Weads

GODINA LIV (XVI)
SPLIT, 24. prosinca 2008.
BROJ 39
S A D R A J:
GRAD SPLIT
GRADSKO VIJEE
Stranica
1. Program odravanja ureenog graevinskog
zemljita za 2009. godinu .......................................... 1
4. Program javnih potreba u obrazovanju Grada

Splita za 2009. godinu ................................................ 42
2. Program izgradnje objekata i ureaja

komunalne infrastrukture u 2009. godini ................... 14
5. Program javnih potreba u tehnikoj kulturi

Grada Splita za 2009. godinu ..................................... 44
3. Program javnih potreba u predkolskom

odgoju Grada Splita u 2009. godini ........................... 35
6. Program javnih potreba u portu Grada Splita

za 2009. godinu .......................................................... 47
7. Program javnih potreba u kulturi Grada Splita
za 2009. godinu .......................................................... 51
____________________________________
GRAD SPLIT
GRADSKO VIJEE
Na temelju lanka 28. stavka 1. Zakona o
komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, broj
26/03 - proieni tekst, 82/04, 110/04 i 178/04) i lanka
33. Statuta Grada Splita (Slubeni glasnik Grada
Splita, broj 33/08 - proieni tekst i 26/06 Vjerodostojno tumaenje), Gradsko vijee Grada Splita
na 41. sjednici, odranoj 18. prosinca 2008. godine,
donosi
PROGRAM
ODRAVANJA UREENOGA GRAEVINSKOG
ZEMLJITA ZA 2009. GODINU
Radi lakeg uvida u ovaj Program, u prvom su dijelu

naznaene osnovne znaajke planiranih prihoda te
trokovi svakog programa, dok je drugi dio kroz
tabelarni pregled detaljnije prikazao pojedine faze rada i
vrijednosti radova po gradskim kotarevima i mjesnim
odborima.
TABELARNI PRIKAZ IZVORA PLANIRANIH
PRIHODA ZA 2009. GODINU
R.B.
Uvod
1.
Program odravanja
ureenog
graevinskog
zemljita za 2009. godinu izraen je nakon obavljenih
konzultacija s predstavnicima gradskih kotareva,
mjesnih odbora i komunalnih poduzea.
2.
STAVKA PRIHODA
Komunalna naknada
Ostala proraunska
sredstva
Ukupno:
PLANIRANI
IZNOS
kn
104.050.000,00
3.250.000,00
107.300.000,00
Stranica 2 Broj 39
SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA
Srijeda, 24. prosinca 2008.
RAZDJEL 02
RESOR KOMUNALNIH DJELATNOSTI
KOMUNALNO ODRAVANJE
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
GLAVA 1: TEKUE KOMUNALNO ODRAVANJE

Program: Tekue odravanje cesta, ulica i signalizacije
Usluge tekueg odravanja
Usluge BOBY-a
Odjea i obua za BOBY-e
Intelektualne i osobne usluge
Program: Tekue odravanje zelenih povrina
Projekt:
Program odravanja zelenih povrina
Projekt:
Zatita bilja
Program: Tekue odravanje Park-ume Marjan
Projekt:
Program odravanja Park-ume
Projekt:
Zatita bilja
Program: Tekue odravanje groblja Lovrinac
Projekt:
Program odravanja
Projekt:
Zatita bilja
Program: Tekue odravanje kinih slivnika
Program: Tekue odravanje groblja M.O.
Program: Javna rasvjeta
Projekt:
Elektrina energija
Projekt:
Tekue odravanje
Program: Tekue odravanje opreme na JPP
Projekt:
Odravanje klupa, koeva i sl.
Projekt:
Odravanje naprava za igru djece
Program: Ostalo tekue odravanje
Projekt:
Naknada za ureenje voda
Projekt:
Najam prostora za strojarnicu
Projekt:
Kontrola zdravlja bilja
Projekt:
Odravanje gradskih satova
Projekt:
Odravanje tendi i potopni ormaria
Program: ienje i odravnje grada
Projekt:
ienje i pranje JPP
Projekt:
ienje i odravanje javnih esmi i fontana i
potronja vode
Projekt:
ienje i odravanje javnih nunika
Projekt:
Deratizacija i dezinsekcija
Projekt:
Ureenje grada u praznike dane
Projekt
Uklanjanje uginulih ivotinja s JPP
Program: Splitska kupalita
Projekt:
ienje plaa
Projekt:
Graevinsko odravanje
Projekt:
iene podmorja
Projekt:
Zatita akvatorija
Projekt:
Potronja vode na plaama
GLAVA 2: INVESTICIJSKO KOMUNALNO
ODRAVANJE
Program: Investicijsko odravanje cesta,ulica i signalizacije
Program: Investicijsko odravanje zelenih povrina
Program: Investicijsko odravanje groblja Lovrinac
Program: Investicijsko odravanje groblja i JP u M.O.
Program: Investicijsko odravanje potpornih zidova
Program: Investicijsko odravanje javne rasvjete
Program: Investicijsko odravanje opreme na JPP
Program: Investicijsko odravanje BUS nadstrenica
Program: Ostalo investicijsko odravanje
107.300.000,00
95.700.000,00
21.000.000,00
20.500.000,00
350.000,00
50.000,00
100.000,00
24.000.000,00
23.700.000,00
300.000,00
5.700.000,00
5.500.000,00
200.000,00
5.100.000,00
5.000.000,00
100.000,00
2.300.000,00
200.000,00
14.700.000,00
7.700.000,00
7.000.000,00
600.000,00
400.000,00
200.000,00
1.000.000,00
520.000,00
30.000,00
150.000,00
50.000,00
250.000,00
19.500.000,00
15.00.000,00
720.000,00
600.000,00
1.400.000,00
1.080.000,00
700.000,00
1.600.000,00
760.000,00
460.000,00
40.000,00
200.000,00
140.000,00
11.600.000,00
6.000.000,00
2.000.000,00
400.000,00
200.000,00
200.000,00
1.100.000,00
500.000,00
200.000,00
1.000.000,00
Broj 39 Stranica 3
GLAVA 1 TEKUE KOMUNALNO

ODRAVANJE
Tekue odravanje cesta, ulica i signalizacije sastoji

se od:
1. Program: Tekue odravanje cesta, ulica i

signalizacije
Temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu i
Zakona o sigurnosti prometa na cestama i ostalih
podzakonskih akata, Grad Split je obvezan na svom
podruju osigurati odravanje nerazvrstanih ulica i
javno-prometnih povrina koje e omoguiti sigurno i
funkcionalno odvijanje prometa za sve njegove
sudionike.
1.1. Tekue odravanje

1.2. Usluge BOBY-a
1.3. Odjea i obua za BOBY-e
1.4. Intelektualne i osobne usluge
Ukupno
Redovno odravanje cesta i javno-prometnih

povrina dijeli se na nekoliko osnovnih segmenata:
graevinsko tekue odravanje, odravanje prometne
signalizacije i cestovne opreme, odravanje semaforskog
sustava i odravanja tunela Marjan. Ovi segmenti moraju
zadovoljiti sve nune kategorije i uvjete za ovu
djelatnost od posebnog drutvenog interesa.
A)
20.500.000,00
350.000,00
50.000,00
100.000,00
21.000.000,00

Za osiguranje odvijanja normalnog prometa vozila i
pjeaka na podruju Grada Splita, nuno je organizirati
redovno graevinsko odravanje cesta i javno-prometnih
povrina kao i rad deurnih slubi koje u svakom
trenutku moraju intervenirati na cestama u sluaju
raznih oteenja nastalih usljed atmosferskih utjecaja,
stanja kolnika, prometnih nezgoda i sl.
U tablici su prikazani radovi u sklopu tekueg
odravanja:
Ophodarska sluba
1.130.000,00
Obuhvaa neprekidno deurstvo u toku 24 sata na dan sa

namjenskim ophodarskim vozilom, kao i stalni obilazak
prometnica. Takoer se obavljaju sitne intervencije na
prometnicama kao i uklanjanje raznih predmeta sa
kolnika, uklanjanje posljedica prolivenog motornog ulja,
postavljanje privremenih prometnih znakova zbog
poremeaja prometa itd.
a) KV ophodar 365x24
b) ophodarsko vozilo 365x24
B)
Graevinsko tekue odravanje
9.650.000,00
B1)
Popravak oteenog asfaltnog kolnika

Redovno odravanje cesta obuhvaa sve one radove na
cestama koji se kontinuirano moraju obavljati tijekom
cijele godine, a imaju za svrhu:
- da odre ceste tijekom cijele godine u takvom stanju da
se na njima moe odvijati siguran i neometan promet
- da preventivno uvaju ceste od daljnjih veih oteenja.
Uslijed prometnog optereenja nastaju oteenja koja je
nuno sanirati da se zatiti nosiva konstrukcija
prometnice.
Sanacije se sastoje od:
- zasijecanja rubova oteenih asfaltnih povrina,
- iskopa oteenih asfaltnih povrina, iskopa tucanike
podloge i podtla,
- planiranja i nabijanja posteljice,
- izrade nosive konstrukcije od kamenog drobljenca,
- izrade asfaltnog zastora.
U obraunu prema jedininim cijenama ovi radovi su
podijeljeni na kvadraturu:
a) do 2m2
b) 2m2 do 10m2
c) 10m2 do 50m2
d) preko 50 m2
Na pojedinim prometnicama nastaju kolotrazi i
denivelacije te ih je potrebno sanirati frezanjem.
1.500.000,00
Stranica 4 Broj 39
B2)
Uslijed troenja habajueg sloja prometnice dolazi do

zaglaivanja kolnika to predstavlja veliku nesigurnost u
prometu, posebice kad je kolnik mokar, pa je stoga
potrebno izvriti ohrapljivanje zaglaenog kolnika.
U radove sanacije kolnika spadaju i popravci udunih
pukotina
koje
se
saniraju
zalijevanjem
polimeremulzijom.
Ureenje i niveliranje eljeznih poklopaca
120.000,00
Poklopci kanalizacijskih ahti pod prometnim

optereenjem se lome ili deniveliraju te ih je potrebno
izmijeniti ili nivelirati.
a) niveliranje poklopaca
b) izmjena poklopaca-teki tip
c) izmjena poklopaca-laki tip
B3)
B4)
Ureenje oteenih kamenih povrina

Oteene ili denivelirane kamene povrine potrebno je
dovesti u stanje za sigurni pjeaki promet.
Sanacija se sastoji od:
- vaenja oteenih i deniveliranih kamenih ploa
- iskopa materijala ispod skinutih ploa
- izrade betonske podloge
- nabave i ugradbe novih kamenih ploa
- niveliranja neoteenih kamenih ploa
- tokovnja zaglaenih kamenih ploa
Popravak rubnjaka, betonskih pasica, rigola i bankina
400.000,00
50.000,00
Rubnjaci i betonske pasice izbacuju se iz leita udarima

vozila i penjanjem vozila na nogostupe. Tako deformirane
rubnjake i pasice potrebno je vratiti u prvobitno stanje.
Zbog svoje funkcije u prikupljanju i odvodnji oborinskih
voda, rigole je potrebno redovito istiti.
U funkciji zatite rubova asfaltnog kolnika, bankine je
potrebno redovito odravati nasipanjem jalovine te
koenjem trave.
B5)
Popravak oteenih javnih stepenita u gradu
200.000,00
Kamene stepenice koje se izbace iz leita ili se otete

moraju se vratiti na mjesto odnosno zamijeniti novim te
tako osigurati sigurno koritenje javnih stepenita.
Gazita kamenih stepenica koja su vremenom postala
glatka, a time i nesigurna za koritenje moraju se
ohrapaviti. Takoer i rukohvati moraju biti redovito
odravani.
B6)
Popravak i rekonstrukcija BUS stanica
200.000,00
Uslijed velikog i kontinuiranog optereenja bus ugibalita

kao i razornim djelovanjem motornog ulja dolazi do
oteenja asfaltnog zastora i kolnike konstrukcije te je
potrebna sanacija cementnom stabilizacijom i izradom
asfaltnog zastora.
B7)
Ureenje nogostupa
Nogostupi su u dosta neurednom stanju te ih je potrebno
dovesti na zadovoljavajuu razinu. Neurednom stanju
doprinose i automobili koji se parkiraju na nogostupe te
ih tako oteuju jer nogostupi nisu izvedeni da prime
optereenja vozila nego pjeaka. Nogostupe oteuju i
korijenja stabala koja svojim ilama razaraju pjeaku
povrinu. U cilju spreavanja arhitektonskih barijera za
kretanje invalidnih osoba planira se izgradnja invalidskih
rampi na frekventnijim krianjima.
2.000.000,00
B8)
C)
C1)
C2)
C3)
C4)
C5)
D)
Broj 39 Stranica 5
Presvlaenje krianja i razno

U cilju poveanja sigurnosti cestovnog prometa potrebno
je izvriti presvlaenje krianja koja su prema podacima
prometne policije nesigurna i na njima se ee deavaju
prometne nezgode. Takoer se planira izvriti zamjena
oteenih asfaltnih povrina. Neasfaltirane ulice potrebno
je urediti, a neureene i nedefinirane povrine urediti i
opremiti za parkiralita.
Odravanje prometne signalizacije i cestovne opreme
5.250.000,00
Odravanje vertikalne prometne signalizacije

Standardni vertikalni prometni znakovi zahtijevaju
kontinuirani popravak te zamjenu dotrajalih i unitenih
znakova novim.
- standardni prometni znakovi
- betonski temelji
- strojna izrada rupe za stupove
- popravak prometnih znakova
Izrada oznaka na kolniku
Izrada oznaka na kolniku uslijed promjene regulacije
prometa kada se briu postojee oznake i izvode nove. Do
ovih promjena dolazi kada se mijenja reim prometa u
pojedinim dijelovima grada na temelju prometnih studija.
Obnova oznaka na kolniku
Uzdune linije za razdvajanje prometnih trakova i
voenje kroz raskrija, oznake za pjeake prijelaze i stop
linije, usmjeravajue strelice, oznake za kole i autobusna
stajalita, dakle sve cestovne horizontalne oznake,
planiraju se obiljeiti bojom za ceste obvezno jednom
godinje, a na glavnim gradskim prometnicama dvaput
kao i oznake kola te izboine na cesti za smirivanje
brzine kretanja vozila.
Oprema ceste
Na prometnicama je u cilju sprjeavanja nepropisnog
parkiranja vozila u zoni raskrija, na izrazito optereenim
nogostupima i drugim posebnim lokacijama, potrebito
postavljati prometne stupie, cestovne i pjeake zatitne
ograde, polukugle kao i prometna ogledala koja se
postavljaju u cilju postizanja vee preglednosti na
raskrijima i nepreglednim zavojima.
Odravanje hidraulinih stupia
Hidraulini stupii se postavljaju u pjeakim zonama da
se sprijei promet vozilima bez dozvole za ulazak u zonu.
Hidraulini stupii su vrlo osjetljivi na mehanika
oteenja pa ih se lako oteti.
1.200.000,00
4.470.000,00
100.000,00
2.200.000,00
850.000,00
50.000,00
Radovi na javno prometnim povrinama

Radovi na javno prometnim povrinama ukljuuju
postavljanje prometne signalizacije i cestovne opreme, te
nadzor kod izvoenja prijekopa na javno prometnim
povrinama.
E)
Odravanje semaforskog sustava Grada Splita
E1)
Opi dio
semaforskog
sustava
Grad
Splita
Odravanje
podrazumijeva kontinuirano odravanje opreme na 58
semaforizirana raskrija. Odravanje se sastoji od:
1. Odravanje opreme u Centru za upravljanje prometom
(Prometni centar) na lokaciji Matice hrvatske 10a:
- dvije centrale JCC 150 sa ispravljakim jedinicama i
3.600.000,00
Stranica 6 Broj 39
E2)
E3)
rezervnim sustavom napajanja

- sustav za automatsko upravljanje prometom EC - trak
2. Odravanje 55 semaforskog ureaja slijedeih tipova:
- AM, PSV i PSV-B 10 kom
- JCF 1203, JCF 14016 i JCF BA 300 19 kom
- EC-1 26 kom
3. Odravanje vanjske opreme:
- semaforski stupovi
- laterne
4. Odravanje podzemnih instalacija:
- energetski kabeli PPOO 24x1,5
- telekomunikacijski kabeli TK 59 10(15)x4x0,6 i
ostale instalacije
5. Odravanje znakova s unutranjom rasvjetom i
treptaa na dvije lokacije pjeakih prijelaza
Organizacija odravanja
Za rad u Prometnom centru potreban je jedan diplomirani
inenjer elektronike i jedan diplomirani inenjer prometa,
a za odravanje opreme na terenu tiri VKV elektriara
(servisera). Za obilazak raskrija potrebno je jedno kombi
(servisno) vozilo.
Odravanje semaforskog sustava obavlja se 16 sati na dan
(od 05:00 do 21:00), ukljuivo nedjelje, praznike i
blagdane. Obilazak vanjske opreme uz otklanjanje
uoenih kvarova i nedostataka vri se dva puta dnevno.
Obvezni detaljni pregled svakog raskrija vri se svakih
sedam dana po tono utvrenom rasporedu obilazaka.
Stavke za ponudu
Kvarovi ureaja i druge opreme, kao i oteenja nastala
nakon udara vozila, moraju se otklanjati odmah po
uoavanju ili dojavi. Odravanje opreme se sastoji od:
- periodinih pregleda i servisa sustava EC-trak
- zamjene unitenih i dotrajalih semaforskih stupova,
laterni i ostale vanjske opreme
- popravaka elektronikih modula za komunikaciju
ureaja sa centrom
- zamjene dotrajalih energetskih i TK kabela
- bojanja vanjske opreme
3.600.000,00
F)
Odravanje tunela Marjan
650.000,00
F1)
Odravanje objekta
Tunel Marjan zbog svog prometnog znaaja zahtjeva
konstantno ulaganje u njegovo odravanje.
Odravanje se sastoji od ienja i pranja tunela, bojanja
obloge, odravanja delineatora i katadioptera.
Odravanje ventilacije
500.000,00
F2)
150.000,00
Radovi odravanja ventilacije tunela Marjan sastoje se

od kontinuiranog nadzora ventilacijskog sustava i
periodinog pregleda.
G),H),I)
Potrebna tehnika sredstva , radna vozila,

radnici i materijal
Radovi koji se izvode za potrebe odravanja grada a nisu
opisani stavkama trokovnika provode se kroz radne sate
strojeva, vozila i radne snage, te kroz koliine utroenog
materijala. U te radove spadaju: nasipanje makadamskih
puteva i parkiralita, otklanjanje posljedica nevremena,
zimska sluba i sl.
Ukupno:
1.000.000,00
20.500.000,00
1.2. Intelektualne i osobne usluge

Za potrebe izrade projekata regulacije prometa za
vrijeme izvoenja radova te za izradu projekata
preregulacije postojeeg prometnog rjeenja osigurana
su sredstva u iznosu:
100.000,00
1.3 Odjea i obua za BOBY-e
Odoru, koju za vrijeme obavljanja svojih poslova
nose pripadnici jedinica prometne mladei (odjea i
obua), potrebno je godinje obnavljati. Ovo se odnosi
iskljuivo za dio cjelokupne koliine, a koja vie nije za
uporabu.
Ukupno:
50.000,00
1.4 Usluge BOBY-a
Kao i prethodnih godina i u slijedeoj godini planira
se formiranje prometnih jedinica mladei. Cilj
formiranja jedinice prometne mladei oituje se u tome
da se putem educiranih osoba pomogne sudionicima u
prometu u smislu davanju obavijesti turistima kako na
ulicama koje vode prema prometnom terminalu i centru
grada, tko i na ostalim vanijim prometnim tokovima u
gradu.
Osim navedenog pripadnici jedinica prometne
mladei nalaze se, kontinuirano cijele godina i na
prilazima kola u gradu, a u skladu sa organizacijom
koju vri Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Postaja
prometne policije.
U skladu sa navedenim planom, a za vrijeme
turistike sezone, jedinice prometne mladei organiziraju
se i na prilazima trajektnoj luci (ulica Kralja Zvonimira i
Obala kneza Domagoja) ime se poboljava protonost
vozila prema trajektom terminalu, odnosno osigurava
uinkovitije
provoenje
postavljene
prometne
signalizacije.
Ukupno:
350.000,00
2. Program: Tekue odravanje zelenih povrina
Iako danas u Splitu ima 91 hektara katastarskih
utvrenih zelenih povrina koje se ureuju prema Planu i
programu komunalnog odravanja jo uvijek je veliki
broj neureenih i devastiranih povrina koje stvaraju
negativan dojam o opem izgledu svih zelenih povrina.
Posljednjih se godina dao neto vei akcent na
ureenje i rekonstrukciju neureenih povrina, to se
pokazalo vrlo uinkovitim u biolokom i estetskom
pogledu.
Odravanje zelenih povrina podrazumijeva sve
hortikulturne radove kao i odravanje opreme koja se
nalazi na zelenim povrinama.
Nivo odravanja zelenih povrina odreen je u
skladu s biolokim potrebama odreene biljne vrste.
Meutim, znaaj pojedinog lokaliteta utjee na nivo
odravanja.
Broj 39 Stranica 7
Planirane grupe poslova

- hortikulturni radovi
- rezidba i sjea drvoreda
- dopune i obnova zelenila
- odravanje vaza
- odravanje sustava za navodnjavanje
- graevinsko zanatski radovi
- izgrabljivanje listinca
- zatita od biljnih bolesti
- zalijevanje
- trokovi prijevoza
- rad u mjesnim odborima
- deponiranje sakupljenog materijala
2.1. Program odravanja zelenih povrina 23.700.000,00
2.2. Zatita bilja
300.000,00
Ukupno:
24.000.000,00
3. Program: Odravanje Park-ume Marjan
Marjanski poluotok je pod zatitom kao park uma,
to znai da svi znaajniji radovi na Marjanu moraju biti
u skladu sa Zakonom o zatiti prirode.
Programom odravanja su definirani svi potrebni
umarsko bioloki radovi, odravanje plaa sjeverne
strane Marjana, uvanje i protupoarna zatita,
odravanje opreme i sl.
Sredstva e se koristiti za financiranje:
5.500.000,00
3.1. Program odravanja Park-ume
3.2. Zatita bilja
200.000,00
Ukupno:
5.700.000,00
4. Program: Tekue odravanje groblja Lovrinac
Na groblju Lovrinac izvravaju se svi planirani
komunalni radovi iji je sadraj vrlo slian radovima iz
odravanja zelenih povrina. Naime, (uglavnom) radi se
o hortikulturnim radovima i odravanje puteva, staza i
opreme, ienje groblja te odravanja javnih nunika.
4.1. Program odravanja
4.2. Zatita bilja
Ukupno
5.000.000,00
100.000,00
5.100.000,00
5. Program: Tekue odravanje kinih slivnika

Tekue odravanje kinih slivnika ogleda se u
ienju kinih slivnika. U Splitu je ugraeno 12.664
kom. slivnika koji se iste runo i strojno, u prosjeku 2
puta godinje.
U staroj gradskoj jezgri nalazi se 142 kom slivnika sa
vodokotliem, koji se iste svaki drugi dan (130 puta
godinje). Uz ovaj intenzitet ienja godinje se sakupi
i deponira cca 3.360 t materijala.
Planirani trokovi po vrstama radova:
5.1. Runo i strojno ienje slivnika: 24.027 komada
5.2. Runo ienje slivnika sa kotliem: 17.780 komada
5.3. Hitne intervencije
Stranica 8 Broj 39
5.1. Runo i strojno ienje slivnika

r.
b.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
Gradski kotar
Broj slivnika
za ienje
Bavice
Blatine-krape
Bol
Brda
Grad
Gripe
Kman
Kocunar
Lokve
Lovret
Luac-Manu
Meje
Mertojak
Neslanovac
Plokite
Pujanke
Ravne njive
Split 3
Stobre
Suidar
pinut
Trstenik
Varo
Visoka
njan
Ukupno
682
366
510
244
850
686
363
580
650
480
320
524
776
43
533
389
220
687
65
610
835
708
245
459
821
12.646
Ukupno
I-XII
ienje u mjesecima
I-VI
682
366
510
244
850
686
363
580
650
480
320
524
776
43
533
389
220
687
65
610
835
708
245
459
821
12.646
VII-XII
614
329
459
220
765
617
327
522
585
432
288
472
698
39
480
350
198
618
59
549
752
637
221
413
739
11.381
1.296
695
969
464
1.615
1.303
690
1.102
1.235
912
608
996
1.474
82
1.013
739
418
1.305
123
1.159
1.586
1.345
465
872
1.560
24.027
5.2. Runo ienje kinih slivnika s kotliem

r.b.
1.
2.
3.
Gradski kotar
Grad - Centar
Luac-Manu
Varo
Ukupno
Ukupno
I kvart.
I-III
1848
1122
1650
4.620
kom
56
34
50
140
6. Program: Tekue odravanje groblja M.O.

Ovaj se program odnosi na hortikulturno odravanje i
ienja groblja u M.O.
Ukupno:
II kvart.
IV-VI
1736
1054
1550
4.340
Redni
broj
a)
III kvart.
VII-IX
1792
1088
1600
4.480
IV kvart.
X-XII
1736
1054
1550
4.340
Ukupno
I-XII
7.112
4.318
6.350
17.780
2.300.000,00
Vrsta trokova
Javna rasvjeta
Trokovi elektroenergije za
rad sustava javne rasvjete:
- Javna rasvjeta HEP-Split
- Javna rasvjeta HEP-Omi
- Javna rasvjeta HEP-Trogir
200.000,00
7. Program: Tekue odravanje javne rasvjete

7.1. Trokovi elektroenergije
b)
Rad svjetlosnih ureaja

(semafora)
Semaforski sustav Grada
Splita ima 58 semaforizirana
raskrija.
Ukupno
Iznos (kn)
7.200.000,00
6.850.000,00
200.000,00
150.000,00
500.000,00
7.700.000,00

Tekue odravanje se sastoji od odravanja i
upravljanja sredstvima javne rasvjete.
Javna rasvjeta je podijeljena u pet zona.
Zone 1,2,3 i 4 obuhvaaju dijelove Grada od Rta
Marjana do Zbora narodne garde.
Zona 5 obuhvaa sve dijelove Grada istono od
Zbora narodne garde sa svim prigradskim naseljima
ukljuujui i Slatine.
Planirani trokovi i grupe poslova
Redni
broj
Vrsta trokova
Deurstvo, pregled
objekata i ureaja
2.
Antikorozivna zatita
3.
Graevinski radovi
Elektromontani radovi 4.
tekue odravanje
5.
Oprema i materijal
Ukupno
Ukupno:
1.
Iznos (kn)
685.000,00
415.000,00
1.100.000,00
2.700.000,00
2.100.000,00
7.000.000,00
14.700.000,00
8. Program: Tekue odravanje opreme na JPP

Ovim se programom planira popravak klupa, koeva,
kavaleta i naprava za igru djece.
Planirani trokovi
8.1. Odravanje klupa i koeva
8.2. Odravanje naprava za igru djece
Ukupno
400.000,00
200.000,00
600.000,00
9. Program: Ostalo tekue odravanje

Ovim programom financiraju se usluge koje se ne
mogu financirati iz drugih programa tekueg odravanja
Planirani trokovi
10.1. Naknada za ureenje voda
10.2. Najam prostora za strojarnicu
(Pirja u Marmontovoj)
10.3. Kontrola zdravlja bilja
(Institut za jadranske kulture
i melioraciju kra)
10.4. Odravanje gradskih satova
10.5. Odravanje tendi i potopnih
ormaria na Rivi
Ukupno
520.000,00
30.000,00
150.000,00
50.000,00
250.000,00
1.000.000,00
10. Program: ienje i odravanje Grada

10.1 Projekt: ienje i pranje javnih povrina
Po postojeem katastru javnih povrina u 2009.
godini ukupno se planira oistiti 2.650.991 m2.
Nain i uestalost ienja i pranja javnih povrina
odreeni su u skladu sa znaajem pojedinih gradskih
prostora, kao i sa stupnjem oneienja istih.
Broj 39 Stranica 9
Po intenzitetu ienja grad je podijeljen u pet zona i

to:
1. Prva zona obuhvaa ui dio gradske jezgre gdje
su koncentrirani mnogi poslovni i javni objekti.
Prva zona se isti dva puta dnevno svaki dan
osim nedjeljom i praznikom, kad se isti jedan
put dnevno, a od 01. svibnja do 01. listopada iste
se dva puta dnevno (sezonsko ienje).
2. Druga zona obuhvaa iru zonu gradske jezgre i
dijelove susjednih kotara gdje su koncentrirani
poslovni i ugostiteljski objekti i sadraji. Druga
zona isti se svaki dan osim nedjeljom i
praznikom.
3. Trea zona obuhvaa dio gradskih kotara druge
zone ali s manjom koncentracijom poslovno
ugostiteljskih sadraja, kao i neke kotare sa veim
stambenim naseljima. Trea zona isti se svaki
drugi radni dan.
4. etvrta zona obuhvaa uglavnom rubne gradske
kotare gdje se znatno manje oneiuju javne
povrine. etvrta zona isti se jedan put tjedno.
5. Ekstra zona obuhvaa dio Obale hrvatskog
narodnog preporoda (obnovljeni dio rive) i
Marmontove ulice. isti se na slijedei nain:
5.1.Runo ienje i metenje
ienje se obavlja svakodnevno u dvije smjene,
osim nedjeljom i praznikom kad se isti samo u
smjeni kroz jutro. Na ienju zone angairan je
jedan djelatnik u smjeni. Od 01.svibnja do
30.rujna ienje se obavlja svakodnevno u dvije
smjene ukljuivo i nedjeljom i praznikom.
5.2.Strojno pranje i ienje
Strojno pranje i ienje obavlja se est dana u
tjednu i to u nonim satima. Pranje i ienje
teko dostupnih mjesta kao to su plohe meu
zelenim povrinama obavlja se dva puta tjedno
(ponedjeljak i etvrtak).
5.3.ienje guma za vakanje
Na uklanjanju slijepljenih guma za vakanje
svaki dan osim nedjeljom i praznikom angairan
je jedan djelatnik u jutarnjoj smjeni.
Dio stare gradske jezgre (54.000m2 ) pere se runo
svaki radni dan, dok se podhodnici i nadhodnici (4.000
m2) peru jednom tjedno.
Planirani trokovi i grupe poslova
1. ienje JPP
I zona
II zona
III zona
IV zona
Ekstra zona
90.585 m2
417.749 m2
1.193.316 m2
934.347 m2
15.044 m2
2. runo pranje
52.178 m2
Stranica 10 Broj 39
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
Gradski kotar
Mjesni odbor
Bavice
Blatine-krape
Bol
Brda
Grad
Gripe
Kman
Kocunar
Lokve
Lovret
Luac-Manu
Mejai
Meje
Mertojak
Neslanovac
Plokite
Pujanke
Ravne njive
Spinut
Split 3
Suidar
Trstenik
Varo
Visoka
njan
njan - Pazdigrad
Sirobuja
Stobre
PLAN IENJA PO ZONAMA

I
14.500
76.085
II
88.519
III
44.663
67.988
30.712
74.086
33.754
19520
IV
1.853
72.221
Ekstra
46.933
15.044
57.765
125.580
18.125
70.223
53.950
1.426
117.613
89.668
79.744
53.757
78.268
14.128
153.155
48.102
24.676
38.161
90.585
417.749
78.995
76.004
38.460
119.381
113.505
103.594
118.094
6.603
1.193.316
33.010
33.000
44.604
13.900
51.352
41.681
79.420
54.506
34.713
934.347
Ukupno
10.2. Projekt: ienje i odravanje javnih esmi i

fontana i potronja vode
ienje i odravanje javnih esmi i fontana
podrazumijeva svakodnevni nadzor nad radom esmi i
fontana, ienje istih od neistoa, uklanjanje nakupina
kamenca i algi, uklanjanje grafita, impregniranje kamena
na unutarnjim i vanjskim dijelovima esmi i fontana,
odepljivanje odvoda, popravak manjih kvarova na
ventilima, rozetama i slino. U dijelu strojarskoelektrinog odravanja fontani sadrane su aktivnosti
vrenja nadzora nad upravljakim ureajem i
usklaivanje rada vodoskoka i rasvjete prema prigodama
i praznicima te otklanjanje nepravilnosti u radu.
Odravaju se javne esme u parku Emanuela
Vidovia, u Krievoj ulici, na Zvonacu, u Radunici, u
Dominisovoj ulici, na kolodvoru stara i nova esma, na
Matejuki, na Matejuki kod Fife, dvije esme na Rivi,
esma iznad hotela Park, na Carrarinoj poljani, u
rnovnici, na Soluratu i esma na Jeincu.
U Gradu Splitu se odrava fontana na Trgu dr. Franje
Tumana, spomenik Pirja u Marmontovoj ulici, fontana
sa slapitem i stara fontana u Strosmayerovu parku,
15.044
m2
149.535
72.221
98.700
121.019
124.883
77.285
79.744
53.757
78.268
209.931
72.075
153.155
119.039
89.668
48.102
78.995
109.014
71.460
163.985
138.181
103.594
131.944
44.764
51.352
41.681
79.420
54.506
34.713
2.651.041
15.000.000,00
fontana kod zgrade upanije u ulici Domovinskog rata i

fontana u rnovnici.
Planirani trokovi:
1. Potronja vode
2. Usluge odravanja
Ukupno
520.000,00
200.000,00
720.000,00
10.3. Projekt: ienje i odravanje javnih nunika

U gradu Splitu postoje dva javna nunika i to kod
Luke kapetanije i novoureeni u Nepotovoj ulici.
Takoer su na podruju park-ume Marjan postavljeni
kemijski WC-i i to pet kabina tijekom cijele godine
(Spinutska vrata, Institut-uvarska kuica, Vodovodna
rampa, Promatranica-Sedlo kuica Bene) te dodatnih
sedam kabina za vrijeme turistike sezone (Velik vrh,
plaa za invalide, plaa Firule) (2 kom), iza luice
pinut (2 kom) sedlo (vatrogasci).
Odravanje javnih nunika podrazumijeva ienje i
uvanje istih te odravanje opreme.
Planirani trokovi
123.000,00
1. Kemijski WC-i na Marjanu
472.000,00
2. Javni WC-i
3. Potronja vode i elektrine energije
u javnim WC-ima
5.000,00
Ukupno
600.000,00
- zbog pojave tigrastog komarca koji se iri od 2005.

godine u naim priobalnim krajevima treba
posvetiti posebnu panju. S obzirom da ovoj vrsti
komaraca treba vrlo malo vlage (razmnoavaju se
ak i u teglama za cvijee) potrebno je educirati
puanstvo da na vrijeme dojave prisutnost istog.
10.4. Projekt: Dezinsekcija, deratizacija

Sukladno odredbama Zakona o zatiti puanstva od
zaraznih bolesti (NN br. 60/92, 26/93 i 29/94), Zavod za
javno zdravstvo dostavlja prijedlog za provedbu mjera
obavezne preventivne deratizacije i dezinsekcije na
podruju grada Splita. Dezinsekcija se obavlja zbog
suzbijanja zaraznih bolesti koje prenose komarci, a
obavlja se u dvije faze:
- unitavanje
larvi
komaraca,
zatrovanim
granulatima, obavlja se da se sprijei razvoj leteih
formi komaraca. Obavlja se u dva navrata, a
tretiraju se bare, lokve, bave s vodom i sl.).
- unitavanje odraslih formi komaraca obavlja se
takoer u dva navrata i to prizemnom metodom
zapraivanja
Gradski kotar
R.B.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
30.
31.
Mjesni odbor
Bavice
Blatine-krape
Bol
Brda
Grad
Gripe
Kamen
Kman
Kacunar
Lokve
Lovret
Luac-Manu
Mejai
Meje
Mertojak
Neslanovac
Plokite
Pujanke
Ravne njive
ine
Sitno Donje
Sitno Gornje
Sirobuja
Slatine
Spinut
Split 3
Srinjine
Stobre
Suidar
Trstenik
Varo
Broj 39 Stranica 11
Deratizacija takora se obavlja zbog suzbijanja

opasnih zaraznih bolesti kao i zbog velikih materijalnih
teta koje nanose ovi glodavci unitavanjem podzemnih
instalacija i hrane. Ova akcija traje od sijenja do
travnja, a nakon toga se intervenira na tzv. mikrolokacijama dopunskim akcijama.
Unitavanje muha i posebne intervencije se vre po
potrebi uglavnom na podruju mjesnih odbora.
Planirani radovi:
1. sustavna deratizacija
562 ha
2. larvicidna dezinsekcija
621 ha
3. dezinsekcija odraslih formi komaraca
621 ha
4. posebne intervencije (muhe, tigrasti komarci i sl.)
Deratizacija
hek
vrijeme
deratizacije
hek
26
24
10
38
18
8
20
17
17
8
12
12
13
27
16
19
16
18
15
15
20
15
30
14
12
40
19
18
10
18
10
II
II
II
IV
I-II
II-III
IV
III-IV
III-IV
III
II
II
IV-V
I-II
III-IV
IV-V
III-III
III
III-IV
IV
IV-V
IV-V
IV
IV
II
II-III
IV-V
IV
III
III
II
16
18
20
26
16
15
20
24
24
16
14
14
16
24
22
19
12
15
19
10
10
10
15
10
17
17
10
Dezinsekcija
vrijeme
dezinsekcije
komaraca
IV-V
IV-V
IV-V
IV-V
vrijeme
dezinsekcije
larvicidi
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
Stranica 12 Broj 39
32.
33.
34.
Visoka
njan
rnovnica
Ukupno:
15
14
35
621
III-IV
III-IV
IV
Planirani radovi:
1. Deratizacija i dezinsekcija
1.300.000,00
2. Struni nadzor nad provedbom
obvezatne dezinsekcije i deratizacije
70.000,00
3. Posebne intervencije
30.000,00
Ukupno
1.400.000,00
10.5. Projekt: Ureenje Grada za praznike dane
Prigodom obiljeavanja dravnih blagdana (Boi,
Nova godina, Sv. Tri kralja, Uskrs, Praznik rada,
Tijelovo, Dan antifaistike borbe, Dan dravnosti, Dan
domovinske
zahvalnosti,
Velika
Gospa,
Dan
neovisnosti), Dana Grada (Sv. Duje), dravnih izbora, te
pukih feta (Sv. Kri, Dani Radunice) grad se posebno
uredi i okiti zastavama i raznim ukrasima (sveana
iluminacija, jelke).
Planirani radovi
1. Program kienja (zastave, jelke)
2. Sveana iluminalcija
3. Kienje M.O.
Ukupno
400.000,00
640.000,00
40.000,00
1.080.000,00
10.6. Projekt: Uklanjanje uginulih ivotinja sa JPP

Zakonom o veterinarstvu i Zakonom o dobrobiti
ivotinja odreeni su poslovi utilizacije i nekodljivog
uklanjanja leina kao i poslovi hvatanja naputenih i
izgubljenih ivotinja (psi i make lutalice).
Ovim zakonima je posebno naglaeno kako
higijeniarska sluba koja obavlja ove poslove, mora biti
organizirana i opremljena tako da je osigurano stalno
uklanjanje leina i hvatanje naputenih ivotinja.
Za podruje Splita gdje se godinje ukloni oko 2.000
maaka i 450 pasa koji stradaju u prometu, a
istovremeno se ulovi oko 600 pasa i 250 maaka lutalica,
ova djelatnost se obavlja preko odabranog koncesionara
koji ima formiranu higijeniarsku slubu koja je deurna
24 sata.
Zbog enormnog broja maaka na JPP preporuuje se
sterilizacija, koja e se postupno uvoditi kroz ovaj
program.
Za spomenute poslove angairana su tri higijeniara i
jedan veterinar, koji je angairan po 46 sati mjeseno.
Za sakupljanje i hvatanje ivotinja koristi se i jedno
specijalno vozilo.
Ukupno
20
11
30
621
IV-V
IV-V
VII-VIII
VII-VIII
VII-VIII
Grad Split je u obvezi odravati plau na njanu,

Trsteniku, Zvonacu, Jeincu, plae u Stobreu te plae
u Slatinama.
Kupalita na sjevernoj strani Marjana sastavni su dio
Programa odravanja Park-ume Marjan.
Projekt: ienje plaa
Radovi se odnose na predsezonske pripreme i
sezonske radove metenje platoa, etnica i skala (15.486
m2), ienje plaa (18.600 m2), ienje planog
prostora iza plaa (33.898 m2), pranjenja koeva (64
760.000,00
kom) i odvoza prikupljenog otpada.
Projekt: Graevinsko odravanje
Sastoji se od predsezonskog pripremanja plaa i to:
poruenih staza, etnica, navoza ala na plae, zamjena
polomljenih klupa i koeva te ienje odrona.
Sezonsko odravanje se sastoji od slijedeih radova:
zamjena dotrajale vodovodne instalacije, zamjena
dotrajalih tueva, zamjena sitnica, zamjena ventila,
sakupljanje i odvoz laine, poravnavanje vododerina i
navoz ala ili jalovine, odtopavanje odvoda tueva,
zamjena polomljenih skala i ostale opreme, bojanje
kompletne opreme na plaama i ostali nepredvieni
radovi.
460.000,00
Projekt: ienje podmorja
Odnosi se na angairanje ronilaca za ienje boca,
plastike i ostalih otpadaka.
40.000,00
Projekt: Zatita akvatorija
Zatita akvatorija se odnosi na prikupljanje
plivajueg otpada i sanaciju oneienja izazvanog
izlijevanjem goriva, ulja i maziva. u gradskoj luci i
gradskim plaama.
200.000,00
Projekt: potronja vode
Na plaama koje odrava Grad Split ima 17 tueva, a
oitanje potronje vode obavlja se sa 11 vodomjera
tijekom sezone.
140.000,00
700.000,00
Ukupno
11 Program: Splitska kupalita

Sva splitska kupalita imaju status prirodnih
otvorenih kupalita, koja se odravaju i iste sredstvima
iz gradskog prorauna, te sredstvima koncesionara.
Odravanje kupalita sadri radove na ienju plaa,
mora i podmorja, kao i radove na odravanju i dopuni
postojee opreme (klupe, koevi, tuevi i sl.).
1.600.000,00
GLAVA 2. INVESTICIJSKO KOMUNALNO

ODRAVANJE
1. Program: Investicijsko odravanje cesta, ulica i
signalizacije
Program investicijskog (pojaanog) odravanja
obuhvaa radove na unapreenju cestovne infrastrukture
i ureenju makadamskih puteva i parkiralita na
podruju Grada Splita. U ovoj godini se planira:
GK Lovret
Ureenje makadamskog parkiralita ispred DV
Koralj
200.000,00
GK Luac-Manu
Ureenje Glagoljake ulice na dionici od skala do
tvrave Gripe
1.240.000,00
Semaforizacija krianja igorieve ulice i Ulice
Brune Buia
U sklopu aktivnosti poveanja sigurnosti prometa,
vee urednosti kretanja vozila izvrit e se
semaforizacija krianja.
U tu svrhu je osigurano
900.000,00
Semaforizacija krianja Matoeve ulice i Prilaz
Vladimira Nazora
U sklopu aktivnosti poveanja sigurnosti prometa,
vee urednosti kretanja vozila izvrit e se
semaforizacija krianja.
U svrhu izrade projektne dokumentacije osigurano je
60.000,00
Zamjena semaforskih ureaja
U semaforskom sustavu nalazi se jo 19 starih
semaforski ureaji koji su dotrajali te ih je potrebno
zamijeniti novim suvremenijim ureajima tipa EC-1. U
2009. planira se zamijeniti 12 ureaja.
1.900.000,00
Ureenje okolia u Mosekoj ulici (ex Cestarova
baraka)
Na mjestu bive Cestarove barake izvrit e se
ureenje parkiralita i okolnog terena.
U tu je svrhu osigurano
500.000,00
Ureenje prilaznog puta montanoj dvorani HNK
Split
Za potrebe odigravanja predstava tijekom Splitskog
ljeta izgradit e se montana dvorana za dramske
izvedbe te je potrebno izvriti ureenje povrine za
pristup montanoj dvorani te povrine oko dvorane.
900.000,00
Ostalo
Ukupno
300.000,00
6.000.000,00
Broj 39 Stranica 13
2. Program: Investicijsko odravanje zelenih

povrina
U 2009. godini planira se nastavak ureivanja
zaputenih i devastiranih parkovnih i neureenih zelenih
povrina.
Ukupno
2.000.000,00
3. Program: Investicijsko odravanje groblja
Lovrinac
U 2009. godini planiraju se radovi na zamjeni
kamenih ploa na stazi od junog ulaza do kruga u polju
B2 te zamjena oteenih kamenih ploa na prostoru
ispred mrtvanice.
Ukupno
400.000,00
4. Program: Investicijsko odravanje groblja u MO

Ovim programom obuhvaeni su investicijski radovi
na grobljima u mjesnim odborima.
Ukupno
200.000,00
5. Program: Investicijsko odravanje potpornih

zidova
Planira se izrada projektne dokumentacije za sanaciju
zidova ije su stabilnosti naruene te ugroavaju
sigurnost sudionika u prometu (potporni zid na krianju
Velebitske ulice i Poljike ceste, potporni zid na krianju
Glaoljake i Drieve ulice...), te sanacija manjih
potpornih zidova i pokosa.
Ukupno
200.000,00
6. Program: Investicijsko odravanje javne rasvjete

U 2009. godini planirano je izvesti:
1. Rekonstrukcija javne rasvjete Solinske ulice
U sklopu rekonstrukcije Solinske ulice koju financira
UC Grad Split e sufinancirati rekonstrukciju javne
rasvjete na dionici od Grae do Hercegovake ulice.
870.000,00
2. Gk njan
U Ulici put njana (uz ureenu bujicu) izvrit e se
rekonstrukcija javne rasvjete
90.000,00
3. Mjerenje otpora uzemljenja po ulicama gdje su
postavljeni metalni stupovi
80.000,00
4. Ostalo
60.000,00
Ukupno
1.100.000,00
7. Program: Investicijskog odravanje opreme na

JPP
Ovaj program obuhvaa zamjenu devastiranih i
postavu novih klupa i koeva.
Ukupno
500.000,00
Stranica 14 Broj 39
8.Program: Investicijsko odravanje BUS

nadstrenica
Ovim programom financiraju se radovi na
graevinskoj pripremi zemljita za postavljanje novih
autobusnih nadstrenica, dok same nadstrenice
postavlja koncesionar o svom troku. U 2009. godini
pripremiti e se 20 lokacija za postavu BUS
nadstrenica.
Ukupno
200.000,00
9. Program: Ostalo investicijsko odravanje

Tijekom svake godine pojave se mnogi radovi koje
nije bilo mogue predvidjeti ili su planirani sa manje
sredstava nego je to objektivno potrebno.
1.000.000,00
KLASA: 363-01/08-01/433
URBROJ: 2181/01-11-08-3
Split, 18. prosinca 2008.
PREDSJEDNIK
Gradskoga vijea
Ante Krileti, v. r.
----Na temelju lanka 30. stavka 4. Zakona o
komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, broj
26/03 proieni tekst, 82/04, 110/04 i 178/04) i
lanaka 33. Statuta Grada Splita (Slubeni glasnik
Grada Splita, broj 33/08 proieni tekst i 26/06
Vjerodostojno tumaenje), Gradsko vijee Grada Splita
na 41. sjednici, odranoj 18. prosinca 2008.godine,
donosi
PROGRAM
izgradnje objekata i ureaja komunalne
infrastrukture u 2009. godini
Uvod
Ovaj Program temelji se na Programu mjera za
unapreenje stanja u prostoru Grada Splita (Slubeni
glasnik Grada Splita, broj 5/06) te na prostornim
planovima Grada Splita.
Njime je obuhvaeno dovrenje izgradnje objekata
zapoetih u prethodnom periodu, kao i novi objekti i
ureaji definirani nastojanjem da se osigura kvalitetnije
koritenje prostora, vii urbani standard i bolja zatita
prirodne sredine, istovremeno, koliko je god mogue,
uvaavajui zahtjeve gradskih kotareva i mjesnih
odbora.
TABELARNI PRIKAZ IZVORA PLANIRANIH

PRIHODA ZA 2009. GODINU
R.B.
STAVKA PRIHODA
1.
Komunalni doprinos
Namjenska cijena vode za
gradske projekte
Naknada za sanaciju
Karepovca
Namjenski dio cijene vode
za EKO Projekt
Prodaja graevinskog
zemljita
Kapitalne pomoi od
izvanproraunskih fondova
Ukupno
2.
3.
4.
5.
6.
PLANIRANI
IZNOS
kn
146.610.000,00
7.300.000,00
9.200.000,00
22.000.000,00
18.790.000,00
7.700.000,00
211.600.000,00
I.
OPIS POSLOVA PO OBJEKTIMA
PLANIRANIM U 2009. GODINI
OSTALI TROKOVI U KOMUNALNOJ
IZGRADNJI
Plaanje usluga prikupljanja sredstava za namjenski
dio cijene vode, ustanovljenje prava privremene
slunosti za prometnicu na Kopilici te ostali trokovi
(pristojbe, ovjere i sl.).
OTPLATA KREDITA ZA NJAN
Plaanje kvartalnih obveza anuiteta za kredit koji je
podignut za izgradnju pristupnih prometnica sa
infrastrukturom prema platou njana.
ULAGANJA U KOMUNALNU INFRASTRUKTURU
1. NERAZVRSTANE CESTE
1.1. VUKOVARSKA ULICA
Dionica od Lovrinake ulice do Put kamena
Vukovarska ulica e se protezati od samog centra do
krajnjeg istonog dijela Grada (do Stobrea).Ona
predstavlja jedan od tri znaajnija pravca koji se
radijalno pruaju od samog centra Grada.
Predmetna dionica duine 1.000 m predstavlja
nastavak ve izvedenog dijela Vukovarske ulice, a
protee se od krianja sa Lovrinakom ulicom do
krianja sa Ulicom Put Kamena. Naselje Dragovode i
Kamen, preko krianja prikljuene su na ovu dionicu
Vukovarske ulice.
Predmetna dionica ima dva kolnika koji su najveim
dijelom meusobno odvojena pjeakim otokom irine
2,0m, odnosno 3,0m. Svaki kolnik je dvotraan u
poprenom profilu irine 2x 3,5 m ,sa obveznom trakom
za lijevo skretanje na krianjima, irine 3,0 m.
Nogostupi su irine 3,0 m i od kolnika su odvojeni
zatitnim zelenim pojasom irine 3,0 m.
Na svim krianjima predviena je svjetlosna

prometna signalizacija. Ugibalita odnosno stajalita
autobusa JGP-a planirana su obostrano du oba kolnika.
Du prometnice predvieno je u junom dijelu kolnika
poloiti vodoopskrbni cjevovod visoke zone.
U osi ulice potrebno je poloiti cjevovod za fekalnu
kanalizaciju kao i cjevovod za oborinsku kanalizaciju,
obzirom da je predvieni razdjelni sustav kanalizacije.
Otpadne vode se sustavom crpnih stanica prepumpavaju
na ureaj za proiavanje Stupe i podmorskim
ispustom isputaju u Braki kanal dok e se oborinske
vode isputati u Katelanski zaljev.
Visoki napon (110/35 KV) smjeten je u sjevernom
ploniku prometnice, niski napon (0,4 KV) kroz zelenilo
u junom ploniku, a DTK u junom ploniku
prometnice.
U 2009 godini planira se rjeavanje preostalog dijela
imovinsko-pravnih odnosa, te zavretak izvoenja
predmetne dionice.
Dionica Put kamena ine Braka ulica
Navedena dionica je nastavak prethodne u duini od
1.750 m.
Predmetna dionica Vukovarske ulice se kria sa
slijedeim prometnicama, redom kako je navedeno:
- Put Kamena
- T krianje pristup iz Sirobuje
- Put Smokovika
- Put ina
- Nadvonjak Vukovarska II
- Braka ulica
Na trasi Vukovarske ulice planiran je nadvonjak
Vukovarska 2 za denivelirani prijelaz preko III dionice
Obilaznice Splita. Priblina duljina tog objekta je oko
100 m.
U ovaj zahvat osim same Vukovarske ulice spadaju i
spojne ceste koje tvore prometno funkcionalnu cjelinu,
tako da se u potpunosti omogui spoj Vukovarske ulice
na III dionicu Obilaznice Split.
Predmetnom izgradnjom dobija se cjelovita brza
gradska prometnica odnosno direktna veza grada i
prigrada.
Pribline dionice spojnih cesta obuhvaenim ovim
programom su:
1. Braka ulica ............................................. 200 m,
2. Spoj s Brake ulice na Obilaznicu Splita . 120 m,
3. Spoj prema ulaznoj cesti za Stobre ........ 380 m,
4. Spoj na Obilaznicu s Vukovarske ulice
na inama ................................................ 300 m,
Za dionicu 1 ishoena je lokacijska dozvola koja je u
albenom postupku.
U 2009 za dionicu 1 (od Puta Kamena do ina),
planira se ishoenje potvrde glavnog projekta, te poetak
rjeavanja imovinsko pravnih poslova
Za dionicu 2 ishoena je lokacijska dozvola koja je u
albenom postupku.
U 2009 za dionicu 2 (od ina do Stobrea), planira se
ishoenje potvrde glavnog projekta, te poetak
rjeavanja imovinsko pravnih poslova.
Broj 39 Stranica 15
1.2 ULICA KRALJA TOMISLAVA

Aktivnosti na ureenju ove ulice zapoele su 1992.
godine kada je Izvrno vijee SO Split raspisalo natjeaj
za Izradu idejno urbanistiko-arhitektonskog rjeenja
ureenja prostora Ulice kralja Tomislava.
Na natjeaju je najboljim ocijenjen rad Vjekoslava
Ivanievia, dipl.ing.arh. sa kojim je Grad Split,
ispunjavajui svoju natjeajnu obvezu, zakljuio ugovor
o izradi idejnog, glavnog i izvedbenog projekta ureenja
i to dionice od Marmontove do Bosanske ulice.
Temeljem
izraene
tehnike
dokumentacije
usklaene sa izmjenama i dopunama provedbenog
urbanistikog plana povijesne jezgre Grada Splita
pristupiti e se rekonstrukciji i ureenju Ulice Kralja
Tomislava s posebnim naglaskom na postavljanje javnih
simbolinih obiljeja Splitskim sportaima, u spomen
njihovih najvrjednijih portskih dostignua.
Radovi na ureenju ulice izvriti e se na dionici od
krianja s Marmontovom ulicom na zapadnoj strani do
krianja sa Bosanskom ulicom na istonom dijelu.
Prostor Ulice Kralja Tomislava najvanija je gradska
komunikacija istok-zapad u sustavu pjeakog kretanja
uz sjeverni rub povijesne jezgre. Ova komunikacija
povezuje cjeline vrlo razliite po vremenu nastanka,
oblikovanju i prostornim odrednicama. Izraen je idejni
projekt.
U 2009 planira se ishoenje lokacijske dozvole,
novelacija glavnog i izvedbenog projekta, ishoenje
potvrde glavnog projekta, te zapoeti s izvoenjem
radova.
1.3. MATICE HRVATSKE - NADVONJAK
Ulica Ruera Bokovia (Sveuilina ulica)
projektirana je kao gradska centralna osovina s
posebnim tretmanom kako arhitekture tako i gradske
parterne opreme, za razliku od drugih preteno
stambenih ulica Splita 3.
Rjeenje pjeakog nathodnika nad ulicom Matice
hrvatske zamiljen je kao nastavak ulice Ruera
Bokovia sa svim detaljima (kamene stepenice,
poklopnice, naglaena sredinjica sa malim i velikim
stepenitem).
Ukupna duljina nathodnika je 49,00 m. irina mosta
je ponovljena irina ulice od 8 m.
Izvoa radova je uveden u posao, a u 2009 godini
planira se dovretak radova.
1.4 MANEROVA (KAVANJINOVA, BIHAKA)
Manerova ulica
Generalnim urbanistikim planom predviena je
izgradnja Manerove ulice. Njenom izgradnjom postie
se bolja prometna povezanost pinuta sa centrom grada.
Ona predstavlja jedan od tri najznaajnija pravca koji se
radijalno pruaju od zapadnog dijela prema samom
centru grada.
Prije ili tijekom realizacije Manerove ulice duine
200 metara, potrebno je rekonstruirati odnosno izgraditi i
Kavanjinovu i Bihaku ulicu.
Nova Manerova ulica planirana je kao jednosmjerna
od zapada prema istoku sa kolnikom koji ima dvije trake
Stranica 16 Broj 39
ukupne irine po 2x3,25=6,50 m i obostranim

nogostupima irine 3,0 m.
Za predmetnu dionicu ishoena je lokacijska
dozvola, izraen parcelacijski elaborat, izraen glavni i
izvedbeni projekt.
U 2009 godini planira se ishoditi potvrdu glavnog
projekta, te rjeavanje imovinsko pravnih odnosa.
Kavanjinova ulica
Generalnim urbanistikim planom predviena je
rekonstrukcija Kavanjinove ulice duine 200 m. Ona je
planirana kao jednosmjerna ulica od zapada prema
istoku sa kolnikom koji ima dvije trake ukupne irine
6,50 m (2 x 3,25 m) i obostranog nogostupa irine 2,25
m. Ona skupa sa planiranom izgradnjom Manerove
ulice i rekonstrukcijom Bihake ulice predstavlja
najznaajniji pravac koji se radijalno pruaju od
zapadnog dijela prema samom centru grada.
Za predmetnu dionicu ishoena je lokacijska
dozvola, potvrda glavnog projekta, te je izraen
izvedbeni projekt.
imovinsko pravnih odnosa, te izvoenje radova na
rekonstrukciji predmetne dionice.
1.5. ULICA IVANA PL. ZAJCA
Ulica Ivana Plemenitog Zajca je glavna gradska
prometnica. Protee se paralelno uz obalni pojas i
nadovezuje se na krune prometnice Katalinia brig,
Dubrovaku ulicu, Ulicu Bruna Buia, Velebitsku ulicu
i cijeli niz manjih ulica i kao osnovno na glavnu izlaznu
prometnicu iz grada sa june strane Poljiku cestu.
Prema tome ona povezuje gradsko podruje s novim
stambenim i turistikim jedinicama du obalnog pojasa
sve do Kriina i tvori najkrau prometnu vezu starog
gradskog centra sa novim stambenim i naroito
turistiko rekreativnim zonama na istonom dijelu grada.
Dionica od Spinieve ulice do Ulice Bruna Buia
duine 600 m nije izgraena i predstavlja predmet ovog
plana rada (parcele br. 1 i br. 2 prema DPU).
Za predmetne dionice ishoena je potvrda glavnog
projekta, te izraen izvedbeni projekt.
U 2009 godini planira se dovrenje postupaka
izvlatenja, te izgradnja predmetnih dionica.
1.6. ISTONI PRILAZ KBC FIRULE
(Put iza nove bolnice)
Put iza nove bolnice predstavlja prometnicu od
prikljuka na Poljiku cestu do puta prema helidromu
duljine 380 m irine kolnika 6 m s pjeakim
nogostupima irine 2 m s obje strane kolnika.
Postavljene su dvije osi: os 1 od prikljuka na
Poljiku cestu do osi 2, duljine 280 m, te os 2
postojea prometnica unutar kompleksa bolnice,
obuhvaena od spoja osi 1 do ulaza u bolniki odjel,
duljine cca 100 m. Os 2 se nastavlja prema zapadu, do
prikljuka na Ulicu Ivana pl. Zajca.
U poprenoj dispoziciji prometnica je dvosmjerna,
irine kolnika 6 m, s pjeakim nogostupima irine 2 i 3
m s obje strane kolnika, te zatitnim zelenim pojasom
irine 2 m s obje strane. Predviena je sadnja drvoreda u
zatitnom pojasu.
Takoer, planira se izgradnja novog vodovoda

profila 150 mm, kanalizacijskog kolektora mjeovitog
tipa i elektroenergetski rasplet ukljuivo javnu rasvjetu.
imovinsko pravnih odnosa, te dovretak izgradnje.
1.7. OLTANSKA ULICA -UNUTAR DPU-A
ZDRAVSTVENE KOLE
(gra. parcela 2,3,4)
Zapadni dio oltanske ulice zavrava DPU-om
zdravstvene kole na podruju Firula.
Parcelom 2 je obuhvaen je dio oltanske duljine cca
150 m, od raskrija s Putom iza nove bolnice do istone
granice obuhvata DPU-a. U poprenoj dispoziciji
dionica prometnice je dvotrana irine traka 2x3,0m,
odnosno ukupne irine 6,0m, s obostranim nogostupima
irine od 1,60-2,0m.
Parcela 3 i 4 u svojoj osi sjever-jug, predstavlja
zamjenski prikljuak na Poljiku cestu u duljini cca
70m. U poprenoj dispoziciji dionica prometnice je
dvotrana irine traka 2x3,0m, odnosno ukupne irine
6,0m, s obostranim nogostupima irine od 1,60-2,0m.
Za zapadni dio oltanske ulice graevinske parcele
2,3,4, ishoena je lokacijska dozvola, izraen glavni i
izvedbeni projekt.
U 2009 god. za ovu dionicu planira se ishoditi
potvrdu glavnog projekta, rijeiti imovinsko pravne
odnose i zapoeti s izvoenjem.
1.8. OLTANSKA spoj dviju bolnica
Cesta izmeu KBC Firule i Nove bolnice u naravi je
nastavak oltanske ulice duine 450 m. Nastavlja se na
ve izraeni dio oltanske ulice koja prolazi sjeverno od
objekta Fregate te se planiranim podvonjakom ispod
ulice Bruna Buia spaja na cestu uz KBC Firule sa
odvojkom za spoj na Poljiku cestu.
Izrada tehnike dokumentacije i realizacija oltanske
ulice planira se kroz tri faze:
Sredinji dio oltanske ulice (graevinska parcela 1
po lokacijskoj dozvoli) projektirati e se temeljem GUPa te realizirati kao zasebna funkcionalna cjelina.
Za navedenu dionicu je ishoena lokacijska dozvola,
koja je u albenom postupku.
U 2009 god. za ovu dionicu planira se izrada
parcelacijskog elaborata, glavnog i izvedbenog projekta,
ishoenje potvrde glavnog projekta, te priprema za
rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa.
Istoni dio oltanske ulice graevinske estice 1 i 2
ine funkcionalnu cjelinu oltanske ulice, koja e se
putem podhodnika ispod ulice Brune Buia, do istonog
izvedenog dijela oltanske ulice (kod Fregate), spojiti
na izvedeno stanje gdje se treba izvriti i uklapanjerekonstrukcija. Sam pothodnik predstavlja zaseban
graevinski zahvat.
Za istoni dio oltanske ulice u 2009 godini planira
se izrada parcelacijskog elaborata, glavnog i izvedbenog
projekta te ishoenje potvrde glavnog projekta.
1.9. SPINIEVA ULICA

Spinieva ulica
povezuje Poljiku cestu na sjeveru sa raskrijem ul.
Ivana Pl. Zajca i Puta Firula. Duljina prometnice je cca
400 m. Prometnica je u svom profilu dvotrana, sa
jednostranim nogostupima (na junom dijelu trase) uz
zapadni prometni trak. Rekonstrukcijom junog dijela
Spinieve ulice u duljini cca 230m predvieno je izrada
nogostupa s istone strane prometnice, te rekonstrukcija
samog krianja u svrhu bolje prometne protonosti,
preglednosti.
U 2009 god. za ovu dionicu planira se izraditi idejni
projekt i ishoditi lokacijska dozvola, te izraditi
parcelacijski elaborat.
Izljevna traka Spinieva
Izgradnja drutvenog, rekreacijskog i portskog
centra Park Lazarica predviena je na zemljitu
lociranom uz Poljiku cestu sa sjeverne strane i
Spinieve ulice s istoka. Predmetna prometnica
presjeca podruje budueg centra i prua se u smjeru
istok zapad, od prikljuka na Spinievu do ulaza u
garae u sklopu objekta.Prometnica je u poprenoj
dispoziciji dvotrana irine prometnog traka 2x3,0m, s
obostranim nogostupima irine 2,50 do 4,50m.
Rekonstrukcijom sjevernog dijela Spinieve ulice je
predviena dogradnja trake za desno skretanje, taxi
stajalita te razdjelnog otoka. Nakon rekonstrukcije
prometnica e biti etverotrana irine prometnog traka
4x3,0m, sa razdjelnim otokom i obostranim nogostupima
irine 2,0m.
U 2009 godini planira se izvoenje ove dionice.
1.10. SPOJ ZAJEVE I ISTONOG PRILAZA
KBC FIRULE (parcele 2 i 3)
Podruje obuhvata DPU-a ureenja dijela podruja
Trstenik namijenjeno je izgradnji objekta za smjetaj
starijih osoba s prateim zdravstvenim sadrajima i
smjetajnim kapacitetima. Obzirom na ulogu koju u
prometno-funkcionalnom smislu ostvaruju, prometnice
su definirane kao java opskrbna prometnica (gra.
parcela 2), i pristupna prometnica (graevinska parcela
3)
Gra. parcela 2 slui za pristup iz KBC-a do ulice
Ivana pl. Zajca, duljina prometnica je cca 70,0m, u
poprenoj dispoziciji dvotrana irine prometnog traka
2x3,0m, odnosno ukupne irine 6,0m.
Gra. parcela 3, odvaja se okomito na os 2, a u
kategorizaciji
predstavlja
pristup
funkcionalnoj
objektima. Duljina prometnice je cca 50,0m, u poprenoj
dispoziciji dvotrana, irine prometnog traka 2x2,75m,
odnosno ukupne irine traka 5,50m, s jednostranim
nogostupom irine cca 1,50m.
Za navedene prometnice izraen je idejni projekt.
U 2009 godini planira se ishoenje lokacijske
dozvole, izrada parcelacijskog elaborata, izrada glavnog
i izvedbenog projekta, ishoenje potvrde glavnog
projekta.
1.11. REKONSTRUKCIJA DUBROVAKE ULICE
(od Ul. Domovinskog rata do Puta Supavla)
Broj 39 Stranica 17
Predmetni zahvat obuhvaa rekonstrukciju dijela

Dubrovake ulice i to na potezu izmeu raskrija sa
ulicom Domovinskog rata i ulicom Put Supavla. Prema
svojoj namjeni, te funkcionalnoj kategorizaciji gradske
uline mree po GUP-u Ulica Domovinskog rata je
glavna gradska ulica, a Dubrovaka ulica i Put Supavla
su gradske ulice. Istoni i zapadni privoz Ulice
Domovinskog rata na raskriju s Dubrovakom ulicom
predstavljaju ulaz, odnosno izlaz iz sredinjeg dijela
grada, a posljedica toga su intezivni prometni tokovi.
Raskrije Ulice Domovinskog rata i Dubrovake ulice
predstavlja jedno od najoptereenijih raskrija u gradu
Splitu.
Rekonstrukcija ima za cilj poveati protonost i
razinu pruanja prometne usluge dvaju raskrija.
Rekonstrukcijom ovog dijela Dubrovake ulice u duljini
od cca 150m, na potezu izmeu dva raskrija predvieno
je ujednaavanje poprenog profila, tako da bi navedena
dionica u poprenoj dispoziciji bila sa dva kolnika, svaki
po tri prometna traka irine 3,0+3,0+2,75 m. Izmeu dva
kolnika, predvien je ozelenjeni razdjelni pojas irine
1,50m. Za predmetni zahvat izraen je idejni projekt i
ishoena lokacijska dozvola.
U 2009 god. planira se izrada parcelacijskog
elaborata, novelacija glavnog i izvedbenog projekta,
ishoenja potvrde glavnog projekta, te izvoenje.
1.12. PUT STINICA (istoni ulaz u kver)
Rekonstrukcija ulice Put Stinica na dionici od
krianja s ulicom Kopilica do krianja s buduim
istonim ulazom u Brodosplit predviena je u koridoru
odreenom GUP-om Grada Splita. Duljina predvienog
zahvata je cca 310m. U ovu dionicu ukljueno je i
rjeenje krianja sa istonom spojnom cestom za
Brodogradilite. Nakon rekonstrukcije prometnica bi bila
etverotrana u poprenoj dispoziciji irine prometnog
traka 2x(2x3,50), s obostranim nogostupima irine 3,0m,
ugibalitem za autobuse, te odvojcima prema ostaloj
prometnoj infrastrukturi tog podruja. Za navedenu
lokaciju izraen je idejni projekt.
U 2009 god. predvia se ishoenje lokacijske
dozvole, izrada parcelacijskog elaborata, glavnog i
izvedbenog projekta, ishoenje potvrde glavnog
projekta.
1.13. SARAJEVSKA
Sarajevska ulica je smjetena na predjelu GK Brda, a
odnosi se na dio ulice koji se protee od Mostarske ulice
prema sjeverozapadu u duljini od cca 200m, te se uklapa
u nastavak ulice prema zapadu, a prema sjeveru je
formiran odvojak duljine cca 30m koji se takoer uklapa
u postojei put.
Prometnica je dvosmjerna, u poprenoj dispoziciji
irine prometnog traka 3.0m, odnosno ukupne irine
6.0m, s nogostupima irine 2.0m s obje strane. Odvojak
ima irinu kolnika 5.5m, te obostrane nogostupe irine
1.6m. Predmetna prometnica je kolno-pjeakog
karaktera, a GUP-om je svrstana pod ostale ulice. Za
premetnu prometnicu ishoena je konana lokacijska
dozvola.
U 2009 god planira se izrada glavnog i izvedbenog
projekta, ishoenje potvrde glavnog projekta, rjeavanje
Stranica 18 Broj 39
preostalog
izvoenje.
dijela
imovinsko
pravnih
odnosa,
te
izrada glavnog i izvedbenog projekta, te ishoenje

potvrde glavnog projekta.
1.14. PRIKLJUNA PROMETNICA NA

VRANJIKI PUT
Kolno pjeaka prometnica na podruju Brda,
protee se sjeverno od prikljuka na Vranjiki put do
slijepog zavretka na jugu.Duljina prometnice je cca
150m, u poprenoj dispoziciji dvotrana, irine
prometnog traka 2x3,0m, odnosno ukupne irine 6,0m,
sa obostranim nogostupima irine 1,80-2,0m. Obzirom
na prirodnu denivelaciju terena u sklopu prometnice
predvia se i izvedba potpornih/ogradnih zidova razliite
visine. U trasi ceste planirane je instalacija kanalizacije,
vodovoda (pitka i hidrantska mrea), te instalacije javne
rasvjete. Za predmetnu dionicu izraen je idejni projekt i
ishoena je lokacijska dozvola, izraen je parcelacijski
elaborat.
U 2009 planira se izrada glavnog i izvedbenog
projekta, ishoenje potvrde glavnog projekta, te poetak
rjeavanja imovinsko pravnih odnosa.
1.17. PRISTUPNI PUT ULICI V. KRSTULOVIA

(Barakovieva) SA UREENJEM TERENA
Kolni pristup izgraenim stambenim objektima dijela
Gripa sa ulice Vicka Krstulovia. Izgradnjom rampe
omoguiti e se pristup vozila do centralnog
viestambenog objekta na breuljku i omoguiti kruni
tok vozila oko njega, sa mogunou parkiranja na
platou ispred objekta. Pristup e biti omoguen putem
kolne rampe u duljini cca 50m, horizontalne denivelacije
cca 4,50m, u poprenoj irini profila 2x2,50m, odnosno
ukupne irine 5,0m. Radi sigurnosti prometovanja rampa
e se ograditi bet. zidovima. Uz rampu je predvieno i
stubite kojem e se omoguiti nesmetana pjeaka
komunikacija i povezivanje stambenih jedinica ovog
dijela podruja Gripa.
U 2009 godini predviena je izrada idejnog projekta i
ishoenje lokacijske dozvole, te izrada parcelacijskog
elaborata.
1.15. PROMETNICA ZAPADNO OD PRUGE

UNUTAR UPU-a DUJMOVAA SMOKOVIK
ZAPAD
UPU-om podruja Dujmovaa-Smokovik zapad
osigurane su povrine i koridori infrastrukturnih sustava,
te je predviena izgradnja prometnica, kolno pjeakih
prometnica, pjeakih puteva tako da se osigura
usklaen razvoj javnog pjeakog i kolnog prometa te
osiguraju uvjeti za afirmaciju postojee i formiranje
nove mree javnih urbanih prostora.
Novoplanirana prometnica smjetena je na potezu
izmeu Solinske ulice i ulice Put Mostina. Prometnica je
kolno pjeaka ukupne duljine cca 290m, u poprenom
profilu dvotrana irine prometnog traka 2x3,50m,
ukupne irine 7,0m, sa obostranim nogostupima irine
1,60m. Dio prometnice je u poprenom profilu
dvotrani, irine prometnog 2x 3,50m, sa dvostranim
nogostupom irine 1,60m, i proirenjem za parkiralite
od 5,0m.
U 2009 godini planira se izrada idejnog projekta i
ishoenje lokacijske dozvole, izrada parcelacijskog
elaborata, izrada glavnog i izvedbenog projekta, te
ishoenje potvrde glavnog projekta.
1.18. VARADINSKA ULICA

Generalnim urbanistikim planom Splita i
Izmjenama i dopunama generalnog urbanistikog plana
grada Splita predviena je izgradnja spoja Varadinske
ulice (definirane kao ostale ulice) na ulicu Domovinskog
rata (kategorizirana kao glavna ulica).
Prema Detaljnom planu ureenja prostora na
Sjevernom dijelu Kmana planirana je izgradnja
Varadinske ulice u duini 270 m sa prikljukom na
ulicu Domovinskog rata.
Normalna irina prometnice je 14,50 m, a sastoji se
od kolnika za dvosmjerni promet (2 vozne trake po 3,25
m) jednostavnog plonika irine 3,00 m i okomitog
parkinga irine 5,00 m.
Cijeli zahvat podijeljen je na 3 graevinske estice.
Graevinska estica 1 je spoj Varadinske na ulicu
Domovinskog rata, graevinska estica 2 je prometnica
usporedna sa cestom ulice Domovinskog rata, dok
graevinska estica 3 ini zatitni pojas zelenila prema
ulici Domovinskog rata. Za predmetni zahvat izraen je
idejni projekt i ishoena je pravomona lokacijska
dozvola, izraen je glavni i izvedbeni projekt i
U 2009 godini planira se dovrenje imovinsko
pravnih odnosa i izvoenje.
1.16. PROMETNICA PORED BEDEMA

CONTARINI
Temeljem izmjena i dopuna PUP-a povijesne jezgre
Grada Splita za sklop zgrada izmeu Hrvojeve, usjeka
pruge, bastiona Contarini i Pazara ukljuujui i bastion
Contarini odreena je namjena za kulturne, hotelske,
stambene, trgovako-uslune i ugostiteljske sadraje, te
namjenskim garaama u podrumskim etaama. Kroz
dvorine dijelove blokova omoguene su pjeake
komunikacije u smjeru istok-zapad i sjever-jug. U
podrumskim etaama planirane su namjenske podzemne
garae koje se povezuju s pristupom ispod Ulice kralja
Tomislava.
U 2009 planira se izrada idejnog projekta i ishoenje
lokacijske dozvole, izrada parcelacijskog elaborata,
1.19. IBENSKA ULICA

Kolno pjeaka prometnica koja na zapadu ini
raskrije s Varadinskom ulicom. Predmetna dionica
duljine ja cca 240,0m, u horizontalnoj geometriji ulica je
sastavljena od pravca i S krivine na istonom kraju
dionice.U poprenoj dispoziciji prometnica je dvotrana,
irine prometnog traka 2x3,0m, s proirenjima za
okomiti parkiralini prostor od 5,50m, te obostranim
nogostupima irine 2,0m. Za navedenu dionicu izraen
je idejni projekt i ishoena je lokacijska dozvola.
U 2009 godini planira se izraditi parcelacijski
elaborat, glavni i izvedbeni projekt, ishoditi potvrdu
glavnog projekta, te zapoeti pripremu za rjeavanje
imovinsko pravnih odnosa.
1.20. BJELOVARSKA ULICA

Kolno pjeaka prometnica, na predjelu Kman, u
svojoj osi istok zapad protee se od Kmanskog prilaza s
istone strane, do Varadinske ulice sa zapadne strane,
duljina prometnice cca 230m, u poprenoj dispoziciji
dvotrana irine prometnog traka 2 x2,50m, odnosno
ukupne irine 5,0m. S obje strane prometnice, a zbog
strme konfiguracije terena su potporni zidovi. U trasi
prometnice predviena je rekonstrukcija vodovodne
mree, te izgradnja kanalizacije razdjelnog sustava.
U 2009 godini planira se izrada idejnog projekta,
ishoenje lokacijske dozvole i izrada parcelacijskog
elaborata
1.21. KIJEVSKA ULICA
Zbog kvalitetnijeg povezivanja Kocunara sa
gradskim prometnicama potrebno je izgraditi Kijevsku
ulicu zapadno od Zagorskog puta.
Poprena dispozicija prometnice sastoji se od dva
prometna traka irine 3 m odnosno ukupne irine kolnika
6 m. S obje strane planirani su nogostupi irine 1,6 do 2
m. U sklopu izgradnje prometnice planira se izvriti
rekonstrukciju vodoopskrbnog cjevovoda profila 150
mm sa svim prikljucima za objekte. Takoer, planirano
je polaganje cijevi odvodnje poprenog presjeka 250
mm.
Javnu rasvjetu planirano je smjestiti u nogostup s
june strane prometnice.
Predmetna dionica je duga cca 200 m. Za prometnicu
je dovren glavni i izvedbeni projekt, i ishoena je
potvrda glavnog projekta.
U 2009 god. planira se dovrenje postupka
izvlatenja, te izvoenje.
1.22. SUKOIANSKA ULICA
Predmetna prometnica spaja Starevievu i Liku
ulicu, te omoguuje pristup do novog stambenog
objekta.
Duina prometnice je oko 240 m s instalacijama
vodovoda i javnom rasvjetom. Zadrava se postojea
kanalizacija. Poprena dispozicija prometnice je
dvosmjernog karaktera irine prometnog traka 2x3.0 m.
S obje strane kolnika predvieno je ukupno 59
parkiralinih mjesta. Obostrano su planirani i nogostupi
irine 2.0 4.0 m. Za predmetni zahvat ishoena je
potvrda glavnog projekta, izraen izvedbeni projekt te je
izvoa uveden u posao.
U 2009 godini planira se dovriti izvoenje.
1.23. ULICA POD KOSOM
Ulica se nalazi na predjelu Meja u Splitu, duine cca
500 m.Tlocrtni elementi ulice odreeni su GUP-om.
Kategorija ulice je kolno pjeaka irine kolnika 5,50 m.
Za predmetnu prometnicu ishoena je konana i
pravomona lokacijska dozvola, izraen je parcelacijski
elaborat.
U 2009 godini planira se usklaenje ve predhodno
izraenog glavnog i izvedbenog projekta s odredbama
novog Zakona o prostornom ureenju i gradnji i
ishoenom pravomonom lokacijskom dozvolom, te
priprema za rjeavanje imovinsko pravnih odnosa.
Broj 39 Stranica 19
1.24. MIHANOVIEVA ULICA zapadni dio

Kolno pjeaka prometnica u naravi pristupna cesta
stambenim objektima na podruju Meja. Zahvatom je
predvien zapadni odvojak predmetne prometnice kojom
e se pristupati dijelu izgraenih objekata na tom
podruju, odnosno omoguavanje nesmetanog kolno
pjeakog prometa, koji se funkcionalno povezuje na ve
izvedeni dio Mihanovieve ulice. Duljina dionice je cca
180 m u poprenom profili dvotrana.
U 2009 planira se izrada idejnog projekta, ishoenje
lokacijske dozvole, izrada. parcelacijskog elaborata
1.25. LOVRINAKA ULICA - sjeverna i juna
dionica
Lovrinaka ceste u prometnom sustavu istonog
dijela grada znaajna je okosnica koja prolazi
podvonjakom ispod gradske zaobilaznice. Izgradnjom
Lovrinakog vora omoguen je kvalitetan pristup
gradskom groblju Lovrinac i Vukovarskoj ulici.
Ostala je potreba izgradnje sjevernog i junog
nastavka Lovrinake ulice, dionica Mejai, dionica
Pazdigrad-Braka ulica, kao funkcionalne cjeline
Prometnica je etverotrana duine cca 340m u
poprenoj dispoziciji irine prometnog traka 3,0m,
odnosno ukupnog ukupne irine 12,0m, sa obostranim
nogostupima irine 2,50m. Odvojak za ulaz u naselje
Mejai je trotrani duine cca 60 m, irine traka 4,50m,
odnosno ukupne irine 9,0m, sa obostranim nogostupima
irine 2,50m.
Za sjevernu dionicu od Vukovarske do ulaza u
naselje Mejai izraen je idejni projekt
U 2009 god. za ovu dionicu planira se ishoenje
izrada glavnog i izvedbenog projekta, ishoenje potvrde
glavnog projekta, rjeavanje imovinsko pravnih odnosa,
te poetak izvoenja.
Za junu dionicu od Osi 13 do Brake ishoena je
lokacijska dozvola, na koju je pokrenut Upravni spor.
Za ovu dionicu u 2009 godini planira se izraditi
parcelacijski elaborat, izraditi glavni i izvedbeni projekt.
U 2009 god. planira se izvriti semaforizacija
postojeeg krianja Lovrinake ulice s Lovakim putem
1.26. ULAZ U DRAGOVODE S VUKOVARSKE
Prometnica u duljini oko 400 m povezuje naselje
Dragovode s Vukovarskom ulicom
Projektom je obuhvaena izrada graevinskoprometnog rjeenja s pripadajuom komunalnom
infrastrukturom (vodovod, odvodnja fekalnih i
oborinskih voda, te javna rasvjeta).
Za predmetnu dionicu izraen je idejni projekt i
ishoena lokacijska dozvola
elaborat, izraditi glavni i izvedbeni projekt, ishoditi
potvrdu glavnog projekta, te priprema za rjeavanje
1.27. ULAZ U DRAGOVODE KOD STP CROATIA
OSIGURANJE (parcele 1,2,3 i 4)
Zbog kvalitetnijeg povezivanja naselja Dragovode, a
preko dravne ceste D-8, potrebno je izgraditi pristupnu
Stranica 20 Broj 39
cestu s instalacijama do stambenih objekata u samom

naselju
Graevinska estica 1 prema DPU
jugozapadnog dijela Dragovoda predstavlja servisni
kolnik kao sastavni dio dravne ceste D-8. Duljina
zahvata je cca 260 m, a irina servisnog kolnika je 4,5 m.
Uz prometnicu je planirana izvedba pjeakog plonika
irine 1,50-3,00 m.
Graevinska estica 4 prema DPU
jugozapadnog dijela Dragovoda je servisna prometnica
u duljini cca 240 m s po dva kolna traka irine po 4,5 m
u duini od 120 m te po 3,0 m ostalih 120 m. Desnim
rubom kolnika osiguran je kontinuitet pjeakog
plonika u irini 1,5 m.
Temeljem ugovora o sufinanciranju radova na
izgradnji prometnica na graevinskim esticama 1 i 4
izmeu Grada Splita i HC u kojem su se HC obvezao
rijeiti imovinsko pravne odnose i izvesti radove u 2009
godini planira se rjeavanje preostalog dijela imovinsko
pravnih odnosa i dovretak izvoenja radova.
Graevinska estica br. 2 prema DPU
jugozapadnog dijela Dragovoda
Navedena prometnica je dio Lovakog puta a odnosi
se na dio vorita s istonim krakom Poljike ceste.
Prometnica je dvosmjerna s dva kolnika traka irine
3.00 m. Ukupna irina kolnika iznosi 6.00 m. Izraen je
idejni projekt i ishoena je pravomona lokacijska
dozvola, izraen je glavni projekt i parcelacijski
elaborat.
U 2009 god. planira se ishoenje potvrde glavnog
projekta, te izrada izvedbenog projekta.
Graevinska estica br. 3 prema DPU
jugozapadnog dijela Dragovoda
Navedena prometnica je duljine 136 m. Prua se od
istonog kraka vorita Poljika cesta zaobilaznica
Splita do raskrija s esticom 4.
Prometnica je dvosmjerna s dva kolnika traka irine
3.00 m. Ukupna irina kolnika iznosi 6.00 m. Uz kolnik
su predvieni pjeaki plonici irine 2.00 m koji se na
dijelu trase uz juni rub zbog prostorni uvjeta suava na
1.00 m.
Izraen je idejni projekt i ishoena je lokacijska
dozvola, izraen je glavni projekt i parcelacijski
elaborat.
U 2009 godini planira se ishoditi potvrdu glavnog
projekta, izrada izvedbenog projekta, rjeavanje
imovinsko pravnih odnosa, te izvoenje radova.
1.28. LOVAKI PUT
Predmetna dionica duine 160 m spaja DPU
jugozapadnog dijela Dragovoda sa DPU-om junog
dijela Dragovoda.
Prometnica je dvosmjerna u poprenoj dispoziciji
irine prometnog traka 3.0 m, odnosno ukupne irine 6.0
m, s nogostupima irine 2.0m s obje strane.
Za Lovaki put (dionicu U-V-W) izraen je idejni
projekt i ishoena je lokacijska dozvola.
U 2009 god. planira se izraditi parcelacijski elaborat,
glavni i izvedbeni projekt, ishoditi potvrdu glavnog
projekta, te zapoeti s rjeavanjem imovinsko pravnih

odnosa
1.29. PROMETNICE UNUTAR DPU-A
JUNOG DIJELA DRAGOVODA
Graevinska estica br 3 - spojna kolna prometnica
povezuje prometnice Lovaki put 1 i Lovaki put 2. Sa
ove prometnice predvieni su kolni i pjeaki pristupi do
sadraja planiranih na parceli 1 u okviru DPU-a junog
dijela Dragovoda te pristupi na okolne postojee parcele.
Prometnica je dvosmjerna, u poprenoj dispoziciji irine
prometnog traka 3.0m, odnosno ukupne irine 6.0m, s
nogostupima irine 1.8m s obje strane, osim u srednjem
dijelu (koji je u pravcu sjever-jug) gdje je predvien
jednostrani nogostup. U kontaktu sa parcelom 1 uz
kolnik je predvieno okomito parkiranje. Izraen je
idejni projekt i ishoena je lokacijska dozvola.
Graevinska estica br 4 - kolno-pjeaka
prometnica povezuje sadraje planirane na parceli 1 i
druge sadraje (postojea pojedinana izgradnja) uz
prometnicu.
Prometnica je planirana irine kolnika 5.5m u
zapadnome dijelu (trasa istok-zapad), odnosno 5.0m u
istonom dijelu (trasa jug-sjever) Du prometnice je
predvieno na vie mjesta okomito parkiranje. Na kolnopjeaku prometnicu mogui su prikljuci okolnih
parcela, a mogu je produetak iste prema istoku.
Izraen je idejni projekt i ishoena je lokacijska dozvola.
U 2009 god. za graevinske estice 3 i 4 planira se
izraditi parcelacijski elaborat, glavni i izvedbeni projekt,
ishoditi potvrdu glavnog projekta, te zapoeti s
rjeavanjem imovinsko pravnih odnosa
1.30. PUT DRAGOVODA OS: A, B, C
Izgradnjom Lovrinake ulice (dionica od Vukovarske
ulice do Teakog puta) nastala je potreba za
zamjenskim prometnicama s kojih se pristupa
izgraenim i novoplaniranim objektima u naselju.
Duina Osi A je cca 120m. Prometnica je
dvosmjerna u poprenoj dispoziciji ukupne irine 5.5m,
s nogostupima irine 1.6-2.0m s obje strane. Uz istonu
stranu prometnice prema Lovrinakoj ulici predviena je
zelena povrina. Za ovu dionicu ishoena je pravomona
Lokacijska dozvola.
Duina Osi B je cca 80m. To je kolno-pjeaka
prometnica irine 4m i predstavlja pristup postojeim
objektima. Kako je izgradnjom Lovrinake ulice nastala
denivelacija visine 9m sa zapadne strane prometnice
izgraeni su potporni zidovi u nagibu 10:1 te je irina
kolnika Osi B od 4.0m dobivena ugradnjom
armiranobetonske podlone ploe ispod kolnika. Ploa je
iroka cca 3.0m od ega je cca 1.0m konzola iznad
potpornog zida uz Lovrinaku ulicu.
Za ovu dionicu izraen je idejni projekt i ishoena je
pravomona lokacijska dozvola.
U 2009 godini za Osi A i B planira se izraditi
parcelacijski elaborat, glavni i izvedbeni projekt, ishoditi
potvrdu glavnog projekta.
Duina Osi C je cca 70m i povezuje planirane
sadraje na parceli 1 DPU-a junog dijela Dragovoda sa
Lovrinakom ulicom. Prometnica je dvosmjerna u

poprenoj dispoziciji irine prometnog traka 3.0m,
odnosno ukupne irine 6.0m, s nogostupima irine 2.0m
s obje strane.
Za ovu dionicu izraen je idejni projekt.
izvedbenog projekta i ishoenje potvrde glavnog
projekta.
1.31. PRIKLJUAK NA LOVRINAKU - OS-1
KRUNI I OS-2
Prometnice su predviene vaeim Urbanistikim
planom ureenja dijela Mejaa i Dragovoda.
Obuhvaene prometnice su:
- Os 1-kruna kolnopjeaka prometnica kojom se
s Lovrinake ulice omoguava pristup veem broju
objekata.
- Zamjenski prikljuak na Lovrinaku ulicu duljine
cca 40m, predvien je kao kolno-pjeaka prometnica.
Izraen je idejni projekt i ishoena je Lokacijska
dozvola
- Os 2-do prikljuka Osi 1 planirana je s
nogostupima, a dalje kao kolno-pjeaka prometnica
Prikljuak i dio Osi 2 su dvosmjerne prometnice, u
poprenoj dispoziciji irine prometnog traka 2.75m,
odnosno ukupne irine 5.5m, s nogostupima irine 2.0m.
Izraen je idejni projekt i ishoena je lokacijska dozvola
elaborat, glavni i izvedeni projekt, te ishoenje potvrde
glavnog projekta.
1.32. ULICA OCA GABRIA
(pristup koli na Mejaima s Dragovoda)
U UPU-u Mejaa i Dragovoda predvien je put koji
povezuje naselja Mejae i Dragovode.
Realizacija te komunikacije u GK je proglaena
prioritetom, a zbog potrebe prolaska velikog broja djece
iz Dragovoda prema koli koja se nalazi u Mejaima. Za
predmetnu prometnicu izraen je idejni projekt.
izrada parcelacijskog elaborata, glavnog i izvedbenog
projekta, ishoenje potvrde glavnog projekta.
1.33. PRSTEN MEJAI NOVI
(MEJAI 1, MEJAI 2, PUT SMOKOVIKA)
Urbanistikim planom ureenja podruja dijela
Mejaa i Dragovoda predviena je gradnja prometnica,
kolno-pjeakih prometnica, pjeakih zona, puteva tako
da se osigura usklaen razvoj javnog prometa te
osiguraju uvjeti za afirmaciju postojee i formiranje
nove mree javnih urbanih prostora.
Kolno-pjeaka prometnica Ulica sv. Spasa (zapad) i
to dionica od Ulice 141 brigade do krianja s Ulicom put
Mejaa 2 ukupne duine 128m, u poprenoj dispoziciji
ulica se sastoji od dvotranog kolnika irine 2x2,75 m, te
obostranog nogostupa irine od 2,0 i 2,5m lijevom ,te
1,0m desnom stranom ulice do raskrija s ulicom Mejai
2, nakon ega se kolnik iri na 6,0m (2x3,0m), sa
nogostupima irine 2,0m (lijevi nogostup), 2,5 m (desni
nogostup sa pripadajuim zidovima. Za ovu dionicu
Broj 39 Stranica 21
izraen je idejni projekt i ishoena je lokacijska dozvola

a koja radi uloena albe nije pravomona.
U 2009 god. za ovu dionicu predvia izrada
parcelacijskog elaborata, izrada glavnog i izvedbenog
projekta, te ishoenje potvrde glavnog projekta.
Pjeaka prometnica koja povezuje Ulicu 141
brigade i zapadnu dionicu Ulice sv. Spasa duine je cca
95 m. irine 3,0m. Izraen je idejni projekt i ishoena je
lokacijska dozvola a koja radi uloene albe nije
pravomona.
U 2009 god planira se izrada parcelacijskog
elaborata, glavnog i izvedbenog projekta, te ishoenje
Kolno pjeaka prometnica Put Smokovika, i to
dionica od Ulice 141 brigade do raskrija sa ulicom
Mejai 2, ukupne je duine cca 49 m, dvotrana, u
poprenoj dispoziciji irine traka 2x3,5 m odnosno 7,0m,
sa obostranim nogostupima irine 2,5 m, te predvienim
proirenjem za ugibalite autobusa. Izraen je idejni
projekt i ishoena je pravomona lokacijska dozvola.
U 2009 god za ovu dionicu planira se izrada glavnog
i izvedbenog projekta, ishoenje potvrde glavnog
projekta, te poetak rjeavanja imovinsko pravnih
odnosa.
Sjeverni dio prometnice Ulica 141 brigade (Put
Mejaa) i to dionica od Ulice sv. Spasa do krianja s
Ulicom put Smokovika ukupne je duine cca 159 m, u
poprenoj dispoziciji irine traka 2x3,5m, odnosno
2,5m. Za predmetnu dionicu izraen je idejni projekt i
ishoena je lokacijska dozvola, izraen je parcelacijski
elaborat, i glavni projekt.
U 2009 god. planira se ishoenje potvrde glavnog
projekta, izrada izvedbenog projekta, rjeavanje
imovinsko pravnih odnosa, te izgradnja.
Kolno pjeaka prometnica Ulica Mejai 2, i to od
Ulice put Smokovika do krianja s Ulicom sv. Spasa.
ukupne duine cca 138m, u poprenoj dispoziciji irine
traka 2x3,0m, odnosno ukupne irine 6,0m, s obostranim
nogostupima irina 2,5m (desni) i 1,5m (lijevi). Za
predmetnu dionicu izraen je idejni projekt i ishoena je
lokacijska dozvola, izraen parcelacijski elaborat.
U 2009 god. planira se izrada glavnog i izvedbenog
projekta, ishoenje potvrde glavnog projekta, te poetak
rjeavanja imovinsko pravnih poslova.
1.34. SPOJ ULICE 141 BRIGADE
SA UL. SV. LIBRANA
UPU-om dijela Mejaa Dragovode predviena je
gradnja prometnica, kolnopjeakih prometnica,
pjeakih zona i puteva tako da se osigura usklaen
razvoj javnog prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju
postojee i formiranje nove mree javnih urbanih
prostora.
Kolno pjeaka prometnica koja u svojoj osi istok
zapad spaja Ulicu 141. brigade sa Ul. sv. Librana
Prometnica je duine cca 115m, u poprenoj dispoziciji
dvotrana irine traka 2x2,75m, odnosno ukupne irine
Stranica 22 Broj 39
5,50m. Za predmetnu dionicu izraen je idejni projekt i

ishoena je lokacijska dozvola.
U 2009 godini planira se izrada glavnog i izvedbenog
projekta, te ishoenje potvrde glavnog projekta.
1.35. PRIKLJUAK NA ULICU IVANA MERTZA
I TEAKOG PUTA
prostora.
Istoni prikljuak na ulicu Ivana Mertza, je kolno
pjeaka prometnica, u poprenoj dispoziciji dvotrana
irine prometnog traka 2x2,75m, odnosno ukupne irine
5,50m. Za navedenu dionicu izraen je idejni projekt i
U 2009 godini planira se izrada parcelacijskog
elaborata, glavnog i izvedbenog projekta, ishoenje
potvrde glavnog projekta, te poetak rjeavanja
1.36. OSTALE PROMETNICE S
INFRASTRUKTUROM UNUTAR
UPU MEJAI DRAGOVODE
prostora.
U 2009 planira se izrada projektne dokumentacije za
ishoenje lokacijskih dozvola i potvrda glavnih
projekata.
1.37. PUT NJANA
Ova prometnica u svojoj osi istok zapad protee se
istono od Ulice put Duilova, zapadno do raskrija s
Velebitskom ulicom. Ukupna duina prometnica je cca
1200m.
Sam zahvat prometnice se u svojoj trasi protee kroz
vie prostornih planova i to DPU priobalnog podruja
Trstenik Radoevac, izmjenama i dopunama DPUpodruja Jugoistono od raskrija Brake i Velebitske,
DPU-a podruja istono od potoka Radoevac, dok u
svojem istonom dijelu trasa definirana GUP-om.
NJANSKI PUT - I FAZA (unutar obuhvata DPU
priobalnog podruja Trstenik Radoevac)
Zapadna je dionica prometnice, protee se od
raskrija s Velebitskom ulicom, duine je cca 340m, u
poprenom profilu je dvosmjerna irine prometnog traka
2x3,25 m, sa obostranim nogostupima irine 2,0m. Na
dijelu prometnice u osi raskrija predviena je i izljevna
traka za skretanja irine 2,75 m. Za predmetnu dionici
izraen je idejni projekt.
U 2009 godini za ovu dionicu planira se ishoenje
izrada glavnog ii izvedbenog projekta, te poetak
pripreme za rjeavanje imovinsko pravnih odnosa.
NJANSKI PUT - II FAZA (unutar obuhvata DPU-a

podruja crkvice Gospe od njana)
Sredinja dionica, duine cca 340 m, u poprenom
profilu je dvosmjerna irine prometnog traka 2x3,25 m,
sa obostranim nogostupima irine 2,0m. Za predmetnu
dionicu izraen je idejni projekt.
U 2009 godini za ovu dionicu planira se ishoenje
izrada glavnog ili izvedbenog projekta, te poetak
pripreme za rjeavanje imovinsko pravnih odnosa.
NJANSKI PUT - III FAZA (temeljem GUP-a)
Istona je dionica do spoja s Ulicom put Duilova,
duine cca 520 m, u poprenom profilu je dvosmjerna
irine prometnog traka 2x3,25 m, sa obostranim
nogostupima irine 2,0m.
U 2009 godini za ovu dionicu planira se izraditi
idejni projekt, ishoenje lokacijske dozvole, izrada
projekta.
1.38. PROMETNICE UNUTAR DPU-A
JUGOISTONO OD RASKRIJA
BRAKE I VELEBITSKE ULICE
Ovim prometnicama omoguava se kvalitetno
povezivanje dijela gradskog predjela njan, te utvruje
pristup postojeim i planiranim objektima stambenog
karaktera, kao i ostalim neizgraenim parcelama. Trase
prometnica postavljene su polukruno i centralno na
prostor obuhvata DPU-a.
Graevinska estica 1
Kolno-pjeaka prometnica koja se prikljuuje se na
mreu gradskih prometnica preko ulice Put njana, te
osim predmetne zone servisira i susjednu istonu zonu
(DPU istono od potoka Radoevac).
Prometnica se protee u smjeru sjever jug (rubni dio
- istona granica DPU-a), sa odvojcima u smjeru istok
zapad koji sa ostalim prometnicama unutar obuhvata
DPU- a ine funkcionalnu prometnu cjelinu.
Prometnica je dvosmjerna, ukupne duine cca 360m,
u poprenoj dispoziciji irine prometnog traka 2,753,0m, odnosno ukupne irine 5,50- 6,0m, sa preteno
obostranim nogostupima irina 1,60-2,50m.
Graevinska estica 4
Ova prometnica je u zapadni nastavak prometnice graevinske estice 1. Prometnica je kolno-pjeaka,
dvosmjerna, duine cca 131 m, u poprenoj dispoziciji
irine prometnog traka 2,75m, odnosno ukupne irine
5,50m, sa obostranim nogostupima irine 1,80-2,0m.
Graevinska estica 5
Kolno-pjeaka prometnica zapadni je nastavak
graevinske estice 1 i 4.
Prometnica polukruno i centralno povezuje
prometnice unutar obuhvata DPU-a., i dio je prometnog
prstena koji konanosti omoguava kolno-pjeaku vezu
a prometnicom Put njana
Prometnica je dvosmjerna ukupne duine cca 363 m,
u poprenoj irini prometnog traka 2,75 m, odnosno

1,50-2,0m.
Graevinska estica 9
Pjeaka prometnica koja u svojoj osi sjever-jug
povezuje kolno pjeake prometnice - graevinske
estice 4 i 5. Prometnica je duine cca 48 m, irine 3,0m
Graevinska estica 14
Kolno pjeaka prometnica koja svojom trasom
omoguava pristupe planiranim objektima stambene
namjene, te se u svojoj osi sjever jug povezuje
neposredno na kolno pjeaku prometnicu - graevinsku
esticu 5. Prometnica je dvosmjerna ukupne duine cca
120m, poprene irine kolnopjeakog traka 5,50m, bez
nogostupa, dok je uz istoni sjeverne osi prometnice
predvien zeleni pojas irine 1,0m.
Za graevinske estice 1,4,5,9,14 izraeni su idejni
projekti i parcelacijski elaborati.
U 2009 god za graevinske estice 1,4,5,9,14 planira
se ishoenje lokacijske dozvole izrada glavnog i
projekta, te poetak rjeavanja imovinsko pravnih
odnosa.
1.39. PUT MOSTINA
Ulica Put Mostina predstavlja znaajnu prometnu
vezu Grada Splita sa industrijskom zonom Solina u
Dujmovai. Povezuje staru Solinsku cestu i Zagorski put
sa Draevcem.
U ovoj zoni nalaze se industrijski i skladini prostori
pa se oekuje promet tekih kamiona i prikljunih
vozila.
Ulica je dvosmjerna etverotrana prometnica. irina
traka iznosi 3,50 m, pjeakih plonika po 3,00 m i
zelenog pojasa 3,00m.
U punom profilu izvedena je u duini 400 m i to od
stare ceste Split-Solin do biveg Jadrantransa.
Ovim Programom obuhvaena je izgradnja istonog
dijela prometnice duine 800 metara koji prolazi ispod
Ulice Zbora narodne garde (zaobilaznice) i
Dioklecijanovog akvadukta i spaja se sa buduom
Lovrinakom ulicom.
Posebna panja mora se posvetiti u podruju
zatiene povijesne graevine Rimskog vodovoda.
U 2009. godini planirana se izrada idejnog projekta i
ishoenje lokacijske dozvole.
1.40. ZAGORSKI PUT
Najkraa prometnica koja treba povezati naselja
Kocunar, Suidar i Pujanke sa naseljima Ravne Njive,
Neslanovac, Dujmovaa i Smokovik preko ulice
Domovinskog rata izvan razine je Zagorski put. Juni
dio Zagorskog puta s mostom izgraen je prije 17
godina. Sjeverni dio od Sjeverne petlje Zagorskog mosta
do Puta Mostina duine 1.000 m ostao je jo neizgraen.
Njegovom izgradnjom povezala bi se juna gradska
podruja najkraom prometnom vezom sa industrijskom
zonom Dujmovae.
Graenje ove prometnice od vitalnog je znaaja za
sjeverne gradske kotareve.
Broj 39 Stranica 23
irina kolnika predviene prometnice iznosi 14 m

dok je u zoni krianja vea zbog traka za lijevo skretanje
i pjeakih otoka. Obostrano su smjeteni nogostupi,
irine 3 m, kao i zeleni pojas irine 2 m.
U Zagorskom putu je predvien razdjelni tip
kanalizacije.
U istonom ploniku Zagorskog puta na dionici od
Puta Smokovika do Puta Mostina predvien je kanal za
regulaciju potoka Smokovik.
Predvieni vodovod u Zagorskom putu je dio
vodovodnog sustava Ravne Njive.
DTK poloit e se u zapadnom ploniku.
Elektro kabeli visokog napona poloit e se u
istonom ploniku, a niskog napona u zapadnom
zelenom pojasu.
Za ovu prometnicu izraen je idejni projekt.
Projektom je predviena fazna gradnja
U 2009 godini za sve faze planira se ishoenje
glavnog i izvedbenog projekta, ishoenje potvrde
glavnog projekta.
U 2009 za sjevernu dionicu faza 1 od Puta Mostina
do raskrija s putem Smokovika planira se rjeavanje
imovinsko pravnih odnosa i zapoeti izvoenje.
1.41. NASTAVAK HERCEGOVAKE DO
ZAGORSKOG PUTA
Kolno pjeaka prometnica GUP-om kategorizirana
kao gradska ulica, koja u svojoj osi istok zapad se
protee od planirane trase Zagorskog puta na istoku, do
krianja sa Sarajevskom na zapadu.Prometnica je duljine
cca 320 m, u poprenom profilu etverotrana irine
12,0m, sa obostranim nogostupima. U trasi prometnice
planirano je produljenje fekalnog kolektora, oborinska
kanalazacija razdjelnog sustava, te vodovodna instalacija
pitke vode i vode hidrantske mree.
U 2009 planira se izrada idejnog projekta i ishoenje
lokacijske dozvole, izrada parcelacijskog elaborata.
1.42. ULICA HRVATSKE NEOVISNOSTI
Izgradnjom III dionice obilaznice Splita, i skorom
izgradnjom Vukovarske ulice, dionice od Lovrinake
ulice do Put Kamena, otvoren je problem pristupa
izgraenim podrujima kao to je Sirobuja potrebnom
prometnom mreom.
Zbog brzog i sigurnog odvijanja prometa kao
preduvjeta gospodarskom i inom razvoju potrebno je
izgraditi mreu zamjenskih i pristupnih cesta koje s
obilaznicom ine neodvojivu cjelinu u novoj slici tog
podruja, cijelog grada i ire.
Planirana OS 26 (dananji ulaz u graevinsku zonu
na Sirobuji), koja spaja Obilaznicu Splita sa
Vukovarskom ulicom, uspostavlja komunikaciju izmeu
tih vanih prometnica.
Duljina planirane osi 26 iznosi cca 450 m. Osnovni
popreni presjek obuhvaa irinu kolnika 10,00 m sa
obostranim pjeakim stazama irine 1,50 m.
Za predmetnu dionicu izraen je idejni projekt
Stranica 24 Broj 39
projekta, te dovriti rjeavanje imovinsko pravnih

odnosa.
1.43. PUT KAMENA
Kolno pjeaka prometnica UPU-om Sirobuje
definirana kao gradska ulica, koja u svojoj osi sjever-jug
predstavlja transverzalnu vezu junog i sjevernog dijela
podruja naselja Sirobuja, odnosno predstavlja brzu
transerzalnu vezu junog i sjevernog dijela zone.
Sjeverna granica je spoj na Vukovarsku ulicu, a juna
granica je izgraeni dio Puta kamena. Duljina
prometnice je cca 500 m, u poprenom profilu
prometnica se sastoji od dva odvojena kolnika, svaki po
dva prometna traka irine po 6,50m, razdjelnog pojasa
irine 2,0m, s obostranim nogostupima irine 3,0 m, i
zatitnog zelenila uz prometne trakove irine 3,0m. Za
predmetnu dionicu izraen je idejni projekt.
dozvole, izraditi parcelacijski elaborat, glavni i
izvedbeni projekt, i ishoditi potvrdu glavnog projekta.
1.44. OSTALA INFRASTRUKTURA PREMA
UPU SIROBUJE
Donoenjem UPU-a za podruje Sirobuje stvoreni su
uvjeti za izradu projektne dokumentacije za izgradnju
prometne, uline i komunalne infrastrukturne mree.
Cijelo podruje naselja Sirobuje podijeliti e se na
etiri dijela.
Prvi dio se odnosi na Ulicu Put Kamena duine cca
550m koja je definirana kao gradska ulica.
Prostire se u smjeru sjever-jug, te predstavlja
transverzalnu vezu junog i sjevernog dijela podruja
Sirobuje. Sjeverna granica zahvata je spoj na
Vukovarsku ulicu, a jua je izraeni dio Puta Kamena.
Drugi dio se odnosi na prometnice junog dijela
podruja UPU-a Sirobuje. U ovom idejnom projektu
obradit e se podruje koje je omeeno na zapadu
dijelom izvedene Trenkove ulice, juno Ulicom kralja
Drislava, istono ukljuivo Mandievom ulicom i
sjeverno Vukovarskom ulicom.
Prometnice na ovome podruju pripadaju kategoriji
opskrbnih i kolno-pjeakih prometnica. Podruje e se
podijeliti u funkcionalne cjeline po kojim bi se mogle
traiti potvrde glavnog projekta i izvoditi radovi.
Trei dio se odnosi na prometnice sjevernog dijela
podruja UPU-a Sirobuje. U ovom idejnom projektu
dijeom Ulice Put Kamena, juno ukljuivo Mandievom
ulicom, istono Kamenskom ulicom sa odvojcima i
sjeverno Vukovarskom ulicom.
opskrbnih i kolno-pjeakih prometnica. Podruje e se
podijeliti u funkcionalne cjeline po kojim bi se mogle
traiti potvrde glavnog projekta i izvoditi radovi.
etvrti dio se odnosi na prometnice zapadnog dijela
podrja UPU-a Sirobuje. U ovom idejnom projektu
Ulicom hrvatske neovisnosti, juno dijelom izgraene
Stobreke ulice i zapadnog neizgraenog dijela
Stobreke ulice, istono Ulicom put Kamena i sjeverno
Vukovarskom ulicom.

opskrbnih i kolno-pjeakih prometnica. Takoer, i ovo
podruje e se podijeliti u funkcionalne cjeline po kojim
bi se mogle traiti potvrde glavnog projekta i izvoditi
radovi.
U 2009 godini za zapadni i sjeverni dio planira se
izrada idejnih projekata, a za pojedine faze junog dijela
izrada glavnih i izvedbenih projekata i parcelacijskih
elaborata.
1.45. PJEAKE STAZE UZ D-8
Gradnja (rekonstrukcija) III dionice obilaznice Splita
(D-8, Poljika cesta) nastala je kao potreba grada da se
sadanja zaobilaznica realizira u punom, planiranom
profilu, to odgovara sadanjoj razini prometa. Dravna
cesta D-8 na rekonstruira se kao gradska zaobilaznica sa
etiri kolnika traka odvojena razdjelnjim pojasom.
Dionica obilaznice Splita poloena je rubno na
centralno gradsko podruje od Splita do Stobrea, kroz
zone koje tek poprimaju potpuni urbani karakter.
Projektom rekonstrukcije III dionice obilaznice Splita
nije rekonstruiran pojas uz samu prometnicu, odnosno
pjeake staze i zeleni pojas, koji su nuni s obzirom na
izgraenost navedenog podruja, poloaj autobusnih
stajalita, pjeake podhodnike i openito sigurnu
komunikaciju pjeaa du dionice. Zahvatom je
predviena izvedba pjeake staze u duljini od cca 2400
m, u poprenom profilu pjeaka staza je irine 2,50m,
sa predvienim pojasom zatitnog zelenila u irini cca
3,0m.
U 2009 planira se izraditi idejni projekt i ishoditi
lokacijsku dozvolu, izraditi parcelacijski elaborat, glavni
i izvedbeni projekt, te ishoditi potvrdu glavnog projekta.
1.46. VRH SUIDRA PRISTUP KOLI I
STAMBENIM OBJEKTIMA
Za predmetnu prometnicu ishoena je graevinska
dozvola, ali zbog prilagoavanja izvedenog stanja
potpornog zida uz stambeni objekt i promijenjenog
postojeeg stanja na susjednim privatnim parcelama
nastalim u vremenu od geodetskog snimanja terena
2004, do izgradnje predmetne prometnice 2006, pjeaki
put u smjeru sjever jug nema konstantnu irinu, zapadni
zid B4 koji omoguava ulaz-izlaz iz garae izvedenog
stambenog objekta, i pristup vatrogasnih vozila sa
Kukuljevieve do june strane novoizgraene
viestambene graevine i pjeaki pristup do planirane
june pjeake ulice. Obzirom na navedeno napravljena
je izmjena i dopuna glavnog projekta.
U 2009 godini planira se ishoenje potvrde izmjene i
dopune izdane graevinske dozvole, te zavretak
izvoenja.
1.47. SPOJ KRLEINE I VUKASOVE ULICE
Postojeu prometnicu na Vrhu Suidra, koja
povezuje Krleinu i izgraeni dio Vukasove ulice,
potrebno je rekonstruirati u punom profilu. Ureenje i
rekonstrukcija izvodi se u svrhu sanacije postojeeg
stanja i poboljanja uvjeta ivota i rada na tom podruju.
Poprena dispozicija prometnice dvosmjernog je
karaktera irine prometnog traka 2x 2,5 m, odnosno
irine 5,0 m. Prometnica je kolno-pjeakog karaktera.
Unutar profila prometnice potrebno je izgraditi cjevovod

profila 150 mm, a postojeu kanalizaciju revitalizirati.
U 2009 god za ovaj dio prometnice planira se ishoditi
lokacijska dozvola, novelacija glavnog i izvedbenog
projekta, ishoditi potvrdu glavnog projekta te nastaviti
rjeavanje imovinsko pravnih odnosa.
Vukasova ulica
Zapadni dio Vukasove ulice kolno je pjeaka
prometnica, duine cca 350m, u poprenoj dispoziji
dvotrana irine traka 2x2,50m, ukupne irine 5,0m. Na
dijelu prometnice predvien je i parking prostor. Na
zapadnom dijelu predvien je i pjeaki odvojak kao
pjeaki izlaz na Velebitsku ulicu. Za ovu dionicu u
izraen je idejni projekt.
U 2009 god. planira se ishoenje lokacijske dozvole,
izrada glavnog i izvedbenog projekta, ishoenje potvrde
glavnog projekta
Prikljuak na Vukasovu ulicu,
Prikljuna prometnica koja se ne sjeveru uklapa u
projektirano stanje Vukasove ulice, a junim dijelom
uklapa u zateeno stanje prilaza i platoa pred postojeim
objektima. Pristup na Vukasovu ulicu omoguiti e se
preko rampe irine 5,0m, dok je irina kolnika
promjenljiva i iznosi min 2,75m. Za prikljunu
prometnicu izraen je idejni projekt i ishoena je
pravomona lokacijska dozvola.
U 2009. godini planira se izrada glavnog i
projekta.
1.48. ISTONI PRISTUP O I CRKVI
(VRH SUIDRA)
Planirana je rekonstrukcija postojee pristupne ulice
s istone strane koja je nastavak Vitezovieve ulice.
Minimalna irina kolnika je 2x3m=6m, a uz istoni rub
kolnika predvien je pjeaki plonik minimalne irine
0,75m.
U 2009. planira se izrada idejnoj projekta i ishoenje
glavnog i izvedbenog projekta, te ishoenje potvrde
glavnog projekta.
1.49. MALI PUT INE - istoni i zapadni dio
Istoni dio
Kolno pjeaka prometnica na podruju istok ine,
duljine cca 120 m, koja u svojoj osi sjever jug spaja
Ulicu Gospe od Karmela na sjeveru, sa Ulicom Put
Slanice na jugu. U poprenoj dispoziciji prometnica je
dvotrana, irine prometnog traka 2x3,0m, odnosno
ukupne irine 6,0 m. U trasi prometnice predviena je
izgradnja kanalizacione mree, te odvodnja oborinskih
voda.
U 2009. godini planira se izrada idejnog projekta i
elaborata, glavnog i izvedbenog projekta te potvrde
glavnog projekta.
Zapadni dio
Ova dionica protee se od sjeverno-zapada prema
istokom i povezuje Osnovnu kolu na zapadu, s djejim
vrtiem na istoku. Na zapadnoj strani prikljuuje se na
Broj 39 Stranica 25
postojeu prometnicu Kamenski put. Duljina prometnice

je cca 220m, u poprenoj dispoziciji prometnica
dvotrana irine prometnog traka 2x3,0m, odnosno
ukupne irine 6,0 m. Na krianju obvezne su dodatne
trake za lijeva skretanja. U trasi prometnice predviena
je izgradnja kanalizacione mree, te odvodnja oborinskih
voda.
U 2009. godini planira se izrada idejnog projekta i
elaborata te dovrenje postupka izvlatenja, glavnog i
izvedbenog projekta, te ishoenje potvrde glavnog
projekta.
1.50. MIRNI PUT
PUP-om ina predviena je kolno pjeaka
prometnica koja u svojoj osi istok zapad povezuje
Templarsku ulicu na zapadu, i Ulicu Mali put na istoku.
Duljina prometnice je cca 200m, u poprenoj dispoziciji
irine prometnog traka 2x3,0m, te proirenjima za
okomito parkiranje vozila.
U 2009. godini planira se izrada idejnog projekta,
1.51. PUT SLANICE
PUP-om ina predviena kolno pjeaka prometnica
koja u svojoj osi istok zapad povezuje Ulicu Gospe od
Karmela na zapadu i Ulicu Put Terminala na istoku.
Duljina prometnice je cca 320 m, u poprenoj
dispoziciji irine prometnog traka 2x3,0m, te
proirenjima za okomito parkiranje vozila.
parcelacijskog elaborata, ishoenje lokacijske dozvole.
1.52. BRAKA ULICA
Zapadni dio (dionica od ulice Put Trstenika
do Velebitske ulice)
Braka ulica je glavna gradska prometnica. Protee
se paralelno uz obalni pojas i nadovezuje se na krunu
prometnicu Velebitske ulice i kao osnovno na glavnu
izlaznu prometnicu iz grada sa june strane na Poljiku
cestu.
Prema tome ona povezuje gradsko podruje s novim
stambenim i turistikim jedinicama du obalnog pojasa
sve do njana i tvori najkrau prometnu vezu starog
gradskog centra sa novim stambenim i naroito
turistiko rekreativnim zonama na istonom dijelu grada.
Ukupna duina Brake ulice od Put Trstenika do
Velebitske ulice iznosi 860 m. Izvedbom ovog dijela
omoguio bi se promet od Bavica do njana. Time bi
se dobio novi kvalitet u prometnoj povezanosti istonog
dijela grada priobalnom prometnicom do samog starog
dijela grada i gradske luke. Izraena je projektna
dokumentacija i ishoena je lokacijska dozvola.
U 2009 god. planira se ishoditi potvrda glavnog
projekta te izvoenje radova.
Istoni dio
(dionica od njanske ulice do Lovrinake)
Kolno pjeaka prometnica, definirana kao glavna
gradske ulica. Ovom dionicom omoguava se
Stranica 26 Broj 39
povezivanje dijela stambenog naselja njan sa istonim

novim stambenim gradskim zonama, kao i irenje
graevinske zone povezane sa Brakom ulicom.
Duljina prometnice je cca 640m, u poprenom
profilu sastoji se od po dviju protonih voznih trake
irine 3,0m, za svaki smjer, odvojenih razdjelnim
otokom irine 2,0m. Nogostupi su obostrani irine 3,0m,
od prometnice odvojeni pojasom zatitnog zelenila irine
2,50m, koji se prekidaju na zonama raskrija.U trasi
prometnice predviena je kompletna komunalna
infrastruktura (kanalizacija, odvodnja, vodovod,
elektroopskrba). Izraen je idejni projekt.
U 2009 godini za ovu dionicu planira se ishoditi
lokacijsku dozvolu, izraditi parcelacijski elaborat,
izraditi glavni i izvedbeni projekt, te ishoditi potvrdu
glavnog projekta.
1.53. PROMETNICE NA TRSTENIKU
(0SI: 5,6,7,8 i 9)
Prema DPU-a priobalnog podruja TrstenikRadoevac odreene su kategorije u granicama obuhvata
i to: OS.5 i OS 7 kao sabirne ulice, a OS-6, OS-8 i OS.9
kao ostale ulice.
OS 5
U 2009 godini za ovu dionicu planira se zavretak
izvoenja radova, te ishoenje uporabne dozvole.
OS 6 i 7
Kroz centralni dio apartmanskog naselja TrstenikRadoevac prema DPU planirana je izgradnja
prometnice Put Trstenika (Osi 6 i 7). Instalacije
vodovoda, kanalizacije, struje i telefona predvieni su u
prometnici.
Ulica je poloena u smjeru zapad-istok i spaja ulicu
Put Trstenika s Velobitskom ulicom. Duljina prometnice
je cca 860m, u poprenoj dispoziciji dvotrana, irine
prometnog traka 2x3,0m, odnosno ukupne irine 6,0m,
sa obostranim nogostupima irine 1,5-2,0m.
Za predmetni zahvat izraen je idejni projekt i
Lokacijskom dozvolom predviena je fazna gradnja i
to:
- etapa od ulaza u ex. Kamp Trstenik prema istoku u
duini cca 335 m, (OS 6- I faza)
- etapa od zavretka I etape do poetka osi 7, u
duljini cca 250 m (OS 6-II faza)
- etapa istonog povezivanja sa Velebitskom ulicom,
u duljini cca 275m.
OS 6 I faza,
Za ovu dionicu ishoena je potvrda glavnog projekta,
a izraen je i izvedbeni projekt.
U 2009 godini za ovu dionicu planira se rijeiti
imovinsko pravne odnose, te izvoenje.
OS 6 (II faza) i OS 7
U2009 godini planira se izraditi glavni i izvedbeni
projekt i ishoditi potvrda glavnog projekta, te priprema
za rjeavanje imovinsko pravnih odnosa.
OS 8 i OS 9
Kolno-pjeaka prometnica je pristupna prometnica
izgraenim stambenim objektima. Prometnica je duine
cca 250m, u poprenom profilu dvotrana irine traka
2x3,0m, odnosno ukupne irine 6,0m, s obostranim
nogostupima irine 1,50m.
U 2009. god. za ovu prometnicu planira se izrada
idejnog projekta, ishoenje lokacijske dozvole, izrada
parcelacijskog elaborata, glavnog i izvedbenog projekta,
ishoenje potvrde glavnog projekta, te rjeavanje
preostalog dijela imovinsko pravnih odnosa.
1.54. ULICA VIKTORA VIDE OS 1
(gra parcela b)
DPU-a JI DIJELA VISOKE
Izmjenama
i
dopunama
DPU-a
ureenja
jugoistonog dijela Visoke omoguava se realizacija
prikljuka naselja Visoka s Poljike ulice, ureenje
javno-prometnih povrina i zelenih povrina naselja, te
usklaenje planiranih zahvata visokogradnje s
elementima GUP-a i sa stanjem u prostoru, rezultat
kojeg bi u konanici bilo ureenje jugoistonog dijela
Visoke primjereno poziciji lokacije na glavnom ulazu
Grada Splita. Ova prometnica je znaajna za iru
prometnu mreu naselja Visoka, njenom dogradnjom i
spajanjem na ulicu Vrh Visoke doi e do preraspodjele
prometnih tokova.
Prometnica je u duljine cca 320 m u svom
poprenom profilu dvotrana irine voznog traka
2x3,50m, a sa krianjem Ulice Vrh Visoke predvieno je
proirenje okretite dimenzionirano za kamione,
vatrogasna i komunalna vozila. Uz prometnicu je
planirano ulino parkiranje, te obostrani pjeaki
nogostup irine 1,50- 2,0m.
1.55. OPOVA ULICA
opova ulica u naselju Visoka predstavlja pristupnu
prometnicu stambenim objektima istono od Vrazove
ulice u duini od 210 m' i irine 10 m sa dvosmjernim
prometom i obostranim nogostupom.
Prometnica se protee u pravcu sjever jug, od
prikljuka na Ulicu Vrh Visoke do novoprojektiranog
parkiralita i djejeg igralita na kraju trase. Za ovu
prometnicu izraen je idejni projekt i ishoena je
lokacijska dozvola.
U 2009. g. planira se izraditi parcelacijski elaborat,
izraditi glavni i izvedbeni projekt, ishoditi potvrdu
glavnog projekta.
1.56. PROMETNICA SJEVERNO OD
PJEAKOG NADVONJAKA
U GK VISOKA
(Ulica sv. Nikole Tavelia
graevinska parcela d)
Izmjenama
i
dopunama
DPU-a
ureenja
jugoistonog dijela Visoke omoguava se realizacija
kolnog prikljuka za naselje Visoka s Poljike ceste,
ureenje javno prometnih i zelenih povrina naselja, te
usklaenje planiranih zahvata visokogradnje s

elementima novog GUP-a sa stanjem u prostoru, rezultat
kojeg bi u konanici bilo ureenje jugoistonog dijela
Visoke primjereno poziciji na Glavnom ulazu Grada
Splita.
Predmetna
prometnica
predviena
je
na
jugoistonom dijelu podruja Visoke. Prometnica u
svojoj osi sjever jug se uklapa u postojei dio ul. sv.
Nikole Tavelia koji je u funkciji Na sjeverozapadnom
dijelu dionice predvien je i odvojak-spoj na ulicu Vrh
Visoke. Ukupna duljina zahvata je cca 135m.
Prometnica je u osi sjever- jug dvotrana, u poprenoj
dispoziciji irine prometnog traka 2x3,0,m, odnosno
1,50m -3,30m, te dijelom ozelenjene povrine. U osi
istok zapad (spoj na ulicu Vrh Visoke) prometnica je
dvotrana, u poprenoj dispoziciji irine prometnog
traka 2x 2,75m, odnosno ukupne irine 5,50m, sa
obostranim nogostupima irine 1,50-2,0 m. Za
predmetnu dionicu izraen je idejni projekt.
U 2009. godini planira se ishoenje lokacijske
dozvole, izraditi parcelacijski elaborat, glavni i
izvedbeni projekt, ishoditi potvrdu glavnog projekta.
1.57. PRIKLJUAK NA ULICU VIKTORA VIDE
parcela g OS 3 DPU-a JI dijela Visoke
Kolno pjeaka prometnica koja u svojoj osi
jugoistok - sjeverozapad povezuje Janjevsku ulicu i ulicu
Viktora Vide (Os 1), duljine cca 200 m, u poprenoj
dispoziciji irine prometnog traka 2x2,75 m, odnosno
ukupne irine 5,50 m.U trasi prometnice predviena je
izgradnja nove mree odvodnje otpadnih voda i
oborinskih voda razdjelnim sustavom, izgradnja
cjevovoda, te postavljanje hidrantske mree na cjevovod.
U 2009. planira se izraditi idejni projekt, ishoditi
lokacijsku dozvolu, izraditi parcelacijski elaborat.
1.58. PRIMOTENSKA C 18, IGRANSKA C 22 i
TUEPSKA C 16
Primotenska ulica C 18 - kategorizirana je kao
gradska stambena ulica u duini od 165.80 m. U
poprenoj dispoziciji ulica se sastoji od dvije kolnike
trake irine 3.00 m te pjeakih staza s obje strane
kolnika irine 1,0 m do 8,0 m.
U 2009 planira se dovretak izgradnje, te ishoenje
uporabne dozvole.
Igranska C 22 - novoprojektirana prometnica kree
se od Transke ulice C16 do Lovrinake ulice A2 na
istoku u duljini od cca 50,0 m
Po kategorizaciji ova prometnica pripada u ostale
ulice u poprenoj dispoziciji. Igranska ulica sastoji se od
dvije kolnike trake irine po 3,00 m, te pjeakih staza s
obje strane kolnika irine takoer po 3,00 m. Za ovu
dionicu izraen je idejni, glavni i izvedbeni projekt
projekt i ishoena je lokacijska dozvola.
U 2009. godini planira se, ishoenje potvrde glavnog
projekta, rjeavanje preostalog dijela imovinsko pravnih
odnosa, te izgradnja.
Tuepska C 16 je kategorizirana kao gradska
stambena ulica i protee se u duini od cca 81,0m. U
poprenoj dispoziciji Tuepska ulica sastoji se od dvije
kolnike trake irine po 3,0 m, te pjeakih staza s obje
Broj 39 Stranica 27
strane kolnika. Sa zapadne strane kolnika irina pjeake

staze je 1,1 m, a s istone 3.0.
U 2009 planira se dovretak izgradnje, te ishoenje
uporabne dozvole.
1.59. MAKARSKA ULICA
(C 21 prema DPU njana sjeverno od Brake)
Prema DPU-u njana sjeverno od Brake ulice
planirana je izgradnja dionice Makarske ulice C 21. Ona
se sastoji od dva meusobno okomita kraka (Makarska i
Tuepska ulica).
Ova dionica pripada kategoriji stambenih ulica i
duljine je cca 150m., u poprenom profilu dvotrana
6,0m, sa obostranim nogostupima irine 1,50-2,0m, i
zelenim pojasom irine 1,0m uz sjeverni rub prometnice.
Sa june strane prometnice predviena su proirenja za
ishoena je lokacijska dozvola te je izraen parcelacijski
elaborat.
U 2009. godini planira se izraditi, glavni i izvedbeni
projekt, ishoditi potvrdu glavnog projekta, rjeavanje
imovinsko pravnih odnosa, te izvoenje.
Ova prometnica pripada kategoriji stambenih ulica,
duljine je cca 120m, u poprenom profilu dvotrana
projekt ishoditi lokacijsku dozvolu, izraditi parcelacijski
elaborat, glavni i izvedbeni projekt, te ishoditi potvrdu
glavnog projekta.
Ova prometnica pripada kategoriji stambenih ulica,
duljine je cca 85 m, u poprenom profilu dvotrana
projekt ishoditi lokacijsku dozvolu, izraditi parcelacijski
elaborat, glavni i izvedbeni projekt, te ishoditi potvrdu
glavnog projekta.
1.60. PAZDIGRADSKA ULICA
U okviru Provedbenog urbanistikog plana
Pazdigrada u dijelu prometnica planirana je izgradnja
istih prema razliitim kategorijama.
Ovim zahvatom obrauje se dio prometnica sa
cjelokupnom infrastrukturom, koji se sastoje od kolno
pjeake prometnice, opskrbne prometnice, pjeakog
prolaza, ureenja zelenih povrina i parkiralinih mjesta.
Stranica 28 Broj 39
Pazdigradska 1
Kolno pjeaka prometnica na istonoj strani
naslanja se na ve izgraeni dio. Predmetni zahvat
obuhvaa tri osi, od kojih os 1 predstavlja opskrbnu
ulicu poloenu u smjeru istok-zapad, duljine cca 77 m,
os 2 je kolno pjeaka ulica poloena u smjeru istokzapad, duljine cca 92m, i os 3 je pjeaka ulica poloena
u smjeru sjever-jug, duljine cca 86m.
U poprenom profilu os 1 sastoji se od dva prometna
traka irine 2x3,50m, i obostranih nogostupa irine
1,50m, a na junom dijelu projektirano je parkiralite.
Os 2 je kolno pjeaka prometnica u poprenoj
dispoziciji dvotrana, irine prometnog traka 2x2,30m, s
predvienim proirenjem na sjeveroistonom kraju osi.
Os 3 je pjeaka ulica, sa stepenitem i podestima irine
4,0m, sa obostranom zelenom povrinom.
Za ovu dionicu izraen je idejni projekt i ishoena je
lokacijska dozvola.
U 2009 godini planira se izrada parcelacijskog
elaborata, glavnog i izvedbenog projekta, te ishoenje
Pazdigradska 2
Pazdigradska ulica kolno pjeaka prometnica koja
u svojoj osi sjever jug nadovezuje na Os 13 zapad,
ukupne je duljine cca 250m, u poprenoj dispoziciji
dvotrana irine 6,0m s obostranim pjeakim
nogustupima.
Za ovu dionicu u 2009 planira se izrada idejnog
projekta i ishoenje lokacijske dozvole, izrada
projekta i ishoenje potvrde glavnog projekta te poetak
rjeavanja imovinsko pravnih odnosa.
1.61. PRIKLJUAK NA OS 13 - NA PAZDIGRADU
(parcela br 4 prema DPU SZ Pazdigrada)
Podruje obuhvata DPU-a dijela sjeverozapadnog
podruja Pazdigrad omeeno je s tri strane kolnim
prometnicama i to na sjeveru ul. Kralja Drislava,
istono Put Pazdigrada, zapadno Lovrinakom ulicom.
Na zapadnom dijelu obuhvata nalazi se prometnica
lokalnog znaaja koja je po DPU nazvana Parcela 4.
Prometnica se na junom dijelu prikljuuje na ulicu Put
Pazdigrada i protee se prema sjeverozapadu.
Prometnica je duljine cca 120m, u poprenom profilu
dvotrana irine traka 2x2,75 m, odnosno ukupne irine
5,50m sa obostranim nogostupima.
U 2009 godini planira se izraditi glavni i izvedbeni
projekt, ishoditi potvrdu glavnog projekta, te zapoeti s
rjeavanjem imovinsko pravnih odnosa.
1.62. PRIKLJUAK POJEDINANOG ZAHVATA
P19 NA PAZDIGRADSKU
Omoguava pristup stambeno poslovnom objektu
radne oznake P19 (planiranoj na dijelu Pazdigrada uz
Lovrinaku ulicu). Prometnica je duljine cca 93,0m, u
poprenom profilu sastoji se od dvotranog kolnika
irine 2x 3,0m, odnosno ukupne irine 6,0m (dio koji se
protee u smjeru sjever-jug), odnosno dvotranog
kolnika irine 2x2,75m, ukupne irine 5,50 m (dio koji
se protee u smjeru istok zapad). Oba traka ulice imaju
obostrane pjeake plonike irine 2,0m, te zatitni pojas

zelenila irine 2,30m izmeu nogostupa i vrtova objekta.
ishoena je lokacijska dozvola, napravljen je
U 2009 godini planira se izrada glavnog i izvedbenog
projekta, ishoenje potvrde glavnog projekta, te zapoeti
s rjeavanjem imovinsko pravnih odnosa.
1.63. PJEAKI PROLAZ KP 7
Programom izgradnje i ureenja javno prometnih
povrina DPU-a njana sjeverno od Brake obuhvaena
je izgradnja i ureenje javnih prometnih koridora
ortogonalne gradske mree i pjeakih povrina.
Izgradnja i ureenje obuhvaa izgradnju nogostupa,
odgovarajue ureenje podne plohe, opremanje urbanom
opremom, te sadnju primjerenog zelenila.
Kolno pjeaka prometnica koja u svojoj osi
jugoistok sjeverozapad povezuje Braku ulicu i
Vrsavsku ulicu, duljine cca 45m, i poprenoj dispoziciji
dvotrana, irine prometnog traka 2x2,50m.
1.64. KOTORSKA ULICA
Programom izgradnje i ureenja javno prometnih
povrina DPU-a njana sjeverno od Brake obuhvaena
je izgradnja i ureenje javnih prometnih koridora
ortogonalne gradske mree i pjeakih povrina.
Izgradnja i ureenje obuhvaa izgradnju nogostupa,
odgovarajue ureenje podne plohe, opremanje urbanom
opremom, te sadnju primjerenog zelenila.
Kolno pjeaka prometnica koja u svojoj osi sjeverjug povezuje Makarsku ulicu na jugu i Slansku ulicu na
sjeveru, duljine cca 290m, u poprenoj dispoziciji
dvotrana irine prometnog traka 2x3,0m, odnosno
ukupne irine 6,0m, proirenjima za obostrano uzduno
parkiranje vozila, te obostranim nogostupima od 1,503,0m, i uklopnjenim zelenim povrinama.
1.65. PRIMOTENSKA - C 17
Kolno pjeaka prometnica kategorizirana kao
gradska stambena ulica. U svojoj osi istok zapad ova se
dionica protee od Primotenske C18 na istoku do
Kotorske na zapadu, duljine dionica cca 115m, u
poprenom profilu je dvotrana irine prometnog traka
2x3,0m, odnosno ukupne irine 6,0m, sa obostranim
nogostupima irine od 1,5-2,0m, te zelenim pojasem uz
desni kolni trak, te proirenjem za okomito parkiranje
vozila uz lijevi trak prometnice.
1.66. ULAZ U STOBRE

Zbog kvalitetnijeg prometnog povezivanja Stobrea
sa Dravnom cestom D-8 potrebno je rekonstruirati
postojei ulaz u Stobre.
U 2009 godini predvia se rijeiti preostali dio
imovinsko pravnih odnosa, i zavriti rekonstrukciju,
odnosno gradnju.
1.67. PRISTUPNA CESTA NASELJU KILA
S VUKOVARSKE
Izmjenama i dopunama GUP-a Grada Splita
predviena je izgradnja sabirne ulice Put Kile.
Predviena dionica protee se od krianja s
Vukovarskom do pristupne ceste prometnice Vrboran u
duljini od cca 210m. U poprenom profilu dionica je
definirana kao sabirna sukladno odredbama GUP-a.
Ovom prometnicom planira se i prometovanje javnog
gradskog prijevoza pa je predvieno i ugibalite
autobusa. Izraen je idejni projekt.
izrada parcelacijskog elaborata, izrada glavnog i
izvedbenog projekta, te ishoenje potvrde glavnog
projekta.
1.68. PUT VRBORANA
Izmjenama i dopunama GUP-a grada Splita u planu
prometa predviena je izmjena trase Ulice sv. Izidora i
ucrtana je nova trasa ulice Vrboran. Duljina dionice ove
prometnice je cca 220m, u poprenom profilu dvotrana
irine profila sukladno odredbama GUP-a za pristupne
prometnice. Za navedenu dionicu izraen je idejni
projekt.
U 2009 godini planira se ishoditi lokacijsku dozvolu,
izraditi parcelacijski elaborat, glavni i izvedbeni projekt,
te ishoditi potvrdu glavnog projekta.
1.69. PRIKLJUAK DIJELA BRNIKA NA
VUKOVARSKU
Kolno pjeaka prometnica kojom se dio Brnika
prikljuuje na Vukovarsku ulicu, te se preko osi 3
infrastrukturno prikljuuje i planirani City centar. Za ovu
prometnicu predviena je fazna izgradnja Prva obuhvaa
os 1, raskrije s osi 2, te dio osi 3 u duljini od cca 80,0m.
OS 1 duljine je cca 190 m, u poprenoj dispoziciji
sastoji se od etiri prometna traka irine 4x3,0m, s
obostranim nogostupima irine 2,0m. Iza osi 3
prometnica se suava na vije vozne trake.
OS 2 je raskrije prema sjevernom ulazu u Jadro.
U poprenoj dispoziciji prometnica se sastoji od tri
prometna traka u zoni raskrija s osi 1.
OS 3 kolno pjeaka prometnica kojom se
omoguava pristup City centru sa sjeverne strane. U
poprenoj dispoziciji prometnica je irine prometnog
traka 2x 3,0m s obostranim nogostupima irine 1,61,80m te ozelenjenih povrina uz sjevernu stranu
prometnice.
Za predmetnu prometnicu izraen je idejni projekt i
elaborat, glavni i izvedbeni projekt, ishoditi potvrdu
glavnog projekta.
Broj 39 Stranica 29
1.70. REKONSTRUKCIJA KRIANJA

UL. DOMOVINSKOG RATA I
VUKOVARSKE ULICE
GUP-om Grada Splita predviena je gradnja i
ureivanje osnovne uline mree, trgova, pjeakih
zona, putova i sl., tako da se osigura usklaen razvoj
javnog, pjeakog i biciklistikog prometa, te osiguraju
uvjeti za afirmaciju postojee i formiranje nove mree
javnih i urbanih prostora.
Rekonstrukcija predmetnog raskrija u funkciji je
slijeda prometnog rjeenja nastavka Bihake ulice, te
omoguavanja pristupa planiranim sadrajima - javnim
garaama predvienim u sklopu centra Bonai.
U 2009 planira se izraditi idejni projekt ishoditi
lokacijsku dozvolu te izraditi parcelacijski elaborat.
1.71. TROKOVI DOKUMENTACIJE ZA
ISHOENJE LOKACIJSKIH DOZVOLA
Kroz ovu stavku osiguravaju se sredstva za izradu
projektne dokumentacije za nerazvrstane ceste
1.72. OSTALO
Kroz ovu stavku osiguravaju se sredstva za
intervencije u komunalnoj infrastrukturi tijekom godine i
za eventualno nespomenute, a preuzete obveze.
2. UREENJE JAVNO PROMETNIH POVRINA
2.1 RECIKLANA DVORITA
Reciklana dvorita su graevine namijenjene
razvrstavanju i privremenom skladitenju posebnih vrsta
otpada kao to su papir, staklo, valovita ljepenka, drvo,
ambalano staklo, PET ambalaa, limenke od pia i
napitaka, Al, Fe, bezbojno ravno staklo, obojano staklo,
crni metali, obojani metali, zeleni otpad, kuanski
aparati, dijelovi autokaroserija, PVC ambalaa,
ekspandirani polistiren, opasni otpad u koliinama koje
nastaju u domainstvu, privremeno sakupljanje
graevinskog otpada.
Reciklana dvorita tehniki moraju udovoljavati
Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 23/07), moraju
biti
infrastrukturno
opremljena
(voda,
struja,
kanalizacija, telefon).
U Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
dane su temeljne definicije, uvjeti i kriteriji koji se
odnose na reciklana dvorita.
Grad Split je izradio Plan rasporeda reciklanih
dvorita i ekolokih otoka.
Planom su predviene 3 lokacije za reciklana
dvorita i to: kod Superkonzuma, Karepovac i TTTSsjever.
U 2009. god. planira se izrada projektne
dokumentacije i rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa, te
poetak izgradnje jednog reciklanog dvorita.
2.2 STAMBENO POSLOVNI OBJEKT S
GARAAMA U UJEVIEVOJ POLJANI
Gradsko poglavarstvo Grada Splita je proglasilo
prostor omeen Svaievom, Manerovom, Kninskom i
ulicom,
u
predjelu
Dobri,
iril-Metodovom
mikrolokacijom od posebnog interesa i znaaja za grad
Split.
Stranica 30 Broj 39
Ova mikrolokacija obuhvaa stambeno-poslovnu

graevinu s javnim parkiralitem.
U podzemnim etaama planirane su garae
kapaciteta od 300 pgm za javnu namjenu i do 300 pgm
za potrebe novogradnje.
U 2009 godini planira se financirati izrada preostalog
dijela tehnike dokumentacije stambeno poslovne
graevine.
2.3 UREENJE MATEJUKE
Izvoa radova je uveden u posao u listopadu 2007.
god. Tijekom izvoenja radova, na ureenju velikog
mula s june strane, pronaena su neeksplodirana ubojita
sredstva (NUS) iz drugog svjetskog rata to je dovelo do
prekida radova. Kako bi se radovi mogli nastaviti na
siguran nain potrebno je izvriti uklanjanje NUS-a.
U 2009. godini planira se izvriti uklanjanje NUS-a i
dovriti preostale radove na ureenju velikog mula.
2.4 IZGRADNJA DJEJEG IGRALITA U
IMIEVOJ ULICI U GK BLATINE-KRAPE
U cilju poboljanja i unapreenja djejih igralita
izvest e se rekonstrukcija i ureenje djejeg igralita u
imievoj ulici. Prema projektnom rjeenju igralite e
se ograditi, ispod naprava za igru djece e se postaviti
antitraumatska podloga, postavit e se est naprava. Sve
naprave za igru djece imat e sve potrebne ateste i
udovoljavat sve sigurnosne norme.

KARAMANOVOJ ULICI U GK SPINUT
Karamanovoj ulici. Prema projektnom rjeenju igralite
e se ograditi, ispod naprava za igru djece e se postaviti
2.6 IZGRADNJA DJEJEG IGRALITA
NA PUJANKAMA
izvest e se rekonstrukcija i ureenje djejeg igralita na
Pujankama. Prema projektnom rjeenju igralite e se
ograditi, ispod naprava za igru djece e se postaviti
ULICI RUERA BOKOVIA U GK SPLIT 3
Ulici Ruera Bokovia. Prema projektnom rjeenju
igralite e se ograditi, ispod naprava za igru djece e se
postaviti antitraumatska podloga, postavit e se est
naprava. Sve naprave za igru djece imat e sve potrebne
ateste i udovoljavat sve sigurnosne norme.
ULICI PRERADOVIEVO ETALITE U
GK BAVICE

Ulici Preradovievo etalite. Prema projektnom rjeenju
igralite e se ograditi, ispod naprava za igru djece e se
postaviti antitraumatska podloga, postavit e se sedam
naprava. Sve naprave za igru djece imat e sve potrebne
ateste i udovoljavat sve sigurnosne norme.
2.9 REKONSTRUKCIJA DJEJEG IGRALITA
KOD C GRIPE
izvest e se rekonstrukcija i ureenje djejeg igralita
kod C Gripe. Prema projektnom rjeenju igralite e se
ograditi, ispod naprava za igru djece e se postaviti
2.10 OSTALA DJEJA IGRALITA
U Gradu Splitu ima 34 djeja igralita ija ukupna
povrina iznosi oko 10.000 m2 i uglavnom je potrebno
izvriti njihovu rekonstrukciju. U cilju poboljanja i
unapreenja djejih igralita u 2009. godini pristupit e
se izradi projektne dokumentacije za odabrana igralita.
Igralita e se ograditi, ispod naprava za igru djece e se
postaviti antitraumatska podloga. Sve naprave za igru
djece imat e sve potrebne ateste i udovoljavat sve
sigurnosne norme.
2.11 UREENJE OKOLIA OKO CRKVE
PRESVETOG SRCA ISUSOVA U GK VISOKA
Nakon izgradnje crkve Presvetog srca Isusova na
Visokoj potrebno je izvesti ureenje prostora oko crkve.
U 2009. godini planiraju se izvesti radovi ureenja.
2.12 UREENJE TEXAS DOLINE U GK PLOKITE
U cilju unapreenja stanja u prostoru i standarda
ivljenja pristupit e se ureenju zaputene i devastirane
povrne tzv. Texas doline koja je omeena ulicama
Brune Buia, Vinkovakom i Poekom.
U 2009. godini izradit e se posebna geodetska
podloga, idejni, glavni i izvedbeni projekt te
2.13 UREENJE PARKA U GK RAVNE NJIVE
U Ulici gradianskih hrvata postojea zaputena
zelena ploha hortikulturno e se urediti.
U 2009. godini planira se izradit posebna geodetska
podloga, idejni projekt i ishoditi lokacijska dozvola,
glavni i izvedbeni projekt te parcelacijski elaborat.
2.14 UREENJE PARKA ANE ROJE
U cjelini za podruje stambene jedinice Suidar
nedostaje javnih zelenih povrina, prema standardu
odreenom u GUP-u Splita. Stoga je potrebno sve javne
zelene povrine uvati od prenamjene, ureivati i
opremati na dobrobit svih stanovnika jedinice.
Prema Urbanistikom planu ureenja stambenog
naselja Vrh Suidra planirano je ureenje Perivoja Ane
Roje na kojem je djeji vrti, a nalazi se juno od
Vitezieve ulice, te sjeverno od Krleine. Povrinu
planiranog javnog parka treba hortikulturno oplemeniti
urbano urediti stazama, odmoritem, klupama, te uz rub

parka planirati drvored.
U 2009. godini izradit e se posebna geodetska
podloga, idejni, glavni i izvedbeni projekt, ishoditi
lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta te
2.15 IZGRADNJA OSTALIH PARKOVA
U cilju unapreenja stanja u prostoru i standarda
ivljenja pristupit e se ureenju zaputenih i
devastiranih zelenih povrna.
U 2009. godini izradit e se projektna dokumentacija
za odabrane povrine.
2.16 UREENJE SPLITSKIH KUPALITA
Investitorska prava i obveze e se prebaciti na tvrtku
Splitska kupalita d.o.o. kao kapitalna potpora za
ureenje i sanaciju splitskih plaa.
3. IZGRADNJA KANALIZACIJSKIH VODOVA
3.1. EKO KATELANSKI ZALJEV
Grad Split prikupljena namjenska sredstva doznaava
Vodovodu i kanalizaciji namijenjena za projekt
izgradnje vodovodne i kanalizacijske mree definirane
IP-ovima.
3.2. KAPITALNI OBJEKTI KANALIZACIJE I
VODOVODA
Broj 39 Stranica 31
U 2009. godini za dionicu od Srinjina do planiranog

prikljuka na kanalizacijski sustav rnovnice, ukupne
duljine cca 4.100 m planira se ishoditi lokacijska
dozvola te izrada glavnog projekta gravitacijskog
kolektora profila 250 mm, a za dionicu od Srinjina do
Tugara ukupne duljine cca 2630 m takoer se planira
ishoditi lokacijska dozvola te izrada glavnog projekta
kanalizacijskog kolektora profila 250 mm.
3.3 OSTALA KANALIZACIJSKA I
VODOVODNA MREA
3.3.1 FEKALNA KANALIZACIJA
U ULICI MANDALINSKI PUT
Za potrebe prikljuenja pojedinih postojeih i
planiranih objekata na javni sustav kanalizacije u dijelu
postojee ulice Mandalinski put u duini od 78 m te
dijelom u zelenoj povrini u duini od 58 m izvest e se
fekalni kolektor koji se spaja na okno iznad tunela
Marjan. Izraen je idejni projekt te je ishoena
lokacijska dozvola.
U 2009.godini planira se izraditi glavni projekt i
ishoditi potvrda glavnog projekta, izvedbeni projekt,
izraditi elaborat nepotpunog izvlatenja i rijeiti
imovinske odnose te izvesti kolektor.
3.3.2 KANALIZACIJSKE I VODOVODNE
TRASE OSTALIH ULICA
4. JAVNA RASVJETA
3.2.1 KANALIZACIJSKI KOLEKTOR

MEJAI NOVI - SMOKOVIK
Dok se u cijelosti ne izgradi budue prometnice na
Mejaima
sa
svom
potrebnom
komunalnom
infrastrukturom, navedeni kolektor posluit e
odvoenju fekalnih voda planiranih stambeno-poslovnih
objekata Mejai Novi.
Ukupna duljina kolektora je 230 m, a predvia se
poloiti u lokalnu asfaltnu prometnicu. Izraen je idejni
projekt te je ishoena lokacijska dozvola.
U 2009. godini planirana je izrada glavnog projekta
te ishoenje potvrde glavnog projekta i izrada
izvedbenog projekta, izrada elaborata nepotpunog
izvlatenja i rjeavanje imovinskih odnosa te izgradnja
kolektora.
3.2.2. KANALIZACIJA SRINJINA: Dionica Srinjine
Tugare i prikljuak na KS rnovnice
Naselje Srinjine nalazi se na rubnom podruju grada
Splita i prua se junim obroncima planine Mosor.
Naselje ini vei broj manjih zaseoka smjetenih uz
glavnu prometnicu rnovnica-Blato na Cetini, koji se na
istoku spajaju s Tugarima.
Cjelokupno podruje nema izgraen kanalizacijski
sustav i odvodnja otpadnih voda vri se putem septikih
jama, koje su mahom propusne ili s direktnim
isputanjem otpadnih voda u podzemlje. Na ovaj nain
otpadne vode bez ikakvog prethodnog tretmana
dospijevaju u okoli, predstavljajui stalan izvor
zagaenja. Za obadvije dionice je izraen idejni projekt
te je u tijeku postupak ishoenja lokacijske dozvole.
4.1 GK Varo - JR od Marjanskih vrata do Instituta

Na dionici prometnice Marjanska vrata-Bene-Institut
u 2009 planira se postavljanje 132 rasvjetna stupa.
Osvjetljenjem ove prometnice (etnice) poveava se
sigurnost graana. Izraen je idejni projekt te je u tijeku
postupak ishoenja lokacijske dozvole.
U 2009.godini planira se ishoditi lokacijska dozvola,
izraditi glavni projekt i ishoditi potvrdu glavnog projekta
te izvesti radove.
4.2 GK Meje-izgradnja JR oko djejeg vrtia Katelet
Prostor oko ovog djejeg vrtia mjesto je okupljanja
osoba sklonih drogi te je policija u vie navrata
ukazivala na potrebe osvjetljenja ovog prostora.
Osvjetljavanjem prostora oko djejeg vrtia poveava se
sigurnost graana kao i sigurnost imovine djejeg vrtia.
U 2009. godini planira se izraditi idejni, glavni i
izvedbeni projekt, ishoditi lokacijska dozvola i potvrda
glavnog projekta te izvesti radove.
4.3 Izbacivanje polja javne rasvjete
Grad Split kao vlasnik javne rasvjete odrava i
upravlja javnom rasvjetom. Upravljanje i napajanje
javne rasvjete vri se preko polja javne rasvjete koja se
nalaze unutar trafostanica a iji je vlasnik HEP te je
potrebno njihovo doputenje za ulazak u trafostanicu. Da
bi se onome tko odrava javnu rasvjetu omoguio
nesmetan pristup poljima javne rasvjete potrebno je
izmjestiti polja javne rasvjete izvan trafostanica.
U 2009. godini izvest e se izmjetanje polja javne
rasvjete iz deset trafostanica.
Stranica 32 Broj 39
4.4 Ostalo
5. KAREPOVAC SANACIJA DEPONIJA
Prema GUP-u grada Splita predviena je sanacija i
zatvaranje odlagalita komunalnog otpada Karepovac
do otvaranja regionalnog centra za gospodarenje
otpadom.
Izraen je glavni projekt sanacije za paket A,

ishoena lokacijska dozvola, te je izraen parcelacijski
elaborat.
U 2009. god. preostaje otkupiti zemljite do kraja,
zatraiti potvrdu projekta za paket A i izraditi
izvedbeni projekt. Takoer se planira izraditi glavni
projekt za paket B.
II.
PLAN POTREBNIH SREDSTAVA NAMIJENJENIH FINANCIRANJU IZGRADNJE OBJEKATA I UREAJA
KOMUNALNE INFRASTRUKTURE U 2009. GODINI
PLAN 2009.
Redni
broj
NAZIV OBJEKTA
Priprema
Projekti,
graenje,
nadzor
KOMUNALNA IZGRADNJA
690.000,00
OTPLATA KREDITA ZA NJAN
9.210.000,00
ULAGANJA U KOMUNALNU INFRASTRUKTURU
1.1
1.2
1.3
1.4
1.5
1.6
1.7
1.8
1.9
1.10
1.11
1.12
1.13
1.14
1.15
1.16
1.17
1.18
1.19
1.20
1.21
NERAZVRSTANE CESTE
Vukovarska ulica
Ulica kralja Tomislava
Matice Hrvatske - nadvonjak
Manerova (Kavanjinova, Bihaka)
Ulica Ivana pl.Zajca
Istoni prilaz KBC Firule
oltanska - unutar DPU-a zdravstvene kole
oltanska-spoj dviju bolnica
Spinieva
Spoj Zajeve i Istonog prilaza KBC Firule (parcele 2i3)
Rekonstrukcija Dubrovake ulice (od Ulice Domovinskog
rata do Puta Supavla)
Put Stinica (istoni ulaz u kver)
Sarajevska ulica
Prikljuna prometnica na Vranjiki put
Prometnica zapadno od pruge unutar UPU-a Dujmovaezapad
Prometnica pored bedema Contarini
Pristupni put ulici V. Krstulovia sa ureenjem terena
Varadinska
ibenska
Bjelovarska
Kijevska ulica
6
211.600.000,00
OSTALI TROKOVI U KOMUNALNOJ IZGRADNJI
UKUPNO
201.700.000,00
32.500.000,00
106.850.000,00
139.350.000,00
900.000,00
14.000.000,00
2.500.000,00
7.200.000,00
1.000.000,00
9.000.000,00
7.500.000,00
2.000.000,00
300.000,00
500.000,00
250.000,00
14.900.000,00
2.500.000,00
7.200.000,00
9.200.000,00
10.100.000,00
14.700.000,00
3.850.000,00
300.000,00
500.000,00
250.000,00
1.000.000,00
1.000.000,00
300.000,00
1.000.000,00
200.000,00
300.000,00
1.000.000,00
400.000,00
350.000,00
350.000,00
250.000,00
100.000,00
2.500.000,00
250.000,00
100.000,00
1.500.000,00
250.000,00
100.000,00
2.750.000,00
250.000,00
100.000,00
1.500.000,00
8.200.000,00
1.100.000,00
7.200.000,00
1.850.000,00
200.000,00
250.000,00
1.22
1.23
1.24
1.25
1.26
1.27
1.28
1.29
1.30
1.31
1.32
1.33
1.34
1.35
1.36
1.37
1.38
1.39
1.40
1.41
1.42
1.43
1.44
1.45
1.46
1.47
1.48
1.49
1.50
1.51
1.52
1.53
1.54
1.55
1.56
1.57
1.58
1.59
1.60
1.61
1.62
1.63
1.64
1.65
1.66
Sukoianska
Ulica Pod kosom
Mihanovieva ulica - zapadni dio
Lovrinaka ulica - sjeverna i juna dionica
Ulaz u Dragovode s Vukovarske ulice
Ulaz Dragovode kod STP Croatia osiguranje
(parcele 1, 2, 3 i 4)
Lovaki put
Prometnice unutar DPU-a junog dijela Dragovoda
Put Dragovoda - Osi: A, B i C
Prikljuak na Lovrinaku ulicu - Os 1 "kruni" i Os 2
Ulica oca Gabria (pristup koli na Mejaima s Dragovoda)
Prsten Mejai novi (Mejai 1, Mejai 2, i Put Smokovika)
Spoj Ulice 141. brigade i Ulice sv. Liberana
Spoj na Ulicu blaenog Ivana Merca i Teakog puta
Ostale prometnice s infrastrukturom unutar UPU Mejai i
Dragovode
Put njana
Prometnice unutar DPU JI od Brake i Velebitske
Put Mostina
Zagorski put
Nastavak Hercegovake od Zagorskog puta
Ulica hrvatske neovisnosti
Put Kamena
Ostala infrastruktura prema UPU Sirobuje
Pjeake staze uz D-8
Vrh Suidra-pristup koli i stambenim objektima
Spoj Krleine i Vukasove
Istoni prilaz O Suidar i crkvi
Mali put - Istoni i zapadni dio
Mirni put
Put Slanice
Braka ulica
Prometnice na Trsteniku Osi: 5,6,7,8 i 9
Ulica Viktora Vida -os 1 DPU-a JI dijela Visoke
opova ulica
Prometnica sjeverno od pjeakog nadvonjaka u GK
Visoka
Prikljuak na Ulicu Viktora Vida - parcela "g" os 3 DPU-a
JI dijela Visoke
Tuepska "C-16", Primotenska"C-18" i Igranska "C-22"
Makarska ulica
Pazdigradska ulica
Prikljuak na os 13 na Pazdigradu (parcela br 4. prema
DPU SZ Pazdigrada)
Prikljuak pojedinanog zahvata P19 na Pazdigradsku
Pjeaki prolaz na KP 7
Kotorska ulica
Primotenska - C 17
Ulaz u Stobre
Broj 39 Stranica 33
1.500.000,00
200.000,00
100.000,00
1.900.000,00
50.000,00
1.500.000,00
200.000,00
100.000,00
2.900.000,00
50.000,00
500.000,00
4.000.000,00
4.500.000,00
1.000.000,00
650.000,00
200.000,00
250.000,00
300.000,00
50.000,00
200.000,00
2.800.000,00
250.000,00
200.000,00
1.200.000,00
900.000,00
300.000,00
50.000,00
200.000,00
2.800.000,00
250.000,00
700.000,00
500.000,00
500.000,00
400.000,00
400.000,00
300.000,00
1.300.000,00
150.000,00
100.000,00
400.000,00
800.000,00
100.000,00
500.000,00
200.000,00
400.000,00
200.000,00
100.000,00
100.000,00
20.450.000,00
3.700.000,00
300.000,00
100.000,00
400.000,00
900.000,00
300.000,00
1.800.000,00
150.000,00
1.100.000,00
400.000,00
800.000,00
100.000,00
500.000,00
200.000,00
400.000,00
200.000,00
100.000,00
100.000,00
20.800.000,00
3.900.000,00
300.000,00
100.000,00
250.000,00
250.000,00
200.000,00
200.000,00
6.000.000,00
1.500.000,00
3.050.000,00
400.000,00
1.500.000,00
9.050.000,00
400.000,00
600.000,00
250.000,00
850.000,00
200.000,00
100.000,00
100.000,00
100.000,00
4.000.000,00
200.000,00
100.000,00
100.000,00
100.000,00
4.000.000,00
1.000.000,00
500.000,00
500.000,00
500.000,00
1.000.000,00
350.000,00
200.000,00
Stranica 34 Broj 39
1.67
1.68
1.69
1.70
1.71
1.72
2
2.1
2.2
2.3
2.4
2.5
2.6
2.7.
2.8
2.9
2.10
2.11
2.12
2.13
2.14
2.15
2.16
3
Pristupna cesta naselju Kila s Vukovarske

Put Vrborana
Prikljuak dijela Brnika na Vukovarsku
Rekonstrukcija krianja Ulice Domovinskog rata i
Vukovarske ulice
Trokovi dokumentacije za ishoenje lokacijskih dozvola
Ostalo
UREENJE JAVNIH POVRINA
Reciklana dvorita
Stambeno - poslovni objekt s garaama u Ujevievoj
Ureenje Matejuke
Izgradnja djejeg igralita u imievoj u GK Blatine krape
Izgradnja djejeg igralita u Karamanovoj GK Spinut
Izgradnja djejeg igralita na Pujankama
Izgradnja djejeg igralita u ulici Ruera Bokovia u GK
Split 3
Izgradnja djejeg igralita u ulici Preradovievo etalite u
GK Bavice
Rekonstrukcija djejeg igralita kod C Gripe
Ostala djeja igralita
Ureenje okolia oko crkve Presvetog Srca Isusova u GK
Visoka
Ureenje "Texas" doline u GK Plokite
Ureenje parka u GK Ravne njive
Ureenje Perivoja Ana Roje
Izgradnja ostalih parkova
Ureenje splitskih kupalita
IZGRADNJA KANALIZACIJSKIH VODOVA
3.1
EKO KATELANSKI ZALJEV
3.2
KAPITALNI OBJEKTI VODOVODA I

KANALIZACIJE
3.2.1
3.2.2
3.3
3.3.1
3.3.2
4
4.1.
4.2.
4.3.
4.4.
5
200.000,00
200.000,00
400.000,00
200.000,00
200.000,00
400.000,00
100.000,00
100.000,00
500.000,00
1.000.000,00
500.000,00
1.000.000,00
6.800.000,00
3.000.000,00
17.500.000,00
6.800.000,00
900.000,00
200.000,00
200.000,00
900.000,00
200.000,00
7.000.000,00
480.000,00
480.000,00
780.000,00
440.000,00
780.000,00
440.000,00
760.000,00
760.000,00
710.000,00
710.000,00
580.000,00
250.000,00
580.000,00
250.000,00
1.600.000,00
1.600.000,00
200.000,00
200.000,00
200.000,00
200.000,00
3.000.000,00
200.000,00
200.000,00
200.000,00
200.000,00
3.000.000,00
31.050.000,00
31.050.000,00
29.200.000,00
29.200.000,00
950.000,00
950.000,00
800.000,00
800.000,00
150.000,00
150.000,00
900.000,00
900.000,00
600.000,00
300.000,00
600.000,00
300.000,00
1.800.000,00
1.800.000,00
0,00
0,00
Kanalizacijski kolektor Mejai novi - Smokovik

Kanalizacija Srinjina: dionica Srinjine - Tugare i prikljuak
na KS Tugare
OSTALA KANALIZACIJSKA I VODOVODNA
MREA
Fekalna kanalizacija u ulici Mandalinski put
Kanalizacijske i vodovodne trase ostalih ulica
0,00
JAVNA RASVJETA
0,00
GK Varo-javna rasvjeta od Marjanskih vrata do Instituta

GK Meje -izgradnja JR oko djejeg vrtia Katelet
Izbacivanja polja javne rasvjete
Ostalo
1.200.000,00
250.000,00
250.000,00
100.000,00
KAREPOVAC - SANACIJA DEPONIJA
11.000.000,00
1.000.000,00
12.000.000,00
SVEUKUPNO
50.300.000,00
143.700.000,00
211.600.000,00
Broj 39 Stranica 35
sposobnosti i mogunosti sukladno znanstvenim

spoznajama, zakonitostima djetetova razvoja i njegovim
stvarnim mogunostima.
Predkolske ustanove iji je osniva i vlasnik Grad
Split sastavni su dio cjelovitog sustava odgoja i
obrazovanja ime je odreen i osnovni sadraj njihovog
djelovanja, a posebnosti programa proizlaze iz zahtjeva
vezanih za starosnu dob djece.
Najvei broj djece ukljuen je u cjelodnevni boravak,
to znai dugo dnevno izbivanje djeteta iz obitelji, a to
ustanovama namee i sljedee zadae:
- skrb za sveukupni psiho-fiziki razvoj,
- skrb za zdravstvenu njegu i zdravu prehranu,
- rad na adaptaciji i socijalizaciji djece,
- posebnu skrb o djeci s tekoama u razvoju.
KLASA: 343-03/08-01/109
URBROJ: 2181/01-11-08-3
PREDSJEDNIK
Gradskoga vijea
Ante Krileti, v. r.
----Na temelju lanka 2. Zakona o predkolskom odgoju
i naobrazbi (Narodne novine, broj 10/97) i lanka 33.
Statuta Grada Splita (Slubeni glasnik Grada Splita,
broj 33/08-proieni tekst i 26/06-Vjerodostojno
tumaenje), Gradsko vijee Grada Splita na 41. sjednici,
odranoj 18. prosinca 2008. godine, donosi
II. DJEJI VRTII NA PODRUJU

GRADA SPLITA
Predkolski odgoj i naobrazba te skrb o djeci
predkolske dobi u Gradu Splitu ostvaruje se:
- u etiri predkolske ustanove osnovane odlukom
Skuptine opine Split kao Djeji vrti MARJAN,
GRIGOR VITEZ, CVIT MEDITERANA i RADOST,
- u djejim vrtiima iji su osnivai fizike osobe
(17) odnosno vjerske zajednice (4), a ije programe je
Grad Split utvrdio kao svoju javnu potrebu
PROGRAM
javnih potreba u predkolskom odgoju
Grada Splita u 2009. godini
I. UVOD
Predkolski odgoj i naobrazba, te skrb o djeci
predkolske dobi definirana je Zakonom o predkolskom
odgoju i naobrazbi (Narodne novine, broj 10/97).
lankom 1. istog Zakona definirana je djelatnost
predkolskog odgoja kao djelatnost koja obuhvaa
programe odgoja, naobrazbe, zdravstvene zatite,
prehrane i socijalne skrbi.
Predkolski odgoj ostvaruje se u skladu sa razvojnim
osobinama i potrebama djece te socijalnim, kulturnim,
vjerskim i drugim potrebama obitelji.
Organizira se i provodi na nain da doprinosi
ouvanju tjelesnog i mentalnog zdravlja djeteta i
poticanju cjelovitog razvoja svih djetetovih funkcija,
III. PLAN OBUHVATA DJECE U

PREDKOLSKIM USTANOVAMA
(DJEJIM VRTIIMA)
(1) Program predkolskog odgoja i naobrazbe te
skrbi o djeci predkolske dobi u Gradu Splitu planira se
ostvariti u ustanovama predkolskog odgoja u vlasnitvu
Grada Splita, u vlasnitvu fizikih osoba i vjerskih
zajednica:
A. DJEJI VRTII IJI JE OSNIVA GRAD SPLIT

A1. DJEJI VRTI MARJAN
Split, Put Sv. Mande 11
(Kotarevi: Meje, Varo, Spinut i Bol)
Redni
broj
Naziv vrtia
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Mandalina
Tamarin
Katelet
Ciciban
Kekec
Grdelin
Gajeta
Koralj
Veseli dani
Jaslice
grupa/djece
3
50
10-satni
grupa/djece
4
1
3
8-satni
grupa/djece
106
27
74
6-satni
grupa/djece
1
1
25
23
2
1
45
24
25
15
53
2
6
1
48
149
27
25
5-satni
grupa/djece
1
23
Stranica 36 Broj 39
10.
11.
12.
13.
14.
Pelica
Pahuljica
Potonica I
Potonica II
Grohote
118
2
1
42
26
24
10
234
23
1
UKUPNO
18
452
22
47
23
Ukupno djece: 874 s djejim vrtiem u Grohotama (ne financira se iz Prorauna Grada Splita ) i bez njega 850 ukupno
odgojnih skupina: 39, bez Grohota 38
A 2. DJEJI VRTI CVIT MEDITERANA
Split, Nodilova 1
(Kotarevi: Trstenik, Split III, Mertojak, Blatine, Bavice i Gripe)
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
NAZIV
VRTIA
Mirta
Agava
Zvoni
Mimoza
Murtilica
Galeb
Rusulica
Sunica
Grlica
Lasta
Vrapi
Bosiljak
Pali
Miki
vro
Gariful
Ruzmarin
More
KB Firule
UKUPNO
Ukupno djece: 1265

Ukupno odgojnih skupina: 53
Jaslice
grupa/djece
10-satni
grupa/djece
2
16
17
16
33
82
3
2
1
4
4
3
6
1
8-satni
grupa/djece
6-satni
grupa/djece
1
25
5-satni
grupa/djece
48
74
52
26
97
20
27
24
27
1
1
1
1
22
26
20
19
1
1
20
24
22
26
25
28
101
53
105
80
158
30
28 723
61
1
1
25
19
1
1
1
108
11
251
Broj 39 Stranica 37
A 3. DJEJI VRTI RADOST

Split, Hercegovaka 22
(Kotarevi i odbori: Brda, Ravne njive, Kman, Kocunar, Suidar,
Visoka, Mejai, Kamen-ine, rnovnica, Srinjine, Slatine)
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
NAZIV
VRTIA
Sreica
Bubamara
areni svijet
Veseli patuljci
Pluton
Popaj
Latica
Iskrica
Petar Pan
Margaritela
Cvrak
Trenjica
Tratinica
Vinjica
Morski konji
Smokvica
Jaslice
Grupa/djece
2
36
1
1
2
1
18
17
32
19
16
10-satni
grupa/djece
5 136
2
1
4
4
2
4
1
58
27
106
105
56
106
28
26
UKUPNO
137
8-satni
grupa/djece
1
1
6-satni
grupa/djece
1
20
2
44
1
27
1
25
29
28
44
1
1
1
26
29
23
25 671
198
5-sati
grupa/djece
1
25
1
21
1
24
50
1
1
25
24
1
1
29
24
2
1
1
1
50
25
26
24
24
10 242
10 244
Ukupno djece: 1472

Ukupno odgojnih skupina : 60
A 4. DJEJI VRTI GRIGOR VITEZ
Split, Klika b.b.
(Kotarevi: Grad, Luac-Manu, Bol, Gripe, Plokite)
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
NAZIV
VRTIA
Adriana
Vila Velebita
Raeljka
Sretni princ
Frulica
Zvonica
Vedri dani
Zlatna ribica
Duga
Lavanda
Maslaak
Slavuj
Ivanica
Milo dijete
Drveni lutak
Mali princ
Jaslice
grupa/djece
1
16
10-satni
grupa/djece
3
1
1
2
1
1
16
17
70
1
1
1
2
1
2
2
1
1
76
8-satni
grupa/djece
1
6-satni
grupa/djece
5-satni
grupa/djece
25
2
37
1
1
2
24
25
53
27
24
48
26
25
25
50
24
52
48
26
27
53
Stranica 38 Broj 39
17.
18.
Mala sirena
Golubica
19.
Snjeguljica
UKUPNO
4
1
99
16
212
23
Specijalizirani vrti Dva prijatelja u etiri

odgojne skupine (dvije 6-satne i dvije 5 satne) obuhvaa
20 djece (djeca s viestrukim smetnjama).
Ministarstvo znanosti, obrazovanja
sufinancirat e realizaciju ovih programa .
porta
Ukupno djece: 992

Ukupno odgojnih skupina: 46, bez DV Dva
prijatelja 42
UKUPNI OBUHVAT DJECE U PREDKOLSKIM
USTANOVAMA GRADA SPLITA: 4603
Ukupni broj odgojnih skupina: 198
B. VRTII IJI SU OSNIVAI FIZIKE OSOBE
U 2009. godini planira se na teret Prorauna Grada
Splita sufinanciranje programa vrtia iji su osnivai
fizike osobe i to:
1. Calimero
Split, Vrazova 31
(6 odgojnih skupina )..118 djece
2 odgojne skupine 10-satnog jaslinog programa
2 odgojne skupine 10-satnog vrtinog programa
i 2 odgojne skupine 5-satnog vrtinog programa
2. Princeza
Split, Kukuljevieva 5,
(6 odgojnih skupina).135 djece
3. Duga
Split, Put Skalica 47
(1 odgojna skupina)....26 djece
1 odgojna skupina 10-satnog vrtinog programa)
4. Disneyland
Split, Pujanke 22 i Getaldieva 40
(4 odgojne skupine)....91 djece
1 odgojna skupina 10-satnog vrtinog programa
1 odgojna skupina 8-satnog vrtinopg programa
5. Montessori djeja kua
Split, Vika 7 i Teslina 17
(4 odgojne skupine)90 djece
2odgojne skupine 8-satnog vrtinog programa
633
28
23
133
53
6. Antonija
Stobre
(2 odgojne skupine)..45 djece
1 odgojna skupina 6- satnog vrtinog programa
7. Veseli kutak
Stobre, Klanci 1
1 odgojne skupine 10-satnog jaslinog programa
8. Bajka
Split, Put Dragovoda 64
1 odgojna skupina 10-satnog jaslinog programa
9. arobni pianino
Split, Kovaia 9 i Terzieva 9
3odgojne skupine 10-satnog jaslinog programa
10. Kremenko
Split, Put Sv. Lovre 20
11. Vrtuljak
Split, Doverska 22
1 odgojna skupina 10 -satnog vrtinog programa
12. Iskrica
Split, Papandopulova 2
13. Hugo
Sirobuja ,Trenkova 39
1 odgojna skupina 10satnog jaslinog programa
14. Smokvica
Split,Put Duilova 8b
15. Pelica Maja
Split, Pujanke 32
(2 odgojne skupine).30 djece
1 odgojna skupina 10-satnog jaslinog programa i
16. DVkoljkica
Split,Teaki put 36
(1 odgojna skupina)31djece
1 odgojna skupina10-satnog jaslinog programa
17. DVMali cvijetak
Split,Gradianskih Hrvata 20
1 odgojna skupina 10-satnog programa
Ukupno djece u vrtiima iji su osnivai fizike
osobe: 1263
Ukupno odgojnih skupina u vrtiima iji su osnivai
fizike osobe: 56
Grad Split e od 1. sijenja 2009. godine do
31.kolovoza 2009. godine u DV Hugo i DV Mali
cvijetak sufinancirati dodatno po dva odgojitelja za
realizaciju novih programa koji nisu u sustavu gore
spomenute mree.
C. DJEJI VRTII IJI SU OSNIVAI
VJERSKE ZAJEDNICE
U 2009. godini planira se na teret Prorauna Grada
Splita sufinanciranje programa vrtia iji su osnivai
vjerske zajednice i to:
1. Dobri
Split, irila i Metoda 14a
2 odgojne skupine jaslinog programa,
2 odgojne skupine10-satnog vrtinog programa i
2. Marija Petkovi, Podrunica Split
Split, Petrinjska 1
3. Svete Male Terezije, Podrunica Split
Sirobuja, Baruna Trenka 18
4. Svetog Pavla Apostola
Split, Studinova 21
Broj 39 Stranica 39

Ukupno djece u vrtiima iji su osnivai vjerske
zajednice: 379
Ukupno odgojnih skupina u vrtiima iji su osnivai
vjerske zajednice: 14
(2) Grad Split izdvaja sredstva za viu medicinsku
sestru koja obavlja poslove za potrebe privatnih i
vjerskih vrtia i za to je nuno je osigurati ... 156.000,00.
Gore navedena sredstva osigurat e se na pozicijama
plaa ustanove Cvit Mediterana Split.
(3) Za realizaciju programa izvan redovnog
programa te za struno usavravanje (struna literatura,
seminari) potrebno je osigurati 50.000,00.
(4) Za uvoenje sustava samokontrole namirnica
(HACCP) potrebno je u Proraunu za 2009. godinu
osigurati i sredstva u iznosu od .... 50.000,00.
IV. PROGRAM PREDKOLE
(1) Program predkole namijenjen je djeci u godini
dana prije polaska u osnovnu kolu, koja nisu
obuhvaena redovitim programom predkolskog odgoja
u djejem vrtiu.
(2) Ovaj program za roditelje je besplatan, traje 250
sati, a provodi se u razdoblju od 1. listopada do 31.
svibnja.
(3) Realizaciju programa predkole financira Grad
Split uz simbolinu potporu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta.
(4) U 2009. godini programom predkole planira se
obuhvatiti 130 djece.
(5) Djeca prijavljena za program predkole u
ustanovama DV Grigor Vitez, DV Marjan i DV
Cvit Mediterana integrirat e se u postojee skupine 6satnog ili 5-satnog programa dok e djeca prijavljena u
DV Radost ovaj program predkole ostvariti u 4
posebne odgojne skupine.
V. PROSTORNI I DRUGI UVJETI
(1) Planirani program ostvarit e se u 68 objekata
koje koriste ustanove iji je osniva i vlasnik Grad Split,
te u 4 vrtia vjerskih zajednica i u 17 vrtia u vlasnitvu
fizikih osoba.
Veina objekata i grupnih boravaka udovoljava
prostornim i higijensko-zdravstvenim standardima.
(2) Na nekim objektima nuni su zahvati na
investicijskom i tekuem odravanju objekata.
(3) Investicijsko i tekue odravanje objekata vrit e
se po posebnom programu temeljenom na planovima i
programima rada Djejih vrtia donesenim na
sjednicama Upravnih vijea.
(4) Na ovom mjestu navodimo objekte u sastavu
svake pojedine ustanove na kojima su potrebniji
opseniji radovi (prema zahtjevima predkolskih
ustanova) i to:
Stranica 40 Broj 39
1. DJEJI VRTII MARJAN

DV MANDALINA
*izrada projekta ureenja dvorita i njegovo
saniranje
izvriti sve graevinske radove (sanirati puknue
zidova, izgraditi zidie, stepenice, staze)
- izvriti sve zemljane radove s drenaom terena
- izvriti sve radove na instalacijama odvodnje
vodovodne
mree
i
ev.
oborinskih
voda,
elektroinstalacija
- hortikulturno ureenje i sadnja stabala, grmova,
sijanje trave
- izrada projekta za dogradnju kuhinje
*Izrada projekta irenja centralne kuhinje za cca
15-20m2
- instalacije ventilacije praonice i kotlovnice ispod
kuhinje izmjestiti
- dozidati povrinu prema dvoritu ispod prolaza u
jaslice
- izmjestiti postojeu vanjsku stolariju i ugraditi
nedostajuu
(svi ostali radovi prema projektu)
Za
gore
navedene
radove
potrebno
osigurati.510.000,00
2. DJEJI VRTII GRIGOR VITEZ
DV MALA SIRENA
- bruenje i lakiranje parketa
- sanacija sanitarnih vorova
- oblaganje zidova i podova
DV SLAVUJ
- izmjena keramikih ploica
DV ZLATNA RIBICA
DV LAVANDA
- izmjena roleta
- izmjena zidnih i podnih ploica
- izmjena lavandina
DV SNJEGULJICA
- sanacija kuhinje i wc-a za odrasle
DV RAELJKA
- sanacija podova
DV DUGA
- sanacija zidnih ploica u kuhinji
DV VEDRI DANI
- sanacija sanitarnog vora
- ugradba zidnih i podnih ploica
DV MILO DIJETE
- sanacija kuhinje i sanitarnog vora
- oblaganje zidova i podova ploicama
DV IVANICA
- sanacija wc-a
DV MASLAAK
- sanacija dva sanitarna vora
- bojanje ograde
je
DV ZVONICA I i II
- izmjena zidnih i podnih ploica
DV DRVENI LUTAK
- sanacija Wc-a
- izmjena poda i zidnih ploica
- skidanje pvc-a
DV FRULICA
DV SRETNI PRINC
DV MALI PRINC
- sanacija podova
- izmjena stolarije
Za
gore
navedene
radove
potrebno
je
osigurati..610.000,00
3. DJEJI VRTII RADOST
DV POPAJ
- kompletno i temeljito preureenje jaslinog dijela
objekta
(ruenje pregradnih zidova sanitarija)
- postavljanje novih aluminijskih stijenki sa staklom
izmeu sanitarija i garderobe
- kompletno ureenje sanitarija za odrasle
- izmjena sobnih vrata (8 komada)
- izmjena prozora u sanitarijama i u drugim
prostorijama
- izmjena dotrajale vodoinstalacije i elektroinstalacije
- graevinski radovi
- postavljanje novih podnih ploica u dva sanitarna
vora za djecu, u sanitarijama za odrasle, dvije djeje
garderobe i centralnom hodniku
- postavljanje laminata u kancelariji za odrasle
DV PETAR PAN
- ureenje igraonica
- izmjena stolarije
- bojanje zidova
- sreivanje podova
DV ARENI SVIJET
- sanacija i izmjena vanjske pvc stolarije
Za
gore
navedene
radove
potrebno
osigurati925.000,00
4. DJEJI VRTII CVIT MEDITERANA
DV RUSULICA
- mijenjanje kliznih vrata u dvorani
- ugradnja zidnih ormara u sobi
DV MORE
- ureenje ajnih kuhinja
- postavljanje polica u sanitarnim vorovima
DV RUMARIN
-sanacija sanitarnih vorova
DV MURTILICA
- ureenje garderobe (vlaenje)
je
- ureenje fasade
DV MIMOZA
- ureenje fasade
- ureenje drvenarije i roleta
DV GARIFUL
- sanacija krova
- montiranje pregradnih vrata u garderobi
Broj 39 Stranica 41
Takoer treba sagledati mogunosti otvaranja

jednog novog vrtia na podruju Gradskog kotara
Pujanke.
(6) Za hitne intervencije na objektima vrtia potrebno
je osigurati 921.640,00
(7) Za ureenje okolia vrtia potrebno je osigurati
..784.200,00
DV BOSILJAK
- bojanje jasline sobe
DV LASTA
- ureenje sanitarija, kuhinje, fasade i dvorita
Za gore navedene radove potrebno je osigurati
813.000,00
(8) O tekuem i investicijskom odravanju objekata u

vlasnitvu fizikih osoba i vjerskih zajednica skrbe sami
vlasnici odnosno osnivai.
VI. OPREMA
Predkolske ustanove DV Radost, DV Cvit
Mediterana, DV Grigor Vitez i DV Marjan
iskazale su potrebu za nabavku opreme za kuhinje, zatim
opreme za odravanje i zatitu te za nabavku djejih
stolica, stolova, kutia za igru i garderobnih ormaria za
to bi trebalo osigurati400.000,00.
(5.) Novi Dravni pedagoki standard predkolskog

odgoja i naobrazbe donesen u svibnju ove 2008. godine
otvara obvezu donoenja novog plana mree djejih
vrtia.
Da bi se tome pristupilo potrebno je sagraditi dva
nova objekta to znai da bi za izradu projektne
dokumentacije i poetak izgradnje, u Proraunu za 2009.
godinu, trebalo osigurati poetnih ...1.500.000,00
VII. KADROVI
Broj i struktura radnika u predkolskim ustanovama
Grada Splita prikazana je na obrascu PRM (plan radnih
mjesta) koji je prilog ovom Programu.
Broj i struktura radnika u predkolskim ustanovama u vlasnitvu fizikih osoba i vjerskih zajednica
USTANOVE
CALIMERO
PRINCEZA
VESELI KUTAK
KREMENKO
VRTULJAK
SMOKVICA
AROBNI PIANINO
BAJKA
HUGO
ANTONIJA
DISNEYLAND
DUGA
MONTESSORI DJEJA
KUA
ISKRICA
PELICA MAJA
SV. PAVLA APOSTOLA
MARIJE
PETKOVI,ZAGREB
Podrunica Split
SV. MALE TEREZIJE
Podrunica Split
DOBRI
MALI CVIJETAK
KOLJKICA
UKUPNO
VSS,VS
VSS
Ravnatelj
Struni
suradnici
VS,SSS,VMS
Odgojitelji
10
9
11
6,5
5
6,5
14,5
2
4
2,5
5,5
2
5
3
3
6
Admin.
ra. kuh.
majst.
voz. i lo.
1
1
1
0,5
0,5
0,5
1,5
Pomono
Osoblje
UKUPNO
2,5
2,5
3
1,5
1
1,5
3
0,5
1
1
1,5
0,5
13,5
12,5
15
8,5
6,5
8,5
19,5
2,5
5
3,5
7,5
2,5
1
0,5
1
4
3,5
8
0,5
4
4
0,5
5,5
10,5
3
2
121
3
0,5
0,5
30
15,5
3,5
2,5
162
11
Stranica 42 Broj 39
VIII. SREDSTVA
(1) Za realizaciju programa nuno je osigurati
sredstva u Proraunu Grada Splita, a dijelom iz cijena
usluga djejih vrtia.
(2) Iznos potrebnih sredstava za rashode za zaposlene
u ustanovama predkolskog odgoja Grada je
64.876.000,00
(3) Iako su pregovori sa Sindikatom rezultirali
sklapanjem Kolektivnog ugovora postupci pred
Opinskim sudom nastavljaju se, pa e u tu svrhu u
Proraunu Grada za 2009. godinu za trokove zastupanja
biti
nuno
za
sve
etiri
ustanove
osigurati...329.000,00
(4) Za plae radnika u predkolskim ustanovama iji
su osnivai fizike sobe i vjerske zajednice u Proraunu
Grada Splita za 2009. godinu nuno je osigurati
..11.500.000,00
KLASA: 601-01/08-01/118
URBROJ: 2181/01-11-08-3
Split, l8. prosinca 2008.
PREDSJEDNIK
Gradskoga vijea
Ante Krileti, v. r.
Vlada Republike Hrvatske za vrijeme izrade ovog

Programa nije donijela Odluku o kriterijima i mjerilima
za osiguravanje minimalnog financijskog standarda
javnih potreba osnovnog kolstva u 2008. godini.
Kao baza za odreivanje bilannih prava za
financiranje decentraliziranih funkcija osnovnog
kolstva u 2009. godini posluila nam je 2008. godina. Iz
tog razloga mogue je da e novom Odlukom Vlade biti
utvreni novi kriteriji i mjerila kojima emo se naknadno
morati prilagoditi. Minimalni financijski standard javnih
potreba osnovnog kolstva za Grad Split iznosi:
1. MATERIJALNI RASHODI ........ 15.900.640,00 kuna
2. RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENE
DUGOTRAJNE IMOVINE I DODATNA
ULAGANJA NA NEFINANCIJSKOJ
IMOVINI ....... 6.141.060,00 kuna
3. RASHODI ZA MATERIJAL, DIJELOVE
I USLUGE TEKUEG I INVESTICIJSKOG
ODRAVANJA 2.057.500,00 kuna
4. KAPITALNA ULAGANJA
OPREMA .. 880.100.00 kuna
5. HITNE INTERVENCIJE
NABAVKA OPREME . 325.700,00 kuna
6. GLAZBENA KIOLA JOSIP HATZE
300.000,00 kuna
UKUPNO: .. 25.605.000,00 kuna
----Na temelju lanka 141. Zakona o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne
novine, broj 87/08) i lanka 33. Statuta Grada Splita
(Slubeni glasnik Grada Splita, broj 33/08 - proieni
tekst i 26/06 - Vjerodostojno tumaenje), Gradsko vijee
Grada Splita na 41. sjednici, odranoj 18. prosinca 2008.
godine, donosi
PROGRAM
javnih potreba u obrazovanju
Grada Splita za 2009. godinu
Program javnih potreba u obrazovanju temeljni je akt
namjenskog rasporeda sredstava osiguranih u Proraunu
Grada Splita za 2009. godinu za ovu namjenu (dijelom iz
udjela u porezu na dohodak temeljem decentralizacije,
dijelom sredstvima svog prorauna), a Sluba za
prosvjetu i tehniku kulturu sukladno Odluci o ustroju
Gradske uprave Grada Splita predlagat e dinamiku
rasporeivanja sredstava, dodjelu i nain koritenja, te
prijedlog mjera neophodnih za realizaciju utvrenog
programa.
Sredstva za realizaciju programa javnih potreba u
obrazovanju za 2009. godinu,osiguravaju se u Razdjelu
8. Resor prosvjete, tehnike kulture i porta, Glava 2.
Osnovno kolstvo, i to za:
I. Decentralizirane funkcije osnovnog kolstva MINIMALNI FINANCIJSKI STANDARD
Financiranje tekuih trokova
Gradovima se priznaju bilanna prava za financiranje

tekuih trokova osnovnih kola koja osiguravaju
minimalni financijski standard osnovnih kola. Obraun
ovih prava vri se prema kriterijima i mjerilima iz ove
Odluke za sljedee vrste trokova:
1. OPI TROKOVI KOLE
Opi trokovi kole obuhvaaju sljedee vrste:
- uredski materijal, materijal za nastavu i pedagoku
dokumentaciju
- komunalne usluge i naknade
- usluge HT-a (telefonski i telefaks trokovi te
potarina)
- pedagoka i druga obvezatna periodika, asopisi
prema uputi Ministarstva znanosti, obrazovanja i
sporta
- zakupnine prostora i opreme za realizaciju nastave
- nabava pribora za izvoenje nastavnih planova i
programa. nabava sitnog inventara i sredstava
zatite na radu
- materijal za ienje
- odvoz smea
- potroak vode i propisane vodne naknade
- sredstva za zatitu na radu
- seminari, struna literatura i asopisi
- bankarske usluge i zatezne kamate te usluge FINAe
- intelektualne usluge, usluge studentskih servisa
- reprezentacija
- dnevnice i trokovi putovanja na slubenom putu
- struno
usavravanje,
prema
programu
Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta
Broj 39 Stranica 43
- poveani trokovi za koritenje raunalne opreme,

i to: odravanje softvera, popravak raunala,
potroni materijal i sl.
- nune staklarske usluge
- uvanje objekata
prijevoznog
sredstva
- koritenje
vlastitog
(registracija, servisi, benzin i dr.)
- ostali tekui trokovi koji su nuni za ostvarivanje
nastavnog plana i programa kole
- osiguranje imovine.
- potpora u dijelu trokova produenog boravka i

cjelodnevne nastave u osnovnim kolama
... 2.442.240,00 kuna
- potpore nakladnike djelatnosti . 50.000,00 kuna
- potpore
programima
izvannastavnih
i
izvankolskih aktivnosti . 200.000,00 kuna
- potpore programima rada s darovitom djecom
.... 30.000,00 kuna
- potpore znaajnim manifestacijama odgoja i
kolstva ........ 100.000,00 kuna
2. OSTALI TROKOVI KOLE

Pod ostalim trokovima kole smatraju se sljedee
vrste trokova:
- energenti za zagrijavanje, rasvjetu i pogon kole
- otklanjanje nedostataka utvrenih po ovlatenju
pravnim osobama i upravnim tijelima (inspekcijski
nalazi), kao i trokovi za redovite propisane
kontrole instalacije i postrojenja ije neotklanjanje
ugroava sigurnost uenika i kole
- pedagoka dokumentacija
- zdravstveni pregledi zaposlenika
- zakupnine prostora i opreme za realizaciju nastave
- prijevoz uenika sukladno lanku 46. Zakona o
osnovnom kolstvu.
2. Program ispitivanja samokontrole namirnica

HACCP . 50.000,00 kuna
Zakon o hrani (NN 46/07 predvia da svi subjekti u
poslovanju s hranom moraju uskladiti svoje poslovanje s
naelima sustava HACCP, s krajnjim rokom primjene
01. sijenja 2009. godine. Budui da su dokumentiranje i
implementacija sustava, kao i edukacija relevantnog
osoblja postupci i procesi koji trae vrijeme, ovim
programom e se u skladu s proraunskim
mogunostima financirati postupak uvoenja sustava u
kuhinje kola s organiziranim produenim boravkom i
cjelodnevnom nastavom.
Trokovi energenata za grijanje i pogon kole

Kriterij financiranja energenata za grijanje kole je
stvarni troak.
Prema ovom kriteriju financiraju se trokovi za
utroene energente za grijanje kole, pogon kolskih
postrojenja i rasvjete, koji se koriste iskljuivo za
realizaciju redovitog nastavnog plana i programa.
Trokovi prijevoza uenika sukladno lanku 69.
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
koli
lanak 69. citiranog Zakona odreuje obvezu
organiziranja prijevoza do kole i od kole za uenike od
prvog do etvrtog razreda koji ive u naseljima
udaljenim od kole najmanje tri kilometra, a za uenike
od petog do osmog razreda koji ive u naseljima
udaljenim najmanje pet kilometara.
Kriterij za financiranje prijevoza uenika je stvarni
troak.
Grad Split duan je osigurati prijevoz za uenike
putnike s prebivalitem u dijelovima grada koji nemaju
osnovnu kolu na svom podruju (njan, Pazdigrad, Kila
i dr.), te uenika ukljuenih u produeni boravak i
cjelodnevnu nastavu u jednoj od kola koje realiziraju
ovaj program bez obzira na upisno podruje.
II. IRE JAVNE POTREBE
ire javne potrebe u osnovnom kolstvu za koje se
sredstva osiguravaju u proraunu Grada mogu se
grupirati kao:
1. Potpore programima osnovnog obrazovanja
2.722.240,00 kuna
Potpore
programima
osnovnog
obrazovanja
obuhvaaju:
3.
Program
ureenja
okolia
kola
... 1.500.000,00 kuna
U sklopu ovog programa financirat e se
hortikulturno ureenje okolia kola, odravanje
postojeeg zelenila i ureenje okolia kolskih portskih
dvorana.
4. Sanacija kolskih kuhinja 100.000,00 kuna
U sklopu ovog programa financirat e se radovi na
ureenju prostorija kolskih kuhinja i nabavka potrebne
opreme i sitnog inventara.
5. Program sigurnost uenika Odravanje
sustava video nadzora . 1.157.760,00 kuna
U cilju sigurnosti uenika, nastavnika i kolskih
objekata, ovim programom e se financirati usluga 24satnog video i audio nadzora tijekom cijele godine.
6. Program prilagodbe graevina za pristup
invalidnih osoba . 300.000,00 kuna
Zbog neprilagoenosti i neopremljenosti kola,
uenici s tjelesnim oteenjima esto ne mogu ostvariti
svoje pravo i obvezu na osnovno kolovanje u blizini
svog mjesta stanovanja. Nacionalna strategija
jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do
2006., te Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese
djece 2006.-2012. istiu obvezu osiguravanja
arhitektonske
pristupanosti.
Ovim
programom
financirat e se otklanjanja prostornih i komunikacijskih
prepreka u ivotu osoba s invaliditetom u sklopu
projekta Pristupane kole Mrea kola bez
arhitektonskih barijera.
8. Hitne intervencije . 500.000,00 kuna
Zbog iznimno loeg stanja kolskih objekata,
decentralizirana sredstva koja su namijenjena za tekue
odravanje sredstava rada i opreme, i za radove koje se
Stranica 44 Broj 39
odnose se na popravak kvarova koji se ne mogu

planirati, u prethodnim godinama nisu bila dostatna.
U sklopu ovog programa nuno je izdvojiti dodatna
sredstva kojima e se financirati radovi na otklanjanju
kvarova radi osiguravanja pretpostavki za redovito
funkcioniranje kole.
KAPITALNA ULAGANJA U KOLE
IRE JAVNE POTREBE (SREDSTVA GRADA)
Iz sredstava Prorauna u 2009. godini Grad Split
financirat e slijedee programe osnovnog kolstva:
1. Opremanje kola po lanku .. 143. 200.000,00 kuna
2. O njan-Pazdigrad
- projektna dokumentacija 1.850.000,00 kuna
3. Izgradnja portskih kolskih dvorana
. 22.500.000,00 kuna
4. Nadogradnja i opremanje osnovnih kola
. 13.275.000,00 kuna
III. SREDNJE I VISOKO KOLSTVO
Iz sredstava Prorauna Grad Split financirat e
slijedee programe srednjeg i visokog kolstva:
1. Potpora uenicima i studentima (stipendije)
............... 2.300.000,00 kuna
2. Subvencija prijevoza za studente ... 500.00,00 kuna
3. Stipendije MedILS 700.000,00 kuna
4. Realizacija poslijediplomskog studija
Didaktika prirodnih znanosti 200.000,00 kuna
KLASA: 602-01/08-01/265
URBROJ: 2181/01-11-08-3
PREDSJEDNIK
Gradskoga vijea
Ante Krileti, v. r.
----Na temelju lanka 20. stavka 2. Zakona o tehnikoj
kulturi (Narodne novine, broj 78/93 i 11/94) ) i lanka
33. Statuta Grada Splita (Slubeni glasnik Grada
Splita, broj 33/08 - proieni tekst i 26/06 Vjerodostojno tumaenje), Gradsko vijee Grada Splita
donosi
PROGRAM
javnih potreba u tehnikoj kulturi
UVOD
Javne potrebe u tehnikoj kulturi za koje se sredstva
osiguravaju u Proraunu Grada Splita jesu aktivnosti i
djelatnosti znaajne za Grad Split, a koje se utvrde kao
javne potrebe. Javne potrebe u tehnikoj kulturi
obuhvaaju poticanje i promicanje tehnike kulture,
program odgoja, obrazovanja i osposobljavanja djece i
mladei za stjecanje tehnikih, tehnolokih i

informatikih znanja i vjetina, inventivni rad i irenje
znanstvenih i tehnikih dostignua. Temeljni ciljevi
djelatnosti tehnike kulture su razvitak tehnike kulture,
poticanje na stvaralaki i znanstveni rad, tehniki odgoj i
obrazovanje, znanstveno i tehniko opismenjivanje,
posebno mladih.
Ovaj Program javnih potreba u tehnikoj kulturi
temeljni je akt namjenskog rasporeda sredstava u
Proraunu Grada Splita za 2009. godinu.
Dio programa javnih potreba u tehnikoj kulturi koji
se obavlja na podruju Splitsko-dalmatinske upanije
predloit e se glede sufinanciranja Splitskodalmatinskoj upaniji.
Djelatnost tehnike kulture obavlja se putem udruga
tehnike kulture.
Udruge tehnike kulture udruuju se u saveze
tehnike kulture kao strukovne saveze odgovarajueg
podruja tehnike kulture. Glede ostvarivanja
pojedinanih potreba i interesa udruga te ukupnih
aktivnosti u podruju tehnike kulture, udruge se
udruuju i u Zajednicu tehnike kulture Grada Splita.
Zajednica tehnike kulture svoje temeljne ciljeve
ostvaruje kroz poticanje i promicanje svih aktivnosti u
tehnikoj kulturi, usklauje aktivnosti svojih lanica,
radi na unapreivanju strunog rada, organizaciji smotri
natjecanja, akcija i manifestacija iz podruja tehnike
kulture.
Zajednica tehnike kulture u 2009. godini
posebnu pozornost usmjerit e na kreativne
aktivnosti koje ukljuuju nadarene uenike iz
podruja:
elektronike,
strojarstva,
robotike,
informatike,
brodogradnje,
graditeljstva
i
maketarstva i sl.
Zajednica tehnike kulture Grada Splita, otvorila je
CENTAR TEHNIKE KULTURE ZVJEZDANO
SELO, kroz koje e se izvravati programi svih grana
tehnike kulture, a namijenjene su mladima. kole,
radionice, seminari i sl. provoditi e se jednodnevno,
viednevno, te kao zimske i ljetne kole. Interes za
ovakve viednevne edukacije u Centru tehnike kulture
ZSM u posljednje vrijeme sve je vei, a sam objekt
moe kvalitetno primiti cca 30 uenika s instruktorima.
RAZVOJ TEHNIKE KULTURE
KROZ RAD UDRUGA ZTK
I. PROGRAM MANIFESTACIJA I
OBRAZOVANJA ... 237.000,00 kuna
- kole (edukacije mladih Centra tehnike kulture
Zvjezdano selo Mosor;
- kole za odrasle- lanove udruga i ostale u CTK
ZSM i u udrugama;
- Teajevi i radionice koje provodi Zajednica
tehnike kulture;
- Akcije, manifestacije seminari i predavanja.
II. JAVNE POTREBE U UDRUGAMA TEHNIKE
KULTURE GRADA SPLITA . 585.500,00 kuna
1. UDRUGA ZA ROBOTIKU - SPLIT,

sufinanciranje dijela trokova rada udruge kojoj je
osnovna djelatnost rad sa mladima iz podruja robotike,
sudjelovanje na natjecanjima i praenje novih trendova
iz podruja robotike namijenjeno mladima.
2.
UDRUGA
ZA
AUTOMATIKU,
BIOMEHANIKU I MEHANOTRONIKU SPLIT,
sufinanciranje trokova rada udruge, koja okuplja
uenike i studente sa razvijenom sklonou za nove
tehnologije, uenjem i napredovanjem iz podruja
automatike, biomehanike i mehanotronike.
3. UDRUGA ZA ELEKTROMAGNETSKU
KOMPATIBILNOST SPLIT, sufinanciranje
trokova rada udruge, njihovih programa i projekata iz
podruja elektronike prouavanja tetnosti pojedinih
elektronikih
instrumenata,
istraivanja
elektromagnetskog polja te utjecaja elektro magnetskih
valova na okoli i telekomunikacije. Udruga esto
organizira predavanja i seminare iz podruja svoje
djelatnosti, a najvea suradnja je sa uenicima srednjih
strukovnih kola i studentima tehnikih fakulteta.
4. SPLITSKA BEINA MREA ST AIRNET
SPLIT, sufinanciranje djelovanja udruge, koji
sustavno djeluju na promicanju i poticanju razvitka
beinih sustava i interneta, poticanju uporabe
programske podrke iz domene Otvorenog programskog
koda (Open Source) i Slobodne programske podrke
(Free Software). Promocija uporabljivosti beinih
tehnologija. Potiu djelovanje razvoja i unapreenja
primjene beinih sustava u Splitskodalmatinskoj
upaniji. Organiziraju predavanje i edukaciju za svoje
lanstvo i pomau u primjeni beinog spajanja naih
lanica.
5. INOVATORI: 1. DRUTVO INOVATORA
SPLIT
(DIATUS),
2.
DALMATINSKI
INOVATORI
TESLA
SPLIT
(DALMIT),
sufinanciranje dijela trokova udruga inovatora, koji
djeluju na promicanju i poticanju inovatorstva u
Republici Hrvatskoj, a poglavito na podruju grada
Splita, potiu vrhunsko stvaralatvo na polju
intelektualnog vlasnitva (patenata, industrijskog dizajna
i sl.), pruaju strunu pomo inovatorima,
osposobljavaju lanove za stjecanje i proirenje znanja i
vjetina u koritenju znanstveno tehnikih dostignua,
zastupaju u postupcima stjecanja, odravanja i
ostvarivanja prava industrijskog vlasnitva u zemlji i
inozemstvu, organiziraju prezentacije, izlaganja,
seminare i savjetovanja o razvoju i koritenju sustava
industrijskog vlasnitva, posreduju izmeu izumitelja i
potencijalnih korisnika njihovih izuma prezentacijama
na sajmovima, izlobama i neposredna prezentacija
izuma ciljanim skupinama poduzetnika, organiziraju i
provode strune radionice, organiziraju i provode
predavanja o temama iz sustava intelektualnog
vlasnitva u osnovnim i srednjim kolama i radnim
organizacijama, zastupaju i pomau inovatorima u
pronalaenju sponzora za meunarodnu zatitu izuma u
procesu meunarodnog pretraivanja i zavrnog i
ispitivanja, pripremaju prijedloge projekata za koje se
sredstva osiguravaju iz prorauna dravnih institucija,
sudjeluju u ostvarivanju programa i projekata Zajednice
tehnike kulture Grada Splita.
Broj 39 Stranica 45
6. INFORMATIKA: 1. KLUB MLADIH

INFORMATIARA SPLIT, 2. UDRUGA ZA
KORITENJE SUSTAVA OTVORENOG KODA
SOK SPLIT, sufinanciranje trokova rada
informatikih lanica koji e u slijedeoj godini svojim
programima obuhvatiti rad s mladima na edukaciji
informatike pismenosti najmlae populacije, priprema
uenika osnovnih i srednjih kola za natjecanja iz
informatike. Bavit e se razvojem i promoviranjem
slobodnih i otvorenih raunalnih sustava, prezentiranjem
primjenjivosti slobodnih i otvorenih raunalnih sustava
kroz organiziranje seminara, predavanja i radionica,
poduavanje lanova radi usavravanja znanja, razvojem
programskih
aplikacija
s
pravom
slobodnog
umreavanja, upravljanje raunalnim resursima.
7.
DRUTVO
PEDAGOGA
TEHNIKE
KULTURE SPLIT, sufinanciranje trokova rada
lanice koji iskljuivo u svojim programima rade na
promicanju i poticanju tehnike kulture u osnovnim
kolama, organiziraju seminare, predavanja i vie
strukovnih edukacija za svoje lanstvo, sudjeluju na
seminarima i radionicama vezanim uz njihovu struku,
organiziraju i provode sva natjecanja mladih tehniara,
sudjeluju u radu klubova mladih tehniara i potiu
njihov razvoj.
8. CENTAR TEHNIKE KULTURE
ZVJEZDANO SELO MOSOR ZTK-SPLIT,
Zajednica tehnike kulture Grada Splita u svom
sastavu ima i Centar tehnike kulture koji je otvoren u
Zvjezdanom selu Mosor, djeluje od 2007. godine.
U njemu se odvijaju svi programi 11 djelatnosti
tehnike kulture kroz: kole, teajeve, kampove,
radionice, predavanja, seminare, prezentacije, natjecanja,
izlobe i sl. U CTK ZSM godinje se educira kroz
ponuene programe ZTK cca 3000 osoba, od kojih je
70% mladih. Upravo su u tijeku radovi na dodatnim
sadrajima kako bi obogatili ponudu korisnicima
programa
iz
podruja:
elektronike,
robotike,
radioamaterizma, foto i kino djelatnost, te svih vidova
modelarstva. U radu CTK ZSM sudjeluju preteno
instruktori i mentori naih lanica sa svojim
programima, a po potrebi se angairaju i vanjski
suradnici u dogovoru sa ZTK. Centar je otvoren tijekom
cijele godine, a pojedini programi, njih 60 % se
organiziraju vikendom ili viednevni boravak polaznika
programa. Tijekom kolskih praznika u CTK-ZSM
organiziraju se razne petodnevne kole i kampovi koje
obuhvaaju kompletnu ponudu boravka na Mosoru uz
edukaciju.
Centar moe primiti cca 40 osoba na spavanje i
kompletni boravak sa svim potrebnim za dui boravak
uz kompletnu prehranu.
9. ASTRONOMIJA: ZVJEZDANO SELOMOSOR-SPLIT, DRUTVO ZA UFOLOKA I
PROUAVANJA
ASTROARHEOLOKA
POLARIS-SPLIT
Sufinanciranje lanica koje djeluju na podruju
astronomije i ufologije u gradu Splitu. U 2009.godini
lanice e raditi na programima praenja i prouavanja
svih promjena na nebu koje se dogaaju tijekom godine,
znanstveno e ih obraivati, te upoznati svoje lanstvo i
javnost sa svim novinama, organizirati e 20-tak nonih
Stranica 46 Broj 39
osmatranja za lanstvo i graane, organizirati e 15 tak

nonih osmatrakih kampova, 10 radionica za mlade
astronome koji se ukljuuju u rad udruga, redovne kole
astronomije za lanove udruga, 10 radionica za mlae
lanove, udruge su ukljuene sa svojim strunim
projektima i u kolu u prirodi.
10. RADIO-AMATERIZAM: RADIO KLUB
MARJAN SPLIT, RADIO KLUB SPLIT
SPLIT, sufinanciranje rada lanica, trokovi obuke
polaznika teajeva za radio operatere (poetni i
napredni), trokovi 3 natjecanja mladih radi amatera
ARG klase, trokovi manifestacije Susreti radio
amatera, odravanje radio amaterskog sustava
(repetitori i antene na pojedinim punktovima).
11. FOTO I KINO DJELATNOST: FOTO KLUB
SPLIT SPLIT, KINO KLUB SPLIT SPLIT,
sufinanciranje rada lanica (foto) odravanje 10 teajeva
crno bijele i digitalne fotografije, napredna kola
fotografije, priprema i odravanje izlobi cca 20 u
prostorima lanice, edukacija mladih iz podruja foto
tehnike u CTK.
Sufinanciranje rada lanice (kino) 4 kole, osnove
snimanja i montae, filmska kola reije, filmske veeri,
predavanja, organizacija i nastup sa uradcima lanova
udruge na festivalima, edukativni program iz kino
djelatnosti za mlade u CTK.
AERO
KLUB
12.
ZRAKOPLOVSTVO:
SPLIT, UDRUGA GRAANA VITAR SPLIT,
KLUB SLOBODNOG LETENJA ALBATROS
SPLIT, KLUB PADOBRANSKOG JEDRENJA
MAESTRAL SPLIT,
sufinanciranje trokova udruga koje provode
programe zrakoplovstva: zrakoplovci, kole padobranaca
koja e u ovoj godini obuhvatiti edukaciju za cca 50
padobranaca, vjebe i odravanje znanja i vjetina
padobranstva uz teoretski i praktini dio nastave. kole
motornih pilota cca 20 kola, piloti jedrilica, mehaniara
zrakoplova i napredni teajevi za motorne pilote,
natjecanja
padobranaca,
natjecanja
jedriliara,
sudjelovanje u gradskim manifestacijama. Zrakoplovno
modelarstvo koje je namijenjeno mlaoj populaciji, za
uenike osnovnih i srednjih kola kole modelarstva,
kreativni rad na izradi zrakoplovnih modela i
sudjelovanje na natjecanjima ovim programom planira
se obuhvatiti 40 mladih uz redovni rad sekcije za svoje
stalne lanove, sudjelovanje i odravanje radionica u
CTK-ZSM i na Danima tehnike kulture u gradu Splitu.
Paraglideri (padobransko jedrenje), sufinanciranje
rada lanica i programa kola, teajeva i natjecanja.
Educiranje novih lanova i sudjelovanje u programima
CTK-ZSM.
13.
RONILATVO:
(6.
RONILAKIH
UDRUGA)
PIK
MORNAR,
RK
PINUT,KPADELFIN, RKZENTA, REKHVIDRA, RKNAUTILUS su udruge koje
sufinanciramo za ponuene projekte edukacije ronitelja
za ronitelje 1*,2*.3*, instruktora ronjenja i
kompresoriste. U ovoj godini planirano je da se odri 24
kola za ronitelje, 12 kole za instruktore ronitelja i 6
kole za kompresoriste. kole obuhvaaju teoretski i
praktini dio obuke, a planira se obuhvatiti kroz ove
programe 80-tak osoba. Tijekom godine odrati e se 15
znanstveno istraivakih ronjenja iz podruja podmorske

arheologije i biologije mora. Zajednike akcije svih
udruga u odstranjivanje alge caulerpe iz podmorja, a
planira se oko 10 akcija tijekom godine, ekoloke akcije
na podruju grada Splita pa i ire kojih se planira u 2009.
godini oko 25. ienje podmorja i priobalja.
14. JEDRILIARILIARSTVO: (4. UDRUGE
JEDRILIARA I 2. SEKCIJE MODELARSTVA)
JKMORNAR
I
SEKCIJA
BRODOMODELARSTVA, JKPINUT, JKZENTA I
SEKCIJA BRODOMODELARSTVA, JKLABUD
Sufinanciranje trokova rada udruga, a poglavito
programe rada sa mladima: kole jedrenja (klase
Optimist, Laser, 1.metar, G-70). Polaznici
kole jedrenja prolaze teoretski i praktini dio nastave do
zavrnog ispita. U ovoj godini planira se obuhvatiti cca
90 uenika osnovnih kola. Pored jedriliarskog dijela u
dvije udruge vrlo intenzivno se provode kole
brodomodelarstva, gdje uenici osnovnih kola usvajaju
sva znanja tehnike kulture, stjeu vjetinu i kulturu ruke
u obradi drva, plastike, metala, te sudjeluju u
mnogobrojnim natjecanjima (regatama) sa svojim
modelima.
15. MAKETARSKI KLUB REOPLAN SPLIT,
sufinanciranje rada udruge i programa koji se provode
tijekom godine. lanovi udruge u slijedeoj godini
planiraju odrati 10-tak radionica plastinog maketarstva
za uenike osnovnih kola, koje e se odrati u
prostorima osnovnih kola i domova kaje bi animirali
uenike na kreativni rad i vjetinu u izradi maketa od
plastine mase. Organizirati e i 4 izlobe svojih
uradaka, a sudjelovat e i u radu u programu edukacije
mladih iz svoje grane tehnike kulture u CTK ZSM
kroz viednevne radionice za mlade.
16. SPELEOLOGIJA: SD PILJAR, HPD
MOSOR SPELEO ODSJEK, HPD MOSOR
FOTO SEKCIJA, PK SPLIT SPELEO ODSJEK,
HPK DALMACIJA SPLIT, su lanice koje se
dijelom sufinanciraju iz programa Zajednice tehnike
kulture kroz predstavljene projekte koji se odnose na
edukaciju mladih i ostalih lanova u podruju
speleologije i fotografije. Za ovu godinu planiraju i 15tak istraivakih ekspedicija jama i spilja, obrada
kartografije i sudjelovanje u radu CTK-ZSM kroz
programe za mlade iz podruja speleologije,
predstavljanja svojih istraivakih radova, te nekoliko
prezentacija ispitivanja jama na naem podruju, 2
predavanja o ivotu u utrobi zemlje za uenike srednjih
kola.
17. GORSKA SLUBA SPAAVANJA SPLIT,
sufinanciranje dijela trokova kola za mlade, predkolce
i osnovce u vjetinama snalaenja u planinskim
prostorima, preivljavanja u njima i pruanja pomoi
unesreenima. Sudjelovanje u radu CTK-ZSM kroz
predavanja iz svoje domene, prezentacijama i vjebama
za sudionike kole u prirodi.
18. KLUB KLASINIH AUTOMOBILA SPLIT,
je lanica koja se dijelom sufinancira iz sredstava
Zajednice tehnike kulture za ponuene programe u
2009. godini. Vie edukativnih programa kroz radionice
i predavanja o zatiti i ouvanju oldtimera u naem
okruenju, kulturi i ponaanju na cesti, i prometnim
propisima. Tijekom godine organizirati e vie izlobi

oldtimera i promotivnih vonji naim gradom povodom
gradskih blagdana, te nekoliko rallya.
20. AUTO-MODELARSTVO: AMK PRO
PATRIA SPLIT, AMK ZVIR SPLIT
Sufinanciranje udruga i njihovih programa tijekom
2009. godine koji se sastoje od edukacije mladih iz
podruja auto modelarstva, mehanike, elektrike,
samogradnje i dogradnje modela automobila modela 1:5,
1:10, bugy (elektro i benzinskih modela). Treninzi,
pripreme i natjecanje na 12 auto trka u gradu i diljem
Sudjelovanje
na
svim
gradskim
domovine.
manifestacijama kroz prezentaciju auto modelarstva.
Sudjelovanje u radionicama na manifestaciji Dana
tehnike kulture u gradu Splitu i u CTK-ZSM.
21. KLUBOVI MLADIH TEHNIARA: KMT
RUER (O.. PINUT), KMT KMANKO
O.. KMAN-KOCUNAR, KMT- O.. BOL,
KMT- O.. MARJAN, KMT- O.. MEJAI,
KMT DALMATINAC SREDNJA PROMETNA
KOLA SPLIT, lanice koje se sufinanciraju iz
sredstava za programe Zajednice tehnike kulture, a za
poticanje i promicanje tehnike kulture u svojim
sredinama meu uenicima, kroz edukaciju mladih iz
raznih podruja tehnike, a poglavito iz podruja koja je u
planu i programu za uenike osnovnih i srednjih kola.
Programi se provode kroz izvannastavne aktivnosti,
stalne radionice praktine nastave, priprema uenika za
natjecanja mladih tehniara i sudjelovanje u programima
Dana tehnike kulture i CTK-ZSM. Sudjeluju na
izlobama i manifestacijama samostalno i sa Zajednicom
tehnike kulture.
Sredstva za realizaciju gore spomenutih programa i
aktivnosti udruga osigurana su uvaavajui proraunske
mogunosti i prijedloge Izvrnog odbora Zajednice
tehnike kulture Grada Splita.
III. TROKOVI STRUNE SLUBE ZTK
. 577.500,00 kuna
Trokovi rada strune slube (4 zaposlenika), uredski
materijal, trokovi tel. i interneta, elektrina energija,
tekue odravanje, intelektualne usluge, komunalne
usluge i sl.
Struna sluba Zajednice tehnike kulture obavlja
sve administrativne i financijske poslove ZTK za sebe i
dio svojih lanica. Prua pomo u pravnim poslovima
svojim lanicama, osmiljava, priprema i koordinira sve
programe i projekte sa svojim lanicama. Brine o
realizaciji programa i projekata, ugovara i dogovara
poslove za ZTK i svoje lanice. Organizira i provodi sve
akcije, manifestacije, edukacije ZTK i njenih lanica u
CTK-ZSM i sa svojim lanicama. Struna sluba ZTK
grada Splita ima 4 zaposlenika: tajnika ZTK,
financijskog knjigovou, 2 zaposlenika koji rade na
poslovima u ZSM: voditelja zvjezdarnice i astronoma
animatora. Iz sredstava za Strunu slubu namiruju se
rashodi za 4 zaposlenika, uredski materijal, slubena
putovanja, elektrina energija, materijali i dijelovi za
odravanje, sitni inventar, trokovi ptt, tel, fax, internet,
usluge tekueg odravanja, komunalne usluge,
intelektualne usluge, reprezentacija, bankarske usluge,
struna usavravanja i literatura, tiskarske usluge.
Broj 39 Stranica 47
IV. TROKOVI FINANCIRANJA INVESTICIJA

ZA 2009. GODINU ZAJEDNICE TEHNIKE
KULTURE I NJENIH LANICA
. 320.000,00 kuna
FINANCIJSKI PLAN TEHNIKE KULTURE
za 2009. godinu
/ukupno 1.720.000,00 kuna/
I. Program: MANIFESTACIJE I OBRAZOVANJE
... 237.000,00
II. Program: JAVNE POTREBE UDRUGA
TEHNIKE KULTURE .. 585.500,00
III. Program: TROKOVI FINANCIRANJA RADA
STRUNIE SLUBI ... 577.500,00
IV. Program: TROKOVI FINANCIRANJA
INVESTICIJA ZA 2009. ZTK I
NJENIH LANICA 320.000,00
KLASA: 602-01/08-01/266
URBROJ: 2181/01-11-08-3
PREDSJEDNIK
Gradskoga vijea
Ante Krileti, v. r.
----Na temelju lanka 39. stavka 2. Zakona o portu
(Narodne novine, broj 111/97 i 24/01) i lanka 33.
Statuta Grada Splita (Slubeni glasnik Grada Splita,
broj 33/08 proieni tekst i 26/06 Vjerodostojno
tumaenje), Gradsko vijee Grada Splita na 41. sjednici,
odranoj 18. prosinca 2008. godine, donosi
PROGRAM
javnih potreba u portu Grada Splita za 2009. godinu
lanak 1.
Programom javnih potreba u portu Grada Splita za
2009. godinu utvruju se aktivnosti, poslovi i djelatnosti
u portu od znaenja za Grad Split.
Programom se stvaraju uvjeti za zadovoljavanje
potreba u sljedeim podrujima portskih djelatnosti:
- redovite aktivnosti portaa i nastupi portskih
udruga na natjecanjima,
- programi portskih kola djece i mladei,
- izvannastavne aktivnosti djece i uenika,
- portsko-rekreacijske aktivnosti graana,
- portske
i portsko-rekreacijske aktivnosti
invalidnih osoba,
- portsko-rekreacijske aktivnosti studenata,
- posebni programi koje provodi i prati Splitski
savez portova,
- stipendiranje vrhunskih portaa,
- programi aktualnih vrhunskih portaa,
- programi mladih perspektivnih portaa
- sufinanciranje strunog rada,
Stranica 48 Broj 39
portske specijalistike lijenike usluge,

nagrade portaima,
portske udruge posebnog znaaja za Grad Split
programi koritenja objekata kojima upravlja Javna
ustanova portski objekti,
program proslave obljetnice portskih udruga
Grada,
programi nastupa portaa i portskih udruga od
osobitog gradskog znaaja na znaajnijim
meunarodnim natjecanjima,
izvanredni programi koji su namijenjeni praenju
znaajnih portskih priredbi u Gradu Splitu u
2009.godini,
organizacija velikih natjecanja,
osposobljavanje strunih kadrova,
nabavka portske opreme i rekvizita portskim
udrugama,
stvaranje uvjeta za rad Kue slave splitskog porta
i osnivanje Muzeja porta Grada Splita,
izdavatvo, promocija porta i tiskanje knjige
Povijest porta u Splitu (III. knjiga),
izgradnja portsko rekreacijskih centara u GK i
MO,
investicijsko i tekue odravanje portsko
rekreacijskih centara u GK i MO,
investicijsko i tekue odravanje objekata Javne
ustanove portski objekti,
odravanje i sanacija ostalih portskih objekata na
podruju Grada,
prijevoz polaznika portskih kola,
splitski skautski zbor.
lanak 2.
Svrha Programa je putem programskih ciljeva
u
usmjeravati
razvoj
porta
Gradu
Splitu.
Zadovoljavanje javnih potreba ine sljedee aktivnosti:
- poticanje i promicanje porta u Gradu Splitu,
- ulaganje u razvoj porta djece i mladei, kao i
provoenje dijela programa tjelesne i zdravstvene
kulture uenika i studenata,
- poticanje ukljuivanja u port i portsku rekreaciju
veeg broja graana,
- poticanje programa portskih aktivnosti invalida i
osoba oteena zdravlja,
- osiguranje, putem poticajnih financijskih sredstava,
ouvanje postojee vrhunske kvalitete porta
vrhunskih portaa i strunih osoba, posebno
postojee doprinose promidbi Grada Splita na
nacionalnoj i meunarodnoj razini,
- izgradnja portskih objekata,
- investicijsko odravanje portskih objekata u
sastavu Javne ustanove,
- investicijsko odravanje ostalih portskih objekata,
- nabava nove i odravanje postojee portske
opreme.
lanak 3.
Program javnih potreba u portu Grada Splita s
financijskim planom iskazuje se po programskim
aktivnostima u sljedeim tabelama (01 - 04):
01. Splitski savez portova

01
01-01
Program
Potprogram
SPLITSKI SAVEZ PORTOVA

AKTIVNOSTI SPLITSKOG SAVEZA PORTOVA
01-02
Potprogram
STIPENDIJE VRHUNSKIM PORTAIMA
01-03
Potprogram
UDRUGA ZA PORT I REKREACIJU DJECE I MLADEI
450.000
01-04
Potprogram
SAVEZ ZA PORT I REKREACIJU INVALIDNIH OSOBA
180.000
01-05
Potprogram
PORT I REKREACIJA GRAANA
01-06
Potprogram
PORTSKE KOLE DJECE I MLADEI
3.800.000
01-07
Potprogram
PORTSKE UDRUGE
7.000.000
01-08
Potprogram
OSPOSOBLJAVANJE PORTSKIH STRUNIH KADROVA
50.000
01-09
Potprogram
PROSLAVA OBLJETNICA PORTSKIH UDRUGA
50.000
01-10
Potprogram
MUZEJ PORTA
280.000
01-11
Potprogram
IZDAVATVO, PROMOCIJA BRENDA PORTA I TISKANJE KNJIGE
100.000
01-12
Potprogram
SUFINANCIRANJE STRUNOG RADA (treneri)
01-13
Potprogram
PORT I REKREACIJA STUDENATA
120.000
01-14
Potprogram
PROGRAMI VRHUNSKIH PORTAA
300.000
01-15
Potprogram
PROGRAMI MLADIH PERSPEKTIVNIH PORTAA
150.000
01-16
Potprogram
NASTUPI PORTAA NA SLUBENIM ME. NATJECANJIMA
500.000
17.690.000
1.150.000
2.300.000
60.000
1.200.000
Program Splitski savez portova sastoji se od

esnaest potprograma koji se vrlo uredno realiziraju
preko Saveza kroz mjesene ili kvartalne donacije
klubovima, prema ve ranije izglasanim Kriterijima o
raspodjeli sredstava portskim udrugama i savezima:
1. Aktivnosti Splitskog saveza portova
2. Poveanjem broja splitskih portaa, koji prema
kriterijima HOO-a imaju status portaa I. III.
kategorije, pa prema tome imaju pravo i na
stipendiju za vrhunske portae zadran je i iznos
na navedenoj poziciji u odnosu na prolu godinu.
3. Udruzi za port i rekreaciju djece i mladei Grada
Splita, koja ve 46 godina organizira
cjelogodinja natjecanja za uenike osnovnih i
srednjih kola, kao i prigodna natjecanja za djecu
predkolskog uzrasta, osigurana su sredstva za
pokrivanje trokova realizacije navedenih
izvannastavnih natjecanja.
4. Savezu za port i rekreaciju invalidnih osoba
namijenjena su sredstva za organizaciju redovitih
aktivnosti i natjecanja za osobe s posebnim
potrebama, te poglavito osoba oteenog sluha i
vida.
5. Zbog nepostojanja Saveza za portsku rekreaciju
Grada Splita, na poziciji port i rekreacija
graanaplanirana su samo inicijalna sredstva za
povremene i prigodne akcije i manifestacije
namijenjenih rekreaciji graana tijekom 2008.
6. Posebna sredstva su planirana za aktivnosti
portskih kola djece i mladei pri splitskim
portskim udrugama, budui da se radi o vrlo
znaajnoj i osjetljivoj kategoriji najmlaih
portaa.
7. Znaajno i kontinuirano osiguravanje sredstava
primjetno je na poziciji portske udruge. Grad
kroz navedeni program eli odrati prihvaenu
strategiju razvoja splitskog porta, s osnovnim
ciljem odreivanja i primjene novih kriterija za
financiranje porta Grada Splita, odnosno
podravanja razliitih programa kvalitetnog
porta, koji zasluuju adekvatno praenje.
8. Sredstva na poziciji Osposobljavanje portskih
strunih kadrova, odnose se na sufinanciranje
osposobljavanja strunih kadrova za rad u portu,
a prema Zakonu o portu.
9. Sredstva na poziciji Proslava obljetnica
portskih udruga odreena su za pomo pri
organiziranju prigodnih proslava znaajnih
Broj 39 Stranica 49
obljetnica pojedinih gradskih portskih udruga.

Vano je napomenuti da su navedena sredstva
samo poticajna i simbolina s obzirom na
pristigle zahtjeve putem prijedloga javnih potreba
u portu za 2009. godinu.
10. Kako je tijekom 2007. ostvaren cilj izgradnje
Kue slave splitskog porta pri C Gripe, kao
korak do realizacije konanog cilja osnivanja
Muzeja porta Grada Splita, na poziciji Muzej
porta predviena su sredstva za nastavak rada
Udruge za osnivanje Muzeja porta i realizaciju
predvienih aktivnosti u 2009.
11. Stavka Izdavatvo, promocija brenda porta i
tiskanje knjige Povijest porta u Splitu III.
knjiga, odnosi se na sredstva planirana za
sufinanciranje nekoliko vrlo znaajnih djelatnosti,
direktno vezanih za port.
12. Kontinuiranim poveanjem sredstava na poziciji
Sufinanciranje strunog rada, nastavlja se trend
zadravanje kvalitetnih i kolovanih strunih
kadrova u portu. U 2009. godini planirano je
sufinanciranje strunog rada za postojeih 20
trenera.
13. Pomo u realizaciji portskih i rekreacijskih
aktivnosti studenata osigurana je kroz sredstva za
sufinanciranje programa studenata na poziciji
port i rekreacija studenata.
14. Programi vrhunskih portaa odnose se na
pokuaj zadovoljavanja razliitih potreba
vrhunskih portaa za specijaliziranom opremom,
dopunskom prehranom, dodatnim pripremama i
sl.
15. Programi mladih perspektivnih portaa
podrazumijevaju stimuliranje portskog razvoja
mladih talentiranih splitskih portaa kroz
razliite programe.
16. Nastupi portaa na slubenim meunarodnim
natjecanjima pozicije su na kojima su planirana
sredstva za sufinanciranje dodatnih aktivnosti
naih najboljih portaa kroz nastupe na velikim
natjecanjima u cilju postizanja to boljih
rezultata, stjecanja meunarodnog portskog
iskustva, te nastupa na kriterijskim natjecanjima
za nastupe na EP, SP ili OI, a sve prema
kriterijima Splitskog saveza portova,
02. Ostala programska aktivnost

02
02-01
Program
Potprogram
OSTALA PROGRAMSKA AKTIVNOST

ORGANIZACIJA VELIKIH NATJECANJA
02-02
Potprogram
POKROVITELJSTVO NAD NATJECANJIMA
02-03
Potprogram
JEDNOKRATNE POMOI PORTSKIM UDRUGAMA
940.000
02-04
Potprogram
TEKUE ODRAVANJE RC - GK
900.000
02-05
Potprogram
TEKUE ODRAVANJE NA OSTALIM OBJEKTIMA (KLUBOVI)
14.030.000
4.000.000
1.060.000
2.500.000
Stranica 50 Broj 39
02-06
Potprogram
PORTSKE SPECIJALISTIKE LIJENIKE USLUGE
200.000
02-07
Potprogram
NAGRADE PORTAIMA
100.000
02-08
Potprogram
PORTSKE UDRUGE POSEBNOG ZNAAJA ZA GRAD SPLIT
02-09
Potprogram
SREDSTVA ZA HITNE INTERVENCIJE
100.000
02-10
Potprogram
SPLITSKI SKAUTSKI ZBOR
130.000
02-11
Potprogram
PRIJEVOZ POLAZNIKA PORTSKIH KOLA I ZA P. PRIR.
600.000
Program Ostala programska aktivnost odnosi se na

pozicije koje se financijski pokrivaju direktno od samog
Grada budui da se odnose na sljedee:
1. Na organizaciju vrhunskih portskih priredbi,
poglavito na Svjetsko rukometno prvenstvo
poetkom 2009. te pripreme za organizaciju
Svjetskog atletskog kupa 2010.
2. Na pojedina pokroviteljstva nad prigodnim,
revijalnim i promidbenim natjecanjima i
priredbama interesantnima Gradu Splitu.
3. Na manje jednokratne pomoi portskim
udrugama za realizaciju osnovnih djelatnosti i
programa namijenjenih portaima svih uzrasta,
bez obzira na razinu i rang natjecanja.
4. Potprogrami Tekue i investicijsko odravanje
RC - GK predviaju ulaganja za tekue
odravanje postojeih portskih i rekreacijskih
centara pri gradskim kotarima koji zahtijevaju
stalnu skrb i povremene poboljice glede opreme
i openito, standarda za realizaciju portskih i
rekreacijskih djelatnosti graana.
5. Tekue i investicijsko odravanje ostalih
objekata klubovi namijenjeni su kapitalnim
ulaganjima u odravanje portskih objekata u
vlasnitvu Grada, kojima upravljaju domicilni
portski klubovi. Zadravanje postojee razine
ulaganja na poziciji odravanja klupskih
portskih objekata opravdano je potrebom
aktivnijeg sudjelovanja Grada u trokovima
tekueg odravanja objekata kojih je i vlasnik.
3.500.000
6. portske specijalistike lijenike usluge

pozicija je na kojoj su planirana sredstva za
sufinanciranje usluga lijenika specijalista
portske medicine ili medicine rada i porta
prema splitskim portaima, koji su i prema
Zakonu o portu duni redovito obavljati
navedene preglede.
7. Potprogram Nagrade portaima odnosi se na
nagraivanje splitskih portaa za ostvarene
vrhunske rezultate u tekuoj proraunskoj godini,
a prema Pravilniku o nagraivanju portaa.
8. Posebna sredstva za pomo u realizaciji osnovnih
redovitih aktivnosti i natjecanja za portske
udruge od posebnog znaaja za Grad Split,
predviena su na posebnoj poziciji.
9. Potprogram Sredstva za hitne intervencije,
namijenjena je zaista hitnim intervencijama u
sluaju oteivanja objekata uslijed vremenskih
nepogoda, te neplaniranih i neizbjenih trokova
klubova u sluaju plasmana u daljnje
meunarodno natjecanje i sl.
10. Kroz poziciju Splitski skautski zborsufinancirat
e se plaa tajnika i aktivnosti Skautskog zbora
11. Potprogram Prijevoz polaznika portskih kola i
za portske priredbe odnosi se na sufinanciranje
trokova prijevoza u iznosu od 50 % pokazne
karte za portae - uenike osnovnih i srednjih
kola.
03. Javna ustanova portski objekti

03
03-01
03-02
03-03
Program
Potprogram
Potprogram
Potprogram
JAVNA USTANOVA "PORTSKI OBJEKTI"

USLUGE I NEMATERIJALNI IZDACI
PRIJENOS ZA MATERIJALNE RASHODE I ENERGENTE
TEKUE ODRAVANJE
03-04
Potprogram
INVESTICIJSKA KAPITALNA ULAGANJA
03-05
Potprogram
OPREMA
- Sve stavke u Programu Javna ustanova portski

objekti odnose se na trokove poslovanja
navedene
ustanove,
njene
materijalne
i
nematerijalne trokove, trokove energenata i
sanacije portskih objekata kojima upravlja.
23.610.000
1.900.000
12.200.000
3.500.000
5.510.000
500.000
- Ponovo je, iako u nedovoljnom iznosu, definiran i

Potprogram Investicijska kapitalna ulaganja, koji
e se tijekom 2009. provesti prema listi prioritetnih
radova na objektima Javne ustanove portski
objekti.
Broj 39 Stranica 51
04. Kapitalna ulaganja u portu

04
04-01
04-01-01
04-01-02
04-01-03
04-02
Program
Potprogram
KAPITALNA ULAGANJA U PORTU

ULAGANJA U PORTSKE OBJEKTE
Projekt
Projekt
Projekt
PORTSKO REKREACIJSKI CENTRI - Izgradnja novih RC-a

SVJETSKO RUKOMETNO PRVENSTVO
NAJAM DVORANE U LORI
Potprogram
ULAGANJE U OPREMU
Program Kapitalna ulaganja u portu sastoji se od

dva potprograma:
1. Ulaganja u portske objekte
- Projekt Izgradnja RC-a odnosi se na ulaganja u
izgradnju novih portskih i rekreacijskih centara i
terena pri gradskim kotarima i mjesnim odborima.
- Na poziciji Najam dvorane u Lori planiran je
poetak godinje otplate za Arenu Spaladium u
Lori.
- Projekt Svjetsko rukometno prvenstvo odnosi se
izradu projektne dokumentacije i svih ostalih
potrebnih suglasnosti za pratee objekte u svezi
izgradnje nove portske dvorane u Lori.
2. Ulaganja u portsku opremu
- Kako se tijekom godine veliki broj portskih
udruga javlja sa zamolbom za pomo u nabavci
oteene, potroene ili unitene opreme nuno je
planirati odreena sredstva za kupovinu opreme.
UKUPNO
01+02+03+04:
99.680.000,00 kn
lanak 4.
Financijska sredstva za ostvarivanje javnih potreba u
portu u 2009. godini osiguravaju se u Proraunu Grada
Splita i iz drugih izvora te samostalnom aktivnou
portskih udruga Grada Splita.
lanak 5.
Resor prosvjete, tehnike kulture i porta, odnosno
Sluba za port, prati namjensko koritenje sredstava i
podnosi izvjee o ostvarivanju Programa Gradskom
poglavarstvu Grada Splita.
lanak 6.
Ovaj Program stupa na snagu danom objave u
Slubenome glasniku Grada Splita, a primjenjuje se od
1. sijenja 2009. godine.
KLASA: 620-01/08-01/391
URBROJ:2181/01-11-08-3
PREDSJEDNIK
Gradskoga vijea
Ante Krileti, v. r.
44.350.000
43.550.000
550.000
25.000.000
18.000.000
800.000
Na temelju lanka 9. a Zakona o financiranju javnih

potreba u kulturi (Narodne novine, broj 47/90 i 27/93)
i lanka 33. Statuta Grada Splita (Slubeni glasnik
Grada Splita, broj 33/08proieni tekst i 26/06
Vjerodostojno tumaenje), Gradsko vijee Grada Splita
donosi
PROGRAM
javnih potreba u kulturi
I.
Javne potrebe u kulturi Grada Splita za 2009. godinu
obuhvaaju programe, akcije i manifestacije u kulturi
koje su od interesa za Grad Split, a koje se ovim
programom utvrde kao javne potrebe.
II.
Program javnih potreba u kulturi Grada Splita za
2009. godinu (u daljnjem tekstu Program) obuhvaa
javne potrebe u kulturi za koje se sredstva osiguravaju iz
prorauna Grada Splita.
U Program javnih potreba u kulturi Grada Splita za
2009. godinu, u skladu sa Zakonom i ocjenom izvrenja
programa za 2008. godinu uvrstit e se:
- redovna djelatnost ustanova kulture kojima je
osniva Grad Split,
- redovna djelatnost ustanova kulture, udruga u
kulturi i drugih organizacija u kulturi koje su od
interesa za grad Split,
- akcije i manifestacije u podruju kazaline i
glazbeno scenske djelatnosti te programi kazalita
prema Zakonu o kazalitima,
- programi muzejsko-galerijske djelatnosti i
programi restauriranja muzejske grae i sustavne
zatite fondova muzeja i galerija,
- programi knjinine djelatnosti, izdavanje asopisa
i listova u kulturi, te ostali programi u nakladnikoj
djelatnosti,
- programi filmske djelatnosti, zatita filmske
batine i prezentacije filmske i video produkcije,
- programi izlobenih i ostalih likovnih djelatnosti,
- koncertni i ostali programi u glazbenoj djelatnosti,
- programi usavravanja u struci,
- znanstveno-istraivaki skupovi i popratna izdanja
na podruju kulture,
Stranica 52 Broj 39
- programi meunarodne kulturne suradnje i

programi kulture nacionalnih manjina i etnikih
zajednica, te ostalih skupina,
- projekti koji promoviraju i prezentiraju grad Split u
zemlji i inozemstvu,
- programi poticanja i razvitka kulturno-umjetnikog
amaterizma,
- programi rekonstrukcije, sanacije, adaptacije,
investicijskog odravanja i opremanja objekata
kulture od interesa za Grad Split.
III.
Struno
vrednovanje
podnesenih
prijedloga
programa provode Vijea u kulturi Grada Splita i Resor
kulture primjenom opih i posebnih kriterija za pojedinu
djelatnost.
Opi kriteriji za struno vrednovanje prijedloga
programa su:
- jasnoa, cjelovitost i provedivost programa u
planiranom razdoblju,
- strune i umjetnike reference autora programa,
- kvaliteta dosadanjeg rada, ugled, uspjesi i
iskustvo u provoenju programa predlagatelja,
- sustavnost u programskom kontinuitetu i poticajni
rezultati,
- poticanje izvornosti, kreativnosti i inovativnosti,
- znaenje za razvoj i poticanje urbane kulture grada,
- programi koji imaju sociokulturni ili ekoloko
kulturoloki znaaj,
usmjereni
na
meugradsku
i
- programi
meunarodnu suradnju kojoj je osiguran
reciprocitet,
- edukacijski programi i programi popularizacije i
poticanja ouvanja kulturne batine,
- programi koji imaju osigurane ili predviene ostale
izvore financiranja.
Pri strunom vrednovanju programa primjenjuju se i
posebni kriteriji i to za:
- programe u podruju kazaline i glazbeno-scenske
djelatnosti
- programe muzejsko-galerijske i likovne djelatnosti
IV.
U 2009. godini Grad Split sufinancirat e javne
potrebe u kulturi kako slijedi:
1. Redovnu djelatnost ustanova kulture iji je
osniva Grad Split i udruga u kulturi koje su od
interesa za Grad Splita i to:
- Muzeja Grada Splita
- Etnografskog muzeja u Splitu
- Galerije umjetnina Split
- Prirodoslovnog muzeja i zoolokog vrta u Splitu
- Hrvatskog pomorskog muzeja Split
- Hrvatskog narodnog kazalita Split
- Gradskog kazalita lutaka u Splitu
- Gradskog kazalita mladih u Splitu
- Gradske knjinice Marka Marulia u Splitu
- Multimedijalnog kulturnog centra u Splitu
- Pukog otvorenog uilita u Splitu
- Javne ustanove Park uma Marjan
Sveuiline knjinice u Splitu

Knjievnog kruga i Centra Marulianum
Glazbene mladei Split
Foto - kluba Split
U 2009. godini planira se osigurati plae i naknade

za 464,5 zaposlenika. Rashodi obuhvaaju financiranje
za 13 ustanova i 3 udruge, a sve sukladno Planu
raspodjele sredstava za financiranje javnih potreba u
kulturi Grada Splita za 2009. godinu.
2. Programsku djelatnost ustanova kulture iji je
vlasnik i osniva Grad Split
2.1. Muzeja Grada Splita:
- Izlobena djelatnost: izloba kipara Matka Mijia
Reljefi; izloba Emanuel Vidovi prije
simbolizma; izloba Miljenka Stania djela iz
posjeda Galerije starih i novih majstora Gradskog
muzeja Varadin; izloba autorice Kristine olovi
Nove fotografije; izloba Vid Morpurgo - prilog
promicanju dalmatinskog bankarstva, knjiarstva i
gospodarstva,
- Izdavaka djelatnost: izrada kataloga zbirke
namjetaja i zbirke starih i rijetkih knjiga; nastavak
rada i priprema kataloga iz zbirki muzeja: zbirke
keramike i porculana, zbirke starog oruja; tiskanje
publikacije o zatitnim arheolokim istraivanjima
lokaliteta Dominikanski samostan sv. Katarine;
priprema i tisak Foto monografije Splita; priprema
i tiskanje prie za djecu o Muzeju Grada Splita i
povijesti naeg grada autora Jasena Boke,
- Zatita muzejsko galerijskih fondova preventivna
zatita i restauriranje muzejske grae: zatita i
uvezivanje dnevnih novina za muzejsku knjinicu;
preventivna zatita zbirke grafika i crtea; zatita
fundusa fotografija i negativa; restauracija i
konzervacija predmeta ateljea Vidovi i Zbirke
Emanuel Vidovi; restauracija predmeta iz Zbirke
tekstila; zatita predmeta iz Zbirke oruja;
restauracija gotiko renesansnog kamina,
- Pedagoko edukativna djelatnost: projekt No
muzeja 2009.; projekt 14. muzejsko edukativna
akcija: (U)okviri povodom obiljeavanja
meunarodnog Dana muzeja 18. svibnja 2009.
godine; projekt meunarodnog Dana muzeja 2009.
na temu Muzeji i turizam; muzejske radionice i
igraonice,
- Ostalo: dokumentacijsko snimanje Grada Splita
(snimanje zgrada i praenje arhitektonskih
promjena grada); katalogizacija djela Emanuela
Vidovi Galerija Vidovi (fotodokumentiranje
Vidovievih djela u vlasnitvu Muzeja, Grada,
galerija i privatnih osoba u Splitu i Zagrebu).
2.2. Etnografski muzej u Splitu:
- Izlobena djelatnost: izloba Iz dalekih svjetova
(europski i vaneuropski predmeti koji se uvaju u
Etnografskom muzeju Split); izloba Tekstilna
graa sjeverne Dalmacije iz fundusa Etnografskog
muzeja u Splitu; izloba Baranja i puko ruho
baranjskih Hrvata; priprema stalnog postava;
izloba akademskog kipara Veljka Bodulia

Splitski motivi; gostujue izlobe Gospocke
boje (Meunarodni centar za usluge u kulturi,
Posudionica i radionica narodnih nonji),
Magijata na nikotot XVII XX vek (Zavod i
muzej Bitola Makedonija), Etno frizure hrvatske
(Kulturni centar Gatalinka Vinkovci),
- Izdavaka
djelatnost:
tiskanje
asopisa
Ethnologica Dalmatica vol.18.;
- Restauracija i zatita grae: zatita muzejskog
materijala tekstila i drva, nastavak restauratorskih i
konzervatorskih radova na predmetima od drva i
metala.
2.3. Hrvatski pomorski muzej u Splitu:
- Izlobena
Splitska
djelatnost:
izloba
brodogradnja u 19. i 20. stoljeu,
- Izdavaka djelatnost: tiskanje muzejskog vodia;
tiskanje kataloga izlobe Splitska brodogradnja
19. i 20. stoljea
- Restauracija i zatita grae: odravanje brodova iz
Zbirke plovila
- Ostalo: organizacija programa za No muzeja,
izloba djejih radova povodom sv. Nikole pod
nazivom Zaplovite s nama.
2.4. Prirodoslovni muzej i ZOO vrt:
- Botaniki projekti: zatita, ouvanje i obnova
starih herbarskih zbirki; istraivanje flore otoka
iovo; projekt istraivanja flore orhideja
Dalmacije,
- Paleontoloko litoloki projekti: zatita, ouvanje
i obnova starih paleontolokih zbirki; litoloki
projekti,
- Entomoloki
projekti:
odravanje
starih
entomolokih zbirki,
- Malakoloki projekti: ouvanje fundusa i
unaprjeenje ponude Zbirke obitelji Bakoti, te
njena kulturno pedagoka ponuda; ouvanje starih
Malakolokih zbirki (zbirka prof. A. Cvitania, M.
Kolander, J. Save, V. Golubia i don Blaa
Cvitanovia); malakoloki projekt Stvaranje
jezgre nove muzejske malakoloke zbirke,
- Karcinoloki projekt: izrada zbirke rakova
Jadranskog mora,
- Izrada foto albuma faune pridnenih naselja
Jadranskog mora,
- Izrada didaktikog modela morske obale s
organizmima koji ga nastanjuju,
- Pedagoka djelatnost Prirodoslovnog muzeja:
odravanje radionica (to kriju kuice iz mora?,
arobni zvuci prirode, Mali pogled u prolost,
Otvori nepoznato, Original),
- Ouvanje i zatita dermoplastinih preparata,
mokrih preparata i kostura malih sisavaca, ptica i
gmazova; obnova i poveanje fonda zbirki
dermoplastinih preparata,
- Pripremni radovi za stalni postav Prirodoslovnog
muzeja,
- Izlobena djelatnost: izloba Francuski botaniari
u Splitu; izloba Orhideja otoka Visa
Broj 39 Stranica 53
- Rekreativna, kulturna i pedagoka djelatnost ZOO

vrta (nastavak suradnje sa osnovnim i srednjim
kolama, te organiziranje strunih posjeta
studenata Fakulteta prirodoslovno matematikih
znanosti sa predavanjima).
2.5. Galerija umjetnina u Splitu:
- Izlobena djelatnost: izloba Prva dalmatinska
umjetnika izloba; monografska izloba Kuzme
Kovaia; izloba Sueljavanje: moderno
suvremeno; samostalna izloba Damira Sokia;
ciklus izlobi mladih autora,
- Filmska i multimedijska djelatnost: snimanje
dokumentarnog filma Ljubo Ivani: Diptih,
- Zatita spomenika kulture: konzervatorsko
restauratorski radovi na slikama Zbirke starih
majstora, Zbirke ikona i Zbirke 19. stoljea i
moderne; zatita arhivskog gradiva
- Ostalo: pedagoka djelatnost odravanje
radionica PO MAKNUTI STAV namijenjena
studentima Graevinsko arhitektonskog fakulteta,
Umjetnike akademije i Filozofskog fakulteta.
2.6. Hrvatskog narodnog kazalita u Splitu
Dramski program:
- dramske premijere; F. M. Dostojevski Zloin i
kazna; L. Katelan Prije sna; W. Shakespeare
Hamlet; J. Galceran: Gronholmova metoda; E.
Roterdamski: Pohvala ludosti; A. oljan ovjek
koji je spasio Nizozemsku.
- dramske obnove: A. P. ehov Ujak Vanja; M.
Begovi Bez treeg; I. Zovko Francuzica; K.
Prohaska /A. Ostoji: Billie Holiday; I. Zovko
Oprosti Stipe; E. Ionesco elava pjevaica; O.
Lozica Libar o' libra Marka Uvodia; Don B.
Sbutega Zapisi iz nevremena; T. Mujii
Babina guica; D. Dukovski Prazni grad; Y.
Reza Bog Masakra; P. Beamarchais Seviljski
brija; F. M. Dostojevski Zloin i kazna; L.
Katelan Prije sna; W. Shakespeare/Lj.
Georgijevski Hamlet; J. Galceran Gronholmova
metoda; E. Roterdamski Pohvala ludosti; A.
oljan: ovjek koji je spasio Nizozemsku.
Operni program:
- operne premijere: F. Para: Judita (obnova s
karakterom premijere); P Mascagni/G. Puccini
Cavalleria rusticana/Gianni Schicchi; M. Ivevi
Za tri lipe; M. Krstievi Atlantida;
- operne obnove: G. Donizetti Ljubavni napitak;
I. Tijardovi Spli'ski akvarel; J. Gotovac Ero s
onoga svijeta; G. Puccini La Boheme; C. F.
Gounod: Faust; F. Para Judita; P.
Mascagni/G.Puccini Cavalleria rusticana/ Gianni
Schicchi; M. Ivevi Za tri lipe; M. Krstievi
Atlantida pria o Donzorovom srcu;
Baletni program:
- baletne premijere: L. Minkus: La Bayadere; R.
Be'er Autorska veer
- baletne obnove; R. Be'er Magnum; P. I.
ajkovski elkunik; P. I. ajkovski Labue
jezero ; G. Rodarik/K. Haaturijan Cipollino; S.
Prokofjev Romeo i Julija; I. F. Stravinski
Stranica 54 Broj 39
Pulcinella; K. Simcha: Shpieles; F.

Mendelssohne San ljetne noi; L. Minkus La
Bayadere, J. Sibellius Rua iz Shannona; R.
Be'er Autorska veer
Koncertni program
- ansambli HNK-a: Simfonijski koncerti (2);
Koncert za duni dan; Boini koncert;
Novogodinji koncert; Koncert za Dan Grada, G.
Rossini Stabat Mater; Koncert orkestra HNK,
solistica Renata Pokupi, dirigent Christian
Curnyn;
- koncertna sezona u HNK-a Glazbeni
ponedjeljak; Splitski komorni orkestar, koncertni
ciklus (4 koncerta), Splithesis Ansambl za
suvremenu glazbu: Veer splitskih autora, Veer
praizvedbi, gostujui umjetnici: Ivana Dragievi,
glasovir, Pavel Kandruevi, viola, Mala opera
Zagreb, Humperdinck Ivica i Marica; Martina
Fijak, glasovir i Dubrovaki gudaki kvartet; Dino
Kalebota, glasovir; Mijo Mieti, kontrabas; Trio
Amael, Slovenija; Ida Gamulin, glasovir i
Zagrebaki gudaki kvartet; Mali splitski
skladatelji, Glazbena kola J. Hatzea; mladi solisti:
Valter Lovrievi, Mihovil Karuza, Jadranka Garin
i orkestar HNK-a; Ivana Bili, udaraljke i gudaki
kvartet Matangi; Splitski gudaki kvartet.
- predviena gostovanja; ansambl drame gostuje s
26 izvedbi diljem Hrvatske, a planirana su 3
gostovanja u inozemstvu: Maarska, Debrecin s
predstavom Skup, BiH, Mostar, Dani matice
hrvatske; BiH, Sarajevo MESS , te gostovanja na
festivalima u RH: Dani Satire, Gavelline veeri,
Festival glumca, Festival malih scena, Glumci u
Zagvozdu. Ansambl opere gostuje u Varadinu i
Zagrebu (Cavalleria Rusticana -Gianni Schicchi)
te u inozemstvu, Maarska, Mikolc (Faust).
Baletni ansambl gostuje u Zadru, Zagrebu,
Osijeku, Varadinu, akovcu, a u inozemstvu u
Italiji, Pescara s baletom elkunik .
2.7. Gradskog kazalita lutaka u Splitu
- premijerni program; 5 premijera: Jaka Fiamengo
Morsko more, Zdenka Miura Jedan, dva
tri, Ana oki Pongrai Zoe, djevojica s
vrha nebodera, Jasen Boko Zid od brana
(obnova), Lada Martinac Kralj lastavica
- obnove premijernih naslova: Zdenka Miura
Jedan, dva, tri, Jaka Fiamengo Morsko
more Ana oki Pongrai Zoe, djevojica s
vrha nebodera, Lada Martinac Kralj Lastavica
Jasen Boko Zid od brana
- obnove ostalih naslova: Hanna Januszewska
Tigri Perica, Ana oki Pongrai O zmaju
koji je kokice jeo i jednu lanu princezu sreo,
Zlatko Krili Jaje, Zvonimir Balog Zlatna
zemlja, Nada Ivelji Pec Ivo, Dunja Adam
Prvi dani malog Pipa, Dunja Adam Pipo i
prijatelji, Hrvatska narodna pria Mala vila;
- gostovanja: Splitsko-dalmatinska upanija, 30
izvedbe
naslova:
Pec
Ivo,
Jaje,
Jedan,dva,tri,
gostovanja
po
drugim
upanijama (37 izvedbi) naslova: Jaje, Mala
vila, Tigri Perica, sudjelovanje na festivalima

(Hrvatska):
Lutkarsko
proljee-Vukovar,
Naj,najfestival u Zagrebu, PIF-Zagreb, MDFibenik, ASSITEJ akovec, Lutkarska revija
Rijeka.
- Meunarodni festivali: Bologna - Italija,
Aleksandrija - Egipat.
- Kazalini festival Mali Marul festival
objedinjuje rad GKM-a, GKL-a, te dvaju privatnih
lutkarskih kazalita i plesno-dramskih kazalita za
djecu, a po uzoru na Marulieve dane i Splitsko
ljeto. Isti se terminski naslanja na Marulieve
dane i traje pet dana.
2.8. Gradskog kazalita mladih u Splitu
- premijerni program: I. Brean Predstava Hamleta
u Mrdui donjoj, Mijo Jurii Zdeslav oti
Ponaanje u prometu, Ivor Martini Ovdje pie
naslova drame o Anti, David Mamet Spli'ske
monade.
- obnove: M. Uvodi Mali libar Marka Uvodia
Splianina, J. Boko Kazalini sat, Georges
Feyfean Bi'a, ne motaj se gola, K. apek
Potarska bajka, Ilija Zovko enici, KahleFlesch Prie iz pera brae Grimm, Luigi
Pirandello ovik, zvir i kripost, Kahle Flesch
Kolajna od bisera, Steve Galuccio Mambo
Italiano, Boina priredba
- gostovanja: Drni, Dubrovnik, Sinj, Zadar,
Benkovac, Knin, Obrovac, Biograd n/m; na
festivalima: Assitej-akovec, Kazalini susreti
Virovitica, Dani smijeha Pula, Marulovi dani
Split, Dani satire Kerempuh, Festival glumca
Vinkovci, MDF ibenik, Festival pukog teatra
Omialj avli, Festival malih scena Rijeka ,
Glumci u Zagvozdu, Marulievi dani, Splitsko
ljeto, Festival malih scena Rijeka, Dani sa, BOK
Bjelovar, Kazalini susreti Krapina, Festival
hrvatskih kazalinih amatera Kastav
- meunarodna kulturna suradnja: Crna Gora,
Makedonija, BiH.
2.9. Gradska knjinica Marka Marulia:
- Program otkupa knjiga
- Izdavaka djelatnost: tiskanje zbirke pripovijetki
Smij i suze starega Splita 2. dio; tiskanje
slikovnice o starim splitskim djejim igrama Kad
su dica bila dica, a ne kompjuterai,
- Izlobena djelatnost: izloba fotografija iz fonda
Zaviajne zbirke Sv. Duji na dar; pokretna
izloba fotografija istaknutih splitskih autora
Naza vrimena; izloba originalnih karikatura
poznatog splitskog autora Angjela Uvodia,
- Program meunarodne suradnje Gradske knjinice
Marka Marulia s knjinicama u Makedoniji i
Poljskoj.
2.10. Multimedijalni kulturni centar
- Izlobena, filmska i scenska djelatnost:
- ciklus debitantskih izlobi, hrvatski multimedijalni
umjetnici i strategije istraivanja, projekt
Zvukobjekt (ciklus instalacija, intervencija u
prostoru), program 'Off scene 09', redovni filmski

programi, program filmova, film 'On line',
retrospektiva filmova Vlade Kristla uz radionicu
kompjuterske animacije, program 'Split video'.
2.11. Puko otvoreno uilite Split
- Redovni program filmske klasike- Kinoteka 'Zlatna
vrata',
- 'Art film'- prikazivanje filmova u sklopu Art
programa,
- 'Dani hrvatskog filma' u Splitu svake godine
projekcija filmova nakon zagrebake smotre,
- ciklus izlobi
- Premijere poetkom godine u suradnji s
Umjetnikom akademijom Sveuilita u Splitu,
- manifestacija Tribina 'Zlatna vrata' - skup
predavanja i predstavljanja knjiga, asopisa i
aktualno drutveno politikih tema, tribine i
okrugli stolovi na temu ekologije.
2.12. Javna ustanova Park-uma Marjan
- Donoenje
Godinjeg
programa
zatite,
odravanja, ouvanja, promicanja i koritenja
Park-ume Marjan za 2009. godinu
- Operativni plan gospodarenja gospodarskom
jedinicom park-ume Marjan za 2009. godinu
- Izrada Programa mjera za upravljanje i zatitu
umskog eko-sustava Park-ume Marjan
- Izrada Prostornog plana Park-ume Marjan
- Iniciranje izrade Plana upravljanja park-umom
Marjan
- Mala kola u prirodi ekoloka edukacija mladih u
sklopu park-ume Marjan
3. Programe udruga graana i ostalih pravnih i
fizikih osoba, koje se bave likovnom, filmskom,
izdavakom i glazbeno-scenskom djelatnou
3.1. Knjievni krug i Centar Marulianum
djelatnost
'Centra
Marulianum':
- Redovna
prikupljanje izdanja i strune literature, fotografija,
mikrofilmova i druge dokumentacije o Maruliu,
tiskanje
godinjaka
'Colloquia'Marulliana',
programske
knjiice,
prigodnih
izdanja,
organizacija meunarodnog znanstvenog skupa u
travnju, predstavljanje novih knjiga i proslava
Marulieva roendana.
- Manifestacije:
- 'Knjiga Mediterana' - rujan 2009. godine
komparatistiki skup kao manifestacija koja e
imat dva meunarodna znanstvena skupa, - tjedan
knjige mediteranske tematike, - suradnja s
filozofskim fakultetom u Zagrebu, predstavljanje
novih izdanja, predavanja i izlobe.
- 'Marulievi dani' u travnju 2009. godine kulturna manifestacija meunarodnog karaktera znanstveni, knjievni i izdavaki program,
predstavljanje novih izdanja, tematski dio skupa za
2009. godinu odvijat e se pod naslovom 'Hrvatske
i latinske pjesmarice 15. i 16. stoljea. Kao pratei
program organizirat e se maruloroka radionica za
Broj 39 Stranica 55
studente s filozofskih fakulteta u Splitu, Zadru i

Zagrebu.
- asopisi: 'Mogunosti' i 'akavska ri': asopis
'Mogunosti' - od 1954. godine prati recentna
knjievno-teorijska pitanja, te ostale kulturoloke
probleme i umjetnika kretanja kroz poeziju,
prijevode, eseje, prikaze, osvrte, rasprave i drame.
- asopis 'akavska ri' je jedini hrvatski znanstveni
asopis koji prouava hrvatski jezik, odnosno
njegov dijalekt akavtinu. Sadanji urednik prof.
dr. Joko Boani neumorni je znanstvenik i
knjievnik koji ivi akavicu.
3.2. Ogranak Matice hrvatske Split
- asopis 'Hrvatska obzorja' (etiri broja za
2009.godinu),
- 'Dani Matice' - manifestacija (tri do pet tjedana),
- Tiskanje knjiga: Hrvojka Milanovi-Salopek i
Vinicije Lupis: 'Kanaveliev doprinos hrvatskoj
pasionskoj batini', Vanja Sokol: 'More ljubavi',
Frano
Livaji:
'Vjetrovi
rata',
Boe
V.igo:'Dalmatinski gradovi',
- Koncerti Cecilijanski, Boini i drugi koncerti,
- Predstavljanje knjiga, predavanja, tribine.
3.3 Glazbena mlade Split
program
- Animatorsko-pedagoki
'udesni
violonelo', 'Hrvatska tradicionalna glazbala',
'Pjesmom i plesom kroz Hrvatsku', -kazaline
predstave 'arobnjak iz Oza', 'Blizake', 'Bum
Tomica' - plesni program 'udna no u trgovini
igraaka', Zavrni koncert Plesnog teatra GM Split
i predstava 'Ljubav na prvi mijau',
- animatorsko-pedagoki program: 'Glazbeni susret s
udaraljkama', 'udesni violonelo' 'Hrvatska tradic.
glazbala', kazaline predstave: 'Debela', arobnjak
iz Oza', 'Maturanti'.
- Posebni programi projekti:- 14. Dani duhovne
glazbe 'Cro Patria ' 2009. (Bienale),
3.4. Foto-klub Split:
- Novogodinja izloba : Joko Pono: Rukomet
- samostalne izlobe (Jasen Boko; Valentino BiliPrci; Branko Ostoji; Joca Znidari; Nevio Doz;
Henry Hanevi; Vedran Marketi; Nenad
Reberak; Vladimir Pfeifer)
- Aljoa Krstulovi: Sveti Duje prije Svetog Duje,
- Branko Bacovi: Erotic Transformation,
- U sklopu Splitskog ljeta posthumna retrospektivna
izloba fotografija Ivana Filipina,
- Retrospektivna izloba Toe Dabca,
- Retrospektivna izloba Fotokluba Zagreb,
- Kino video klub Liburnija iz Rijeke, retrospektivna
izloba,
- Otvorena klupska izloba Fotokluba Splita,
- HPD Mosor - tradicionalna izloba planinske
fotografije,
- Hrvatska novinska fotografija 2008
- Natjeajna izloba na temu gastronomije 1001
delicija
Stranica 56 Broj 39
3.5. Kazalite Play drama je umjetnika organizacija

osnovana u Splitu u kolovozu 2008. koja djeluje kao
kazalite. Osnovali su je: Elvis Bonjak, Nina Mitovi,
Lina Vengoechea, te Neni Delmestre. Program se sastoji
od praizvedbe teksta ruskog pisca Vasilija Sigarjeva
Plastelin, te izvedbe teksta jednog hrvatskog autora.
3.6. Splitsko filharmonijsko drutvo
Splitsko filharmonijsko drutvo svoj rad e
realizirati kroz niz od pet koncerata: Veer
A.Schnitkea, dirigent Toni Bili , solisti M. Gourska,
O. Gourski; Veer mladih solista, dirigent I. Repui,
solistica .Kahriman; Veer hrvatskih skladatelja,
dirigent P. Depalj, solisti G. Todor, D. Cikojevi,
Veer klasike, dirigent I. Kalaji, solistica M. Filjak,
Bisevi za gudae, dirigent P. Depalj
4. Kulturne manifestacije od interesa za Grad
Split:
Ve dugi niz godina u gradu Splitu se odravaju
manifestacije Marulievi dani, Splitsko ljeto, Knjiga
Mediterana, Festival filma i videa, a od prole ili
prethodne godine i Splitski festival gitare, Festival Mali
Marul, Filmski mediteranski festival, World Press Photo,
pa e se i u 2009. godini podrati predloeni programi.
5. Usavravanje u struci u onim djelatnostima
kulture koje su od interesa za Grad Split
5.1. Potpore mladim talentima,
5.2. Potpore znanstvenim radovima
6. Ostala dogaanja
6.1. Ostala izlobena djelatnost,
6.2. Galerijska djelatnost,
6.3. Ostala glazbeno-scenska djelatnost,
6.4. Ostala izdavaka djelatnost,
6.5. Filmska i video djelatnost,
6.6. Dokumentaristiko-scenaristiki fond,
6.7. Koncertni programi
6.8. Izdavaka, filmska, kulturna djelatnost vezana
uz Domovinski rat
6.9. Ostalo
Kroz ostalu izlobenu, galerijsku, glazbeno-scensku,
filmsku, izdavaku i koncertnu djelatnost planiraju se
financirati predloeni programi koji su dostavljeni
temeljem Poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi
Grada Splita od strane pravnih i fizikih osoba, te
prigodni programi u kulturi iz navedenih djelatnosti, a
koja su Vijea u kulturi ocijenila kao programe od
interesa za Grad Split. Iz Dokumentaristikoscenaristikog fonda financirat e se scenariji filmskih
produkcija koje e se snimati u Splitu. Iz Izdavake,
filmske, kulturne djelatnosti vezane uz Domovinski rat
e se financirati ove djelatnosti vezane uz Domovinski
rat.
7. Programe kulturno-umjetnikog amaterizma
Temeljem Poziva za predlaganje javnih potreba u
kulturi Grada Splita, a prema procjeni Vijea u kulturi
Grada Splita, financirat e se predloeni programi koji

su dostavljeni strane amaterskih udruga: glazbenih,
likovnih, dramskih udruga, udruga alternativne kulture,
multietnikih udruga, ekolokih i ostalih udruga.
8. Programe kapitalnih ulaganja
Ulaganja u graevinske objekte:
8.1. Galerija umjetnina i Bedem Cornaro
8.2. Prirodoslovni muzej i Zooloki vrt
8.3. Rekonstrukcija i adaptacija objekta Dom mladih
8.4. Koncertna dvorana
8.5. Brda Centar kulture
8.6. Hitne intervencije
8.7. Obnova krova Gradske knjinice u Zagrebakoj
Ulaganja u opremu:
8.8. Otkupi umjetnina
8.9. Kupnja knjiga za Gradsku knjinicu Marka
Marulia
8.10. Galerija umjetnina
8.11. Gradsko kazalite mladih
8.12. Prirodoslovni muzej i Zooloki vrt
9. Potpore za gostovanja
V.
Financijska sredstva za ostvarivanje javnih potreba iz
prethodnog lanka ovog Programa osiguravaju se u
Proraunu grada Splita za 2009. godinu.
Raspored financijskih sredstava iz prethodnog stavka
obavlja Vijee u kulturi i Resor kulture sukladno planu
raspodjele sredstava za programe javnih potreba u
kulturi Grada Splita za 2009. godinu.
Plan financiranja ini sastavni dio ovog Programa.
Vijea u kulturi i lan Gradskog poglavarstva
zaduen za kulturu odreuju prioritetne programe.
Sredstva e se korisnicima odobriti nakon predoenja
stupnja realizacije programa i to u iznosu od 40%
tijekom realizacije programa, a 60% nakon realizacije, a
za planirane manifestacije 70% tijekom realizacije
manifestacije, a 30% nakon realizacije manifestacije i
dostave izvjea.
VI.
Resor kulture moe odobriti preraspodjelu sredstava
utvrenih Planom za pojedinog korisnika, samo iznimno,
temeljem pisanog zahtjeva korisnika.
O izvrenju Programa i utroku odobrenih sredstava
za programe korisnici su duni po svakom projektu
dostaviti Slubi za kulturu izvjee o realizaciji.
Ustanove i udruge u kulturi kojima se financira
redovna djelatnost iz prorauna Grada Splita dune su
Resoru kulture podnositi godinje izvjee.
VII.
Ovaj Program stupa na snagu danom objave u
Slubenome glasniku Grada Splita, a primjenjuje se od
1. sijenja 2009. godine.
Broj 39 Stranica 57
PLAN RASPODJELE SREDSTAVA ZA FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA U KULTURI ZA 2009. GODINU

IZDACI ZA REDOVNU DJELATNOST USTANOVA I UDRUGA
USTANOVE I UDRUGE
1
I . MUZEJSKO-GALERIJSKA DJELATNOST
Plan 2009. g.
2
1. MUZEJ GRADA
- plae i rashodi za zaposlene
- materijalni trokovi
2.642.390
2.253.500
388.890
2. ETNOGRAFSKI MUZEJ
1.955.500
1.637.000
318.500
3. GALERIJA UMJETNINA
1.504.700
1.206.000
298.700
4. PRIRODOSLOVNI MUZEJ I ZOOLOKI VRT

2.311.000
1.909.300
401.700
5. HRVATSKI POMORSKI MUZEJ

1.086.000
911.000
175.000
II. GLAZBENO-SCENSKA DJELATNOST

6. H N K
7. GRADSKO KAZALITE LUTAKA
36.096.000
32.262.000
3.834.000
3.798.000
3.218.000
580.000
8. GRADSKO KAZALITE MLADIH

III. BIBLIOTENA DJELATNOST
2.603.000
2.378.000
225.000
9. GRADSKA KNJINICA MARKA MARULIA

6.887.900
6.410.900
477.000
10. SVEUILINA KNJINICA

150.000
150.000
IV. MULTIMEDIJALNA DJELATNOST

11. MULTIMEDIJALNI KULTURNI CENTAR
826.600
629.000
197.600
12. PUKO OTVORENO UILITE

621.000
621.000
Stranica 58 Broj 39
V. ZATITA PRIRODE
13. JAVNA USTANOVA PARK UMA MARJAN
VI. UDRUGE U KULTURI
565.200
400.200
165.000
879.000
14. KNJIEVNI KRUG I CENTAR MARULIANUM

15. GLAZBENA MLADE SPLIT
16. FOTO KLUB SPLIT
17. NAKNADE ZA UPRAVNA VIJEA
18. NAKNADE ZA VIJEA U KULTURI
19. NAKNADE ZA KAZALINA VIJEA
Ukupno 17., 18. i 19.
UKUPNO
665.000
150.000
64.000
571.000
285.200
152.000
1.008.200
62.934.490
IZDACI ZA PROGRAME
NOSITELJI
1. MUZEJ GRADA SPLITA
2. ETNOGRAFSKI MUZEJ
3. GALERIJA UMJETNINA
4. PRIRODOSLOVNI MUZEJ I ZOOLOKI VRT
5. HRVATSKI POMORSKI MUZEJ
MUZEJSKO-GALERIJSKA DJELATNOST
6. HRVATSKO NARODNO KAZALITE SPLIT
7.GRADSKO KAZALITE LUTAKA
8.GRADSKO KAZALITE MLADIH
9.KONCERTNA SEZONA HNK
10. KONCERTNI PROGRAMI
11. OSTALA GLAZBENO-SCENSKA DJELAT
12. KAZALITE PLAYDRAMA
13. SPLITSKO FILHARMONIJSKO DRUTVO
14. GLAZBENA MLADE SPLIT
GLAZBENO-SCENSKA DJELATNOST
15. MULTIMEDIJALNI KULTURNI CENTAR SPLIT
16. PUKO OTVORENO UILITE
17. GRADSKA KNJINICA MARKA MARULIA
18. ARHITEKTURA +
MULTIMEDIJALNA DJELATNOST
19. FOTO-KLUB
20. OSTALA IZLOBENA DJELATNOST
21. GALERIJSKA DJELATNOST
LIKOVNA DJELATNOST
22.KNJIEVNI KRUG
23.MATICA HRVATSKA
24.OSTALA IZDAVAKA DJELATNOST
IZDAVAKA DJELATNOST
25.MARULIEVI DANI : - za HNK
- za Knjievni krug
26.KNJIGA MEDITERANA
Plan 2009. godina

170.000
123.500
100.000
70.000
100.000
563.500
1.050.000
170.000
170.000
250.000
350.000
400.000
200.000
100.000
150.000
2.840.000
150.000
103.000
40.000
50.000
343.000
56.000
547.100
100.000
703.100
180.000
200.000
550.000
930.000
180.000
50.000
50.000
27.SPLITSKO LJETO
28.FESTIVAL FILMA I VIDEA
29. SPLITSKI FESTIVAL GITARE
30. FESTIVAL MALI MARUL
31. FILMSKI MEDITERANSKI FESTIVAL
32. WORLD PRESS PHOTO
33.OSTALE MANIFESTACIJE
KULTURNE MANIFESTACIJE
34. FILMSKA I VIDEO DJELATNOST
35. DOKUMENTARISTIKO SCENARISTIKI FOND
FILMSKA I VIDEO DJELATNOST
36. PLAN GOSPODARENJA PARK UMOM MARJAN
ZATITA OKOLIA
37. AMATERIZAM
38. POTPORE ZA GOSTOVANJA
39.OSTALE POMOI I POTPORE
40. IZDAV., FILM. I KULT. DJEL. DOMOVINSKI RAT
I UKUPNO ZA PROGRAME
USAVRAVANJE U STRUCI- POTPORE
1. Potpora mladim talentima
2. Potpore znanstvenim radovima
UKUPNO POTPORE
Broj 39 Stranica 59
1.300.000
300.000
150.000
150.000
150.000
150.000
200.000
2.680.000
450.000
250.000
700.000
250.000
250.000
570.000
100.000
200.000
200.000
10.079.600
80.000
50.000
130.000
KAPITALNA ULAGANJA
KAPITALNA ULAGANJA
Plan 2009. godina
ZA ULAGANJA U GRAEVINSKE OBJEKTE

Galerija umjetnina i bedem Cornaro
Prirodoslovni muzej i ZOO vrt
Dom mladih MKC
Koncertna dvorana
Brda Centar kulture
Hitne intervencije
Obnova krova knjinice u Zagrebakoj
11.800.000
7.400.000
1.000.000
1.500.000
800.000
800.000
200.000
100.000
ZA ULAGANJA U OPREMU
Otkupi umjetnina
Otkup knjiga za Gradsku knjinicu Marka Marulia
Galerija umjetnina
Gradsko kazalite mladih
Prirodoslovni muzej i ZOO vrt
496.910
100.000
200.000
46.910
50.000
100.000
UKUPNO ZA NABAVKU NEFINANCIJSKE

IMOVINE
ZA OSTALE KAPITALNE DONACIJE
12.296.910
0
KLASA: 612-01/08-01/582
URBROJ:2181/01-11-08-3
PREDSJEDNIK
Gradskoga vijea
Ante Krileti, v. r.

Weads

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Weads

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GODINA LIV (XVI)

SPLIT, 24. prosinca 2008.

4. Program javnih potreba u obrazovanju Grada

2. Program izgradnje objekata i ureaja

5. Program javnih potreba u tehnikoj kulturi

3. Program javnih potreba u predkolskom

6. Program javnih potreba u portu Grada Splita

Radi lakeg uvida u ovaj Program, u prvom su dijelu

SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA

Srijeda, 24. prosinca 2008.

GLAVA 1: TEKUE KOMUNALNO ODRAVANJE

Srijeda, 24. prosinca 2008.

SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA

GLAVA 1 TEKUE KOMUNALNO

Tekue odravanje cesta, ulica i signalizacije sastoji

1. Program: Tekue odravanje cesta, ulica i

1.1. Tekue odravanje

Redovno odravanje cesta i javno-prometnih

1.1. Tekue odravanje

Obuhvaa neprekidno deurstvo u toku 24 sata na dan sa

Graevinsko tekue odravanje

Popravak oteenog asfaltnog kolnika

SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA

Uslijed troenja habajueg sloja prometnice dolazi do

Srijeda, 24. prosinca 2008.

Poklopci kanalizacijskih ahti pod prometnim

Ureenje oteenih kamenih povrina

Rubnjaci i betonske pasice izbacuju se iz leita udarima

Popravak oteenih javnih stepenita u gradu

Kamene stepenice koje se izbace iz leita ili se otete

Popravak i rekonstrukcija BUS stanica

Uslijed velikog i kontinuiranog optereenja bus ugibalita

Srijeda, 24. prosinca 2008.

SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA

Presvlaenje krianja i razno

Odravanje vertikalne prometne signalizacije

Radovi na javno prometnim povrinama

Odravanje semaforskog sustava Grada Splita

SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA

rezervnim sustavom napajanja

Srijeda, 24. prosinca 2008.

Odravanje tunela Marjan

Radovi odravanja ventilacije tunela Marjan sastoje se

Potrebna tehnika sredstva , radna vozila,

Srijeda, 24. prosinca 2008.

SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA

1.2. Intelektualne i osobne usluge

Planirane grupe poslova

5. Program: Tekue odravanje kinih slivnika

SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA

Srijeda, 24. prosinca 2008.

5.1. Runo i strojno ienje slivnika

5.2. Runo ienje kinih slivnika s kotliem

6. Program: Tekue odravanje groblja M.O.

7. Program: Tekue odravanje javne rasvjete

Rad svjetlosnih ureaja

Srijeda, 24. prosinca 2008.

SLUBENI GLASNIK GRADA SPLITA

7.2. Tekue odravanje

8. Program: Tekue odravanje opreme na JPP

9. Program: Ostalo tekue odravanje

10. Program: ienje i odravanje Grada

Po intenzitetu ienja grad je podijeljen u pet zona i