Post na Twitteru?

Post na Twitteru može sadržavati samo 140 znakova, a sastoji se kao i status na Facebooku od
praznog prostora za upisivanje ili dodavanje sadržaja, dva gumba ispod praznog prostora koji
nude opciju dodavanja fotografije s računala ili lokacije. Na desnoj strani nalazi se gumb za
objavu (tweet), a pored njega lijevo nalazi se brojač znakova koje smo upisali. Zbog
smanjenog prostora za objavu koriste se stranice za smanjivanje broja znakova linkova (kako
bi nam što manje prostora zauzeli prilikom objavljivanja), a ukoliko želimo dodati neki video,
nećemo ga moći dodati na isti način kao i na Facebooku samo kopiranjem linka u prazan
prostor za objavu, već ćemo morati na stranici na kojoj link je pronaći opciju embed uz
pomoću koje će se isti video naći na našoj Twitter objavi u onom obliku u kojem se nalazi na
originalnoj stranici, spreman za gledanje na našem profilu.

Model prema odabiru korisnika? / Objasni djelomično otvoreni urednički sustav / Primjer
otvorenog uredničkog modela (Wikipedia?)

To je puni gatewatching model uređivanja online medija. Postoje dva oblika:

1) Djelomično otvoreni urednički sustav – korisnici prikupljaju, odnosno odabiru sadržaje, a

urednici nadziru taj proces i odabiru što će biti objavljeno. Korisnici odlučuju u koji će
komentari ostalih korisnika biti objavljeni, kontrola se provodi putem moderatorskog
sustava.
2) Otvoreni urednički sustav – vijesti su plod rada različitih skupina korisnika koji surađuju i
zajednički proizvode vijesti. Korisnici odabiru što će biti vijest, koje će biti objavljene te
koji će komentari korisnika biti objavljeni. Korisnici pišu i uređuju novosti, a kontroli nad
sadržajem nemaju čak ni administratori (Wikimedia se zasniva na ovom sustavu).

Osobitosti web 2.0?

 Posjetitelji web-stranice sudjeluju u kreiranju sadržaja.

 Drugi posjetitelji komentiraju takav sadržaj.
 Komentari se komentiraju.
 Web postaje socijalizacijska platforma i nastaju društvene mreže.

Tehnološki rezultati konvergencije?

 Internetski portali
 Virtualne zajednice, blogovi, forumi
 Web streaming
 RSS (internet, mobitel, iPod, Kindle)
 Digitalna televizija
 Interaktivna televizija (IPTV)
  Mobilna masovna komunikacija (RSS, radio, TV prijenosi, internet)
 Hibridni mediji

Ciljevi konvergencije?

1) Brisanje granica između „tradicionalnih“ funkcija pojedinih uređaja (telefoni s

kamerom, fotoaparat s mikrofonom, platforma za igre, najveći dio računa za
mobilni telefon predstavljaju troškovi parkiranja i vožnje tramvajem).
2) Nestanak granica između raznorodnih sadržaja (infotainment kao spoj informacija i
zabave).
3) Pojeftinjenje digitalne opreme i uređaja.
4) Smanjivanje cijene i povećanje kapaciteta prijenosa informacija.
5) Rast informacijske i medijske pismenosti.

Najveći digitalni američki konglomerat / Je li Walt Disney najugledniji konglomerat na svijetu

(NE)

Time Warner – sjedište mu je u New Yorku. Pokriva područje filma, televizije i interneta čije
je poslovanje zaslužno za prvo mjesto godišnje ljestvice DWSmg.com

Comcast Corp. – u vlasništvu ima nekoliko specijaliziranih sportskih i news kanala. Oko 95%
profita ostvaruje od kabelske televizije, interneta, videa i telefona.

Walt Disney Co. – najpoznatija korporacija na području medij i zabave u svijetu koja u
vlasništvu ima televizijske mreže poput ABC-a i ESPN-a.

Razlika konvergencije i masovnih medija

Za razliku od prijašnjeg kupovanja proizvoda, sada se na njega potpisuje. Internet postaje

dominantan konvergirani medij za razliku od televizije koja je dominantan masovan medij. U
masovnim medijima dominira angloamerički sadržaj, dok u konvergiranim medijima dominira
raznovrstan i grupiran sadržaj. Program se kod masovnih medija koristi prema rasporedu, dok
se konvergiranim medijima može pristupiti bilo gdje i bilo kada. Korisnik ima veću ulogu pa
također stvara sadržaj, dok je karakteristika masovnih medija jednosmjerna komunikacija.
Masovne medije se koristi, dok se u konvergiranima sudjeluje. Vlasnici masovnih medija su
nekoliko velikih igrača, dok su konvergiranih puno manjih igrača.

Telekomunikacije

Uključuju svaku transmisiju, emisiju ili prijem znakova, signala, pisanog teksta, slike,
zvukova ili informacija bilo koje vrste putem žičanog. radio-vizualnog ili kakvog drugog
elektromagnetskog sistema.
 TRADICIONALNO su uključivale industriju telefona i telegrafa, a SADA uključuju i
satelitske prijenose i linkove podataka.

Ukratko, uključuju prijenos podataka preko značajne udaljenosti kako bi se ostvarila

komunikacija.

Tri osnovne jedinice osnovnog telekomunikacijskog sustava:

1) ODAŠILJAČ (uzima podatke i pretvara ih u signal)

2) MEDIJ ZA PRIJENOS (nosi signal)
3) PRIJEMNIK (uzima signal iz kanala i pretvara ga ponovno u korisne informacije)

Konvergencija promatrana kao riječ medijske industrije

Kao riječ medijske industrije najčešće se koristi u kontekstu tehnoloških i industrijskih

promjena. Nerijetko se pogrešno shvaća primarno kao tehnološki proces koji omogućava
smještanje različitih medijskih funkcija unutar jednog uređaja. Opisuje promjene u načinima
dostavljanja medijskog sadržaja, ali utječe i na prateće društvene i kulturne transformacije.

Konvergencija podrazumijeva spajanje klasičnih medij, telekomunikacija te drugih vrsta novih

tehnologija (interneta) prenoseći multimedijski sadržaj do krajnjeg korisnika načinima
drugačijim od tradicionalnih prijenosa.

Utjecaj konvergencije na novinarstvo

1) Omogućuje donedavno nezamislivu ekspanziju količine vijesti

2) Omogućuje virtualno distribuiranje svih sadržaja – teksta, fotografije, video i audio
materijala
3) Omogućuje češće i jednostavno osvježavanje materijala
4) Omogućuje interaktivnost u smislu:
a) motiviranog odabira
b) kreiranja novih sadržaja

Omogućuje kombinaciju svih vrsta sadržaja: teksta, fotografije, audio i video materijala.
Omogućava dodavanje pozadinskih informacija, konteksta, analize ili komentara. Osim
računala uključuje mobitele, tablete i slično. Omogućuje medijskim djelatnicima da
prezentiraju sadržaj onako kako im najbolje odgovara. Konvergencija je usmjerena na priču.
Zahtjevnije je od klasičnog novinarstva u smislu odabira najpogodnijeg formata kroz nove
uloge koje novinarstvo prije nije trebalo – urednika odgovornog za osvježavanje sadržaja,
urednika koji će koordinirati izvještavanje ili produkciju u različitim medijima.
Objasni Freemiu

Freemium je poslovni model online medija. Temelji se na kombinaciji besplatnog sadržaja i

naplate premije za kvalitetniji sadržaj. Sadržaji koji odgovaraju na pitanja tko, što, gdje i kada
trebali bi biti besplatni, a oni koji objašnjavaju zašto i kako se naplaćuju. Ako postoje različiti
distribucijski kanali mobile i web izdanja su besplatni, a tiskovni i tablet se naplaćuju.

Dvije glavne snage interneta

Brzina – nove medijske tehnologije sada mogu objavljivati vijesti brže od starih elektroničkih
medija.

Dubina – neograničeni prostor i vrijeme na internetu, kao i njegova hipertekstualnost, kao i

činjenica da se za pristup bilo kojem tekstu mora otvoriti stranica na kojoj je tekst objavljen
čini ga dubljim i širim od novina ili magazina.

Razine konvergencije? (3 boda)

1) Tehnološka
2) Sadržajna
3) Poslovna

Kakav mora biti novi medij da bi zadovoljio taj naziv? (3 boda)

Da bi se nešto moglo nazvati novim medijem potrebno je zadovoljiti ove pretpostavke: nove
mogućnosti sadržaja, upotrebe i efekata.

Definiraj nove medije.

Različiti oblici interaktivnih medija koje odlikuje NELINARNI PRISTUP SADRŽAJU

dokumenta (hipertekst), INTERAKTIVNOST (veće sudjelovanje korisnika) i
MULTIMEDIJSKI NAČIN PREZENTACIJE (tekst, slika, zvuk, animacija, vide itd.).

Temelji se na:

 audio-vizualnim iskustvima televizije i radija,

 privlačnosti rješenja potrošačke elektronike (industrije zabave),
 povećanju brzine prijenosa koju omogućavaju suvremeni telekomunikacijski sustavi te
 na petostoljetnom iskustvu tiska i nakladništva.
Sve je to moguće samo ako se koristi računalo.
Prema McQuailu provedena je DIGITALIZACIJA svih aspekata, KONVERGENCIJA
različitih medija, internet ODSTUPA OD MASOVNE KOMUNIKACIJE, PRILAGOĐENA
je uloga OBJAVLJIVANJA, veća ULOGA PUBLIKE, fragmentiranje i ZAMUĆENJE
„MEDIJSKIH INSTITUCIJA“ i SMANJENA JE SOCIJALNA KONTROLA.
 Lievrouw i Livingstone – složena definicija kombinirana od INFORMACIJSKO
KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA (ICT) i DRUŠTVENIH KONTEKSTA koji su im
pridruženi. Prepoznaju tri elementa:

 tehnološke naprave
 aktivnosti, prakse i upotrebe
 društvene okolnosti i organizacije koje se formiraju oko tih naprava i njihovih
upotreba.

Facebook- elementi statusa.

Facebook status se sastoji od prazne površine za upisivanje teksta statusa ili dodavanje ostalog
sadržaja. Iznad tog prostora nalaze se opcije dodavanja statusa, slike ili videa s računala, te za
kreiranje foto albuma (također s računala). Ispod prostora za dodavanje sadržaja nalaze se
gumbi koji omogućuju dodavanje jedne fotografije, označavanje (tagiranje) ljudi na sadržaj
koji želimo objaviti, opcija za dodavanje trenutnog raspoloženja ili radnje koju obavljamo, a
željeli bismo ju podijeliti s prijateljima, te gumb za dodavanje lokacije na kojoj se trenutno
nalazimo. S desne strane istog dijela nalazi se opcija postavljanja vidljivosti našeg posta
(želimo li da objava bude javno vidljiva, da bude vidljiva samo našim prijateljima ili po našem
izboru samo određenoj publici [costum] ili samo pak nama). Zadnji na desnoj strani je gumb
za objavu sadržaja (post).

Konvergencija Brautović, Cvjetinović)

Konvergencija označava kooperaciju između klasičnih medija (TV, radio, tisak) i online
izdanja/novinara/redakcija radi efektivnijeg pričanja novinarske priče upotrebom
odgovarajućeg medija, a sve u cilju dosezanja šire publike.

Konvergirana redakcija.

U središtu konvergirane redakcije nalaze se urednici. Novinari su organizirani prema

tematskom području te stupnju povezanosti s vijestima. Novinari koji rade na brzo
promjenjivim sadržajima bliži su središtu i urednicima.

Konvergencijski kontinuum.

Najniži oblik konvergencije je međusobna promocija cross promotion dok je viši nivo sadržaj
jednog medija objavljen na drugom mediju cloning. Kada mediji još uvijek samostalno
proizvode sadržaj to se naziva cooperation, dok se je slučaju razmjene sadržaja putem
sastanaka i projekata među partnerima riječ content sharingu. Najveći stupanj konvergencije
podrazumijeva razmjenu urednika/novinara, a tekstove/priloge rade timovi koji koriste
prednost svakog medija za najbolje pričanje priče.
Tehnološki model? (5 bodova)

Tehnološki model je model uređivanja online medija koji se provodi na izlaznom (onom
mjesto na kojem se odlučuje što će biti objavljeno) i povratnom (odabir pisama i komentara
čitatelja koji će se objaviti) dijelu. Poveznice se prikupljaju i grupiraju oko pojedinih tema i to
se prikupljanje i kategoriziranje obavlja automatski. Rangiranje priča provodi se ovisno o tome
koliko se često i na kojim medijima pojavljuju. Taj se model uređivanja primjenjuje na Google
Newsu koji se uređuje pomoću posebnog programa koji vijesti odabire s 4.500 online medija.

Digitalni mediji, što su? (5 bodova)

To je oblik elektroničkih medija kod kojih su podatci pohranjeni u digitalnom obliku. Može se
odnositi na tehnički aspekt skladištenja i prijenosa podataka (tvrdi disk ili umrežavanje
računala) ili na konačan proizvod (digitalni video ili digitalna umjetnost).

Karakteristike interneta? (5 bodova) / Odlike interneta (McQuail)?

 računalne tehnologije
 hibridan, fleksibilan karakter
 interaktivni potencijal
 osobne i javne funkcije
 nizak stupanj regulacije
 međusobna povezanost
 opća rasprostranjenost i dislociranost
 omogućuje svakom korisniku da postane komunikator

McQuail

Što su društvene mreže?

Prema Kaplanu i Heinleinu to je skupina Internet aplikacija koje su izrađene u ideološkim i

tehnološkim osnovama Web 2.0 tehnologe koje omogućavaju kreiranje i razmjenu korisnički
generiranog sadržaja.

Brautović društvenim medijima naziva bilo koje online servise koji prosječnom korisniku
omogućuju da s drugima surađuju online. Popularni su zato što ne zahtijevaju visoku razinu
informatičkog znanja.

Safrko i Brake će se reći da se društveni mediji odnose na aktivnosti prakse i

ponašanja među zajednicom ljudi okupljenih u online okruženju sa svrhom dijeljenja
informacija, znanja i mišljenja koristeći konverzacijske medije.
Što je podcast?

Podcast je digitalna datoteka koja sadržava audio zapis koji se distribuira putem interneta. Na
internetu se mogu pronaći najrazličitiji oblici podcastova, od snimaka radijskih emisija do
dnevnika. Podcast, međutim, mora imati vrijednost vijesti (sadržajno mora obuhvaćati sve ono
što je važno s novinarskog aspekta).

Vrste zvukova u medijima?

Od uvukova se mogu uporabiti AMBIJENTALNI (prirodni) zvukovi, SNIMKE IZJAVA i

INTERVJUA novinarskih izvora i NARACIJA SAMOG NOVINARA.

Ambijentalni zvukovi – zvukovi koji su snimljeni tijekom nekog događaja koji je novinar
popratio. Pomažu u određivanju mjesta događaja i vrlo su često posrijedi zvukovi zvona,
strojeva, alata, prosvjednika i dr.

Izjave – izjave koje novinarima daju izvori u povod nekog događaja ili o nekoj temi.

Snimka glasa novinara – umjesto da se tekstualno „opiše“ događaj ili tema, novinar to ispriča
u obliku samostalne zvučne priče ili dijela fotogalerije ili videa. Zvuk koji se rabi u online
novinarstvu može biti kombinacija ambijentalnih zvukova, izjava i naracije novinara.

Dva osnovna tipa interaktivnosti interneta

Interaktivnost je temeljna karakteristika interneta te se ističe kao razlog njegove popularnosti:

1) korisničko-korisnička interaktivnost (user-to-user) – podrazumijeva interaktivnost između

dviju ili više osoba koje se računalom koriste kao alatom za međusobno komuniciranje.
2) korisničko-računalna interaktivnost (user-to-system) – podrazumijeva interakciju s
računalom samim. Janet H. Murray piše o interaktivnosti s tekstom ili porukama, koja se
može nazvati korisničko-dokumentnom interaktivnošću (engl. user-to-documents).

Infografika i njezine osobitosti?

Infografike kombiniraju tekst, fotografije i video i audio snimke, ilustracije, animacije radi
prezentiranja ideja i informacija na način koji se ne može postići samostalnom upotrebom
pojedinog medija.

Moraju točno prikazivati informacije i iz njih mora biti jasno zašto su podatci prikazani na taj
način. Kombiniraju različite medije na takav način da korisnici posve razumiju informaciju.
Treba ih rabiti za prikazivanje kompleksnih grafičkih informacija koje se mogu prikazati na
jednoj stranici.

Karakteristike infografika su:

 1) brzina – najvažnija karakteristika u izradbi (zbog toga što online korisnici zahtijevaju
informacije odmah).
2) prostornost – da bi korisnici što prije dobili informaciju treba izraditi statičnu infografiku
koja se dopunjuje kad se dobiju nove informacije za što je potreban slobodan prostor.
Nakon što se prikupi dovoljan broj informacija, statične infografike pretvaraju se u
multimedijske.
3) multimedija – multimedijalnost je jedna od najvažnijih karakteristika infografika. Iako se
vrlo malo rabi (posebno u smislu integracije odvojenih medija – tekst, video, audiozapis),
treba voditi računa da sve forme zajednički „pričaju priču“.
4) interaktivnost – najvažnija karakteristika. Mora biti više od navigacije i mora korisniku
omogućiti da se igra i transformira informaciju kako mu odgovara.

Multimedijski specijal (news package)?

To je kompleksna online novinarska forma koja uključuje grupiranje većeg broja elemenata i
novinarskih formi u zajednički paket. Može uključivati fotogalerije, infografike, video, zvučne
i tekstualne online forme te poveznice na druge izvore. Kreira se za važne događaje i teme.

Multimedijski specijal je nelinearan (podijeljen u manje tematske i medijske dijelove).

Početna stranica je najvažnija, ima funkciju uvoda u priču i početnog mjesta s kojeg poveznice
vode do drugih elemenata. Korisnik sam može birati u kojem će smjeru pratiti priču.

Multimedijski specijal osim kratkog ugoda (u njemu je sažetak cijele teme, mora u njemu biti
rečeno ono što je najvažnije i korisniku pružiti dovoljno informacija da odabere put kroz
priču) nudi i pozadinu i daljnje objašnjenje priče. Nelinearni dijelovi mogu biti profili glavnih
osoba u priči, objašnjenje procesa ili načina izradbe, argumenti za i protiv.

To je pravo online novinarstvo i glavni je razlog zbog kojeg taj novinarski oblik treba smatrati
zasebnim novinarskim oblikom.

Udarne vijesti?

Odnose se na događaje zbog kojih izdavači medija prekidaju ili proširuju redovito
izvještavanje kako bi ih uvrstili u sadržaj. Kako bi se što bolje pokrio udarni događaj i
omogućilo jednostavnije (jeftinije) izvještavanje o važnim događajima, online mediji:

 ostvaruju interakciju s korisnicima

 omogućuju što brže multimedijsko izvještavanje s lica mjesta.

Neovisno o tome objavljuju li se informacije najprije u novinama, na radiju, televiziji ili

online, udarne vijesti se moraju odmah objaviti (ne isključivo) online.

Kako bi ostvarili interakciju s korisnicima, online mediji:

  pozivaju korisnike da sami kreiraju sadržaj
 omogućuju korisnicima da iskažu svoje mišljenje i osjećaje

Mediji pozivaju korisnike da šalju sadržaje zato što nisu sami u mogućnosti pokriti sve aspekte
priče.

Zbog toga pokreću forume, chat sobe, blogove i druge alate za upravljanje zajednicama i time
omogućuju razmjenu iskustva i emocija korisnika. Online mediji omogućuju korisnicima da
izještavaju, da budu katalizator novih podataka i informacija.

Twitter lists omogućuje stvaranje kolekcija Twitter poveznica na feedove s novostima o

događaju, novinare i druge izvore ili grupe twitter korisnika koji su geografski ili na neki drugi
način povezani s događajem. Twitter lists je pogodan za integraciju u bilo koju web stranicu i
time može stvoriti sadržaj za korisnike koji se brzo osvježava i kronološki reda.

Odnos između novosti i korisnika (prezentacija sadržaja online medija).

Temelji se na sljedećih pet aspekata:

1) pristup sadržaju – sadržaj je ustrojen linearno ili nelinearno.

2) personalizacija sadržaja – sadržaj se može personalizirati ili biti isti za sve korisnike.
3) generiranje sadržaja – generirani sadržaj zahtijeva od korisnika da unese neke podatke te
iz toga izvede rezultat (kvizovi, glasovanje). Suprotnost je sadržaj bez mogućnosti
generiranja.
4) mogućnost korisnika da se „igra“ sa sadržajem – dio sadržaja u online medijima može
napisati korisnik. Suprotnost je sadržaj koji ne može napisati korisnik.
5) mogućnost da korisnik nešto doda novosti – novost je popraćena anketom, komentarima
ili forumom.

4 osnovna elementa prezentacije sadržaja

Nora Paul i Cristina Fiebich utvrdile su četiri osnovna elementa prezentacije:

1) upotrebljeni medij – medij – materijal od kojega je napravljen sadržaj. Može biti samo
jedan (tekst), više medija (tekst i fotografije) ili multimedija (tekst, fotografije,
videozapisi, grafički prilozi, animacije, zvuk i dr.). Sadržaj može biti prikazan u realnom
vremenu (sinkrono) ili pohranjen za naknadni pregled (asinkrono). Sinkroni sadržaj
prikazuje se onakav kakav jest, a asinkroni prolazi fazu uređivanja.
2) djelovanje unutar novosti i prema korisniku – online sadržaj ostvaruje dvije vrste
djelovanja:
a) djelovanje prema sadržaju ili između sadržaja – označuje hoće li sadržaj biti
statičan (novinski članak), dinamičan (novost koja u sebi ima ugrađenu animaciju)
ili kombinacija tih dvaju načela.
 b) djelovanje korisnika kako bi pristupio sadržaju – označuje hoće li korisnici biti
pasivni (sadržaj se mijenja automatski) ili aktivni (od korisnika se očekuje da
pokrene izmjenu sadržaja), a može biti posrijedi kombinacija. Iako je takav način
djelovanja primjenjiv i na linearan sadržaj, on svoju dimenziju ostvaruje u slučaju
nelinearnog sadržaja, kad se rabe flash animacije, animirane fotografije i sl.
3) odnos između novosti i korisnika – (odgovoreno iznad)
4) kontekst i komuniciranje – kako bi se ostvarila treća faza razvoja online sadržaja, onako
kako je definira Pavlik, te kako bi se novinarstvo na internetu smatralo online
novinarstvom, nužno je u prezentaciji sadržaja (izvještavanju) online rabiti karakteristike,
odnosno prednosti interneta i novih medija.

Garrison- 4 modela online medija

1) dvadesetčetverosatni model (24-hours-a-day continues news model) – online medij koji

radi na načelo objavljivanja novosti tijekom 24 sata. Obično se objavljivanje novosti
prilagođava vremenskoj zoni u kojoj se medij nalazi, pa se najviše novosti objavi u
vrijeme najveće posjećenosti (od 10 ujutro do 5 sati poslije podne). Pojedini mediji takav
način objavljivanja primjenjuju samo u kriznim situacijama. Većina online medija nastoji
objavljivati novosti tijekom 24 sata, ali to ovisi o tome koje geografsko područje
pokrivaju.
2) model oglasni prostor zajednice (community bulletin board site model) – osim novosti
nudi i informacije o zajednici, poput novosti u umjetnosti, vremenske prognoze i novosti
iz gospodarstva.
3) nadomjestni model (supplementary news site model) – iskorištava gotovo neograničen
prostor na internetu kako bi proširio sadržaj koji objavljuju klasični mediji. Sadržaj takvih
online medija obično je originalan ili jedinstven u odnosu prema drugim izvorima. Mnogi
lokalni online mediji primjenjuju taj model.
4) ekskluzivni model (exlusive news site model) – rabe ga online mediji koji objavljuju
sadržaje koji nisu objavljeni nigdje drugdje. Model je vrlo skup i ekonomski teško održiv.

Kako online mediji omogućuju interaktivnost?

Interaktivnost je jedna od glavnih prednosti interneta koja se u online novinarstvu može

najbolje iskoristiti za interaktivne informacijske grafike i multimedijske specijale, u interakciji
s korisnicima te pri izvještavanju o udarnim događajima.

Koja je funkcija naslova online medija / Koji postoje naslovi kod online medija

Naslovi su vrlo važni u online medijima jer su većinom jedino što korisnik vidi prije nego što
otvori cijeli sadržaj. Naslov ima dvije funkcije:
 1) potiče korisnika da pročita natpis (primarna funkcija) – dobar naslov provući će pažnju
korisnika i potaknuti ih da kliknu na poveznicu (naslov) koja vodi do cijele priče. Zbog
toga se naslovi nazivaju virtualnim vratima (virtual gateway). Katkad se naslovima dodaje
sažetak kako bi se privukla pozornost (po pravilima se rabi samo za najvažnije napise jer
smanjuje prostor za druge).
2) vizualno odjeljuje napis (sekundarna kvaliteta) – u slučaju vizualnog odjeljivanja naslov
se upotrebljava za stvaranje kontrasta na računalnom monitoru (odjeljivanje napisa). Za
razliku od naslova u novinama, u online medijima veličina fonta ne služi za utvrđivanje
vrijednosti novosti. Pravilo je da se ista veličina fonta rabi za sve naslove na početnoj
stranici.

Postoje dvije vrste naslova povezani naslovi (ujedno poveznice na ostatak priče – preporučuje
se da budu podcrtani) i tekstualni naslovi (dolaze sa sažetkom u sklopu kojega se najčešće
nalazi poveznica na ostatak sadržaja).

Naslovi se pišu u prezentu i aktivu. Ne smiju sadržavati igru riječima (za razliku od onih u
novinama) već smislenu informaciju. Ne smije se u naslovima ponavljati ono što je u sažetku
ili leadu i moraju održavati ton i smisao napisa.

Što je promidžba na društvenim medijima i mrežama?

Takav oblik promidžbe provodi se na sljedeće načine:

1) bookmark društveni medjii – ti se društveni mediji iskorištavaju zato što tražilice poput
Googlea i Yahooa gotovo odmah indeksiraju bookmark sadržaj. Google posebno rangira
stranice (sadržaj) koje su povezane s bookmark stranicama, jer takvi sadržaji imaju visok
kredibilitet (filtriran je od strane ljudi). Korisnici nalaze sadržaj na Googleu, klikaju na nj i
odlaze do izvornog sadržaja na online mediju, čime ga još više rangiraju među rezultatima
tražilice. Usporedno, preko društevenih medija za bookmarking, direktno dolaze do
sadržaja (s obzirom na to da je poveznica prikazana na stranici, pomoću tagova ili
lokalnim pretraživanjem). Redoviti korisnici sadržaja bookmark stranica rangiraju sadržaj
(glasuju ili raspravljaju o njemu), čime kvalitetniji sadržaj dobiva više korisnika. Korisnici
koji su „oduševljeni“ nekim sadržajem na nj se povezuju ili o njemu pišu na svojim
blogovima ili profilima društvenih mreža. U tom slučaju Google pauk „primijeti“
poveznicu na preuzeti sadržaj, što dodatno pomaže rangiranje. Jednako tako, objavi li se
sadržaj na više mjesta, vjerojatno će ga odabrati više različitih korisnika.
2) online društvene mreže – slično je i s online društvenim mrežama, stranicama za
mikroblogiranje. Korisnici preuzimaju poveznice, a zatim ih objavljuju na svojim
profilima čime je sadržaj izložen ocjenjivanju, komentiranju i prosljeđivanju. Taj je
pristup najbolji za dobivanje mlađih korisnika (15-29) koji ne vjeruju jednom
 autoritativnom izvoru, koriste se internetom, mobitelom i dr. na štetu klasičnih medija, a
najvažniji izvorima informacija smatraju razgovore s prijateljima. Strategija online medija
je pružiti korisnicima da na jednostavan način (klikom miša) postave sadžaj na bookmark
stranice ili profile online društvenih mreža. Kako bi se što više približili online
korisnicima, online mediji koriste društvene mreže za objavu sadržaja.
3) društveni mediji za objavljivanje sadržaja – online mediji koriste se i još nekim kanalima
za objavu sadržaja osim bookmark društvenih medija i online društvenih mreža. Najčešće
se koristi Youtube koji omogućuje objavljivanje videosadržaja te grupaciju vlastitih i tuđih
videosadržaja. Online mediji na Youtubeu objavljuju svoj videosadržaj te otvaraju i
vlastiti kanal. Kako se Youtube sadržaj lako integrira u web stranice, online mediji osim
promidžbe sadržaja postižu i uštedu na memorijskom prostoru koji bi trebali zaokupiti
kada bi video objavljivali na vlastitom serveru.
4) API – mobiteli i tablet uređaji su još jedan kanal za distribuciju sadržaja. Sve veći broj
online medija distribuira sadržaj putem aplikacija koje se nazivaju API (Application
Programming Interface) i koje se postavljaju na mobitelima ili tablet uređajima.

Nabroji sve vrste vijesti koje nastaju kao rezultat konvergencije (u knjizi se nazivaju vrste
online novinarskih formi)

Pisane forme, audioforme i videoforme, fotogalerije, infografike. Njima treba pridodati

multimedijske specijale (kombinacija više navedenih formi) i interaktivne forme.

Modeli online medija?

1) tehnološki model – provodi se na izlaznom i povratnom dijelu. Kontrola ulaznog dijela

procesa proizvodnje novosti rezervirana je za novinare i urednike online medija koji
odabiru što će biti novost (Google news).
2) model prema vlastitom odabiru korisnika – puni gatewatching model (promatrači izvora
informacija). Razlikujemo dva osnovna oblika:
a) djelomično otvoreni urednički sustav – korisnici prikupljaju/odabiru sadržaje, a
urednici odabiru što će biti objavljeno. Korisnici odlučuju koji će komentari
ostalih korisnika biti objavljeni (Slashdot.org). Urednici su isključeni iz procesa
prikupljanja novosti, ali nadziru taj proces i odlučuju što će biti objavljeno.
Uspostavljen je moderatorski sustav za kontrolu komentara.
b) otvoreni urednički sustav – pri otvorenom uredničkom sustavu, novosti su plod
zajedničkog rada različitih skupina korisnika koji surađuju i zajednički proizvode
novost. Takva je novost bolja od novosti koju napiše jedan korisnik. Korisnici
odabiru što će biti novost, koje će novosti biti objavljene te koji će komentari
ostalih korisnika biti objavljeni.
 3) model po preporuci korisnika – korisnici glasovanjem, slanjem elektroničke pošte ili
preporučivanjem, ali i na druge načine, odabiru koje će novosti biti vidljive. Takav način
uređivanja provode gotovo svi online mediji, a najčešći su oblici najčitaniji i najbolje
ocjenjeni sadržaji.
4) urednički model – urednik donosi odluke svih triju faza proizvodnje novosti. On odlučuje
o tome koja će se tema obrađivati, koji će se sadržaj objaviti te kako će se objavljivati
pisma čitatelja i komentari korisnika. U većini online medija uređivanje je prepušteno
isključivo urednicima. Online medije u pravilu su pokrenuli isključivo urednici koji
objavljuju sadržaje s drugih platformi ili sadržaje koje kreiraju honorarni suradnici i sami
korisnici.
Online mediji zahtijevaju drukčiju vrstu urednika nego klasični mediji. Urednici moraju
biti interaktivni i fleksibilni prema korisnicima, ne usmjereni na tradiciju i jednosmjerno
komuniciranje. Online urednik mora posjedovati velik broj vještina i znanja u klasičnoj
redakciji prepuštena novinarima, dizajnerima, fotografima, snimateljima i urednicima.
Najvažnija sposobnost online urednika jest sposobnost rada na računalu. Pomoću računala
urednik mora prezentirati informacije s pomoću teksta, fotografije, videa i drugih online
novinarskih formi. Urednik mora voditi računa da se medijima koristi tako da kombinira
dubinu izvještavanja s brzinom izvještavanja radija i televizije. Treba kombinirati vizualne
aspekte televizije s dizajnom magazina. Online urednik mora se neprestano obrazovati za
nove pristupe u prezentaciji i izvještavanju.

Urednici donose odluke koje se svode na koje 4 grupe? (3 boda)

Odluke online urednika mogu se svesti na četiri osnovne grupe koje su ujedno i faze u procesu
nastanka novosti:
1) odlučivanje o količini informacija koje će se prikupiti vezano uz sadržaj – online urednik
mora donositi odluke o tome što će se i kako će se objavljivati na webu, ali i na drugim
platformama ako se radi o multiplatformskom izdavaštvu. Urednik mora postaviti
prioritete koji će se događaji pratiti i na koji način, kako će se osigurati pravovremena
dopuna informacija i koliko će ljudi biti uključeno u izvještavanje.
2) odlučivanje o sadržaju – pošto odluči što će se obrađivati, online urednik mora zadati
zadaće novinarima. Mora biti jasan i fleksibilan. Mora s novinarom raditi na razvoju i
definiranju teme, traženju novosti u priči. Suvremeni urednik u toj fazi nastanka novosti
više sliči policijskom dispečeru koji usmjerava jedinice na terenu, analizira situaciju i
preusmjerava resurse. Posao urednika koji koordinira rad u multiplatformskom izdavaštvu
je kompliciraniji. Olakšavanje u tom poslu nude redakcijski računalni sustavi koji imaju
ugrađenu opciju planiranja i koordiniranja te vođenja evidencija. Nakon odabira i podjele
 teme, urednik mora uključiti multimedija načela razmišljanja: planiranje, nadzor,
multimedija, vrijeme, koordinacija.
Urednik mora biti uključen u proces proizvodnje od samog početka te planirati i
koordinirati svaku njegovu fazu. Mora konzultirati novinara tijekom izvještavanja i
izradbe samog sadržaja (bolje je primjedbe iznijeti tijekom izradbe sadržaja nego na
kraju).
3) odlučivanje o strukturi – pošto novinar dovrši novinarski sadržaj, urednik mora donijeti
odluku hoće li se objaviti. Urednik se mora pobrinuti da sadržaj bude točan, uravnotežen i
pošten. Svaki sadržaj mora biti jasan, gramatički ispravan, napisan u skladu sa stilom
medija, te pripremljen za objavljivanje u predviđenim rokovima.
4) odlučivanje o prezentaciji – odlučivanje o prezentaciji uključuje promišljanje o dizajnu i o
prezentiranju sadržaja na način na koji će korisniku omogućiti da dobije informativnu,
zanimljivu i razumljivu informaciju.

Odlike građanskog novinarstva? (3 boda)

Građansko novinarstvo je javno, sudioničko, demokratsko, ulično. Članovi publike imaju

aktivnu ulogu u procesu prikupljanja, izvještavanja, analiziranja i objavljivanja vijesti i
informacija. Prema Bowman i Willis cilj je pružanje nezavisne, pouzdane, precizne, šire i
relevantne informacije kakve traži demokracija.

Javno ili građansko novinarstvo je pokret koji se javlja u SAD-u krajem 80-ih godina kao
odgovor na krizu javnog komuniciranja. Novinarima se preporuča da iskorače iz svojih
konvencionalnih okvira i postanu aktivni sudionici u revitalizaciji javne sfere koja propada
zbog loše medijske prakse i kalkulantskih aktivnosti političara i njihovih savjetnika.

Za razliku od konvencionalnog novinarstva čiji je zadatak informirati javnost, javno ili

građansko novinarstvo ima zadaću informirati javnost. Pokušava građane pretvoriti u aktivne
sudionike javne rasprave te nastoji popraviti stanje javnog diskursa.

Jay Blumler, Michael Gurevitch i Jay Rosen smatraju da društveno angažirano novinarstvo
može odigrati ključnu ulogu u prevladavanju krize. Novinarstvo, po njima, ima zadaću
promovirati i poticati intenzivniji društveni i politički angažman građana, zagovara aktivnu
ulogu građana u odabiru vijesti (u definiranju tema koje se trebaju naći na dnevnom redu
medija) te inzistirati na revitalizaciji snažne zajednice kao temelju zdrave demokracije.

Michael Schudson smatra da je javno novinarstvo u svojoj biti konzervativno jer „ne
zagovara javno odabrane nakladnike ili urednike, ne sugerira da novinari i urednici trebaju biti
formalno ili barem neformalno odgovorni lokalnoj upravi niti zaziva osnivanje neprofitnih
medijskih institucija (poput javne televizije)“. Javno novinarstvo ne zagovara institucionalnu
 reformu niti na bilo koji način oduzima moć novinarima i korporacijama za koje rade. Ostaje
tek filozofija rada koja se poziva na komunitarističko shvaćanje društvene uloge medija.

Građansko, tj. participativno novinarstvo, kako piše Sonja Ludvig u svojem članku o toj temi,
je "tip novinarstva u kome građani, dakle osobe koje ne možemo definirati kao profesionalne
novinare u tradicionalnom smislu te riječi, igraju aktivnu ulogu u procesu prikupljanja,
analiziranja i širenja vijesti i informacija. Namjera je građana koji sudjeluju u tom procesu da
istraže neki događaj ili pruže informaciju izravno s poprišta nekog zbivanja, i to informaciju
koju bi veliki, mainstream-mediji možda i previdjeli."

Dijamantni model vijesti – nacrtati i objasniti?

Alternativa modelu “obrnute piramide”. Kao što je “obrnuta piramida” bila i rezultat sve
važnije uloge telegrafa u novinarstvu, te dominantnih kulturoloških ideja empirizma i
znanosti, dijamantni model je odgovor na tehnološke promjene. U 21. stoljeću priča nikada
nije dovršena. Priča je dizajnirana tako da dovodi u pitanje dominantnost “obrnute piramide”.

• Najava – šalje se s mobitela ili laptopa kao sms, e-mail, na Twitter ili Facebook

• Nacrt – verzija previše grupa za tisak ili emitiranje, ali odlična za blogove. Daje osnovne
informacije: imena, mjesta, detalje i izvore.

• Članak/paket – sposobnost da dokumentiraju “isječak” stvarnosti, člankom od 300 riječi ili

paketom od 3 minute čini tradicionalne medije tako privlačnim.

• Kontekst – beskrajan prostor interneta igra veoma važnu ulogu u pružanju sveobuhvatnog
konteksta, sada i odmah.
 • Analiza/osvrt – nakon izvještaja na red dolazi analiza. U online sferi to znači da se odmah
prikupe reakcije s blogova, foruma.

• Interaktivnost – zahtjeva ulaganje i pripremu, ali može uključiti i informirati korisnike na

način na koji ne mogu drugi mediji; flash, wiki, forum, chat

• Prilagođavanje korisnicima – korisnici prilagođavaju informacije svojim potrebama;

registracija, RSS

Vrste multimedijskog sadržaja?

Tekst, fotografije (fotogalerije, dinamičke slike), zvuk (sound bites, podcasting), video,
(streaming), grafike, interaktivne opcije (ankete, mogućnost dodavanja videa, fotografija..),
animacije i kombinacije koje tjeraju korisnike da se aktivno uključe u uređivanje.

Wilkinson: etički problemi online novinarstva?

Najvažnija razmatranja u vezi online vijesti su:

1) plagijati u formi neautoriziranog ponovno izdanog izdanja nečijeg sadržaja – ako je

sadržaj dovoljno dobar za korištenje, izvor sadržaja zaslužuje zaslugu. Za kratke umetke
većina problema će se izbjeći ako se umetnu navodnici, citati i/ili hiperlinkovi. Duži
umetci ili slike i grafike trebaju se koristiti samo uz dozvolu originalne stranice. U
protivnom, treba razmisliti o stavljanju linka fotografije ili informacije, rađe nego ju
krasti.
2) točnost i provjerljivost informacija s internetskih izvora – internet nudi priliku za
anonimnost pa će neki to iskoristiti skrivajući se iza lažnih imena i slično. Takvi izvori
trebaju biti tretirani s najvećim stupnjem nepovjerenja (potrebno je stvoriti povjerenje
prema izvoru kako bismo informaciju mogli provjeriti prije objavljivanja). Internet nam
neće odgovarati neverbalnom komunikacijom iz koje bismo mogli otkriti je li naš izvor
iskren ili nije.
Zbog nemogućnosti neverbalne komunikacije potrebno je razviti druge mehanizme za
provjeravanje online informacija: provjeriti kada je informacija zadnji puta osvježena, koji
joj je nastavak (.dot, .org, .com...) i nalazi li se na popisu onih koji su bili iskorištavani,
ima li organizacija koja stoji iza stranice potpune informacije za kontakt, nalazi li se među
registriranim web stranicama. Najvažnije se zapitati – kako smo ovo saznali i ima li ovo
smisla?

Kako internet širi granice tiska (Poster)?

1. omogućujući komunikaciju mnogi-prema-mnogima

2. omogućujući istodobni prijem, promjene i preraspodjelu kulturnih dobara,

 3. dislocirajući komunikativno djelovanje od nacije, od suvremenog teritorijalnog prostornog
odnosa,

4. pružajući trenutne globalne kontakte, i

5. stavljajući nove/najnovije suvremen predmete u stroj aparata koji je umrežen.

Razvojna faza interneta? (po Pavlingu, neš tak, također nikad čuo za njega, 5 bodova)

Pavlik kaže da je način prezentacije sadržaja na internetu prošao sljedeće tri razvojne faze:

1) prva faza – u ovoj fazi prevladava prezentacija sadržaja preuzetih od starih medija,
odnosno riječ je o linearnom načinu prezentacije sadržaja.
2) druga faza – uključuje se originalan sadržaj s poveznicama, pri čemu se rabe interaktivne
karakteristike interneta, poput pretraživanja i mogućnosti personalizacije.
3) treća faza – sadržaj se dizajnira posebno za web kao novi komunikacijski medij online
zajednice.

Djelovanje sadržaja online medija?

Pet odlika pisanja kod novinara? (po nekom liku, nikad čuo, 3 boda)
Najpopularnije internet građanske novine (OHMY NEWS)

Prvi medij u Hrvatskoj koji je pokrenuo internet portal (vjesnik, NL ili HRT)

To je prvi zaposlio novinara na Twitteru (CNN, BBC ili još nešto...)

Najpoznatiji web medij gradjana: Ohmy News

Tko nema razrađena pravile vezana za internet: mtv, bbc, reuters

Prve novine koje su imale web stranicu: vjesnik, vecernji ili jos neke

Objasni i nacrtaj konvergencijski kontinuum!

Definiraj nove medije.

Karakteristike konvergirane redakcije.

Post na Facebooku od čega se sastoji?

Odnos sadržaja i korisnika.

Karakteristike, posebnost analize/osvrta u online medijima.

Prema Garrisonu ona četiri.

Dva načina interaktivnosti interneta.

Vrste vijesti u online novinarstvu.

odlike pisanj amogle biti ovo - 5 odlika pisanja kod novinara prema Jasonu Bjorku
1) Jasnoća,
2) ritam,
3) vođenje čitatelja,
4) jezgrovitost i
5) zaokupljanje osjetila