DEBATA KAO NASTAVNA METODA

U PREDMETIMA
DRUTVENO-HUMANISTIKOG
PODRUJA
Igor Luki, prof.

Struni skup za nastavnike sociologije i politike i gospodarstva

I. gimnazija, Zagreb
26.3.2013.

TO JE DEBATA?

formalizirana, strukturirana i
argumentirana rasprava na unaprijed
zadanu tezu u kojoj se sueljavaju dvije
suprotstavljene strane afirmacijska i
negacijska s tono definiranim zadacima

Afirmacija treba dokazati zadanu tezu nudei za

nju vrstu argumentacijsku liniju

Negacija treba osporiti zadanu tezu svojim

argumentima i pobiti argumente afirmacije nudei
kontraargumente

TO JE DEBATA?
Pripadnici nacionalnih manjina trebaju
imati dvostruko pravo glasa

Afirmacija treba dokazati zadanu tezu nudei

oblikujui argumente i iznosei dokaze zbog kojih se
pripadnicima nacionalnih manjina treba omoguiti
dvostruko pravo glasa

Negacija treba osporiti zadanu tezu svojim

argumentima i pobiti argumente afirmacije nudei
kontraargumente koji ukazuju na negativne strane
ovakvog prijedloga

TO JE DEBATA?

Dakle, debata je:

formalizirana rasprava,
strukturirana rasprava,
argumentirana rasprava,
na unaprijed zadanu tezu,
u kojoj se sueljavaju dvije suprotstavljene strane
afirmacijska i negacijska,
s tono definiranim zadacima.

TO JE DEBATA?

Dakle, debata je:

formalizirana rasprava,
strukturirana rasprava,
argumentirana rasprava,
na unaprijed zadanu tezu,
u kojoj se sueljavaju dvije suprotstavljene strane
afirmacijska i negacijska,
s tono definiranim zadacima.

FORMALIZIRANA
RASPRAVA

FORMALIZIRANA RASPRAVA

Debata ima svoju formu ili forme

Karl Popper vrijednosna debata KP debata

Karl Popper policy debata KPP debata
World schools debata WS debata
British Parliamentary Debate BP debata
Oxford Debate
Lincoln-Douglas Debate
Impromtu Debate
Paris-style debating

FORMALIZIRANA RASPRAVA

Debata ima svoju formu ili forme

Karl Popper vrijednosna debata KP debata

Karl Popper policy debata KPP debata
World schools debata WS debata
British Parliamentary Debate BP debata
Oxford Debate
Lincoln-Douglas Debate
Impromtu Debate
Paris-style debating

FORMALIZIRANA RASPRAVA
Karl Popper vrijednosna debata

prvi format debate koji se poeo koristiti u Hrvatskoj

6 govornika, po tri u svakoj ekipi (afirmacija + negacija)
debata u ovom formatu traje ukupno 60 minuta, a sastoji se od
govora pojedinih govornika te unakrsnih ispitivanja u kojima se
susreu lanovi suprotstavljenih ekipa
ekipe se sukobljavaju oko neke teme npr. smrtne kazne pri emu
svaka strana pokuava opravdati svoj stav prema smrtnoj kazni sa
svog vrijednosnog stajalita
afirmacijska strana mora obraniti svoju argumentaciju dok negacija
mora dokazati da afirmacijski argumenti ne stoje
negacija takoer mora obraniti svoje argumente koje afirmacija
napada
sudac odluuje koja je ekipa bolje obranila svoje vrijednosti i u
veoj mjeri dokazala kako argumenti suprotne strane ne stoje

FORMALIZIRANA RASPRAVA
Karl Popper vrijednosna debata
Primjeri teza
Brana jednakost bi trebala biti ustavno pravo svih
graana
Treba zabraniti supkulture koje predstavljaju prijetnju
javnom redu i miru
Izravna demokracija je bolja od neizravne
10

FORMALIZIRANA RASPRAVA
Karl Popper policy debata

6 govornika, po tri u svakoj ekipi (afirmacija + negacija)

debata i u ovom formatu traje ukupno 60 minuta te se sastoji od
govora pojedinih govornika te unakrsnih ispitivanja u kojima se
susreu lanovi suprotstavljenih ekipa
za razliku od prethodnog formata, ovdje se ne debatira o
temeljnim vrijednostima, ve o prijedlozima za rjeenje
pojedinih problema
afirmacija u ovoj vrsti debate unutar teze pronalazi
problem koji onda mora rijeiti sa suvislim i provedivim
planom koji mora obraniti
negacija mora ili dokazati kako afirmacijski plan nije dobar
ili moe iznijeti svoj plan (kontraplan) i dokazati da je on
bolji
sudac odluuje koja je ekipa bolje obranila svoj plan i u veoj mjeri
dokazala kako prijedlozi suprotne strane no stoje

11

FORMALIZIRANA RASPRAVA
Karl Popper policy debata
Primjeri teza
RH treba uloiti vie napora u zatiti ljudskih prava
Treba osnovati globalnu dravu
Treba reformirati izborni sustav

12

FORMALIZIRANA RASPRAVA
World schools debate

format je mjeavina elemenata parlamentarne debate i Karl Popper

formata
strana koja brani tezu zove se propozicija, a strana koja negira tezu
zove se opozicija
u debati svaka strana dri etiri govora,
nema unakrsnih ispitivanja, a umjesto njih svaka strana tijekom
svojih govora mora dozvoliti barem 6 pitanja suprotne strane
prva tri govora svake ekipe traju 8 minuta, a jedan lan ekipe dri 4
minute zavrnog govora
debata traje ukupno oko 60 minuta
svaka ekipa ima 3 do 5 lanova (3 govornika i 2 mogue zamjene) i
oni se za mjesta mogu mijenjati
vei je naglasak na dokazivanju reenog pomou primjera, ali se
raspravlja i o vrijednostima i o planu koji ekipa predlae ovisno o
temi i strategiji koju je propozicijska ekipa odabrala

13

FORMALIZIRANA RASPRAVA
World schools debata
Primjeri teza
RH bi trebala biti vie socijalna drava
kole bi trebale vriti veu odgojnu funkciju
EU bi trebala promijeniti politiku proirenja

14

FORMALIZIRANA RASPRAVA
Koja je razlika izmeu debate i Parlaonice
ili obine rasprave?

format, struktura i zadaci sudionika su tono definirani

u debati sugovornici ne upadaju jedni drugima u rije, ne dre duge
monologe, ne mijenjaju temu o kojoj govore...
stavove je potrebno obrazloiti na racionalan nain ne
oslanjajui se na osobna uvjerenja i vjerovanja ili pak na
anegdotalne dokaze
u debati se raspravlja objektivno, odnosno argumentirano
za debatu su potrebni dobra priprema i istraivanje
debata omoguuje da se na organiziran i civiliziran nain
raspravlja o odreenim idejama

15

FORMALIZIRANA RASPRAVA
Debata u nastavi
Nijedan od prikazanih formata ne odgovara uvjetima
u nastavi
Prijedlog novog formata:

DN debata
Debata u nastavi
16

DN DEBATA - FORMA

sueljavaju se 2 ekipe afirmacijska i negacijska

debata se sastoji od 6 govora 3 afirmacijska i 3

negacijska

debata se sastoji i od 2 unakrsna ispitivanja (cross

examination ili cross-ex)

trajanje govora i cross-exa iznosi cca. 25 minuta

aktivno sudjeluje cijeli razred: 6 govornika, 1 mjera

vremena, ostatak razreda su suci i postavljai pitanja

cijeli je nastavni sat potrebno posvetiti debati

17

DN DEBATA - FORMA

1.

2.
3.
4.

Zadaci afirmacijske i negacijske ekipe

Na unaprijed zadanu tezu pripremiti svoje stajalite
istraiti podruje teze ponavljajui gradivo i
dodatno pretraujui Internet i druge izvore
Pripremiti argumente (case), pitanja za suparniku
ekipu i dokaze za vlastite argumente
Pripremiti i isprobati govore
Tijekom debate uz potivanje strukture debate i
kroz argumente dokazati / osporiti zadanu tezu
18

TO JE DEBATA?

Dakle, debata je:

formalizirana rasprava,
strukturirana rasprava,
argumentirana rasprava,
na unaprijed zadanu tezu,
u kojoj se sueljavaju dvije suprotstavljene strane
afirmacijska i negacijska,
s tono definiranim zadacima.

19

TO JE DEBATA?

Dakle, debata je:

formalizirana rasprava,
strukturirana rasprava,
argumentirana rasprava,
na unaprijed zadanu tezu,
u kojoj se sueljavaju dvije suprotstavljene strane
afirmacijska i negacijska,
s tono definiranim zadacima.

20

STRUKTURIRANA
RASPRAVA

21

STRUKTURIRANA RASPRAVA

debata ima svoju strukturu, pravila i tijek

struktura DN debate

1.

6 govora 3 afirmacijska i 3 negacijska

2.

unakrsna ispitivanja jedno s afirmacijske strane

upueno negacijskoj i obratno

3.

otvorena rasprava

4.

donoenje presude i ocjenjivanje

22

STRUKTURIRANA RASPRAVA

tijek DN debate

A1 govor (prvi afirmacijski govor) 3 minute

2.
A N unakrsno ispitivanje 3 minute
3.
N1 govor (prvi negacijski govor) 3 minute
4.
N A unakrsno ispitivanje 3 minute
5.
A2 govor (drugi afirmacijski govor) 3 minute
6.
N2 govor (drugi negacijski govor) 3 minute
7.
A3 govor (trei afirmacijski govor) 3 minute
8.
N3 govor (trei negacijski govor) 3 minute
9.
Otvorena rasprava 10 minuta
10. Donoenje presude i ocjenjivanje 5 minuta
1.

Ukupno: cca. 40 minuta

23

STRUKTURIRANA RASPRAVA

1.
2.

3.

4.
5.
6.

pravila DN debate
U debati sudjeluje 6 debatanata (3+3) i jedan mjera
vremena.
Ostatak uenika u razredu tijekom debate biljei pitanja
koja ele postaviti debatantima za vrijeme otvorene rasprave
i odluuje o pobjedniku debate.
Uenici koji sudjeluju u debati trebaju unaprijed pripremiti
stajalite svoje skupine (case) i predati ga nastavniku
najkasnije 7 dana prije debate.
Nastavnik pregledava smislenost i primjerenost argumenata
oba casea, ali ne intervenira u case osim ako nije ba nuno.
Debatanti trebaju potivati tijek i vremenski okvir debate.
U pojedinom govoru trebaju se iznositi sadraji predvieni
za taj govor. Po zavretku govora u naelu se izvodi debatni
pljesak.

24

STRUKTURIRANA RASPRAVA

pravila DN debate

Nakon treeg negacijskog govora zapoinje otvorena

rasprava u kojoj svi uenici i nastavnik mogu debatantima
postavljati pitanja.
8.
Tijekom debate zabranjeno je laganje i iznoenje lanih
dokaza.
9.
Uenici se trebaju pristojno odnositi jedni prema drugima te
raspravljati bez svaanja i vrijeanja.
10. Nastavnik moe, ali ne mora ocjenjivati debatu. Ako je
ocjenjuje, prije prve debate treba jasno objasniti kriterije
ocjenjivanja. Pobjeda u debati ne bi smjela biti kriterij
ocjenjivanja.
11. Uenici trebaju objektivno procijeniti koja je ekipa po
njihovom miljenju bila bolja i svoj glas dati javno.
7.

25

TO JE DEBATA?

Dakle, debata je:

formalizirana rasprava,
strukturirana rasprava,
argumentirana rasprava,
na unaprijed zadanu tezu,
u kojoj se sueljavaju dvije suprotstavljene strane
afirmacijska i negacijska,
s tono definiranim zadacima.

26

TO JE DEBATA?

Dakle, debata je:

formalizirana rasprava,
strukturirana rasprava,
argumentirana rasprava,
na unaprijed zadanu tezu,
u kojoj se sueljavaju dvije suprotstavljene
strane afirmacijska i negacijska,
s tono definiranim zadacima.

27

ZADACI EKIPA
I
GOVORNIKA

28

ZADACI EKIPA I GOVORNIKA

Afirmacijska ekipa
Dokazati tezu koristei znanje s nastave za
oblikovanje argumenata
Negacijska ekipa
Osporiti tezu koristei znanje s nastave za
oblikovanje argumenata i pobiti argumente
afirmacije
29

ZADACI EKIPA I GOVORNIKA

A1 govor
3 minute
1.
2.
3.
4.

5.

Predstaviti tezu
Definirati kljune pojmove teze
Iznijeti argumente i dokaze afirmacijske skupine
Iskazati temeljnu vrijednost na koju se afirmacija
kao skupina poziva
Napraviti logike poveznice kako se izneseni
argument temelji na iznesenoj vrijednosti i kako
dokazuje zadanu tezu?
30

ZADACI EKIPA I GOVORNIKA

A1 govor
Primjer
1.

Teza: Treba uvesti smrtnu kaznu

2.

Definicija kljunih pojmova

Smrtna kazna zakonska metoda kanjavanja poinitelja tekih kaznenih djela
usmrivanjem poinitelja
Uvesti smrtnu kaznu integrirati ju u Ustav i zakone, osigurati uvjete njena
izricanja i provedbe, definirati naine provedbe

3.

Iznijeti argumente afirmacijske skupine

1. Zatita konstituirajuih vrijednosti drutva
Temeljna vrijednost je zatita drutva. Poinitelji najteih kaznenih djela
predstavljaju prijetnju temeljnim vrijednostima drutva i drutvenoj stabilnosti.
Drava si ne smije dopustiti takvu vrstu prijetnje i treba zatiti svoje vrijednosti na
najbolji mogui nain, a to je eliminacijom prijetnji usmrivanjem poinitelja
najteih kaznenih djela.

31

ZADACI EKIPA I GOVORNIKA

2.

Sprjeavanje drugih tekih kaznenih djela

Poueni kaznom izreenom poiniteljima najteih kaznenih djela, potencijalni

poinitelji novih kaznenih djela e dvaput razmisliti hoe li se ili ne uputati u
poinjenje takvih djela pa e tako doi do smanjenja tekih zloina.
4.

Iskazati temeljnu vrijednost: ZATITA DRUTVA

Temeljna vrijednost je zatita drutva i drave od poinitelja najteih kaznenih
djela, a ona se postie upravo uvoenjem smrtne kazne.

5.

Napraviti logike poveznice

Temeljna vrijednost drave je zatita same sebe i svog drutva.

Drava treba koristiti adekvatne metode zatite sebe i drutva.
Smrtna kazna je adekvatna metoda zatite drave i drutva od poinitelja
najteih kaznenih djela.
Dakle, drava treba uvesti smrtnu kaznu.

32

ZADACI EKIPA I GOVORNIKA

Unakrsno ispitivanje
NA
3 minute
1.

Bilo koji lan negacijske skupine moe postaviti pitanje bilo kojem lanu
afirmacijske skupine

2.

Afirmacijska skupina mora odgovoriti na pitanje konkretno, bez

protupitanja, ili se na lukav nain treba izvui iz nastale situacije

3.

Pitanja trebaju biti pametno postavljena, odnosno takva da protivnik

pokua natjerati svog sugovornika u ispitivanju da prizna neku slabost
vlastitog stajalita

4.

Pitanja mogu biti usmjerena i na pojanjenje odreenih dijelova A1

govora, npr. defincija, temeljne vrijednosti ili argumenata

5.

Ostatak uenika iz razreda zapisuje pitanja i moi e ih postaviti za

vrijeme otvorene rasprave

33

ZADACI EKIPA I GOVORNIKA

N1 govor
3 minute
1.
2.

3.
4.
5.

Izraziti neslaganje ekipe s tezom

Prihvatiti definicije afirmacije ili uvesti vlastite ako
afirmacijske nisu objektivne
Iznijeti argumente i dokaze negacijske skupine
Iskazati temeljnu vrijednost na koju se negacija kao
skupina poziva
Napraviti logike poveznice kako se izneseni
argument temelji na iznesenoj vrijednosti i kako
osporava zadanu tezu?
34

ZADACI EKIPA I GOVORNIKA

N1 govor
Primjer
1.

Teza: Treba uvesti smrtnu kaznu

2.

Definicija kljunih pojmova negacija se slae

Smrtna kazna zakonska metoda kanjavanja poinitelja tekih kaznenih djela
usmrivanjem poinitelja
Uvesti smrtnu kaznu integrirati ju u Ustav i zakone, osigurati uvjete njena
izricanja i provedbe, definirati naine provedbe

3.

Iznijeti argumente negacijske skupine

1. Neotuivost prava na ivot
Pravo na ivot je temeljno ljudsko pravo i ono ni pod kojim uvjetima ne
smije niti jednom graaninu biti oduzeto. Ukoliko drava uvede smrtnu
kaznu, ona ulazi u ulogu egzekutora, odnosno preuzima ulogu poinitelja
najteeg kaznenog djela oduzimanja ivota.

35

ZADACI EKIPA I GOVORNIKA

2.

Mogunost pogreke

Povijest poznaje mnoge sluajeve (navesti par primjera, tj. dokaza) u kojima su osobe
osuene za poinjenje kaznenih djela, a kasnije se je dokazala njihova nevinost. Drava ne
smije preuzimati na sebe takav rizik i mogunost pogreke.

4.

Iskazati temeljnu vrijednost: PRAVO NA IVOT

Temeljna vrijednost je zatita prava na ivot. Svako ljudsko bie ima pravo na ivot pa se
tako i poinitelje najteih kaznenih djela treba kanjavati doivotnim zatvorom ili
prislinim radom za dobrobit drave, a nikako oskvrnuem temeljne vrijednosti svih
drutava prava na ivot.

5.

Napraviti logike poveznice

Temeljna vrijednost svakog drutva je pravo na ivot svojih graana.

Drava ni u kojem sluaju ne smije kriti svoje temeljne vrijednosti.
Smrtna kazna predstavlja krenje prava na ivot i krenje temeljnih vrijednosti
drutva.
Dakle, drava ne treba uvesti smrtnu kaznu.

36

ZADACI EKIPA I GOVORNIKA

Unakrsno ispitivanje
NA
3 minute
1.

Bilo koji lan negacijske skupine moe postaviti pitanje bilo kojem lanu
afirmacijske skupine

2.

Afirmacijska skupina mora odgovoriti na pitanje konkretno, bez

protupitanja, ili se na lukav nain treba izvui iz nastale situacije

3.

Pitanja trebaju biti pametno postavljena, odnosno takva da protivnik

pokua natjerati svog sugovornika u ispitivanju da prizna neku slabost
vlastitog stajalita

4.

Pitanja mogu biti usmjerena i na pojanjenje odreenih dijelova A1

govora, npr. defincija, temeljne vrijednosti ili argumenata

5.

Ostatak uenika iz razreda zapisuje pitanja i moi e ih postaviti za

vrijeme otvorene rasprave

37

ZADACI EKIPA I GOVORNIKA

A2 govor
3 minute
1.

Prvi zadatak je odgovoriti na case negacije, odnosno na

one argumente koji su u direktnom sukobu (clashu) s
argumentima afirmacije.

2.

Drugi zadatak je ojaati vlastito stajalite dodatno

obrazlaui argumente, temeljne vrijednosti i logike
poveznice. Pritom je vano iskoristiti rezultate unakrsnog
ispitivanja.

3.

Iznijeti dokaze (evidence) koji idu u prilog afirmacijskim

argumentima

38

ZADACI EKIPA I GOVORNIKA

A2 govor
Primjer
1.

Pravo na ivot (negacija) zatita drutva (afirmacija).

2.

Mogunost pogreke ne postoji uz moderne znanstvene

metode istrage poinitelja najteih kaznenih djela.

3.

Dodatno obrazloiti temeljnu vrijednost na koju se

afirmacija poziva, dovesti ju u vezu s argumentima i
pokazati kako argumenti dokazuju tezu.

4.

Priloiti statistike podatke o manjoj stopi poinjenja

tekih kaznenih djela u zemljama koje provode smrtnu
kaznu.

39

ZADACI EKIPA I GOVORNIKA

N2 govor
3 minute
1.

Prvi zadatak je odgovoriti na napad afirmacije, odnosno

na one argumente koji su u direktnom sukobu (clashu) s
argumentima suprotne strane. Ojaati napad u odnosnu
na N1 govor.

2.

Drugi zadatak je ojaati vlastito stajalite dodatno

obrazlaui argumente, temeljne vrijednosti i logike
poveznice. Pritom je vano iskoristiti rezultate unakrsnog
ispitivanja.

3.

Iznijeti dokaze (evidence) koji idu u prilog negacijskim

argumentima.

40

ZADACI EKIPA I GOVORNIKA

A3 govor
3 minute
1.

Istaknuti glavno stajalite afirmacijske skupine o tezi.

2.

U nekoliko reenica istaknuti to je afirmacija kroz

prethodna dva govora uspjela dokazati i obraniti u svom
caseu, a to je uspjela pobiti u caseu negacije.

3.

U nekoliko reenica iznijeti zakljuak s afirmacijske

strane i ponuditi odgovor na pitanje: Zbog ega bi
afirmacijska strana trebala pobijediti u debati?
41

ZADACI EKIPA I GOVORNIKA

N3 govor
3 minute
1.

Istaknuti glavno stajalite negacijske skupine o tezi.

2.

U nekoliko reenica istaknuti to je negacija kroz

prethodna dva govora uspjela pobiti od afirmacijskog
casea i to je uspjela dokazati od svog casea.

3.

U nekoliko reenica iznijeti zakljuak s negacijske strane

i ponuditi odgovor na pitanje: Zbog ega bi negacijska
strana trebala pobijediti u debati?
42

ZADACI EKIPA I GOVORNIKA

Mjera vremena
Angairan tijekom cijele debate
1.

Ne sudjeluje aktivno niti u jednoj fazi debate (priprema

casea, odravanje govora, unakrsnog ispitivanja), ali
moe sudjelovati u otvorenoj raspravi.

2.

On je tehnika podrka, odnosno uenik koji govornicima

ukazuje na vrijeme koje mu je preostalo do kraja govora
ili unakrsnog ispitivanja. Smije se na satu sluiti
mobitelom.

3.

Oznake koje pokazuje su: 3 minute do kraja, 2 minute

do kraja, 1 minuta do kraja, 1/2 minute do kraja, 10
sekundi do kraja, kraj

43

ZADACI EKIPA I GOVORNIKA

Otvorena rasprava
10 minuta

zapoinje nakon N3 govora

dio debate u kojem je potrebno angairati ostatak razreda
postavljaju se pitanja koja su bila zapisivana tijekom
debate, a koja e uenicima pomoi da donesu svoju odluku
bilo tko iz razreda (uenik ili nastavnik) moe postaviti
pitanje bilo kojem debatantu
nastavnik je moderator rasprave to znai da daje
mogunost postavljanja pitanja zainteresiranom ueniku
ukoliko razred nije motiviran za postavljanje pitanja,
nastavnik ga prvi postavlja i potie raspravu

44

ZADACI EKIPA I GOVORNIKA

Donoenje presude i ocjenjivanje
5 minuta

uenici prema jasno definiranim kriterijima jedan po jedan

javno daju svoj glas ili afirmacijskoj ili negacijskoj strani
svoj glas moe dati i nastavnik
mjera vremena na ploi zbraja glasove
pobjedu odnosi ekipa s veim brojem glasova
nastavnik govori i obrazlae ocjene za pojedinog debatanta
ili uenika iz publike koji je vrlo aktivno sudjelovao u
raspravi
45

TO JE DEBATA?

Dakle, debata je:

formalizirana rasprava,
strukturirana rasprava,
argumentirana rasprava,
na unaprijed zadanu tezu,
u kojoj se sueljavaju dvije suprotstavljene strane
afirmacijska i negacijska,
s tono definiranim zadacima.

46

TO JE DEBATA?

Dakle, debata je:

formalizirana rasprava,
strukturirana rasprava,
argumentirana rasprava,
na unaprijed zadanu tezu,
u kojoj se sueljavaju dvije suprotstavljene strane
afirmacijska i negacijska,
s tono definiranim zadacima.

47

PREDUVJETI ZA DEBATU

48

PREDUVJETI ZA DEBATU
Predstavljanje debate kao nastavne metode

uenicima odrati prezentaciju o teoriji debate

angairati kolski debatni klub da odri
prezentacijsku debatu
kontaktirati Hrvatsko debatno drutvo
(www.hdd.hr) za podrku
49

PREDUVJETI ZA DEBATU
Odabir uenika

govornici u debati 6 aktivno ukljuenih uenika

prosjean razred 5-6 debata kroz nastavnu godinu
prve debate uenici koji imaju debatno iskustvo ili
koji su izrazito aktivni na nastavi i imaju
konstruktivan odnos prema radnim zadacima
dodatna pomo prvim debatantima u izradi casea i
govora
ukoliko postoje uenici koji izriito odbijaju
sudjelovati radi straha od javnog nastupa ili iz nekog
drugog razloga, dodijeliti im drugi zadatak (mjera
vremena, referat, esej na tezu debate i sl.)

50

PREDUVJETI ZA DEBATU
Priprema uionice
PLOA

MJERA
VREMENA

RAZRED
NASTAVNIK

51

PREDUVJETI ZA DEBATU
Kada posvetiti sat debati?
nastava etike, vjeronauka, sociologije, PIG-a,
zdravstvenog odgoja, graanskog odgoja,
filozofije, povijesti, stranog jezika
nakon obraene vee nastavne cjeline, pogotovo
one u kojoj je bila naglaena korelacija izmeu
predmeta etika, sociologija, PIG, graanski odgoj,
zdravstveni odgoj
nakon nastavne jedinice u kojoj se odreenom
problemu pristupalo iz razliitih
(suprotstavljenih) stajalita

52

PREDUVJETI ZA DEBATU
Kako odabrati tezu?

treba biti mogue dokazati ju i osporiti ju (Globalizacija je

proces povezivanja, komunikacije i meusobne ovisnosti naroda u razliitim oblastima
Globalizacija unitava nacionalni identitet)

najbolje je birati teze o kojima se moe govoriti iz

razliitih perspektiva, koje u sebi nose moralnu
dilemu ili sukob vrijednosti
teza uvijek treba biti pozitivno formulirana
(RH ne treba ui u EU Treba zaustaviti proces integracije Hrvatske EU)
teza treba biti zanimljiva nakon predstavljanja
debate sastaviti prijedlog teza i zadati uenicima za
DZ osmiljavanje nekoliko teza

53

PREDUVJETI ZA DEBATU
Izrada casea i priprema debate

objaviti tezu debate, odabrati debatante, odrediti im

strane u debati, i imenovati mjeraa vremena
dati ekipama rok za predaju casea
uputiti uenike na lekcije iz udbenika, teme
obraene na satu, dodatne izvore na internetu i druge
izvore
biti dostupan putem e-maila ili na drugi nain za
asistenciju uenicima u pripremi casea
pregledati case kako bi se osigurala primjerenost
sadraja
54

PREDUVJETI ZA DEBATU
Objanjenje kriterija ocjenjivanja

individualan odabir nastavnika

prije prve debate rei to i kako e se ocjenjivati u
debati
kod davanja ocjene ili ocjena iste uvijek ukratko
obrazloiti
kroz debatu uenici pokazuju naprednu razinu
usvojenosti sadraja obraenog na satu ocjena
govora pojedinog debatanta ili casea na razini
skupine
obaveza nadogradnje elementarnog znanja
istraivanje, priprema argumenata i
kontraargumenata, povezivanje, sintetiziranje,
konceptualno znanje, proceduralno znanje, korelacije
izmeu kolskih predmeta

55

PREDUVJETI ZA DEBATU
Primjer ocjenjivanja
Nastava etike

1.

uenici dobivaju 2 ocjene:

Usvojenost sadraja proizlazi iz razine znanja
iskazane kroz govor, unakrsno ispitivanje i analizirani
case (reprodukcija sadraja ili razumijevanje s povezivanjem,

dodatno znanje u odnosu na obraeno na nastavi, koritenje

pojmova, povezivanje s drugim predmetima i drutvenom
svakodnevnicom, pravilna uporaba pojmova i koncepata, etika
analiza pojedinog problema)

2.

Primjena usvojenih sadraja proizlazi iz kvalitete

uenikova govora (argumentacija, prezentacija,
organizacija) i odnosa prema debati
mogue je ocijeniti i uenike koji su postavljali pitanja te
se iskazali u raspravi

56

PREDUVJETI ZA DEBATU
Donoenje presude upute za razred
objektivna prosudba: je li afirmacija kroz svoj
case i govore uspjela dokazati tezu, odnosno je li
negacija kroz svoj case i govore uspjela pobiti
afirmacijske argumente i kroz vlastite osporiti
tezu?
kakva je bila kvaliteta govora pojedine skupine
argumentacija, organizacija i prezentacija
govora?
ne suditi prema osobnim stavovima o tezi ili po
naelu kolegijalnosti vanost obrazlaganja
ocjene

57

TO JE DEBATA?

Dakle, debata je:

formalizirana rasprava,
strukturirana rasprava,
argumentirana rasprava,
na unaprijed zadanu tezu,
u kojoj se sueljavaju dvije suprotstavljene strane
afirmacijska i negacijska,
s tono definiranim zadacima.

58

TO JE DEBATA?

Dakle, debata je:

formalizirana rasprava,
strukturirana rasprava,

argumentirana rasprava,
na unaprijed zadanu tezu,
u kojoj se sueljavaju dvije suprotstavljene strane
afirmacijska i negacijska,
s tono definiranim zadacima.

59

ARGUMENT
izjava ili niz izjava koje se smatra razlogom za
dokazivanje ili opravdanje neke tvrdnje
za oblikovanje dobrog argumenta potrebni su:
dobro poznavanje nastavnog sadraja, dobra opa
informiranost o tezi, poznavanje logikih zakona
upravo se kroz oblikovanje argumenta vidi razina
uenikove sposobnosti analize i rjeavanja
kompleksnih problema te povezivanja vlastitog
miljenja s gradivom i obrazlaganja istog na
logiki smislen nain
debata omoguuje visok stupanj kritikog
miljenja te potie na oblikovanje argumenta za
svaki stav

60

ARGUMENT
PRIMJER ARGUMENTACIJE
Dokaz:

Neopravdanost smrtne kazne

1. Pravo na ivot temeljno je ljudsko pravo svakog ivog bia.

2. Poinitelji tekih kaznenih djela su iva bia.
3. Pravo na ivot temeljno je ljudsko pravo poinitelja tekih
kaznenih djela.
4. Drava ne smije ugroavati temeljna ljudska prava svojih
graana.

5. Smrtna kazna predstavlja smiljeno i ciljano usmrivanje osobe,

odnosno oduzimanje prava na ivot.
6. Drava ne smije provoditi smrtnu kaznu.

61

ZATO UVESTI
DEBATU U NASTAVU?

62

DEBATA U NASTAVI

potie kritiko miljenje i oblikovanje argumentiranih

stavova nasuprot pukog miljenja o neemu (poticati
zastupanje u debati one strane koju uenik osobno ne
zastupa)
potie analitiko miljenje razluivanje bitnog od
nebitnog, uoavanje i razluivanje uzrono-posljedinih
veza, povezivanje kompleksnog sadraja
omoguava uenicima razumijevanje strukture
argumentiranja, dokazivanja, potkrepljivanja i pobijanja
argumenata te njihovu primjenu u praksi
jaa komunikacijske vjetine (aktivno sluanje i aktivno
govornitvo), organizacijske vjetine (pravilno i precizno
artikuliranje govora i voenja biljeki) i prezentacijske
vjetine (umijee javnog nastupa, samopouzdanje)

63

DEBATA U NASTAVI
potie drutvene vjetine (dodatno povezuje
uenike meusobno i uenike s nastavnikom)
potie timski rad
potie na mirno rjeavanje problema
argumentiranom raspravom umjesto sukobom
potie razvijanje tolerancije, samosvijesti i
odgovornosti
znaajno utjee na proirivanje i povezivanje
znanja iz razliitih podruja o kojima se debatira
podie kvalitetu nastave na viu razinu
utjee na kvalitetu radne atmosfere
nadograuje profesionalni profil nastavnika

64

DODATNE INFORMACIJE
O DEBATI

65

JO O DEBATI

Hrvatsko debatno drutvo

www.hdd.hr

nevladina i neprofitna udruga usmjerena na

edukaciju mladih ije se sposobnosti pokuavaju
oplemeniti znanjima i vjetinama vezanima za
komunikaciju, javnu prezentaciju, organizirano
razmiljanje, preuzimanje inicijative,
organiziranje vlastitog vremena te mnoge druge
kompetencije koje u dananjem svijetu ine
osnovu uspjenog rada, razmiljanja i ivota

66

HVALA NA POZORNOSTI!
PITANJA?

67

RADIONICA

68

KAKO ODABRATI TEZU DEBATE?

69

PRIMJERI TEZA

70

PRIJEDLOG TEZA ZA NASTAVU SOCIOLOGIJE

Kulturni relativizam predstavlja prepreku realizaciji

univerzalnih ljudskih prava
Treba zabraniti supkulture koje predstavljaju
prijetnju javnom redu i miru
Engleski jezik bi trebao biti drugi slubeni jezik svih
drava
Moderan odgoj je bolji od tradicionalnoga
Krenje drutvenih normi je opravdano dok god
nikoga ne ugroava
Opravdano je koristiti javni poloaj za ostvarivanje
osobne koristi
Sve drave svijeta trebaju uvesti ropstvo kao nain
kanjavanja najteih kaznenih djela
Komunistiko drutvo bolje je jamstvo za drutvenu
jednakost od liberalnoga

71

PRIJEDLOG TEZA ZA NASTAVU SOCIOLOGIJE

Zapadna drutva trebaju legalizirati poligamiju

Istospolni parovi trebaju imati jednaka brana prava
kao heteroseksualni
Brak je zastarjela institucija
Obrazovanje treba biti jednako dostupno svima pod
jednakim uvjetima
Religijska drava je bolja od svjetovne
Treba zabraniti fundamentalistiki usmjerene religije
i zajednice
Drava treba ukinuti financiranje politikih stranaka
Graani trebaju imati pravo ruenja vlade
lanovi vlade trebaju kazneno odgovarati za
dovoenje drave u ekonomsku krizu

72

PRIJEDLOG TEZA ZA NASTAVU SOCIOLOGIJE

Maksimalno dozvoljeno radno vrijeme treba iznositi 4h

Transnacionalne korporacije potiu otuenje rada
ivot u ruralnim sredinama je kvalitetniji od ivota u
urbanim sredinama
Revolucija je najbolji nain za velike drutvene
promjene
Multikulturalizam predstavlja prijetnju drutvenoj
stabilnosti
Treba uvesti strogu imigracijsku politiku

73

PRIJEDLOG TEZA ZA NASTAVU ETIKE

Treba zabraniti erotizaciju tijela u marketinke svrhe

Treba zabraniti abortus
Treba legalizirati prostituciju
Treba legalizirati eutanaziju
Treba zabraniti genetiki inenjering
Znanstvena istraivanja trebaju biti regulirana
strogim etikim kodeksima
Treba zabraniti uporabu fosilnih goriva
Treba zabraniti pokuse na ivotinjama
Biljke trebaju biti nositelji prava
Treba zabraniti proizvodnju genetiki modificirane
hrane

74

PRIJEDLOG TEZA ZA NASTAVU ETIKE

Treba uvesti smrtnu kaznu

Treba zabraniti nuklearne elektrane
Treba zabraniti koritenje Facebooka za maloljetnike
Treba zabraniti IV. modul zdravstvenog odgoja
Treba ukinuti vjeronauk u kolama
Treba zabraniti isticanje religijskih simbola na
javnim mjestima
U interesu je ovjeanstva zaustaviti demografski
rast
Farmaceutskim kompanijama treba zabraniti
marketinke aktivnosti
Cilj opravdava sredstvo
Svjetska etika bi osigurala trajni mir meu nacijama

75

PRIJEDLOG TEZA ZA NASTAVU PIG-A

Izravna demokracija je bolja od neizravne

Pripadnici etnikih manjina trebaju imati dvostruko
pravo glasa
Treba legalizirati djelovanje totalitarnih stranaka
Ekodiktatura jedini je oblik politikog poretka koji je
u stanju rijeiti globalne ekoloke probleme
Politiki dunosnici bi trebali biti birani po
meritokratskim naelima
Liberalna drava bolje titi ljudska prava od socijalne
drave
Politika ljevica bolje titi ljudska prava od politike
desnice
Glasai iz dijaspore bi trebali plaati poreze na
glasovanje

76

PRIJEDLOG TEZA ZA NASTAVU PIG-A

Pozitivna diskriminacija je opravdana

Brana jednakost bi trebala biti ustavno pravo svih
graana
Drava bi trebala ukinuti financiranje religijskih
zajednica
Globalizacija unitava nacionalni identitet drava
Kapitalizam ugroava ljudska prava pojedinaca
RH treba zabraniti uvoz proizvoda koje sama moe
proizvesti
RH treba osnovati odbor za nadzor etinosti
marketinkih aktivnosti na tritu
Bogate zemlje trebaju odvajati dio BDP-a za borbu
protiv siromatva u nerazvijenim zemljama
Elitni turizam je bolji od masovnog
Treba zaustaviti pristupanje RH Europskoj uniji

77

KAKO TO TREBA
IZGLEDATI U PRAKSI?

78

DEBATA NA TEZU
LIBERALNA DRAVA BOLJE TITI
LJUDSKA PRAVA OD SOCIJALNE DRAVE
Vjeran Pezdirc, 2.c
Mia Ere, 3.c
Helena Plea, 4.e
Nikola Golubovi Reiser, 4.d
Luka Nagli, 3.d
Lucija Grubii, 3.c

Afirmacija

Negacija
79

HVALA NA POZORNOSTI!
PITANJA?

80