Etika ivotinja

Prije no to ponemo pisati i govoriti o pravima kao i statusu ivotinja, zapoet demo sa deklaracijom Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima, gdje se u tom smislu iz 1948. godine kae: Sva ljudska bia raaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima.1 Vijekovima se poloaj i status ivotinja zanemarivao ili ak ni na koji nain nije imao svoje mjesto na zemlji, iz tog proizilazi jedna injenica da je naroito dananjica usmjerena samo u kontekstu antropocentrizma, gdje u veoma maloj mjeri postoje ljudi/zemljaci (jednaki sa svim ostalim bidima na Planeti) koji svijet posmatraju kao neantropocentinost, izvodedi iz toga da ovjek nije u sreditu, ved da zajedno s njim srastaju i druge, bolje, plemenitije i podjednako inteligentne vrste, bolji izraz-bida koja su na istoj razini, a u nekim ivotnim situacijama i van dosega naeg srastanja. Antropocentrinost ovog pogleda na svijet bila je vaan razlog za to to se naa prirodoznanstveno-tehnika civilizacija nije razvijala u skladu s prirodom, nego mnogo ede u opreci s njom. Elementi, minerali, biljke i ivotinje tretiraju se, ne kao partneri, nego kao resursi koje ovjek neogranieno iskoritava, pa je ivotinjski svijet u dungli postao rtva lovaca na krupnu divlja, a u bogatim zemljama rtva industrijske proizvodnje mesa. Pod ovom injenicom podrazumijevamo iskoritavanje ivotinja radi ovjekove zabave pr (zoloki vrtovi, krzno..), a gledano sa aspekta klanja ivotinja za radi ishrane, prije 15 godina se raunalo da se svaki dan najmanje 50 miliona ivotinja kolje za ljudsku ishranu to je 35 000 svake minute ili 578 svake sekunde GODINJE 18,25 milijardi. Kroz svu neljudsko opohoenje prema ivotinjama, u meuvremenu se priroda poela najotrije buniti protiv ovog neodmjerenog ovjekovog djelovanja promjenom klime na Zemlji, ali i povedavanjem broja bolesti kod ljudi i ivotinja. Gorude lomae za vrijeme krize tzv. ludih krava, ptije gripe, te najnovija svinjska gripa, predstavljaju samo upozorenje ljudima i nagovjetaj mnogo ozbiljnijih problema s kojima mogu biti suoeni. Kao imperativ namede se jedan novi red u ivotu, gdje de ovjek postati svjestan da Zemlja ne trpi nikakve nasilne autokrate, ved zahtijeva suradnju ovjeka sa svijetom koji ga okruuje. Dominantno antropocentrika slika svijeta i iz nje izvedena konsekvencijalistika relacija ovjeka prema prirodi i ivotinjama, dovodi se u pitanje posljednjih desetljeda neantropocentrikim proirenjem etike i sve glasnijim postavljanjem (bio)etikih zahtjeva za jednim temeljnim i novim rjeavanjem odnosa izmeu ljudi i ivotinja.

1 Tekst Opde deklaracije o ljudskim pravima preuzet je sa sljedede Internet adrese: http://www.sos -telefon. org.rs/zakoni/12.%20Univerzalna%20deklaracija%20o%20ljudskim%20pravima.pdf.

Autori koji su pokrenuli lavinu razmiljanja o tetoini koji ljudi sami uzrokuju svojim tzv zdravim razumom i isti koji su saeto pisali i izvodili osnovne misli ne muenj u, ne klanju ivorinja bili su Singer (P. Singer), Regan (T. Regan) i Majer-Abiha (K. M. Meyer-Abich), ije misli i injenice koje su zakovane kao javna tajna reprezentativne za dananju diskusiju o novom reguliranju odnosa izmeu ljudi i ivotinja, sukladno s tim moemo u glavnim crtama dobiti sljedede stavove: 1) ivotinje su bida koja su sposobna patiti i koja imaju svoje interese i svoje potrebe koje su dijelom sline (u odreenim ivotnim situacijama i iste) osnovnim potrebama ljudi. 2) ukoliko postoji ova slinost, princip jednakosti zahtijeva da interese ivotinja uvaavamo isto koliko i sline interese ljudi. 3) ivotinje imaju vlastitu vrijednost, koja za neke (Singera i Regana) proizlazi iz njihove svijesti, dok kod drugih (Meyer-Abich) dodatnu vanost ima srodstvo ivotinja i ljudi. Singer govori o ivotinjama-linostima, a Regan o subjektima ivota. Obojica iz toga izvode prava ivotinja na njihovoj vrsti primjeren tretman i na zatitu njihovog ivota, zbog ega se zabranjuje njihovo ubijane u svrhu ishrane.Meyer-Abich govori o dostojanstvu ivotinja i iz toga izvodi prava ivotinja, koja dodue zabranjuju dranje ivotinja u masovnom uzgoju, ali ne i ubijanje ivotinja nakon jednog ivotinjama primjerenog ivota, a u svrhu ishrane ljudi. Uoava se dakle da se ove osnovne misli dijelom preklapaju, ali da se rezultati u centralnoj toki ubijanja ivotinja razilaze.Je li dovoljno ako Meyer-Abich, da bi obrazloio svoje miljenje, ukazuje na to da je uvjet naeg bivstvovanja da se ivi od ostalog ivota, i da, konano, i vegetarijanci jedu ivot jedudi biljnu hranu? S obzirom na Meyerevu konstataciju o inherentnosti i biljnog svijeta tu dovodimo do pitanja da li i vegani/vegetarijanci/sirovi vegani ine pokolj?? Meyerovu konstataciju o osjedajnom i svjesnom ivotu biljaka, najbolje je opisao jedan o mislilaca koji se u antikom periodu najvie suprostavljao stanovitu da ivotinje ne zasluuju nau moralnu brigu jeste uveni filozof Plutarhos (oko 46. -120.) De esu carnium (jedenje mesa), koji kae:izmeu ljudi i biljaka ne moe postojati odnos pravenosti, jer priroda biljkama nije podarila razum, duu i osjedaje. Za biljke se ne moe rei da je jedna pametnija od druge dok se za ivotinje moe. Znaajni filozofi koji su svojim rijeima dali veliki doprinos u ne naruavanju onoga to je i sama priroda stvorila. Poet demo sa Pitagorom (Pitagoras) (6st.pne) i njegovi sljedbenici su vjerovali u metempsihozu i srodnost svih ivih bida iz ega je slijedila zabrana jedenja mesa. Nau srodnost sa ivotinjama dokazivao je time to smo sastavljeni od istih elemenata, to nas proima jean dah i to ivotinje mogu biti reinkarniranih ljudi. 2

Vidjeti R. Sorabiji, Animal Minds and Human Morals: The Origins of Western Debate, Cornell University Press, Ithaca, New York, 1995.,173

Plutarhos takoe istie a mnoge ivptinje nadmauju ovjeka otrim vidom i sluhom, ali zbog toga nedemo zbog toga redi da ovjek slijep i gluh. Isto tako nedemo redi da ivotinje uopde nemaju razuma zbog toga to je u nekim/vedinskim situacijama njihov razum inferiorniji od naeg. Svaka ivotinja ima emocije poput ljutnje, strasti, straha, zavisti, ljubomore, mogu biti hrabre, domiljate i posjeduju mnoge socijalne instinkte... brinu za svoje mlade, pa ba kao i ljudi trae svoje utoite, hranu, drutvu, ne vole kada su same rijetko skoro nikada nedemo nadi da je iz jedne skupine ivotinja, jedna od njih sama, uvijek su u drutvu i tee da odre odnos sa ostalim oporom, jatom, voom.. brinu jedni o drugima! Ono to nas doista u svemu razlikuje od ivotinja, jeste da su one ne isvarene, u potpunosti iskrene, pune ljubavi i u svrsi ouvanja vlastitog identiteta i utoita, ivotinje ive u skladu sa prirodom bez lanog mnijenja i neprirodnih elja, kao to ih ovjek ima na pretek, a da ne govorimo o ovjekovom (ne)skladu sa prirodom i ne ivedi u njoj u skladu sa njenim zakonima. Mnogi filozofi, naunici (ovo se izriito onosi na Zapad),de redi da su ivotinje ne razumne i da ne posjeduju sposobnosti ved navedene, to to one ne priaju istim jezikom kao mi i to se ne sporazumijevaju naim jezikom, ne znai da su bezrazumne i bezosjedane, one priaju, one imaju jezik koji je svojstven njihovoj vrsti, pa ni mi ne muemo, ne bebeemo, ne cvrkudemo,ne kikodemo se pa zbog toga nas nisu proglasili manje razmnim. One ne razumiju nas, pa bi i one mogle redi da smo manje inteligentni, a o osjedajima .. tu bi mogle itekako naznaiti da smo bezosjedani i neiskreni! Takoe besmisleno je redi da je jedenje mesa prirodno, jer ovjek nije mesojed, to se moe i zakljuiti po strukturi njegovog tijela. ovjek nema kljukasti kljun, otre kande, iljate zube, niti stomak koji moe provariti velike koliine mesa. Onima koji smatraju da su mesojedi (prvenstveno neka se i sami edukuju o znaenju te rijei), Plutarhos poruuje da prvo sami ubiju ono to ele jesti, ali vlastitim sposobnostima bez upotrebe noa ili sjekire, ved onako kako to rade vukovi, medvjedi i lavovi, pa neka onda uivaju u sirovom mesu i nazivaju sebe mesoderima i uivaju u sirovom mesu. Ti nisi mesojed, ti si lesinar, jedes otpad zivotinjskih leeva koje kupuje u radnjama, prekriveno razliitim i mnogobrojnim aditivima i zain ima kako ne bi osjetio krv u ustima svojim. Mnogi ljudi smatraju da su etiki razlozi vaniji od svih ostalih pri prelasku na vegetarijanstvo. Osnova etikog vegetarijanstva je spoznaja da ostala iva bida imaju osjedaje i da su ti njihovi osjedaji isti naima. Ovo saznanje pomae svakome da u svojoj svijesti prihvati tue patnje. U filozofskom pogledu znatno se smanjuje na prvi pogled lako shvatljiva napeta situacija, s obzirom da je vedina zapadnih filozofa smatrala ili smatra da samo ljudska bida imaju moralno dostojanstvo

ivotinje osjedaju!!

Odlian performasn u Barseloni Animal rights protest in Barcelona

Joy dr. Melanie : Zato volimo pse, jedemo svinje, nosimo krave

Joan Dunayer: Specizam Damir Marid Etika ivotinja http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php http://www.islamveg.de/