Internet-novinarstvo

Prirunik za radionicu

Sandro Novosel Sergej Novosel Hrvoje Belani

sandro.novosel@udruga-point.hr

sergej.novosel@udruga-point.hr

hrvoje.belani@udruga-point.hr

2006.

SADRAJ Predgovor. 01 Uvod................................................................................ 02 Dogaaji i vijesti................................................................ 07 Kako pisati za Web............................................................. 22 Upute za rad na portalu Krievci.info.................................... 23 Pogovor............................................................................ 27 Literatura..........................................................................28
Izdava: Udruga P.O.I.N.T. Tomislavova 33, Krievci kontakt@udruga-point.hr Urednici: Sandro Novosel Sergej Novosel Hrvoje Belani Naslovnica: Viktor Prevari Lektura: Sergej Novosel Priprema: Hrvoje Belani Naklada: 50 primjeraka Izdavanje ovog prirunika omoguilo je: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske, u okviru sufinanciranja kulturno-obrazovnog festivala Culture Shock, projekta neprofitnih udruga P.O.I.N.T. i K.V.A.R.K. u podruju izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja djece i mladih. Izdava preuzima potpunu odgovornost za sadraj ove publikacije i stavovi izneseni u njoj ne mogu se ni pod kojim uvjetima smatrati slubenim stavovima Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH.

PREDGOVOR
Culture Shock je dogaaj o kojem e se pisati na Internetu. Pristupanjem radionici Internet-novinarstva u okviru tog kulturnoobrazovnog festivala, doznat ete kako sastaviti novinske oblike koji e Krievanima u gradu i svijetu preko Interneta donositi medijski glas o kulturnom i obrazovnom okiranju u njihovom rodnom gradu. U ovoj knjiici dajemo vam kratak prikaz novinarske profesije i nekih znaajki pisanja u medijima. Kroz knjiicu moete nauiti kako djelovati kao novinari, kao dio sedme sile koje s pojavom i prodorom Interneta itekako postajemo svjesni. Sljedee stranice tako sadre teorijske upute za novinarsko zanimanje, kao i elemente potrebne da bi vai napisi izgledali kao itak, novinski lanak. Tijekom radionica imat ete priliku usvajanja praktinih znanja proizalih iz ovoga papira, a sa zavretkom naeg teaja ve ete se iskuati u izvjetavanju i slanju informacija koje e izai na Internetu! Neka vam stoga ova knjiica bude pri ruci i tipkovnici kod pisanja za novinski portal Krievci.info. elimo da vam bude koristan savjetnik u novinarskom online izraavanju, sadraj u malom prstu za samostalno medijsko djelovanje! Ovo je prva inaica prirunika, pa je izvjesna mogunost sadravanja i poneke pogreke i lapsusa. Svaku od primjeenih manjkavosti molimo prijavite elektronikom potom na redakcija@krizevci.info kako bi se u narednoj inaici dokumenta ispravile.

Promicanje obrazovanja, informiranja, novinarstva i tehnologija Krievci

UVOD
Internet predstavlja sloenu mreu globalnog karaktera, u slubi ljudske komunikacije te prijenosa podataka i informacija. World Wide Web predstavlja vidljivi i pretraivi dio Interneta koji obuhvaa viemedijske sadraje (hipertekst, grafike, slike, zvukovni i video sadraje), globalno rasprostranjena ogromna koliina informacija dostupna svakom korisniku. Web je, dakle, onaj dio Interneta koji je dostupan i kojim surfa ogroman broj korisnika, koji tragaju za ogromnim brojem podataka, informacija, sugovornika i tema za raspravu. Web se sastoji od ogromnog broja Web-sjedita, odnosno dokumenata dostupnih korisnicima. Kljune osobine koje medije na Internetu odvajaju i ine drugaijim od svih drugih medija su: 1. Decentralizirana struktura 2. Interaktivnost 3. Nepregledna koliina informacija 4. Orijentiranost na korisnika. Decentralizirana struktura je differentia specifica Interneta u odnosu na sve druge medije, pa i u odnosu na komercijalne baze podataka razvijene prije njega. Za razliku od njih, ne postoji nikakva korporacija niti pojedinana institucija nazvana Internetom koja bi stajala iza mree kao medija. Umjesto toga, Internet je, u osnovi, samo mrea povezanih raunalnih mrea. Internet se razvio u nepregledan, vrijednosno neutralan i decentraliziran prostor u kojem svatko ima mogunost koritenja, ali i stvaranja informacija. Nijedna sredinja organizacija ne kontrolira dogaanja na Internetu. To u potpunosti rui komunikacijski suverenitet drava, ali i suverenost institucija i pojedinaca. Interaktivnost podrazumijeva koncept po kojem korisnici na Internetu nisu tek primatelji informacija, ve i sudionici u stvaranju sadraja.

Prirunik za radionicu Internet-novinarstva

Svaki sudionik u internetskoj komunikaciji ima ili moe imati dvojaku poziciju: nekad je komunikator i uz male trokove, ukoliko vlada potrebnim vjetinama, moe slati informacije; nekad je recipijent - primatelj poruka upuenih samo njemu ili onih koje je sam pronaao i koje smatra znaajnim, upotrebljivim i pouzdanim. Jedna od osnovnih prednosti, ali u isto vrijeme i oteavajuih okolnosti kada je Internet u pitanju je i ogromna i nepregledna koliina informacija dostupnih svakom, pa i prosjenom korisniku, te ogroman broj korisnika mree. Najira definicija prirode Interneta kao novog medija, ona je Francisa Ballea, prema kojoj je rije o univerzalnom mediju, istovremeno uni-mediju i viemediju: o jedinstvenom nosau vrlo razliitih programa, kako po sadraju, tako i po nainu koritenja, ovisno o mogunosti ljudske mate. Osobine informacija na Webu: Raznolikost i po sadraju i po izvoru; Rasprostranjenost globalna (informacije rairene po mnogobrojnim siteovima); Povezanost Web je razgranata mrea veza, puteva i labirinata, jer su informacije povezane po hypertext principu o hipertekst - nelinearni tekst; sustav meusobno povezanih informacija kao nain funkcioniranja Interneta; omoguava kretanje kroz mreu i traganje za informacijama; u hypertextu odreene rijei ili slike slue kao poveznica (link) prema drugim tekstovima, slikama, zvunim zapisima ili nekom drugom dokumentu; Koliina ogromna, s eksponencijalnim rastom (kako je ve reeno, milijuni sjedita, milijarde stranica); Neutralna sadrajna vrijednost sve je mogue plasirati; nema kontrole sadraja: o Neki sadraji su toni, pouzdani, provjereni, o Neki sadraji su pristrani, sami sebi svrhom, propagandni, promotivni, o Neki su sadraji sluajno netoni (faktor greke), o Neki su sadraji namjerno netoni, ponekad i sa zlom namjerom.

Promicanje obrazovanja, informiranja, novinarstva i tehnologija Krievci

PORTAL
Portal je openiti pojam podudaran s prolazom, za stranicu na Internetu koja jest ili namjerava biti glavna polazna stranica korisnicima pri spajanju na Internet, ili stranica do koje korisnici dolaze kao sredinje. Razlikujemo ope i specijalizirane portale. Neki od opih su www.yahoo.com, www.iskon.hr, www.krizevci.info, dok od specijaliziranih moemo izdvojiti www.vinogradarstvo.com, www.kulturpunkt.hr. Brojni pruatelji internetskih usluga i kod nas nude Web-portale za svoje korisnike. Veina portala usvojila je nain i stil prikaza sadraja u kategorijama po uzoru na Yahoo.com uitavanje stranica iz jednog pojma kojim se korisnici lako slue i na koji se mogu vraati. Smatra se da su kompanije sa stranicama nalik portalima privukle velik marketinki interes zato to su portali stranice koje imaju sposobnost obuhvaanja ire publike meu kojima su i potencijalni oglaivai. Usluge koje istiemo kao tipine za jedan portal su pristup drugim Web-stranicama, mogunost traenja po stranicama, servisne informacije (vozni red, vrijeme, teajna lista), a esto i forum lokalne zajednice. Prostor Interneta novinaru na raspolaganje stavlja tehnika i tehnoloka postignua koja u odreenoj mjeri odraavaju specifinosti online-novinarstva. Navedimo tri znaajke novina na Internetu. Hipertekstualnost Hipertekst je organizacija informacijskih jedinica u povezane cjeline koje korisnik odlui stvoriti. Primjer takve cjeline je link ili hipertekstualni link (hyperlink). Hipertekst je bio osnovni concept koji je doveo do izuma World Wide Weba, koji je, zapravo, nita vie (ili manje) od ogromne koliine informacijskih sadraja povezane brojnim hipertekstualnim linkovima. Ono to treba shvatiti jest da su lanci kao tekstovi meusobno povezani linkovima na dva naina interno kada upuuju na druge tekstove unutar iste domene tekstova (itaj: portala) ili

Prirunik za radionicu Internet-novinarstva

eksterno upuivanjem na tekstove koji se nalaze bilo gdje drugdje na Internetu. Vidimo da su ta dva naina prilino razliita, jer jedan otvara novi sadraj dok drugi zapravo vodi do skretanja sadraja. Ako se Web stranica referira (linka) jedino na podatke koji su na istoj stranici (portalu) to nam ustvari govori da World Wide Web u izvornom znaenju svjetski rasprostranjene mree ne postoji, te da samo lokalni podaci na toj stranici mogu i moraju biti meusobno povezani. Ako pogledamo kako dananji portali primjenjuju navedene koncepte, moemo zakljuiti da tek malen broj takvih newssiteova koristi hyperlinkove, a ak ako to i ine, ne integriraju svoje informacije s onima s Weba, nego ee vode na druge stranice unutar istog sitea. No povezivanje (linkanje) i integriranje vanjskih sadraja, te upravljanje sadrajima, zadaje tekoe, prije svega one povezane s pravima vlasnitva i copyrighta. Multimedijalnost Multimedijalnost podrazumijeva upotrebu nekoliko razliitih medijskih izraza (tekst, audio sadraji, grafika, animacija, video sadraji i interaktivnost) za prenoenje informacija. Takoer, multimedija se odnosi na koritenje raunalne tehnologije za stvaranje, spremanje i upotrebu multimedijalnih sadraja. Multimedija je najee izraz za kombinaciju upotrebe teksta, zvuka i/ili statinih ili pokretnih slika i animacija. Stoga, ona se odnosi na sljedee: tekst i zvuk; tekst, zvuk, statine ili animirane grafike slike; tekst, zvuk i video (pokretne slike); video i zvuk. Ako se multimedija koristi bez razloga i znanja za to se koristi, ili iza nje stoji povran i siromaan sadraj, tada rezultira besmislenim estetskim fijaskom, koji netedimice troi MB-e. Medijske kue (news-portali) teko spajaju rad svoje redakcije sa strunjacima za stvaranje sadraja na webu, odnosno jo uvijek u velikoj mjeri ne koriste multimedijalnost. Iako vrlo malo news-portala u stvari nudi multimedijalnost, veina onih koji je imaju razvijaju je na konvergentan nain (nain meusobnog saimanja razliitih medijskih karakteristika teksta, slika, zvuka), koji meusobno pribliava multimedijske sadraje na koritenje itatelju (www.jutarnji.hr, www.vecernji-list.hr). Neki kritiari medija izraavaju sumnju
Promicanje obrazovanja, informiranja, novinarstva i tehnologija Krievci

u mo stvaranja konvergentnosti medija, tvrdei da bi to mogao biti tek jedan od naina proizvodnje vie sadraja s manje publike. Takoer se smatra da urednici usvajaju nove tehnologije ali ne i njihove potencijalno demokratizirajue osobine, kao to je upotreba runih ureaja koji e osim onoga to bi snimile tradicionalne kamere i mikrofoni zabiljeiti i glasove i izjave razliitih aktera izvan mainstreama. To odraava skoro dvostruku prirodu razvoja multimedije s jedne strane savren tehnoloki napredak i iskorak u razvoju hardvera, a s druge strane utjecaj tih tehnologija na kulturu (online) novinarstva. Moda bi se te dvije struje miljenja prije trebale spojiti umjesto razdvojiti. Interaktivnost U raunalima, interaktivnost je odnos, razgovor koji se pojavljuje izmeu korisnika raunala i raunalnog programa. Na Webu, pak, korisnik je u interakciji (odnosu) s pretraivaem ali i sa stranicama koje mu pretraiva donosi. Interaktivne opcije Web-stranica dijele se na tri tipa: navigacijska interaktivnost preko dugmadi sljedea stranica, Kraj, Idi dolje, Idi gore ili preko menija kojima se skrola. 2. funkcijska interaktivnost preko izravnog slanja upita mailom (svijet-glazbe, redakcija), moderiranih rasprava i foruma. 3. usvojena interaktivnost chat sobe i osobna prilagodba Potraimo li portale koji koriste neke od interaktivnih mogunosti, uvidjet emo da one u ozbiljnoj mjeri nedostaju, ili da je na veini takvih siteova interaktivnost svedena tek na navigacijsku i funkcijsku razinu. No tek je trei tip interaktivnosti, usvojeni odnosno adaptivni onaj najpotpuniji, to znai da taj tip portalima omoguava da se adaptiraju (prilagode u idealnom sluaju u realnom vremenu) prema ponaanju korisnika - surfera. Posljednja istraivanja o upotrebi novih medija govore da to vie interaktivnih mogunosti portali daju korisnicima, to se korisnici vie osjeaju ukljuenima u sam portal. 1.

Prirunik za radionicu Internet-novinarstva

DOGAAJI I VIJESTI
Novinarstvo se temelji na izvjetavanju o dogaajima. Sve drugo je manje vano. itatelji, sluatelji i gledatelji ele biti obavijeteni, ele doznati to se novo dogodilo. Izvjetavanje je prvenstvena zadaa masovnih medija, a novinarima je to glavni posao. Dananji masovni mediji su poput pauka premreili cijeli svijet, to je najvidljivije na svjetski rairenoj mrei World Wide Webu. Nita se ne moe dogoditi a da se ne objavi, a sama vanost dogaaja odreuje kako e se i hoe li se vijest objaviti na naslovnici novina ili Web-stranice, u prvim sekundama radijske ili televizijske informativne emisije ili e se odbaciti kao nevana i nepotrebna. O tome odluuju urednici, ali novinari/izvjestitelji su oni koji pronalaze vijesti. Oni trae, eprkaju, kopaju te na temelju prikupljenih i provjerenih podataka piu prvu verziju dogaaja. Sve poinje dogaajem i novinarom koji se tamo naao. Traenje podataka Mnoge informacije dolaze u urednitvo iz raznih izvora: agencija, slubi za informiranje, dojava graana i dr. Urednici potom takve vijesti mogu objaviti, ali one zapravo nisu potpune, jer dolaze samo iz jednog izvora. A prvo je pravilo izvjetavanja da uvijek treba imati prikazane sve strane. Zato urednitva daju prednost vlastitim informacijama koje prikupljaju i piu novinari. No, vijesti i informacije se ne mogu prikupiti u redakciji, nego novinar mora izai na mejsto dogaaja, procijeniti njegovu vanost i vjerodostojno izvijestiti. Prikupljanje i provjera podataka najvaniji su dio posla. To je istodobno poetak novinarovog rada. Svaki dogaaj ima svoje specifinosti, ali neke ope upute zajednike su za pojedine vrste dogaaja. Novinari moraju vladati nainima prikupljanja i provjere informacija za svaku vrstu dogaaja posebno. Stalna, zamorna a esto i uzbudljiva potraga za podacima dio je novinarskog posla. Novinar zapravo nikada ne prestaje traiti podatke.
Promicanje obrazovanja, informiranja, novinarstva i tehnologija Krievci

Izvori vijesti Novinar ne moe raditi bez izvora vijesti. Bez njih se nita ne bi znalo. Neke dogaaje novinari mogu pronai sami, ali ako nemaju veze s izvorima, nee imati niti prave informacije. Izvori vijesti su razliiti i brojni. Postoje: Slubeni: ovlateni predstavnici ili glasnogovornici, pisana priopenja, javne izjave, konferencije za novinstvo i slino Neslubeni: pojedinci, oevici, susjedi, svatko tko neto zna o dogaaju o kojem novinar izvjetava Primarni izvori: temeljni slubeni dokumenti i najvjerodostojniji izvori vijesti. To su svi slubeni osobni dokumenti Sekundarni izvori: ve objavljene vijesti, podaci, informacije koje nam mogu posluiti za istraivanje i mogu dopuniti druge izvore. Njih treba dodatno provjeriti. Najei su masovni mediji, novinske arhive, knjige, lanci, analize, razne baze podataka, Internet i dr. vijesti su i osobe. Ti izvori dijele se u tri grupe:

Izvori

1. Osobe za kontakt najee javne, ugledne, strunjaci koje novinari zovu da provjere ili pojasne neke informacije. Tu spadaju i glasnogovornici. 2. Osobe koju daju mig (tipster) dobro obavijeteni pojedinci, osobe koje mogu upozoriti na kretanja, razvoj dogaaja i znaju neto to moe pomoi pri stvaranju vijesti. 3. Informatori mogu novinaru dati informaciju do koje se ne moe doi slubenim kanalima. Mogu traiti protuuslugu, a esto postoje stalni informatori novinara i urednitava. Pisanje novinarskog rada U novinarstvu je najvanije napisati dobar izvjetaj. Bez obzira na to za koji medij izvjetavamo, novine, radio, televiziju ili Internet, izvjetaj mora biti dobro napisan. ak i u medijima kojima tekst nije najvaniji i koji se temelje na video ili audiozapisu, tekst je temelj dobrog izvjetaja.

Prirunik za radionicu Internet-novinarstva

Kriteriji dobrog pisanja Slab tekst moe pokvariti i najbolje podatke. Pisanje izvjetaja vaan je dio novinarova posla, koji se mora temeljito nauiti. Prvenstvena zadaa pisanja za masovne medije jest da se autoru vjeruje. elimo li da nam se vjeruje, moramo biti shvaeni. Da bismo bili shvaeni, nae pisanje mora biti dovoljno zanimljivo kako bi ga se italo. Dobro pisanje mora zadovoljiti sedam osnovnih kriterija, na engleskom jeziku poinju slovom C: 1. Tonost (correct): Tekst mora sadravati ispravne podatke i prikazivati ispravan kontekst. Rijei se moraju pravilno koristiti, jer jedna pogreka naruava vjerodostojnost itave vijesti. Kada pribavite prave podatke, koristite ih na pravi nain. Loa gramatika uzrokuje nerazumijevanje. Da bi vam se vjerovalo, morate najprije biti istiniti. 2. Dosljednost (consistent): Umijee gramatike i pravopisa omoguuje dobar, tean tekst. Ako ponete u aktivu, nemojte prijei na pasiv u istoj reenici, ne brkajte padee, vremena, osobne zamjenice, izravni i neizravni govor 3. Saetost (concise): Ne znai kratko. Publika kojoj se novinari obraaju veoma su zauzeti ljudi, imaju i druge obveze, brinu se o djeci, rade I igraju se. Kada, odmarajui se, itaju novine, oekuju kako e uinkovito utroiti svoje vrijeme. Koristite snane rijei, koje nadomjetaju nekoliko slabijih. Kada ne znate poinitelja, rabite pasiv: Prodavaonica je opljakana, umjesto Nepoznati provalnik opljakao je prodavaonicu. Smanjite ponavljanje (redundanciju), neka svaka rije bude koritena na pravome mjestu, bez dodatnih rijei koje objanjavaju pojam ili injenicu. 4. Konkretnost (concrete): Dobri pisci velike katastrofe, nesree i zbivanja opisuju sudbinama obinih ljudi. 5. Jasnoa (clear): Sposobnost jasnog izraavanja kljuna je na svim podrujima ivota. Jasnoa pisanja rezultat je
Promicanje obrazovanja, informiranja, novinarstva i tehnologija Krievci

preciznog koritenja rijei, gramatike oslanjanja na jednostavne, saete reenice.

pravilnosti

6. Suvislost, koherentnost (coherent): Djeca esto nesuvislo govore dok ue komunicirati. To je zato to ne uspostavljaju odnose meu mislima. Suvisao tekst postie se odgovarajuom strukturom reenice, dobrim prijelazima, vremenskim slijedom, efektivnim ponavljanjem, koritenjem kontrasta i usporedbi, zemljopisnih pojmova, brojki 7. Kreativnost (creative): Kreativno pisanje ui se na mnogim teajevima, radionicama i seminarima na kojima se novinare poduava pisati tako da budu to zanimljiviji, a da pritom zadre potpunu informativnost. Prianje o dogaaju Prosjene novine objavljuju mnotvo tekstova. Ako subotnje izdanje dnevnog lista ima skoro sto stranica, to moe biti i do 300 kartica teksta, bez oglasa. Svaki itatelj bira teme i odluuje emu e posvetiti vrijeme. Slino je i s radijem, televizijom i Internetom. Konzument masovnih medija zbog neega mora zadrati pozornost na novinskom lanku, radijskoj ili televizijskoj emisiji ili Web stranici. Dogaaj je ono to privlai pozornost, ali i nain kako je isprian. I najbolji dogaaj postaje nezanimljiv ako je isprian loe. Novinari zato trebaju znati kako priati priu. Svaki dogaaj i svaka pria zahtijevaju odgovarajui oblik kojim e ih novinar predstaviti itatelju, sluatelju, gledatelju. Znaajan dogaaj predoava se najprije vijeu, ali se na vijest moe nadovezati lanak, razgovor, osvrt ili komentar. Dogaaj moe poeti ivjeti na informativnim stranicama, a zatim se seliti na stranicu komentara i osvrta. Novinarstvo se ne dri pravila prianja prie od poetka do kraja, odnosno kronoloki, osim u nekim sluajevima. Metode prianja su razliite, ali novinar e najbolje ispriati priu ako se temeljito pripremi. Stoga, prije pisanja dolazi planiranje. Novinari vide svoju priu kao cjelinu. Svaka rije, svaka reenica, svaki odlomak smjeteni su na svoje mjesto s razlogom.

10

Prirunik za radionicu Internet-novinarstva

Novinska pria ima linearnu strukturu; poetak ukljuuje saetak najprivlanijeg materijala. Najprije ideja, a zatim rijei. Nije lako uobliiti ideju za novinsku priu. Ideju treba razraditi jo za vrijeme prikupljanja podataka, kako bi bilo vremena da se dozna podatak koji moda nedostaje. Struktura novinske prie Najei oblik ine: Glava ili poetak (lead) Materijal koji objanjava i opirnije razrauje glavu Nuna pozadina Sekundarni i manje vani podaci Novinar mora uvijek nai vremena svoje biljeke jo jedanput prelistati, procijeniti, odrediti vanost pojedinih elemenata, uoiti to je najvanije, te vizualizirati tekst ili emisiju. Strukturiranje prie moe poeti odmah, im urednik odredi zadatak, tijekom prikupljanja informacija, na licu mjesta, prije pisanja pa ak i za vrijeme pisanja. Kako organizirati priu? Kojim slijedom iznositi prikupljene injenice, treba li ih sve objaviti? injenice treba poredati po vanosti! Redoslijed injenica je takav da se pone s najvanijim, a najmanje vano ide na kraj ili se ne objavljuje. Organizacija teksta kod jednostavnih pria: Glava ili poetak Objanjenje i proirenje prie Pozadina (ako je ima) Sekundarni materijali (ako postoje) No, svi novinski prilozi i tekstovi ne sastoje se samo od jednog elementa, ve su sloeni. To je sluaj kod dogaaja u kojima ima mnotvo tema jednakih vanosti a o svima treba izvijestiti. Takav tekst razraen je: Glava: ideja A, ideja B Objanjavajui materijali: razrada ideje A i ideje B Sekundarni materijali. Podteme C, D, E i F Pozadina Dodatna objanjenja ideje A i ideje B

Promicanje obrazovanja, informiranja, novinarstva i tehnologija Krievci

11

Pravilo obrnute piramide Zamislimo obrnutu piramidu, golemu, masivnu graevinu koja stoji na uskom vrhu, a gore ima irok, stabilan temelj. Nezamislivo je da bi takva konstrukcija postojala a da se ne bi sruila. A najbolji nain novinarskog izraavanja upravo je takav, poput obrnute piramide. Dakako, figurativno reeno, no, kad je rije o nainu organiziranja novinskog priloga, to je najsigurniji, najtemeljitiji i dosad najbolji nain izvjetavanja. Obrnuta piramida znai da se na poetku kae sve najvanije o dogaaju o kojem izvjetavamo. U nastavku se iznose sve nevaniji elementi dogaaja, a kraj je najmanje vaan. Naelo obrnute piramide omoguuje brzo i djelotvorno kraenje, jer je najvanije na poetku, a gotovo nebitno iznosi se na kraju teksta. Tim naelom informativna vrijednost lanka ostaje netaknuta. Iako je ono u suvremenom novinarstvu moda zastarjelo, nije izumljeno nita bolje to bi obrnutu piramidu sruilo. Kad piete lanak na temelju obrnute piramide, imajte na umu ove postupke: GLAVA jedna reenica, najvie 30-35 rijei glava kae koje su najbitnije informacije u lanku i daje odreene injenice DRUGI ODLOMAK proiruje ili razvija misao naznaenu u glavi (uvodu) pria u lanku se ne bi smjela pretvoriti u kronoloko prepriavanje PRIPISIVANJE svim vanim informacijama objavljuje se izvor osim ako je informacija samorazumljiva ili informacija sama vrsto upuuje na izvor nemojte itatelju nabacivati skup izravnih citata i izjava izravne izjave mogu se sastojati od najvie dvije reenice citati bi trebali biti prikladno navedeni dijelovi izravnih citata trebaju biti uneseni u reenicu na nain da bude naveden citat, glagol, subjekt

12

Prirunik za radionicu Internet-novinarstva

STILOVI uvijek provjerite datume, lokacije, naslove, brojeve i td. svaki odlomak dulji od tri reenice je definitivno predug. Bilo koji odlomak od tri reenice je vjerojatno predug provjerite imate li previe redundantnosti (nepotrebna ponavljanja) KRATKI ODLOMCI

RJEITOST

IME, NAZIV, TITULA kad stavljate naziv i titulu ispred imena ne razdvajajte ih zarezom (KRIVO: Predsjednik udruge, Hrvoje Belani, dobio je nagradu.) kad ime dolazi ispred titule, titula treba biti odvojen zarezom (npr. Saa Lonari, predsjednik udruge, dobio je nagradu.) PRIJENOS, TRANZICIJA koristite ga za zbliavanje odlomaka. Nemojte skakati s teme na temu u novi red i odlomak bez upozorenja koje ste dali itatelju.

Danas se meutim, zbog mnogih promjena u medijskom svijetu, ne pie na jednak nain za novine, radio, televiziju i Internet. VIJEST Vijest je temeljni oblik novinarskog izraavanja. Bez vijesti nema novinarstva, a novinar koji ih nije nauio pisati, teko e ikada postati profesionalac. No, teko je definirati to je vijest. Najturija definicija vijest je svjea informacija. Definicija koje na razliit nain odreuju to je vijest je mnogo, pa je tako, prema razliitim autorima, ona je objanjenje dogaaja ili injenice, ili stajalite koje zanima ljude. Potpuna i aktualna informacija pristupana javnosti. izvjetaj o sadanjem dogaaju, predoen poteno, pravodobno, tono, istinito, saeto, uravnoteeno i objektivno.

Promicanje obrazovanja, informiranja, novinarstva i tehnologija Krievci

13

dogaaj ili uvjerenje koje mijenja ili prijeti da promijeni drutveni status quo na racionalan i utjecajan nain. sve to proistjee iz normalnog ljudskog ponaanja ili oekivanja. sve za to urednik kae da je vijest.

Tvrdo i meko? Vijesti se dijele na na dva osnovna tipa tvrde i meke. Tvrda se vijest odnosi na dogaaj kakav je, primjerice, neoekivana, izvanredna sjednica Sabora ili Vlade ili zrakoplovna nesrea, te ukljuuje prie koje istrauju sluajeve. Izraz spot news, prijevod je izraza tvrda vijest. Od pojave globalnih televizijskih mrea kao CNN-a, koristi se jo i breaking news. U hrvatskom jeziku primjerena je rije udarna vijest, a ponegdje i ponekad prijelomna vijest. Dogaaj se ne prestaje pratiti poslije objavljivanja tvrde vijesti. Novinari nastavljaju izvjetavati o pozadini sluaja, objanjavaju ga s razliitih, ali uvijek relevantnih stajalita. S druge strane, meke vijesti ne izvjetavaju o dogaaju, nego o tome to bi ljudi htjeli znati. Tvrda vijest obrauje i bavi se dogaajem koji se zbio tijekom ciklusa vijesti, tj. unutar 24 sata od kada se neto dogodilo. Potrebno je, primjerice, da proe odreeno vrijeme prije nego je mogue napisati lanak o istraivanjima lijeka za rak ili o porastu broja uivatelja kokaina meu mladima, te portret popularne rock zvijezde. Takve prie upravo idu u kategoriju mekih vijesti ili tematskih prikaza. Vrijednost vijesti U definiciji vijesti najvanije je odrediti njezinu vrijednost. Zato to nisu sve vijesti jednako vrijedne. Elementi koji odreuju vrijednost vijesti su: Pravodobnost itatelji ele najnovije vijesti. eli li novinar pruiti relevantnu i korisnu vijest, ona mora biti pravovremena. Pravovremeno izvjetavanje daje ljudima priliku da sudjeluju u stvarima od kavnog znaenja, a ne samo da budu obini promatrai.

14

Prirunik za radionicu Internet-novinarstva

Blizina ljudi su obino vie zabrinuti i zainteresirani za ono to se dogaa u njihovoj neposrednoj blizini. Kada itaju ili sluaju domae ili strane vijesti, vole saznati i hoe li se i kako odreena vijest odraziti na njihov ivot. Vanost to je poznatije ime osobe, institucije ili dogaaja, vijest postaje vanijom. itatelje uvijek zaokupljaju potezi monih i poznatih. Posljedice ne uspijemo li zabiti gol na prijateljskom malonogometnom pajcek turniru, bit e nam krivo. Promai li stopostotnu ansu nogometa u finalu svjetskog nogometnog prvenstva, alit e cijeli svijet. Ljudski interes. Publika to je za nas, ljudska bia, najzanimljivije? Novinska/radijska/televizijska ili internetska pria, koju smo proitali, uli ili vidjeli moe nas rastuiti, nasmijati, ogoriti. Razliiti ljudi imaju razliite interese. Na novinarima je da shvate razliitost briga i potreba koje se javljaju unutar publike kojoj su na usluzi. Takoer je vano shvatiti da se i publika mijenja, a time i njezini prohtjevi. Sukob ispria silama potrebi ovo je tema koja se provlai kroz svaki pokuaj da se neka pria. Borbe meu ljudima, narodima i prirodnim su dijelovi svakodnevice. Novinari se moraju oduprijeti preuveliavanja ili pojednostavljenja prie o sukobu.

Neobinost vijest sainjavaju neobinosti. Jednom je urednik nekog lista izjavio: Kad pas ugrize ovjeka, to nije vijest jer jeto uobiajeno. No, ako ovjek ugrize psa, to je vijest. Ovaj princip, ali ne nuno ovaj primjer, jo uvijek vrijedi. Ljudi ili dogaaji mogu se smatrati vijestima zato to su neobini ili bizarni. Utjecaj ovo je jedan od moguih naina odreivanja relevantnosti ili korisnosti vijesti. Koliko e ljudi biti zahvaeno ovim dogaajem, temom ili idejom? Koliko e ih se ozbiljno to ticati? to je vie ljudi zahvaeno odreenom temom, to e i lanak biti vaniji. Vrijednost vijesti se dobro procjenjuje ako je dobro vrednovan i dogaaj. Nisu svi dogaaji vrijedni da postanu vijest. Prema tome, zanimljiv dogaaj ima skoro iste znaajke kao i dobra vijest. Ako pravilno procijenimo dogaaj, lake emo procijeniti vrijednost vijesti.
Promicanje obrazovanja, informiranja, novinarstva i tehnologija Krievci

15

Za lake odreivanje odnosa izmeu procjene dogaaja o vrijednosti vijesti postoji tzv. tablica aritmetike vijesti:
TABLICA 1 obian mukarac + 1 obina ena + 1 mu + 1 mu + 1 bankovni slubenik + 1 bankovni slubenik + 1 dijete + 1 dijete predsjednika + krievake udruge mladih 1 osoba + 1 obian mukarac + 1 obian mukarac + ARITMETIKE VIJESTI 1 obian ivot 1 pustolovina 1 ena 3 ene 1 ena i 7 djece 200000 kuna 1 izgubljeni pas 1 izgubljeni pas 1 dostignue 1 obian ivot dug 79 godina 1 obian ivot dug 100 godina = = = = = = = = = = 0 vijest 0 vijest 0 vijest 0 vijest vijest 0

vijest

Pisanje vijesti Pisanje vijesti vaan je dio novinarskog posla. Loe napisana vijest je promaaj. Dobro pisanje za medije posljedica je dobro prikupljenih i istraenih podataka. Koristi se uglavnom narativna struktura, a jezik je jasan i izravan. Dobro napisana vijest ima ova obiljeja: Dogaaj ili osobe prikazuje kroz anegdote, citate i sluajeve. Citati i ljudski aspekti imaju istaknuto mjesto u strukturi vijesti. Jezik je jednostavan, precizan i uvjerljiv. Reenice su kratke. Prijelazi meu reenicama i odlomcima su glatki i vode itatelja bez prepreka od jedne teme prema drugoj. Stil pisanja odgovara dogaaju o kojem izvjetavamo.

Temelji dobrog pisanja vijesti su: 1. Dogaaje prikaite redoslijedom kojim su se dogodili. 2. Prikaite ih tako da ih promatra moe sebi predoiti i zamisliti se na mjestu dogaaja.

16

Prirunik za radionicu Internet-novinarstva

Upute za pisanje vijesti vidljive su u deset pravila: 1. 2. 3. 4. 5. Ne pii dok nisi shvatio dogaaj. Ne pii dok ne zna to eli rei. Pokai, ne priaj. Navode i ljudski interes smjesti na poetak vijesti. Odgovarajue ilustracije ili anegdote smjesti to blie poetku. 6. Koristi konkretne imenice i ivopisne glagole. 7. Izbjegavaj upotrebljavati zamjenice umjesto imenica. 8. Izbjegavaj donositi sud i izraavati vlastito miljenje. Neka injenice govore. 9. Ne postavljaj pitanja na koja ne moe odgovoriti. 10. Pii jednostavno, jezgrovito, poteno i brzo.

Pravila vijesti Vijest je svjea ili ne postoji. Vijest mora biti pravovremena, dakle pisana u vrijeme kad se stvari dogaaju ili im se o dogaaju sazna. Zatita i provjeravanje izvora. Vijest mora sadravati izvor, najee konkretan (reeno na konferenciji za novinare, na sastanku, u izjavi, preneseno iz medija), a rjee u formulaciji saznaje se. U tom sluaju urednik znati tko je izvor, a novinar ima obavezu tititi izvor. Vijest ili i njeni elementi se moraju provjeravati (nedopustivo je, na primjer, da se navede pogreno ime ili prezime nekoga tko je poginuo) a, kad se radi o osjetljivim dogaajima koji mogu da proizvesti odreene posljedice vijest se proverava u dva i vie izvora. Komentar je zabranjen. Vijest po definiciji ne trpi komentar niti osobni ili politiki stav autora to je, naprosto, u toj novinarskoj formi zabranjeno. Bez pitanja u uvodu. Vijest takoer ne treba poinjati pitanjem, jer je posao autora vijesti upravo obrnut da odgovori na pitanje. Pozadina vijesti. Vijest o nekom dogaaju koji se ponavlja ili nastavlja, mora sadrati i objanjenje i podsjeanje, mora imati pozadinu (background), to je jedno od pravila koja novinari esto zanemaruju, ili ga koriste u formi komentara, to je, naravno, pogreno i nedopustivo.
Promicanje obrazovanja, informiranja, novinarstva i tehnologija Krievci

17

Sustav ladica. Vijest ima svoju kompoziciju koja lako se moe raspasti urednikom intervencijom, pa je zato treba praviti po tzv. sustavu ladica. To znai da urednik, radi kraenja, moe izvui neku ladicu, ali da se kompozicija ne srui, niti da se narui bilo to od njenih glavnih elemenata. Bez uljepavanja teksta. U vijesti po pravilu treba koristiti kratke, jednostavne i razumljive reenice bez ambicija novinara da figurama, frazama ili metaforama uljepava tekst. Smjernice za pisanje vijesti Sluge novinara ili 5 duplih v i jedno h [5 W+1 H] Prema mnogima jedino i jo uvijek nezamjenjivo pravilo pisanja vijesti je pravilo 5 W. Ovo je pravilo nastalo na temelju dugog iskustva pisanja i novinarima pomae da brzo, uinkovito i jasno opiu ono najvanije to se dogodilo. Inae, sam naziv pravila 5 W + 1 H potjee iz knjievnosti. Radi se o stihovima pjesme engleskog knjievnika Rudyarda Kiplinga o est potenih slugu: Imam est potenih slugu (Nauili su me svemu to znam) Njihova imena su to i Zato i Kada I Kako i Gdje i Tko. Imena slugu na engleskom glase What, Why, When, How, Where i Who. U novinarstvu je njihov redoslijed neto drugaiji pa ide: Who? (Tko), What? (to), When (Kada), Where? (Gdje), Why? (Zato), How? (Kako) Novinarova je dunost odgovoriti na tih est pitanja. Uini li to u prvom odlomku vijesti, onda je to klasian 5 W poetak vijesti, koji kao pravilo i danas koriste agencije, ali i drugi mediji. Prva reenica ne mora obavezno sadravati odgovor na svih pet W da ne bi bila glomazna i preoptereena, ali u kasnijem tekstu mora biti odgovora na ta pitanja. Odgovori na 5 W i 1 H najbolje zadovoljavaju potrebe publike da dozna to se dogodilo. Sve drugo je manje vano i moe se iznijeti u drugim odlomcima, ali podaci koji odgovaraju na 6 pitanja presudni su za razumijevanje dogaaja. Poredak pitanja nije uvijek stalan, svaki novinar mora nai najbolju kombinaciju pitanja koja e dogaaj objektivno prikazati.

18

Prirunik za radionicu Internet-novinarstva

Glava vijesti Svaka vijest mora nekako poeti. Novinar ima razne ideje, smilja reenice, odbacuje ih, vae, procjenjuje kojim podatkom treba zapoeti. Poetak je glava (lead). Glava je ono ime se poinje, ali nije jednostavno kao to se moda ini. Glava je najtei dio prie zato jer je najvaniji, svaka glava mora biti primjer najboljeg teksta koji novinar moe napisati. Glava je poetak ili uvod u prie koje masovni mediji objavljuju. Svaki tekst (u novinama ili na Internetu), radijski ili televizijski prilog, sastoje se od glave ili poetka ili tijela. Neke prie imaju i zakljuni odlomak. Glava je najvanija, jer je zamiljena kao mamac koji e privui pozornost itatelja, sluatelja i gledatelja te ih uvui u ostatak, tijelo prie. Glava je najvaniji dio teksta iz ovih razloga: Pomae konzumentima itateljima, sluateljima, gledateljima da razumiju karakteristike prie koju novinar objavljuje Usmjerava pozornost publike na temu prie Pomae novinaru da odlui kojim e smjerom krenuti i na to e se usredotoiti. Za pisanje dobre glave treba posebno dobro procijeniti vijest. Procjena vrijednosti vijesti presudna je za pisanje dobre glave. Novinar se mora zapitati: Koje su to injenice meni najvanije? Svatko tko pie, mora imati vie informacija od onoga tko ita. Izbor je bit izvjetavanja. Novinar prikuplja podatke, izabire ih i odluuje to e objaviti. Ne moe sve. Najvanije, najbolje i najzanimljivije ide u glavu. Oblici novinarskog izraavanja Oblici novinarskog izraavanja su naini predstavljanja sadraja. Pri odabiru oblika vodi se rauna o vie elemenata (iako se novinaru oblik namee samim sadrajem o kojem pie). Odabir oblika novinarskog izraavanja u svakom konkretnom sluaju ovisi o: sadraju, namjeni (tip medija, tip glasila, rubrike i tip publike), i osobnom novinarovom osjeaju za svrhovito i skladno, odnosno lijepo.
Promicanje obrazovanja, informiranja, novinarstva i tehnologija Krievci

19

Novinarski izrazi (ili anrovi) moraju polaziti od osnovnih osobina novinarske informacije, a to su novost, aktualnost, istinitost, vanost, zanimljivost. Vijest saeti oblik koji obavjetava o jednoj ili vie injenica. Ako je injenica vie one se rasporeuju, najee po znaenju odnosno vanosti. Po sredstvu izraza vijesti se dijele na pisane (govorene), fotografske i filmske. Izvjee je proirena vijest. Osim to registrira jednu ili vie injenica, ono opisuje zbivanje koje je proizvelo te injenice, te iznosi njegov kontekst i smisao (pozadina, engl. background). Izvjee moe biti vrijednosno neutralno, ili s vrijednosnim stavom (angairano). Struktura izvjea prati i proiruje vijest: ima uvodni dio s osnovnom informacijom i dopunskom informacijom, eventualno i informaciju o prethodnim ili paralelnim okolnostima, te krai ili dulji izvjetaj o toku i nainu odvijanja dogaaja. Ovisno o tipu i trajanju dogaaja, izvjee moe biti saeto, ali i dugo. Komentar je miljenje, analitiki sud o nekom dogaaju. Za razliku od vijesti i izvjea, komentar ne obavjetava o dogaaju, nego iznosi prosudbe u povodi dogaaja. Komentar mora uvijek biti aktualan, vremenski vezan uz dogaaj. Obvezatno u sebi nosi vrijednosna gledita pa predstavlja osoban tekst. Stoga se moe pisati osobnim stilom, koristei stilski obiljeeniji jezik nego je to doputeno u izvjeu. Osvrt je krai komentar, koji obuhvaa samo jednu temu ili jedan njezin aspekt. Biljeka je kratak osvrt od jednog ili najvie dva pasusa. Ako se sastoji samo od jedne ili dviju reenica, naziva se i glosa. Recenzija ili kritika je prikaz znanstvenog, umjetnikog ili medijskog ina (knjige, asopisa, predstave, koncerta, izlobe, emisije, glazbenog albuma, filma). Sadri i vijest ili izvjee o samom toku i/ili temi ina kao i osvrt odnosno kritiku prosudbu. Recenzije esto ne piu samo novinari, nego i strunjaci za odreeno podruje stvaralatva (kritiari). Izjava je krai oblik, u kojemu neka linost, u svoje ime ili u ime neke organizacije ili udruge, iznosi miljenje o nekoj pojavi ili

20

Prirunik za radionicu Internet-novinarstva

najavljuje neku akciju. Ako se od vie osoba trai izjava na isti upit, posrijedi je anketa. Izjava koju ne daje pojedinac nego tijelo ili organizacija moe se nazvati i obavijest ili jednostavno miljenje. Nuno je da novinar u svakom od tih sluajeva postavi pitanje, inae je posrijedi izvor, a ne oblik novinarskog izraza. Obavijesti dravnih tijela izdana spontano bez novinarskog pitanja su obznane, a takva tijela esto se slue i priopenjima, izrazom koji valja izbjegavati zbog dvostrukog smisla glagola opiti. Intervju je razgovor novinara s nekom osobom, namijenjen objavljivanju. Pripada sloenijim i sigurno najzloupotrebljenijim oblicima novinarskog izraavanja. Konferencija za novinstvo je kolektivni intervju sa slubenim osobama ili istaknutim javnim linostima, najee u povodu nekog dogaaja (politikog ina, festivala, otvorenja kluba, sportske utakmice). Koristi se da bi se u kratkom vremenu i istodobno pruile aktualne obavijesti veem broju obavijesnih sredstava, to jest medija. Ovaj oblik moe biti i redoviti oblik komuniciranja slubenih osoba s javnou posredstvom novinstva. Reportaa je oblik koji tretira neku autentinu injenicu (pojavu, dogaaj, osobu). Ona je izrazito osobni prilog i vie od komentara, pa se stoga ne moe samo, nego gotovo i mora donijeti osobnim osebujnim stilom koristei bogatiji jezik nego je to doputeno u izvjeu. Kao i komentar, reportaa je vrijednosno obiljeena. No za razliku od komentara ne donosi koncizan sud nego vrijednosni stav mora biti impliciran u cjelokupnome pristupu temi. Reportaa je, naspram ostalih oblika koji tee biti objektivni, izrazito subjektivna. Tema reportae moe biti svaka pojava, dogaaj, osoba, ali mora sadravati elemente nesvakidanjosti. Novinarsko istraivanje je sloeni oblik novinarskog izraza koji u sebi sadri elemente izvjea, reportae, komentara, esto izjava i intervjua, a ponekad i drugih anrova. Ta je raznovrsnost zadana injenicom da se novinsko istraivanje ne bavi samo injenicama ili dogaajem nego nastoji zai u vijest i ii preko vijesti istraujui joj razloge, uzroke, prethodna i slina zbivanja te mogue posljedice, ispitujui neku aktualnu drutvenu temu.
Promicanje obrazovanja, informiranja, novinarstva i tehnologija Krievci

21

KAKO PISATI ZA WEB

Bez obzira piete li blog, sastavljate poruku za neku raspravu na forumu ili radite tradicionalni novinski lanak, slijeenje nekih osnovnih napomena pomoi e da steknete vie itatelja i zavrijedite njihovo potovanje. TO KRAE TO BOLJE: itatelji cijene pisce koji ne troe njihovo vrijeme i promet ostvaren na Internetu. lanak ili odlomak od sto rijei na webu izgleda prilino veliko. Dugaki lanci itatelju alju signal: Ovo zahtijeva tvoj napor. Pisac oekuje da ima vremena za (bacanje) itanje. Sjedni malo i proitaj Krai lanci obznanjuju nam: Lagan sam i kratak. Ovo uope ne traje dugo. Proitaj me! Jednostavno reeno, izravni jezik uinkovitiji je, njime lake komunicirate vlastite misli itateljima i razumljiviji je od uzvienog pokazivanja svog znanja o stvarima koja je veina nas prespavala na satovima hrvatskog. AKTIVNI GLAS: Uini to radije nego Bit e uinjeno to. Lake je pisati ovim potonjim nainom upotreba radnih (aktivnih) glagolskih pridjeva oteava posao novinaru, no time profitira itatelj. Na dobitku je onda i novinar jer odrava zanimanje itatelja. Trpni (pasivni) pridjevi dosauju itateljima. Takvi odlaze s Weba. Zadrite trpni oblik izraavanja (pasiv) samo u sluajevima kad ne znate tko je subjekt dogaaja, primjerice u izvjetajima iz crne kronike. Ali ak i tada pokuajte oblikovati to je vie mogue radnih glagolskih pridjeva. JAKI IZRAZI: Najbolji izrazi odraz su djelovanja, akcije. Recite to mislite prije nego to to mislite i napisati. Ako piete niz slabo povezanih izraza, razmiljajte o pokretnosti i djelovanju koje se odvija u vaim porukama, pa ponovno napiite lanak koristei se samo imenicama i glagolima, kako biste bolje iskoristili svoj rjenik.

22

Prirunik za radionicu Internet-novinarstva

Izbjegavajte sve nepotrebne rijei, piite usko i pazite na redundantnost itanje neke informacije dvaput troi itateljevo vrijeme. PRIPISIVANJE IZVORA: Ako itateljima ne kaete gdje ste dobili i otkud vam odreeni podatak, mnogi od njih e pretpostaviti da ste vijest izmislili. Niste, je li? Odreivanje izvora donosi vam vjerodostojnost (kredibilnost) zato to itatelji znaju da nemate to od njih skrivati ako ele provjeriti vae navode. KONTEKSTUALNO POVEZIVANJE: Online pisanje trebalo bi itateljima dopustiti grananje i klikanje na ostale, opirnije sadraje koji podupiru napisani lanak, ovisno o stupnju zanimanja itatelja. Veina novina referira se na druge izvore, ali ako ste ONLINE NOVINAR, tada ste u mogunosti da itatelje izravno navedete na ostale, podupirue izvore informacija. Kad izvjetavate za portal, zabiljeite si Web adrese takvih izvora i uklopite ih u svoje lanke hyperlinkovima. Adrese (URL-ove) pokuajte obiljeiti odgovarajuim svojstvima, imenima ili izrazima, svakako bolje nego da odvojeno ispisujete cijele Web adrese ili jo gore da navodite ono prevladano kliknite ovdje.

UPUTE ZA RAD NA PORTALU KRIEVCI.INFO

Uvod Mambo predstavlja, kako kae popularna Wikipedia, glazbeni oblik i plesni stil koji potjee s otoka Kube. Sama rije znai razgovor s bogovima i naziv je za vudu-sveenicu s Haitija. Koliko god mistino i intrigantno zvuao pojam u gore navedenim znaenjima, na kontekst upotrebe te rijei u ovom priruniku biti e poprilino prozaian. Ali nadamo se ne i suhoparan. Mambo je trenutno najnagraivaniji i, prema ocjenama desetaka tisua korisnika diljem svijeta, najmoniji sustav za upravljanje sadrajem (Content Management System) s javno dostupnim izvornim kdom (open-source). U potpunosti se temelji na skriptnom jeziku PHP, modularan je i relativno jednostavno proirljiv novim mogunostima i komponentama.
Promicanje obrazovanja, informiranja, novinarstva i tehnologija Krievci

23

Mambo CMS (u trenutnoj verziji 4.5.1.) je temelj tehnike izvedbe nezavisnog novinskog portala Krievaca na adresi http://www.krizevci.info. Prava pristupa Ovdje je prikazan prijedlog za uvoenje hijerarhije prava pristupa, prema tome kako Mambo dijeli ovlasti korisnika, od najmanjih do najveih: Public Frontend korisnici (svi prijavljeni korisnici) a. Registered (svi lanovi foruma, ne mogu objavljivati vijesti na portalu) b. Author (novinari, piu lanke za objavu na portalu) c. Editor (urednici pojedinih rubrika na portalu) d. Publisher (izravne ovlasti za objavljivanje, trenutno svatko ima barem ove) 2. Public Backend korisnici (svi s pristupom preko administratorskog suelja portala) a. Manager (ovlasti za redaktora i lektora portala) b. Administrator (administratorske ovlasti) c. Superadministrator (najvee ovlasti na portalu). Objava lanka I. korak: odabir kategorije Nakon prijave na portal, pojavljuje vam se korisniki izbornik, s potrebnim opcijama. Ovisno o tome kakav lanak namjeravate objaviti, potrebno je kliknuti na jednu od ponuenih opcija: Poalji u Vijesti (za novinare koji rade vijesti iz zajednice) Poalji u Glazbu (za novinare potportala Svijet glazbe) Poalji u Kolumne (za kolumniste portala) Zatim se otvara odgovarajui ureiva teksta (editor) u koji je potrebno unijeti tekst lanka i urediti ga te pozicionirati slike u lanku. II. korak: ureivanje teksta U uredivau obavezno treba odabrati kategoriju lanka. Npr. u sluaju objave vijesti, kategorije su: drutvo, gospodarstvo, kultura, sport, zanimljivosti. 1.

24

Prirunik za radionicu Internet-novinarstva

Uvodni dio lanka ide u dio naslovljen Uvodni tekst, a preostali dio u Glavni tekst (ukoliko ima potrebe). III. korak: postavke za objavu Nakon ureivanja teksta i dodavanja slika (detaljnije upute kasnije), potrebno je postaviti status lanka na Objavljeno te po potrebi ukljuiti prikazivanje na naslovnici portala. Polje Alias slui za runo upisivanje imena autora lanka. Ako je to polje prazno, Mambo automatski preuzima ime objavljivaa lanka. Zavretak i pohrana lanka klikom na disketu. Openite preporuke Ne koristiti smajlie u tekstovima lanaka. Na naslovnici objaviti lanak u potpunosti spreman za objavu. Ne prebacivati tekst izravno iz Worda u portalski ureiva, radije koristiti Notepad. html kd vaeg lanka moete ureivati u ureivau (editoru) pritiskom na tipku HTML, nakon ega se otvara prozor poput prikazanog na slici. Ukoliko iz nekog (valjanog) razloga ne elite da ispod vaeg lanka bude opcija Komentiraj, onda je potrebno npr. na poetak lanka u zaseban redak, unutar html kda samog lanka, napisati sljedee: <!-- {nk} --> Preporuke lektora Kod naglaavanja rijei koristiti bold. Kod pisanja imena ljudi u lanku, ime uvijek zaboldati prvi put, a kod svakog idueg spominjanja pisati ih normalno. Nije preporuljivo pisati sva velika slova (CAPSLOCK) u naslovu lanka, radije koristite bold. Rijei koje se ne uklapaju u hrvatski standard, dakle sleng, razne dijalekte, regionalizme i slino piu se u navodnicima, kao na primjer "Kaj se dela, cugeri?". Kod upotrebe strune terminologije (u prijenosu neijih citata) rijei stavljati u kurziv. Uvod lanka neka u pravilu sadrava vie od jedne reenice. U uvodu treba napisati barem dvije, tri reenice bitne za privlaenje panje itatelja. Na kraju uvoda nije preporuljivo staviti tri toke, dvotoku ili toku-zarez, ve je ispravno napisati toku, usklinik ili upitnik.

Promicanje obrazovanja, informiranja, novinarstva i tehnologija Krievci

25

Stilske i tehnike preporuke U uvodu treba biti dovoljno teksta da "omota" sliku (ako ista postoji). U glavnom tekstu barem duplo vie teksta nego u uvodu. Ak nema dovoljno teksta da se zadovolje ova pravila, onda sav tekst kao uvodni. Ako je slika povelika (a ima izrazite potrebe da se u toj veliini objavi), onda je stavite u glavni tekst, kako takva ne bi naruavala izgled naslovnice portala. Kad u sam lanak ubacujete poveznicu (link), ovo je krivi nain: "Kako u lanku objavljuje PlivaZdravlje.hr, nema problema sa suncem ako nosite bijeli remeni, cijeli lanak itajte ovdje. Poveznica (link) bi trebala biti prirodno uklopljena u tekst kao njegov dio, a ne samo kao poveznica, naprimjer: "Kako u lanku objavljuje Plivazdravlje.hr, ..." (prvi link je izravno na lanak, drugi na naslovnicu samog portala). U naslovu lanka koristiti samo jednostruke navodnike (ako ima potrebe), zbog tehnike nemogunosti koritenja opcije komentiranja lanka u sluaju koritenja dvostrukih navodnika. U ureivau (editoru) se pod izbornikom Styles mogu nalaziti korisniki definirani preporueni stilovi za ureivanje pojedinih dijelova teksta. Jako je bitno da se stilovi koriste kad se definiraju, a ne radi runo formatiranje, jer e se sve moi jednostavno prilagoditi kod eventualne promjene dizajna portala. Za jednostavne stvari tipa bold ili italic slobodno koristite pripadajue gumbie.

Objava linkova Objave na Webu povremeno sadravaju poveznice na druge sadraje. Za izradu teksta kao poveznice potrebno je tekst oznaiti i kliknuti na . Za poveznicu na vanjske sadraje (izvan portala) potrebno je ukljuiti postaviti target na _blank..

26

Prirunik za radionicu Internet-novinarstva

POGOVOR
Proitali ste ovaj prirunik i demonstrativno ga odloili na stol kraj svojeg desktopa ili laptopa razoarani to ste novinare doivljavali kao neprikosnovene borce za istinu (to oni neminovno jesu) koji se online djelovanjem slue kao jakim oruem demokracije?! Medij novine, radio, televizija, Internet da krenemo kronolokim razvojnim nizom jesu bitan imbenik za javnost demokratskog (i ne samo takvog!) drutva, no tvrdnja da novinari grade javno mnijenje i miljenje nije zasnovana na injenicama. Novinari mogu imati jai utjecaj na formiranje javnog mnijenja jedino u socijalno propulzivnom mediju, a to je danas samo televizija, i to onda kad nema informacijske konkurencije meu televizijskim mreama, i samo u onom segmentu stanovnitva kojemu je televizija jedini izvor informacija, te koji nije stekao naviku kritikog vrednovanja dobivenih informacija. S listovima je stanje bitno drugaije. I u zemljama gdje postoji vie raznovrsno orijentiranih nacionalnih listova istraivanja pokazuju da u toku jedne godine vrlo mali broj itatelja (manji od 5 posto) mijenja novine koje kupuje. To znai da itatelj ne trai raznovrsne i, moda, meusobno suprotstavljene pristupe da bi se cjelovito informirao (i formirao svoje mnijenje) nego trai ono glasilo koje na najpotpuniji nain izraava njegove ve stvorene prosudbe. Sa znanjem upotrebe Interneta kao sustava koji objedinjuje tehnoloka i medijska svojstva, izvire mo da se djeluje na mnijenje mnogo uinkovitije i bre no kod tradicionalnih medija. U tom je smislu Web medij koji umreava nesluen broj korisnika, a internetski portal mjesto gdje se vijesti obnavljaju dok dogaaj jo traje, uz sposobnost da se u realnom vremenu izvjetava javnost. Ono zbog ega je Internet i novinarstvo na njemu upravo vru i izazovan posao je injenica da se itateljima daje i doslovno zahtijeva mogunost da koriste medij sa svim njegovim uslugama. To stvara dvosmjeran tok u kojem korisnici putem komentara i drugih dostupnih oblika izraavaju stavove i miljenja o dogaajima u vijestima, stvarajui zajednicu gdje svatko ima jednako pravo glasa. Novinari u online novinarstvu nisu umni ljudi od pera.
Promicanje obrazovanja, informiranja, novinarstva i tehnologija Krievci

27

Oni su samo prenositelji injenica i informacija krajnjim korisnicima u svim dijelovima Mree, koji zatim u bilo koje vrijeme mogu reagirajui na napisano dati svoj udio u stvaranju javnog mnijenja. Novinari, dakle, uglavnom NE formiraju javno mnijenje, nego mu se prilagoavaju, odnosno izraavaju onaj dio javnog mnijenja ije stavove usvajaju, bilo iz razloga uvjerenja bilo iz konformizma.

LITERATURA
1. Malovi, Stjepan (2005.). Osnove novinarstva. Zagreb: Golden marketing - Tehnika knjiga. 2. Malovi, S.; Ricchiardi, S. novinarstvo. Zagreb: Izvori. 3. Izvori s Weba: o o o o o o o o o o o o o o o o http://www.firstmonday.org http://www.ojr.org http://www.ablongman.com http://www.jprof.com http://www.poynter.org http://www.teachervision.fen.com/journalism http://whatis.techtarget.com http://searchsmb.techtarget.com http://www.netnovinar.org http://tojou.blogspot.com/ http://www.journalism.org/ http://www.mamboserver.com/ Mambo - slubene stranice http://www.mambo-hr.com/ Mambo HR Team http://mambo.posluh.hr/ POSLuH Mambo http://www.krizevci.info/ Nezavisni portal Krievaca - Krievci.info http://www.udruga-point.hr/ Udruga P.O.I.N.T. Krievci
Prirunik za radionicu Internet-novinarstva

(ur.)

(1996.).

Uvod

28