao bi
biti urbano središte; najvažnija stvar je veza između građanskih usluga,
interakcija s ljudima i vladinih institucija.
4. Inteligentan grad :uključuje funkciju istraživanja ili tehnološke inovacije kako
bi podržao postupak učenja i inovacija. Ideja se pojavljuje u društvenom
kontekstu u kojem znanje, proces učenja i kreativnost imaju veliku važnost,
a ljudski kapital smatra se najdragocjenijim resursom unutar ovog tipa

4
virtualna stvarnost

5
 tehnološkog grada. Naročito jedna od najznačajnijih stvari inteligentnog grada
je da je svaka infrastruktura aktuelna, što znači da imaju najnoviju tehnologiju
u telekomunikacijskoj, elektronskoj i mehaničkoj tehnologiji.

Da li će neki grad biti proglašen pametnim ili ne, zavisi od sljedećih kategorija:

1. Pametna proizvodnja i očuvanje energije

2. Pametan okoliš: pametno upravljanje okolišem i pametno upravljanje
resursima
3. Pametna mobilnost – osim mobilnosti ljudi, odnosi se i na razvoj
infrastrukture za prenos resursa i energije, te razvoj komunikacijske mreže
4. Pametan način življenja
5. Pametno društvo

3. KONCEPT PAMETNIH GRADOVA

1. Upotreba pametnih mreža – one upravljaju sistemom za ditribuciju električne

energije te omogućavaju njegovo pravilno funkcionisanje. To je
modernizovana, elektroprenosna mreža koja obuhvata različitu opremu za
proizvodnju električne energije, prenosive i distributivne mreže, elektro
opremu i opremu za skladištenje energije. Pametna mreža ima mogućnost da
nadgleda stalna napajanja svih uređaja, kontroliše te uređaje i da se prilagodi
potrebama tržišta električne energije.
2. Uvođenje informacijsko-komunikacijske tehnologije – njenom primjenom se
vrlo brzo širi proces međusobne komunikacije. Cilj je osigurati da potrebni
podaci budu dostupni u pravom trenutku.
3. Internetsko povezivanje svih objekata – pametni gradovi su proizvod
ubrzanog razvoja IT i znanja, koji se baziraju na internet tehnologijama,
bežičnim komunikacijskim sistemima i ostalim senzorima, čiji je temelj
tehnologija IoT. Ova tehnologija podrazumijeva instalaciju senzora i njihovo
povezivanje u lokalne mreže i gradsku internet mrežu, kako bi se dobila
funkcija praćenja, prepoznavanja, nadzora i upravljanja objektima.
4. Uvođenje inteligentnih transportnih sistema – budući da veliki broj
automobila i drugih prevoznih sredstava koriste fosilna goriva, to uzrokuje
povećano zagađenje zraka, emisiju stakleničkih plinova, gužve i kašnjenja. Ovaj
sistem podrazumijeva i redizajn saobraćajne infrastrukture, informacije o
slobodnim parking mjestima, daljinsko praćenje tereta i vozila, upravljanje
incidentnim situacijama u saobraćaju itd.
5. Pametno mjerenje - pametna mjerila u redovitim intervalima registruju
potrošenu električnu struju ili plin. Te podatke automatski šalju isporučitelju
putem mobilne ili fiksne mreže. Prednost pametnog mjerenja jesu tačni podaci o

6
 utrošenom resursu, a ne kao do sada računi s procijenjenom potrošnjom.
Budući da možemo u svakom trenutku na pokazivačima očitati potrošnju veća
je mogućnost za optimiziranje potrošnje plina ili struje tokom godine. Na
temelju dobijenog profila potrošnje, isporučitelji mogu ponuditi i
individualizirane tarife koje će dovesti do učinkovite potrošnje energetskih
resursa s pozitivnim posljedicama na okoliš i zdravlje ljudi.

4. „NAJPAMETNIJI GRAD”

Društvo „Roland Berger Strategy Consultants“ 5je tokom 2017. godine sprovelo jedno
skladno istraživanje.
Prilikom poređenja 87 svjetskih metropola, uzeti su u obzir aspekti poput javne
uprave, zdravstvenog sistema, obrazovanja, energetike i okoliša itd.
Konačan rezultat pokazao je da je najbolje rangirani grad Beč.
Korištenjem digitalne tehnologije, ova austrijska prijestolnica je uspješno odgovorila
na ekonomske, političke i socijalne izazove postindustrijskog doba.

Beč već godinama u područjima energetike, gradnje, mobilnosti i infrastrukture

razvija inovativna rješenja primjenjiva u svakodnevnim situacijama. Jedan od
najvećih projekata takve vrste je izgradnja nove gradske četvrti Aspern, koja
omogućava urbani život u kontaktu sa prirodom, s manjim brojem automobila i
maksimalnom uštedom energije i prostora. Tu se testiraju nove tehnologije i novi
koncepti življenja.
Kao dosta zapažena inovacija u posljednje vrijeme jeste uspostava tzv. „autonomnog
autobusa“ koji bi od 2018. godine trebao početi sa prometovanjem u ovoj gradskoj
četvrti. Naime, riječ je o autobusu bez vozača, ali sa stalnim redom vožnje, stalnim
autobusnim stanicama i što je najzanimljivije – pravim putnicima.

Zanimljivo je izdvojiti i bečku trafostanicu Simmering, najveće i najmodernije

energetsko čvorište.
Nakon tri godine gradnje, bečko komunalno preduzeće za distribuciju struje i gasa
„Wiener Netze“ okončalo je modernizaciju trafostanice Simmering. Ova trafostanica
jedna je od najvećih i najmodernijih svoje vrste i obuhvata i jedno od najvećih
evropskih postrojenja naponskog nivoa 10 kV.
Trafostanica Simmering ujedno je i najveće postrojenje preduzeća „Wiener Netze“
koje sa 50000 domaćinstava i mnogobrojnim industrijskim firmama u opštinama
Simmering, Landstraße i dijelovima Leopoldstadta snadbijeva trostruko više
korisnika nego slična postrojenja.
Opremljeno najnovijom tehnologijom, modernizovano preduzeće ne pruža samo
dodatnu sigurnost u snadbijevanju, već predstavlja i osnovu za uključivanje
obnovljivih energija.
Iz trafostanice Simmering se, osim 50000 domaćinstava, vrši napajanje električnom
energijom i firmi kao što su Nordsee, bečke hladnjače „Wiener Kuhlhaus“, metrolinije
U3 i tramvajskih linija sa ovog područja snadbijevanja.

5
konsultantska kuća, Minhen

7
5. PRIMJERI PAMETNO UREĐENIH GRADOVA SVIJETA

Amsterdam - Amsterdam je s inicijativom „Amsterdam pametni grad“ krenuo 2009.

godine, sa 79 projekata zajednički razvijenih od strane lokalnog stanovništva, vlade i
poduzeća. Projekti se baziraju na povezanosti putem bežičnih uređaja, kako bi se
mogla povećati mogućnost donošenja odluka u realnom vremenu.
Glavni razlozi za tu inicijativu su kako bi se smanjio promet, sačuvala energija i
povećala sigurnost stanovnika. Promet se prati u realnom vremenu i semafori se
mijenjaju s obzirom na trenutno stanje na cesti, kako ne bi dolazilo do zastoja. Kako bi
smanjili opterećenje prometnica i potragu za parkirnim mjestom, stanovnici su razvili
aplikaciju Mobypark, koja omogućuje vlasnicima parkirnih mjesta da ih iznajme
ljudima za određenu naknadu. Zagađenje svijetlom, a ujedno i smanjenje potrošnje
energije je regulirano pomoću pametnih svjetala, koja se pale tek kada čovjek dođe u
blizinu, tj. kada senzor registrira kretnju. Stanovnicima se također omogućava da
kontroliraju uličnu rasvjetu tako da pojačaju ili smanje jačinu svijetla ovisno o
vidljivosti i doba dana, ali isto tako da kontroliraju emisiju svijetla na nekim
znamenitostima. Javna sigurnost je ostvarena pomoću video nadzora 24 sata tjedno, a
policija izlazi na teren odmah čim se uoči potreba za time i vrlo brzo su na mjestu
događaja, tako da svojim stanovnicima osiguravaju cjelodnevnu sigurnost.

Grad Amsterdam putem platforme Social Glass prikuplja i povezuje podatke s raznih
društvenih mreža, a podatke analizira kako bi došao do informacija o raspoloženju,
stanju i željama građana. Radi se o sistemu koji je u stanju procesirati velike količine
podataka te iz njih izvući konkretne, iskoristive zaključke. Primjerice, može otkriti
gužve u prometu, ali i okupljanja građana za vrijeme gradskih festivala, doznati koji
su im sadržaji najatraktivniji te s kojim se problemima suočavaju. Sistem je robustan i
modularan, pa je lako dodavati dodatne aplikacije za analizu prikupljenih podataka.

New York (pametna govornica) - grad New York reciklira zapostavljene javne
govornice u pet gradskih četvrti kroz projekt LinkNYC. Cilj je zamijeniti više od 7500
javnih govornica ‘Linkovima’. Svaki ‘Link’ pristupna je točka za besplatni wi-fi,
besplatno telefoniranje preko interneta, a ima i tablet računalo kojim se može
pristupiti gradskim uslugama i kartama. Na svakom se Linku može i priključiti vlastiti
mobitel ili tablet kako bi se napunio. Svi troškovi projekta pokrivaju se iz oglašavanja
na dva ekrana visoke rezolucije koji se nalaze na stranicama Linka.

Berlin(pametan parking) - Ulica Bundesall u Berlinu od 3,7 kilometara

pokrivena je radarskim senzorima koji prate zauzetost parkirnih mjesta, a sustav
podatke o slobodnim parkirnim mjestima šalje vozačima u realnom vremenu, koji ne
moraju gubiti vrijeme kružeći i tragajući za parkingom, što pridonosi stvaranju gužve
u gradskom prometu i povećanom ispuštanju stakleničkih plinova. Prvu Smart

8
parking aplikaciju u Hrvatskoj razvio je Dubrovnik, a Ericsson Nikola Tesla razvio je
IT rješenje za smart parking u cijelom Splitu.

London – Zanimljiva ideja koja postoji u ovom gradu jesu tzv. pametne zebre. Ideja
se sastoji u tome što su pješački prijelazi opremljeni senzorima i drugim
uređajima,kamere su ugrađene na na semaforima kako bi se vidjelo koliko ima ljudi
koji nasstoje da pređu ulicu, a potom se automatski prilagodi trajanje zelenog svjetla,
kako bi ljudi imali vremena preći ulicu. U budućnosti bi ista stvar trebala raditi i u
drugom smjeru, pa bi se zeleno svjetlo moglo brže promijeniti ako su svi prešli ulicu.

Citymapper je još jedna aplikacija u ovom gradu koja prikuplja i analizira podatke o
prometu u realnom vremenu, a građanima i posjetiteljima nudi izračun optimalnih
ruta za probijanje kroz gužve i zastoje. Tvrtka je u Londonu pokrenula i prvu
smartbus uslugu ove godine, u saradnji s gradskim prijevozom. Citymapperov
pametni autobus neprekidno odašilje podatke u realnom vremenu, planira optimalnu
rutu prema potražnji prometa, a putnicima pruža besplatan wireless i mogućnost
punjenjamobitela.

Pariz (pametno grijanje) - Pametno rješenje za grijanje terasa kafića i restorana u

hladnijim mjesecima, Urban Parasol sintetička je verzija šumskih krošnji postavljena
na nekoliko lokacija u Parizu. Namijenjeno je kao alternativa vanjskim grijačima na
plin, a energiju prikuplja putem solarnih kolektora na gornjoj strani
suncobrana/kišobrana. Fotosenzori na Parasolu prepoznaju smjer u kojem se nalazi
Sunce i okreću ga prema njemu kako bi maksimizirali prikupljanje energije, a senzori
pokreta na stupovima detektiraju sjede li gosti pored grijača te ga gase kada nema
nikoga.

„Bez pametnih ljudi nema ni pametnih gradova!“

Ž ivimo u 21. stoljeću, svako u rukama ima pametni telefon, sat ili tablet, povezani smo
na internet 24 sata na dan, no većina naših gradova i dalje je organizirana kao da je
fiksni telefon posljednja riječ tehnike.

Da bi grad postao pametan nisu dovoljni samo uređaji, podaci i algoritmi- potrebna je

kulturološka preobrazba i još puno toga da bi vizija postala stvarnost. Prije svega
neophodno je da iza svega postoji jedinstvena strategija koja će objediniti sva
pojedinačna nastojanja i osigurati održivost cjelokupnog koncepta, u protivnom će
pojedinačni smart projekti biti tek iskrice koje će bljesnuti i ugasiti se ne ostavljajući
značajan trag. Rješenja za pametne gradove uzimaju u obzir različite motivacije,
zahtjeve, ograničenja i izazove s kojima se pojedini gradovi suočavaju i trebaju biti
potpora cjelokupnoj strategiji razvoja grada. U tom smislu status pametnoga grada
označava različite pojmove za svaki grad. Pametni gradovi nastaju ne samo

9
zahvaljujući tehnologiji nego i viziji onih koji ih vode, koja je sadržana u Strategiji
razvoja pametnog grada. Ova strategija ima jasan zadatak- na temelju rezultata
analize postojećeg stanja odrediti smjer razvoja javnih usluga koristeći napredne
integrirane digitalne i komunikacijske tehnologije, pri čemu je u središtu cjelokupne
vizije pametnog grada čovjek, građanin, sa svojim potrebama i mogućnostima.

6. KRITIKE PAMETNIH GRADOVA

1. Fokus koncepta pametnog grada može dovesti do potcjenjivanja mogućih

negativnih učinaka razvoja novih tehnoloških i umreženih infrastruktura
potrebnih za pametan grad.
2. Visoka je razina skupljanja velike količine podataka i njihova analiza dovodi do
pitanja vezanih uz privatnost i slobodu kretanja građana
3. Pametni grad, kao znanstveno planirani grad, prkosi činjenici da je stvarni
razvoj u gradovima često slučajan. U duhu te kritike, pametni grad smatra se
neprivlačnim za građane jer, kako kažu, on ih može umrtviti i ošamutiti u svom
„svemogućem“ okruženju. Umjesto toga, ljudi bi više voljeli gradove u čijem
oblikovanju i razvitku mogu i sami sudjelovati.

10
7. LITERATURA

http://www.hzn.hr/UserDocsImages/pdf/Normizacija%20u%20procesu
%20kreiranja%20pametnih%20gradova.pdf

http://autopoiesis.foi.hr/wiki.php?edit=yes&name=KM+-
+Tim+65&page=Pametna+mre%C5%BEa

http://autopoiesis.foi.hr/wiki.php?name=KM+-+Tim+65&parent=NULL&page=ITS

http://autopoiesis.foi.hr/wiki.php?edit=yes&name=KM+-
+Tim+65&page=Pametno+mjerenje

https://ec.europa.eu/digital-single-market/smart-cities

https://smartcity.wien.gv.at/site/en/vienna-ranks-first-in-the-smart-city-index-of-
roland-berger/

11