Peter Singer: Jednakost za ivotinje?

- iz djela Praktina etika

Autor teksta u nekoliko odlomaka razlae rasizam i specizam, prigovore specizmu, razlike izmeu ljudi i ivotinja te ivotinje u okviru etike i njihovu recipronost. Peter Singer predstavlja temeljno naelo jednakosti prema kojemu su sva ljudska bi a jednaka. !o naelo omogu ava jednako uvaavanje interesa svih ivih bi a bez obzira na njihove razlike. "dmah se moe primijetiti da naelo jednakosti istie upravo #ljudsko# i #ljude#, a ne #ivotinjsko#, odnosno #ivotinje#. $o, tvrdi Singer, ako naelo jednakosti prihvatimo kao moralnu osnovu za odnose s drugim ljudima na%e vrste, onda ga moramo prihvatiti i kao moralnu osnovu s bi ima izvan na%e vrste. &e ina ljudi ima strogo i vrsto stajali%te o pravima ivotinja u odnosu na ljude. $ezamislivo im je da se neki bore za prava ivotinja, kad u dana%njem #ureenom# svijetu jo% uvijek postoji nasilno kr%enje i ignoriranje ljudskih prava. Stoga, kad se govori o diskriminaciji, misli se upravno na neki oblik diskriminacije nad ljudima, a ne nad ivotinjama. Singer kae da je to zbog popularne predrasude da se interese ivotinja shvati ozbiljno. $aelo jednakosti ne daje nam pravo da iskori%tavamo ljude druge rase, druge vjeroispovijesti, ljude manje inteligencije, drugaije spolne orijentacije i sl. Prema tome, nemamo pravo iskori%tavati ni bi a druge vrste. 'tilitarist (erem) *entham jedan je od rijetkih +ilozo+a koji tvrde da je naelo jednakosti primjenjivo van ljudske vrste. ' svome je tekstu naveo primjer usporedbe racionalnosti konja ili psa s novoroenetom starog jedan dan, tjedan dana i mjesec dana. ,stie kako su navedene ivotinje racionalnije i razgovorljivije od novoroeneta, %to je i logino. *entham zakljuuje kako se ne radi o tome tko bolje misli i moe li misliti uop e, kako se netko izraava i moe li se izraziti, ve je bit patnja. -a *enthama patnja daje jednakost uvaavanju. $aelo jednakosti uvaava patnju jednog bi a kao slinu patnji nekog drugog bi a. .asisti ne uvaavaju jednakost patnje onoga prema kome vr%e rasizam i svoje patnje, odnosno patnje sebi slinih. Poznat je primjer crnaca kao /

robova, ija se patnja nije uvaavala. Specisti su, prema Singeru, oni koji prednost daju interesima vlastite vrste u sluaju kada postoji sukob izmeu interesa njihove i interesa druge vrste. Specisti smatraju da je bolje kad ivotinje osje aju bol, nego ljudi, kao kod npr. pokusa i testiranja. Peter Singer se priklanja specistima kad je rije o ljudskoj boli u odnosu na bol drugih vrsta. Smatra da ovjek koji ima rak vi%e pati od ivotinje koja ima rak, no to ne potkopava jednako uvaavanje interesa na ne-ljude. ' nekim situacijama pripadnik jedne vrste pati vi%e od pripadnika druge vrste 0u ovom sluaju ovjek1. $aelo uvaavanja interesa bi u tom sluaju trebali primijeniti, ali tako da se prednost daje olak%avanju ve e patnje. 2judi imaju superiornije mentalne sposobnosti u odnosu na ivotinje. -bog toga ovjek koji umire od raka pati vi%e u odnosu na neku ivotinju koja takoer umire od raka. 3ao prigovor moe se navesti da je nemogu e usporeivati patnje razliitih vrsta. 'sporedbe patnje ne mogu se napraviti ni izmeu razliitih ljudskih bi a. *ol i patnja su lo%i i treba ih sprijeiti ili minimizirati, neovisno o razlikama izmeu vrsta. 4ivotinje kao hrana, odje a i obu a, eksperimenti na ivotinjama, lov ivotinja, izrabljivanje ivotinja u cirkusima i zoolo%kim vrtovima te prodaja ivotinja kao ku nih ljubimaca, samo su neki od oblika specizma. 5ranjenje ivotinjama naslijedili smo od predaka. $a%i zubi su se razvili u skladu s onim %to su jeli na%i preci. 6a su jeli samo biljke, poredak i izgled na%ih zubi, a vjerojatno i vilice, bio bi puno drugaiji. 'z to, ljudi vole jesti meso ivotinja. Protiv konzumiranja ivotinja navodi se argument da se ivotinje prisiljava bijedne ivote kako bi ljudi njihovo meso kupili po najnioj cijeni. !u se misli na +arme gdje se uz pomo tehnologije i znanosti uzgajaju ivotinje ne kao iva bi a, ve kao objekti za na%u upotrebu. 'vjeti na takvim +armama esto su mnogo nii od granice dopu%tenog. ' takvom uzgoju ivotinje su esto ili nasilno hranjenje nekakvim steroidima za rast, ili su nezdravo neuhranjene. 7esto je sluaj da jedu samo neke mje%avine umjesto da se pasu na travnjacima. -bog toga mnogi daju prednost mesu i jajima doma eg uzgoja. Problem je %to kori%tenje ivotinja kao hrane ukljuuje njihovo ubijanje. 'bijanje ivotinja je okrutno. $jihovu ubijanju prethodi niz stvari kao %to su kastriranje, odvajanje majke od mladuneta, razbijanje stada, igosanje i transport. 4ivotinje mnogo pate da bi na kraju do%le 8

na neiji stol. $o, kad je rije o preivljavanju, svjesni smo %to bi sve uinili za opstanak. !akva je hijerarhija hranidbenog lanca. *olje da mi njih jedemo, nego one nas. 9ksperimentiranje na ivotinjama takoer je %kakljiva tema. Provoenje eksperimenata esto se opravdava time da nas oni vode do vanih otkri a o ljudima. $ajra%irenije mi%ljenje jest da se eksperimenti na ivotinjama provode u medicinske svrhe pa ljudi ne pridaju veliku panju tome jer e se ublaiti vi%e patnje nego %to je uzrokovana eksperimentima. 3ozmetike tvrtke testiraju svoje proizvode na ivotinjama 6raizeovim testom. !est se provodi za zeevima na nain da se koncentrirane otopine kozmetike kapaju u njihove oi. 6odaci hrani testiraju se testom 26:; koji otkriva stupanj konzumacije koji e prouzroiti smrt :;< uzoraka ivotinja, odnosno smrtonosnu dozu. "ruane snage nekih zemalja provode eksperimente na ivotinjama koji ukljuuju radijaciju. $a taj nain ele do i do in+ormacija o sposobnostima vojnika da se nastave boriti pod nuklearnim napadom. $avedeni eksperimenti ukazuju na izostanak jednakog uvaavanja interesa svih ivih bi a. Ako jedna ili vi%e ivotinja mora patiti kako bi se spasile tisu e, Singer bi to smatrao ispravnim i u skladu s jednakim uvaavanjem interesa. !o je utilitaristiki odgovor s kojim se i sama slaem. *olje je rtvovati jednog za dobrobit ve ine. "ni koji vjeruju u apsolutna prava smatrali bi da je pogre%no rtvovati jedno bi e, bilo ljudsko ili ivotinjsko, za dobrobit drugog. 3ad bi se pred eksperimentatore stavio zadatak da eksperimente izvode na ljudskoj siroadi s te%kim i neizljeivim o%te enjem mozga, ne bi pristali jer je ipak rije o ljudima. !ime pokazuju predrasude u korist vlastite vrste. ,ako postoji vidljiv napredak u korist ivotinja, pojavilo se i mno%tvo prigovora. $a prigovor- kako znamo da ivotinje mogu osje ati bol, moemo odgovoriti da je to vidimo iz pona%anja. 3ada stanemo maki ili psu na rep ili %apu, oni se oglase cviljenjem i naglim pokretom. $a prigovor- za%to ne bismo jeli ivotinje, ako se one meusobno jedu, moemo odgovoriti da to nije ispravno samo zato jer je to prirodno. $e moramo pretpostaviti da je prirodan nain injenja neega nepopravljiv.