SEMINARSKI RAD

Mart, 2013

SEMINARSKI RAD
Tema :

Promocija kao elemenat marketing miksa

Student: Index:

Profesor:

Mart, 2013
2

SADRAJ

UVOD...........................................................................................................4 INTEGRISANO MARKETING KOMUNICIRANJE.................................................5 Komponentne promocije-promotivne aktivnosti....................................6 Marketing komuniciranje........................................................................7 Promocija i proces prihvatanja proizvoda..............................................8 PROMOTIVNA STRATEGIJA.........................................................................10 Karakteristike ciljne grupe..................................................................12 BUDET PROMOCIJE..................................................................................13 ODREIVANJE PROMOTIVNOG MIKSA........................................................14 Push nasuprot Pull strategiji.................................................................14 ZAKLJUAK................................................................................................16 LITERATURA...............................................................................................17

UVOD

Marketing se, kao nauna disciplina u okviru ekonomije, javlja relativno kasno u odnosu na druge naune discipline. Poeci marketinga, kao dominirajue poslovne koncepcije, vezuju se za poetak pedesetih godina XX vijeka u SAD-u, dok se u Evropi pojavljuje tokom ezdesetih, preteno u Njemakoj. Marketing je rije anglosaksonskog porijekla, gdje prvi dio rijei, market, znai trite, dok sufiks ing predstavlja glagolski nastavak. Bukvalan prijevod marketinga na bosanski jezik bi bio traenje ili utraivanje. Ovaj seminarski rad posveen je detaljnoj obradi jednog od veoma bitnih elemenata marketinga. U nastavku, predstavit u vam ''Promociju kao elemenat marketing miksa''. Ona predstavlja komunikacijsku funkciju marketinga. Zadatak promocije je da informie, uvjerava i podsjea potroae da reaguju na ponudu proizvoda ili usluga. Oekivano reagovanje moe imati razliite oblike, od spoznaje potrebe za proizvodimaili uslugama do trenutka kupovine. Promocija je najvidljiviji dio marketing procesa. Bez promocije ciljno trite moda nikada ne bi ulo za proizvode i usluge produzea. U studij 100 marketing podpredsjednika i direktora marketinga, 62% ispitanika je reklo da oekuju porast znaaja promocije u marketing miksu njihovih kompanija, u narednih 3 do 5 godina. Donoenje odluka o promociji je uzbudljivo i izazovno. Zamislite da radite u udruenju za borbu protiv droga gdje treba da razvjete propagandni program iji je cilj da pomogne tinejerima da prestanu da koriste drogu. Ili kakv je izazov biti menader prodaje u industrijskoj kompaniji gdje pokuavate razviti programe obuke, ocjenjivanja i nagraivanja vaeg prodajnog osoblja. Promocija je dinamian i kompleksan dio marketing preduzea. O promociji se ima mnogo toga za rei i sama po sebi je veoma zanimljva cjelina, bez koje danas mnogo toga ne bi imalo smisla. U ovom radu emo predstaviti sve njene komponente, njene ciljeve, mjerenje njenih rezultata itd.

INTEGRISANO MARKETING KOMUNICIRANJE

U proteklim godinama, potreba da budu trino usmjerene navela je kompanije da analiziraju svaki aspekt svog poslovanja kako bi ubudue bolje usluivale potroae. Kompanije su poele da prihvataju ideju da promocija ili marketing komunikacija, kao i razvoj proizvoda, treba biti zasnovan na potrebama i eljama potroaa. Ovo je ideja vodilja koncepta INTEGIRSANOG MARKETING KOMUNICIRANJA (Integrated Marketing Communications IMC), definisanog kao proces izgradnje i implementacije trajnog i kontinuiranog programa marketig komuniciranja sa sadanjim i potencijalnm kupcima. Koncept IMC koristi ''spolja-unutra'' pristup u razvoju promocione strategije. To je planiranje promocije koja poinje od potroaevog pogleda na komuniciranje umjesto od vienja kompanije. Uspjean pristup procesu planiranja integrisanog marketing komuniciranja zasnovan je na etiri kljuna koncepta: IMC povezuje sve kupeve komunikacije IMC uoava da ljudi akumuliraju informacije tokom vremena i da ove akumulirane informacije utiu na njihovo ponaanje u kupovini. Drugim rijeima, kada ljudi gledaju TV spot za novu marku automobila, oni ne zaboravljaju sve ono to su znali o tritu automobila i na prave kupovine na osnovu samo tog jednog TV spota. Nove informacije primljene od proizvoaa povezuju se sa informacijama koje je osoba primila, ukljuujui i druge informacije primljene od istog proizvoaa. Krajnji rezultat je snanja impresija koja ostaje u pamenju ciljnog auditorija. IMC poinje sa kupcem, a ne sa proizvodom umjesto da pone sa proizvodom i onda traga za nainom da komunicira obiljeja proizvoda ciljnim kupcima, kompanija poinje ''unutar kupeve glave'' pokuavajui da shvati ta je za kupca vrijednost. Nakon toga, vraa se na svoj proizvod i nastoji da kreira poruku koja je povezana sa ciljnim auditorijem. IMC nastoji da izgradi ''ONE-TO-ONE komunikaciju sa kupcem sutina uspjenih odnosa sa kupcem je prepoznavanje da je svaki kupac jedinstven i da e najbolje odgovoriti na personaliziranu komunikaciju. Kaka ima dovoljno informacija o pojedinim kupcima, oglaiva moe praviti mnogo bolje,
5

personalizirane poruke. Na osnovu toga kompanija moe ciljeve za svaku kategoriju korisnika i onda koristiti komunikacione prenosnika koji najvie odgovaraju svakoj od pojedinih kategorija. IMC kreira dvosmjernu komunikaciju sa kupcima IMC nije samo obraanje kupcima, ve razgovor s njima. Drugim rijeima, kompanija komunikator slua ta kupci imaju da kau, zatim kreira i oblikuje svoju poruku i nakon toga odgovara kupcu. Na ovakav nain stvara se dijalog koji omoguava da se uspjenije uoe i zadovolje kupeve elje.

Komponente promocije promotivne aktivnosti

Marketing menaderi imaju na raspolaganju pet osnovnih oblika promotivnih aktivnosti. 1. EKONOMSKA PROPAGANDA (engl.advertising) obuhvata sve oblike plaene nepersonalne prezentacije i promocije ideja, proizvoda ili usluga koje provodi kompanija putem medija masovnog komuniciranja kao to su novine, asopisi, radio i televizija. 2. UNAPREENJE PRODAJE (engl.sales promotion) obuhvata aktivnosti koje neposredno stimuliu kupovinu proizvoda ili usluga i podstiu trite na bru i odlunuju reakciju. 3. ODNOSI SA JAVNOU (engl.public relations) su oblik promocije iji je cilj stvaranje dobrih odnosa, izmeu kompanije i njene interne i eksterne javnosti. 4. DIREKTNI MARKETING (engl.direct marketing) ine promotivne aktivnosti kojima se direktno komunicira sa potencijalnim kupcima radi dobijanja neposrednog odgovora ili transakcije. 5. LINA PRODAJA (engl.personal selling) je usmena prezentacija poruke kroz razgovor predstavnika prodaje sa jednim ili vie potencijalnih kupaca ija je svrha stvaranje prodaje ili uspostavljanje dugoronih poslovnih odnosa.

Marketing menaderi koriste kombinaciju navedenih promotivnih aktivnosti kako bi uspjeno komunicirali svoju poruku ciljnom tritu. Ova kombinacija naziva se PROMOTIVNI MIKS. Promotivni miks je oblikovan prema zahtjevima i potrebama ciljnog trita, kao to je odreen i resursima kompanije. Ne koristi svaki promotivni miks sve od navedenih promotivnih aktivnosti. Bez obzira koju kombinaciju aktivnosti promocije koristili, koncept integrisanog marketing komuniciranja zahtijeva da sve promotivne poruke budu integrisane i konzistentne. Vjeruje se da e linija izmeu pojedinih promotivnih aktivnosti u budunosti biti sve tanja. Sa integracijom promotivnih aktivnosti, ova pretpostavka izgleda realna.ova se promjena moe vidjeti i kod ocjenjivanja ostvarenih efekata razliotoh promotivnih aktivnosti.

Marketing komuniciranje

Obzirom da je promocija komunikacijsko sredstvo marketing miksa, vano je razumjeti osnovne stvari vezane za sam proces marketing miksa, vano je razumjeti neke osnovne stvari vezane za sam proces komuniciranja. Komunicranje se me definisati kao proces slanja i primanja poruka. Svaka komunikacija zahtjeva poiljaoca poruke i primaoca poruke. Poiljalac ili izvor je pojedinac ili organizacija koja upuuje poruku. Primalac je cilj kome se upuuje poruka. U marketing komuniciranju, izvori su preduzea, a primaoci su lanovi ciljnog trita. Slika koja slijedi prikazuje proces komuniciranja.

Poiljala c

Kodiranj e

Kanal Poruka
Komunicir anjea

Dekodira nje

Primalac

Smetnje

Povratna sprega

Odgovor
7

SLIKA 1. Proces komuniciranja

Kod kreiranja uspjene komunikacije kompanija komunikator mora najprije svoje ideje iz misli prevesti u simbole kao to su rijei, slike i pokreti. Ovaj se proces naziva kodiranje. Pri tome treba voditi rauna da se ideje kodiraju tako da ih ciljni primalac moe razumjeti. Kodirana poruka, kao skup simbola ili signala koji fiziki nose poruku, upuuje se kroz kanal komuniciranja. Kanali mogu biti personalni i nepersonalni. Personalni kanali su direktni ili neposredni kanali komuniciranja. Oni ukljuuju linu prodaju, kao i propagandu od usta-dousta. Nepersonalni kanali ukljuuju posredni ili indirektni kontakt poiljaoca i primaoca. Kada poruka jednom bude primljena, ona e kod primaoca izazvati odreenu reakciju ili odgovor. Reakcija moe biti kupovina proizvoda, promjena miljenja u vezi neke marke ili neka fizika radnja. Dio ukupnog odgovora koji stie do poiljaoca i kojeg ovaj pokuava da izmjeri, naziva se feedback. Feedback je veoma vaan za poiljaoca jer mu govori da li je i koliko je njegova komunikacija bila uspjena. Neplanirani zastoji u komunikaciji, prekidi i mijeanja, koji mogu da umanje uspjenost komuniciranja, nazivaju se smetnje. Smetnje mogu biti posljedica zvunih, mehanikih, psiholokih, sociolokih uzroka. Uspjeno komuniciranje poiljaoeve poruke zahtijeva odgovarajue kodiranje i dekodiranje kao i ist kanal za transmitovanje poruke. Sve ove zahtjeve je, najee, teko ispuniti.

Promocija i proces prihvatanja proizvoda

Konani odgovor kojem se tei promotivnom porukom jeste kupovina. Kupovina je, meutim, rezultat sloene interakcije svih marketing aktivnosti preduzea, a ne samo promocije. ak ta vie, kupovina je pod uticajem i niza nekontrolisanih faktora, kao na primjer konkurencije. Zbog toga se moe rei da se izazivanje trenutne, neposredne kupovine nije namjera svake promotivne poruke koju preduzee upuuje ciljnom auditoriju. S tim u vezi, da bi razumjeli kako potroa moe reagovati na marketing komuniciranje preduzea, marketeri

analiziraju hijerarhiju moguih efekata njihovih promotivnih aktivnosti. Naredna slika ilustruje etiri modela hijerarhije efekata promotivnog odnosno marketing komuniciranja:

FAZE

Model ''AIDA''

Model ''hijerrahije efekata''

Model ''prihvatanje inovacija'' UPOZNATOST

Model ''komuniciranja''

Spoznajna faza

PANJA

UPOZNATOST POZNAVANJE

IZLAGANJE PRIHVATANJE SPOZNAJNA REAKCIJA

Emocionalna faza

INTERES

SVIANJE PREFERENCIJA

INTERES

STAV

ELJA UVJERENJE

PROCJENA

NAMJERA

Bihejvioristika faza

AKCIJA

KUPOVINA

PROBA

PONAANJE

PRIHVATANJE

SLIKA2. MODELI HIJARARHIJE EFEKATA PROMOTIVNOG, MARKETING KOMUNICIRANJA

Prezentirani modeli, generalno govorei, sugeriu da kupac ne donosi odluku o kupovini u jednom koraku ve da prolazi kroz seriju faza i podfaza prije engo to doe do take za akciju odnosno kupovinu proizvoda. Zadatak promocije je da ga vodi kroz te faze.

PROMOTIVNA STRATEGIJA

Promotivna strategija je opti plan aktivnosti za ostvarenje promotivnih ciljeva, a sastoji se od: odluka o nainu upravljanja promocijom, prilagoenog izbora i kreiranja elemenata promotivnog mix-a, odreenog terminskog i finansijskog plana kao i meusobnog odnosa tih elemenata u skladu sa trinom situacijom. Promotivna strategija se oslanja na marketing strategiju, a posebni znaaj za izbor promotivnih aktivnosti imaju dobro postavljeni marketing ciljevi ije je ishodie sigurno u planiranom profitu. Na osnovu planiranog profita dolazi se do potrebnog trinog udjela, a iz toga jednostavnom raunicom do potrebnog broja prodatih proizvoda. Elementi na osnovu kojih se opredjeljujemo za tip promotivne strategije su:

POLOAJ U ODNOSU NA KONKURENCIJU

Jedno od osnovnih principa promotivne strategije je ravnopravno i sinhronizovano uvaavanje svih navedenih optih kriterijuma istovremeno, inae emo sigurno promaiti u formulisanju promotivne strategije. Svaki od ovih kriterijuma ima itavu skalu posebnih stanja, koje emo za potrebe ovog rada samo kratko obrazloiti.

10

Vrsta proizvoda opredjeljuje nain na koji komuniciramo s ciljnom grupom (utie npr. na izbor mas-medija), ali i tehnike promocije koje emo korisiti:

Generiki novi proizvod proizvod koji se prvi put pojavljuje na svjetskom tritu. Ovi proizvodi su vrlo rijetki. Mogu biti dio ve postojee porodice proizvoda, ali su novi po tipu (npr. dizalice, automobili). S marketinkog aspekta tu spadaju i proizvodi koji se prvi put pojavljuju na naem ciljnom tritu (geografski), mada postoje na nekim udaljenim traitima, ali naa ciljna grupa nije imala priliku da za njih uje. Trebamo biti obazrivi jer istraivanja pokazuju da nova stvar budi radoznalost, ali ne i podsticaj za kupovinom. Samo 5% populacije spada u kategoriju tzv. ranih kupaca. Prilikom odreivanja promotivne strategije moramo voditi rauna o: 1) u promotivnim sredstvima nuno je dati prednost informativnom nad persuzivnom dijelu poruke; 2) u odreivanju ciljne grupe najbitniji su opinion leaders kreatori miljenja; 3) ukoliko se radi o proizvodu namjenjenom za industrijsku potronju tada prednost imaju lina prodaja i direktni marketing, a ako se radi o proizvodu namjenjenom linoj potronji, logino je da biramo ui trini segment, za koji oekujemo najbolju reakciju i na osnovu iskustva irimo dalje ciljno trite (najbolje bi bilo sinhronizovano oglaavanje i unapreenje prodaje).

Proizvod namjenjen linoj potronji najee je namjenjen irokom krugu potencijalnih potroaa. Preko oglasnih sredstava najbolje se privlai panja, upoznaje, uvjerava i podstie na kupovinu veliki broj ljudi. Jasno je da o prednostima svog proizvoda moramo obavijestiti to vei broj ljudi. Moramo iz privui kako bi oni u svojim trgovinama gdje inae kupuju traili nae proizvode. Da bi ovo ostvarili koristimo PUSH strategiju. Ovu strategiju koristimo i kada elimo u tiini da snabdjevamo trgovce i punimo police u radnjama odnosno kada ne elimo da se oglaavamo jer se radi o proizvodu slabijeg kvaliteta ili ga nemamo u dovoljnoj koliini. Brojna istraivanja pokazuju da se uspjeno kombinuju oglaavanje i lina prodaja.

Proizvod namjenjen industrijskoj potronji ako je rije o sirovinama i polufabrikatima specifinosti promotivne strategije su slijedee: od strane proizvoaa redovno se koristi tzv. PUSH strategija, to znai da se putem line prodaje i direktnog markeitnga poruka upuuje irokoj mrei veleprodaje koja uspostavlja vezu
11

sa krajnjim kupcima. Od elemenata promotivnog miksa jo se koriste i sredstva unapreenja prodaje. to je trgovina razvijenija njeno uee u kooperativnim ili samostalnim promotivnim nastupima na ciljnim tritima je vee. Za ovu vrstu proizvoda znaajna je i razvijena PR sluba, jer najee velika kompanija koja proizvodi sirovine nema veliki broj konkurenata na odreenom ciljnom tritu. Zbog toga je znaajno da meu nekoliko slinih, ba ona bude sa najveim ugledom. Od propagandnih sredstava treba obratiti panju na kataloge i opremu za sajmove (audiovizuelni efekti).

Karakteristike ciljne grupe

Veliina ciljne grupe. Ako treba da komuniciramo sa brojnom ciljnom grupom koristimo mas-medije, a ako treba da komuniciramo sa manjom ciljnom grupom koristiemo linu prodaju ili sredstva direktnog marketinga, mada uvijek postoje izuzeci i ne postoji striktna podjela. Za sredstva unapreenja prodaje (degustacije, sajmovi, demonstracije) sigurno je da treba da izvrimo pravi izbor manje grupe ljudi koja predstavlja nau ciljnu publiku. Ali ako organizujemo nagradnu igru obavezno je i oglaavanje.

Platena mo.U zemljama trine privrede razvijene su brojne istraivake tehnike koje nam pomau da doemo do ovih podataka: procenat linog dohotka koji ide na zadovoljenje egzistencijalnih potreba, navike u potronji posebnih vrsta roba, stepen izdvajanja za kulturne potrebe i sl. Neophodno je da marketing strunjaci odrede za svako ciljno trite tzv. platene razrede sa preciznijim brojem potencijalnih potroaa. Platena mo prije svega uslovljava kvalitet promotivnih aktivnosti. Naime, ako imamo vrijedan proizvod namjenjen malobrojnoj ciljnoj grupi koja je pritom visoko plateno sposobna, tada nae promotivne aktivnosti moraju biti najvieg kvaliteta. Prodaju ekskluzivnih automobila marke Mercedes ili BMW moraju pratiti standardni kvalitet promocije, od kvaliteta tampe kataloga do kvaliteta linog pisma i visokog uvaavanja svakog pojedinanog kupca. Naravno postoji i druga krajnost kada proizvod zbog velike konkurencije, niske cene i slabijeg kvaliteta ne moe da podnese trokove promocije.
12

ivotni stil. Ovo je najvanija i najsloenija odrednica promotivne strategije. Istraivanja su pokazala da svako ciljno trite ima svoj poseban ivotni stil strukturu. Naravno, razlike su vee ukoliko je vea udaljenost meu pojedinim tritima. ivotni stil predstavlja sistem vrednosti po kome se ponaa za nas vrijedna grupa ljudi (npr. isti ivotni stil imaju mladi brani parovi sa djecom).

BUDET PROMOCIJE
Nije lako odgovoriti na pitanje koliko preduzee treba da potroi na promotivne aktivnosti. Koliko e preduzee potroiti zavisi od njegovih promotivnih ciljeva, karateristika ciljnog trita, karakteristika firminih proizvoda i usluga, kao i same djelatnosti koju preduzee obavlja. Postoji nekoliko uobiajnih metoda koje se koriste za odreivanje ukupnog budeta za promociju. To su metoda raspoloivih sredstava, metoda procenta od prodaje, metoda praenja konkurencije i metoda cilja i zadataka.

13

ODREIVANJE PROMOTIVNOG MIKSA

Optimalna kombinacija oblika i metoda promocije iji je zadatak postizanje postavljenih marketing ciljeva naziva se promotivni miks. Nema jednog promotivnog miksa koji odgovara svim kompanijama. Neke kompanije dominantno koriste ekonomsku propagandu, druge se oslanjaju na linu prodaju, tree opet podjednako koriste vie promotivnih aktivnosti. Jedinstvenog recepta za miksanje promocije nema. Postoje, meutim, odreeni faktori koji utiu na djelotvornost i efikasnost promotivnih istrumenata i koji mogu posluiti kao vodi na putu ka kreiranju optimalnog promotivnog miksa. Analizom uticajnih faktora, proizvoda, kompanije, konkurencije, okoline i dr.marketing menadment moe fobiti informacije koje e im pomoi da donesu odgovarajuu odluku.
14

Push nasuprot Pull strategiji

Da li e kompanija usmjeriti najvei dio svojih promotivnih aktivnosti na linu prodaju ili na propagandu zavisi od toga koju je strategiju izabrala push ili pull strategija. Push strategija ima za cilj masovnu distribuciju proizvoda kroz marketing kanal i direktnu prodaju. To se postie usmjeravanjem promotivnih aktivnosti na lanove mareting kanala kompanije. Promotivni napori kod primjene Push strategije uglavnom su koncentrisani na linu prodaju. Promotivni napori kod primjene Push strategije uglavnom su koncentrisani na linu prodaju. Iako se razliiti posrednici u kanalu distribucije mogu odluiti da koriste i unapreenje prodaje ili oglaavanje u trgovakim publikacijama, najvei dio promotivnih napora obuhvata direktno podsticanje. Pull strategija moe biti mnogo djelotvornija. Pull strategija nastoji da obezbjedi distribuciju i prodaju proizvoda tako to se fokusira na vie lanove kanala distribucije ive na krajnje potroae. Obzirom da su krajnji potroai brojni, ova strategija dominantno krositi ekonomsku propagandu, a ne linu prodaju. Slijedea slika ilistruje vam dvije navedene strategije.

PUSH STRATEGIJA

15

PULL STRATEGIJA

Odluka o koritenju Push ili Pull strategije zavisi od niza faktora ukljuujui reputaciju proizvoaa, njegove odnose sa lanovima kanala distribucije, resurse kojima proizvoa raspolae kao i od karakteristika ciljnog trita i samog proizvoda. Naravno, vano je znati da su Push i Pull strategija dvije krajnosti izmeu kojih se nalazi znaajan broj mogunosti kombinovanje elemenata jednog i drugog pristupa. Veliki broj kompanija koristi upravo njihovu kombinaciju.

ZAKLJUAK

16

Ukoliko prihvatimo stanovite da je uspjeh kompanije na tritu rezultat sinergije svih komunikacijskih elemenata, a da kao osnovne elemente obuhvatimo: oglaavanje, linu prodaju, unapreenje prodaje, direktni marketing i PR, bie nam lako da shvatimo da svaki od elemenata mora biti usaglaen sa ostalim instrumentima, kako bi se jedinstvena poruka koju kompanija emituje o sebi neprekidno i na ekonomian nain pojaavala. Ovi elementi samo u kombinaciji pojaavaju efekte i uticaj kod potroaa. Zato znaajne reklamne kampanje uivaju podrku odnosa s javnou, a unapreene prodaje esto je povezano sa oglaavanjem ili PR-om (ili obe aktivnosti). U svakom sluaju aktivnost ispod linije pojaava aktivnost iznad linije, ali i obrnuto (izraz iznad linije koristi se za reklamiranje, a ispod linije za bilo koji drugi komunikacijski instrument osim za prodajno osoblje koje ne spada ni u jednu od ove dvije kategorije mada se uglavnom misli na tehnike unapreenja prodaje i PR: ovu podjelu napravile su reklamne agencije zbog razlike u cijeni plaanja - za aktivnosti iznad linije uzimale su proviziju na plaeni korieni prostor u masmedijima, a za aktivnosti ispod linije uzimale su naknadu za svoj rad.). Neki autori, poput Pola R. Smita, koji razmatraju koncept integrisanih marketing komunikacija (IMC), jo vie razlau instrumente komunikacionog (promocionog) miksa, pa on po njima obuhvata slijedee: 1) prodaja, 2) oglaavanje, 3)unapreenje prodaje, 4) direktni marketing, 5) publicitet, 6) sponzorstvo, 7) izlobe, 8) korporativni identitet, 9)pakovanje, 10) prodajno mjesto i vjetina trgovanja (merchandising) i 11 ) usmena propaganda. Promocija znai obuhvata sva sredstva komuniciranja koja su na raspolaganju jednoj organizaciji, a smisao marketinkih komunikacija doslovno je sadran u njihovim porukama. Stoga i na PR treba gledati kao na sredstvo komuniciranja sa internim i eksternim ciljnim javnostima kompanije i to kao planski, strateki i dugorono uspostavljen mehanizam, na obostrano zadovoljstvo.

LITERATURA

17

S. Kovaevi: "Marketing promotivna strategija", skripta Poslovne kole za Public Relations - PRA, Beograd

M. Milisavljevi: "Marketing", Savremena administracija, Beograd, 1997. god. L. Dami: "Public Relations F&F Prirunik za praktine preduzetnike", UFA Media i SmartCommunictons, Beograd, 1995. god.

Grupa autora: ''Osnovi marketinga'', drugo dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet Sarajevo, oktobar 1999.godine.

P. R. Smit "Marketinke komunikacije integralni pristup", Clio, Beograd, 2002. god.

Web stranice:

http://savjetnik.ba/kutak-za-klijente/poslovne-zanimljivosti/217-promocija-1-od-7-pmarketing-miksa.html, datum pristupa 18.03.2013.godine http://www.linkelearning.com/dlmaterijali/materijali//DLMarketing/sadrzajNJpdf/MIT06_05.pdf, datum pristupa 20.03.2013.godine. http://bs.wikipedia.org/wiki/Marketing_miks, datum pristupa 20.03.2013.godine.

18