Mirjana Posavec: Viestruke inteligencije u nastavi ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 55. 64.

Mirjana Posavec VIESTRUKE INTELIGENCIJE U NASTAVI

Saetak: to je inteligencija? Kako je izmjeriti? Od tradicionalnih teorija, u novije se vrijeme, izdvaja teorija viestrukih inteligencija. Howard Gardner je uvjerenja kako naa kultura inteligenciju definira preusko, jer inteligencija je sloen skup sposobnosti izvan onoga to se mjeri kroz tradicionalne testove inteligencije pa stoga zahtijeva da i nastavnici budu otvoreni novim nainima razmiljanja i uenja. ini se kako je suvremenoj koli potreban raznolik pristup koji e nuditi pluralizam ideja i nastavnih strategija koje e uenike voditi prema viim razinama razumijevanja i kompetencija. Kljune rijei: viestruke inteligencije, Gardner, sposobnost rjeavanja problema, individualizacija nastave, nastavne strategije, vrste procjenjivanja.

1. Definicija inteligencije Najvei i najvaniji kriterij koji odreuje sposobnosti jesu testovi inteligencije.Test koji mjeri kvocijent inteligencije (IQ) postojao je niz godina kao glavna i osnovna indicija neijih sposobnosti. Zapravo, kad malo bolje pogledate, testomanija je zahvatila cjelokupno kolstvo- od testova inteligencije na poetku kolovanja pa do svih onih testova znanja tijekom kolske godine. Testiranje inteligencije zapoelo je u Francuskoj. Alfred Binet, psiholog, daleke 1904. godine bio je zaduen za otkrivanje uenika s potekoama u uenju. Binet je osmislio "generalnu napravu za reagiranje i svrstavanje sve djece u odreene mentalne skupine". Kasnije je Binetova ljestvica utjecala na edukacijski sustav Europe (ameriki manje). Uglavnom, tijekom povijesti testiranje je dobivalo sve veu vanost. Ameriki i britanski psiholozi jednostavno su se uvjerili kako je testiranje univerzalna potreba pa se testiranje u sljedeih nekoliko desetljea usadilo u kole. Naalost, jer do sada inteligenciju kao pojam nitko nije odgovarajue definirao. Iako se jo uvijek ini i neki vjeruju kako budunost djece ovisi o rezultatima nekakvog testa. Matematiar i fiziar Benesh Hoffman okirao je javnost knjigom "Nasilje testiranja". Njezino pojavljivanje toliko je uznemirilo javnost da se ak predlagalo ukinuti test inteligencije. Meutim, ta je ideja teko zaivjela.

55

Mirjana Posavec: Viestruke inteligencije u nastavi ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 55. 64.

Uostalom, to je to inteligencija? Kako je izmjeriti? Tko je inteligentan? Onaj koji savreno reproducira znanje ili onaj koji je vjet u prepisivanju, socijalno prilagodljiv? Gotovo osamdeset godina nakon pojave prvih testova inteligencije Howard Gardner je uvjerenja kako naa kultura inteligenciju definira preusko.Takoer smatra kako ljudska bia posjeduju sloen skup sposobnosti izvan onoga to se mjeri tradicionalnim kvocijentom inteligencije (IQ). Pristalice teorije vjeruju da inteligencija, u tradicionalnoj definiciji, ne uzima u obzir irok spektar sposobnosti ljudskih bia kojima se koriste u rjeavanju problema. Iako je teorija kritizirana, prvenstveno zbog toga to nema empirijskih dokaza, Gardner i njegovi suradnici i istomiljenici mnoge su u tome razuvjerili. 2. Viestruke inteligencije Chen (2004., prema Conti, 2008.) pie kako se teorija temelji na sveobuhvatnom pregledu studija biologije, razvojne psihologije i kulturne antropologije. Gardner definira inteligenciju kao sposobnost rjeavanja problema koji su cijenjeni u jednom ili u vie kulturnih okruenja. Izvorno Gardner definira sedam (neki autori navode osam, a u posljednje se vrijeme spominje i deveta egzistencijalna, no sam autor jo nije siguran ispunjava li sve traene kriterije) kljunih inteligencija: 1. Lingvistiku: Uinkovito koritenje rijei, bogat rjenik, izraajnost govora, efikasno manipuliranje jezikom (verbalno i pisano), koritenje rijei u rjeavanju praktinih problema, koriste jezik kao sredstvo za pamenje podataka. 2. Logiko-matematiku: Uinkovito koritenje brojeva, dobro logiko zakljuivanje, lako uoavanja logike strukture i odnosa te uzrono-posljedinih veza, sposobnost otkrivanja obrazaca, sposobnost kategorizacije, klasifikacije, zakljuivanja, generalizacije, raunanja i provjere hipoteza. 3. Prostornu: Tono opaanje i snalaenje u prostoru, sposobnost prostornog oblikovanja, osjeaj za boje, linije i oblike, mogunost manipulacije i stvaraju mentalne slike s ciljem rjeavanja problema, mogunost grafikog prezentiranja ideja. Gardner napominje da je prostorna inteligencija formirana i u slijepe djece. 4. Tjelesno-kinestetiku: Koritenje mentalnih sposobnosti za koordinaciju tjelesnih pokreta, sposobnost sluenja cijelim tijelom u izraavanju misli i osjeaja, mogunost koritenja ruku pri izradi predmeta, dobra koordinacija, ravnotea.

56

Mirjana Posavec: Viestruke inteligencije u nastavi ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 55. 64.

5. Glazbenu: Osjeaj za glazbu, razlikovanje glazbe, glazbena kreativnost, glazbeno izraavanje sposobnost obuhvaa prepoznavanje i sastavljanje glazbenih tonova i melodija osjeaj za ritam, dinamiku, melodiju 6. Interpersonalnu: Uoavanje i razlikovanje raspoloenja, motivacija i osjeaja drugih ljudi, sposobnost neverbalnog izraavanja i prepoznavanje neverbalnih znakova. 7. Intrapersonalnu: Poznavanje samog sebe i mogunost djelovanja u skladu s tim, svijest o vlastitim raspoloenjima, namjerama, motivima, temperamentu i eljama, samodisciplina, samorazumijevanje, samopotovanje. 8. Prirodna: Zainteresirani za vanjske prostore, osjeaju duboku povezanost s prirodom, razmiljaju u skladu s okoliem. Iako su anatomski inteligencije odvojene jedna od drugih, Gardner tvrdi kako te inteligencije vrlo rijetko djeluju samostalno. Umjesto toga, inteligencije se koriste istovremeno i meusobno se nadopunjavaju. Na primjer, plesa moe biti odlian u svojoj glazbenoj umjetnosti ako: a) ima jaku glazbenu inteligenciju razumije i osjea ritam i varijacije u glazbi, 2) interpersonalna mu inteligencija omoguuje shvatiti kako se ljudi plesom mogu nadahnuti, odueviti kao i c) tjelesno kinestetika inteligencija koja mu omoguuje agilnost i koordinaciju pokreta kako bi sve to uspjeno spojio u uspjean pokret. Takoer, istraivanje provedeno na uzorku 90 studenata iz triju amerikih sveuilita pokazuje kako postoje statistiki znaajne razlike izmeu muke i enske populacije kada su u pitanje viestruke inteligencije. Mukarci uglavnom preferiraju aktivnosti koje ukljuuju logiku i matematiku inteligenciju, dok ene preferiraju aktivnosti uenja koje ukljuuju intrapersonalnu inteligenciju (Loori, 2005., str. 82.-84.). 2.1. Dokazi viestrukih inteligencija

Djelomina oteenja mozga uzrokuju poremeaje nekih sposobnosti dok druge ostaju neizmijenjene. Npr. oteenje lijevog prednjeg renja uzrokuje probleme u govoru i pisanju Spomenute ozljede ili oteenja mozga mogu rezultirati gubitkom neije sposobnosti da verbalno komunicira koristei odgovarajue sintakse, no ozljeda nee ukloniti razumijevanje gramatike i rijei ispravne uporabe. Osim biologije, Gardner (1983. prema Conti, 2008.) tvrdi da kultura takoer igra veliku ulogu u razvoju inteligencije. Kulturna vrijednost postavljena kao sposobnost za obavljanje odreenih zadataka prua motivaciju da ovjek postane vjet u tim, odreenim podrujima. Dakle, dok su

57

Mirjana Posavec: Viestruke inteligencije u nastavi ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 55. 64.

pojedine inteligencije evoluirale u mnogima kulturama, te iste inteligencije moda nee biti tako razvijene u nekim drugim kulturama. 3. Viestruke inteligencije u uionici Poemo li od pretpostavke kako svi ljudi imaju odreenu razinu razvijenosti svih osam vrsta inteligencije te kako veina ljudi moe razviti svaku inteligenciju do odreene razine kompetentnosti, otvaraju se mogunosti za implementaciju rezultata ovih istraivanja i u nastavnom procesu. Djeca mogu uiti na razliite naine, razliitom brzinom i zbog razliitih razloga. Sva djeca imaju razliite sklonosti unutar svih osam (devet) inteligencija to prua mogunost uporabe razliitih strategija u nastavnom procesu. Zbog velikih individualnih razlika meu uenicima, uitelji bi trebali koristiti irok raspon nastavnih strategija. Nastavne strategije za npr. lingvistiku inteligenciju su: pripovijedanje, brainstorming, snimanje glasa ili verbalnog govora na raunalo, voenje dnevnika Viestruke inteligencije zahtijevaju da nastavnici budu otvoreni novim nainima razmiljanja i uenja. Oni moraju nauiti prenijeti poruku novim nainima na koja nisu navikli kao studenti ili kako su to saznali na svojim strunim usavravanjima. Moraju redovito inkorporirati naine ocjenjivanja koje promiu razliite inteligencije; osim toga, nastavnici moraju raditi na nainima kojima mogu pomoi uenicima ojaati njihova podruja inteligencije u kojima su slabiji. Teorija navodi da je svih osam inteligencija potrebno za produktivno funkcioniranje u drutvu. Uitelji dakle, trebaju misliti na sve inteligencije kao jednako vane. To je u velikoj suprotnosti s tradicionalnim sustavima obrazovanja koji obino daju naglasak razvoju i koritenju verbalnog i matematike inteligencije. Viestruke inteligencije zahtijevaju jo veu individualnost u nastavi. Nema memoriranja injenica, a naglasak je na samom procesu i manipulaciji idejama (McMahon, Rose, i Parks, 2004.). Jedna je od mogunosti uenja pomou centara interesa koji e svojim aktivnostima privui uenike. To su: lingvistiki centri, logiko-matematiki centri, matematiki centar (raunala, priruni materijali za matematiku), znanstveni centar (pribor za pokuse, DVD sa znanstvenim emisijama), prostorni centri, umjetniki kutak (boje, kola papiri), prostor za vizualno miljenje (karte, grafikoni, slagalice, zbirka slika), tjelesno-kinestetiki centri, glazbeni centri, interpersonalni centri (okrugli stolovi za grupne diskusije, drutveni prostor, intrapersonalni centri, kompjutorski centri za samostalni rad.

58

Mirjana Posavec: Viestruke inteligencije u nastavi ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 55. 64.

Pristalice Gardnerove teorije tvrde da je bolji pristup procjena uenika koji e objasni grau na vlastiti nain - koritenjem razliitih inteligencija, dok tradicionalni testovi (npr. viestruki izbor, kratki odgovor, esej ...) zahtijevaju od uenika pokazati svoje znanje u predodreen nain. 4. Identifikacija viestrukih inteligencija kod uenika Timsko praenje uitelja i strunih suradnika, razgovori s roditeljima, pitanja za uenike u svezi s njihovim najjaim inteligencijama putem: upitnika, dnevnika, umjetnikih aktivnosti, projekata, intervjua, promatranje ponaanja uenika, voenje dokumentacije o postignuima uenika, izbor aktivnosti, hobi u slobodno vrijeme. Dakle, identifikacija nije nikakav test, ve procjena kako biste vidjeli kako uenici funkcioniraju u odreenom podruju i koje podruje sami preferiraju, uz uvjet da smo i uenike informirali o viestrukim inteligencijama. 5. Stilovi uenja Termin stilovi uenja predstavlja generalno prihvaeno vjerovanje meu edukatorima da se veina uenika razlikuje po nainu uenja to nam govori kako pedagoka praksa i treba biti dizajnirana sa svijeu kako svi uenici ne ue na isti nain. Tradicionalna kola je koristila (i dalje koristi) uglavnom predavake metode koje razvijaju (uglavnom) akademska postignua, a takoer se i koristi ogranieni izbor tehnika poduavanja. Nastavne metode takoer variraju. Neki nastavnici preferiraju predavanje, neki su fokusirani na naela, neki istiu pamenje i razumijevanje. Mnoge se kole i dalje oslanjaju na rad u uionici, a udbenici su osnovno nastavno sredstvo. Koritenje vie stilova uenja i "vie inteligencija" za uenje je relativno novi pristup. Posljedica primjene Gardnerove teorije je osmiljavanje nastavnih strategija kako bi se uenicima omoguilo da razliitim nainima ovladaju vjetinama, razviju sposobnosti i usvoje znanje kako bi razvili svoje talente. 5.1. Osam (devet) vrsta stilova uenja (Bognar, 2005.)
DJECA KOJA SU NAGLAENO: LINGVISTINA MILJENJE u rijeima VOLE itanje, pisanje, prianje pria, igranje rijeima... eksperimentiranje, TREBAJU knjige, kasete, pribor za pisanje, (dijalozi, diskusije, debate), prie Stvari za

LOGIKO-

logikim

59

Mirjana Posavec: Viestruke inteligencije u nastavi ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 55. 64.

MATEMATIKA

razmiljanjem

ispitivanje, rjeavanje logikih zagonetaka, izraunavanje i sl. oblikovati, crtati, vizualizirati, skicirati

PROSTORNA

u prizorima i slikama

TJELESNOKINESTETIKA GLAZBENA INTERPERSONALNA

kroz somatske pokrete kroz ritam i melodije ideje dobivaju od drugih ljudi duboko u sebi

INTRAPERSONALNA

plesanje, tranje, skakanje, grupiranje, dodirivanje, gestikuliranje pjevanje, mrmljanje, lupanje nogama i rukama, sluanje voditi, organizirati, druiti se, manipulirati, posredovati, zabavljati se i sl. postavljaju ciljeve, posreduju, sanjare, tihi su, planiraju kampiranje, planinarenje, boravak vani povezivanje s prirodom, rad u vrtu Filozofiranje, meditacija, prouavanje povijesti, kulture vjera koje raspravljaju pitanja "ivota"

istraivanje, materijale o znanosti, izlete u planetarij, muzej znanosti pribor za slikanje, modeliranje, lego kocke, video filmove, puzzle, posjete umjet. galerijama igranje uloga, dramska igra, pokret, sportovi, dodirna iskustva pjevanje, posjete koncertima, gl. igre, gl. instrumenti prijatelje, grupne igre, drutvena dogaanja, klubove, mentore... tajna mjesta, vrijeme nasamo, projekte prilagoene svom ritmu, izbor vanjske prostore, ivotinje, planinarenje Knjige o filozofiji, religiji, kulturi, duhovnoj obnovi

PRIRODNA

u skladu s okoliem O smislu ivota

EGZISTENCIJALISTIKA (DUHOVNA)

6. Viestruke inteligencije i procjenjivanje ini se kako promjene u nastavnoj praksi zahtijevaju i promjenu naina procjenjivanja koji se koristi u svrhu vrednovanja procesa i rezultata uenja. Filozofija ispitivanja na temelju viestrukih inteligencija u skladu je sa

60

Mirjana Posavec: Viestruke inteligencije u nastavi ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 55. 64.

stajalitem sve veeg broja pedagoga koji tvrde da je na ovaj nain uenikovo razumijevanje gradiva mnogo vee nego u klasinim testovima. 6.1. Vrste procjenjivanja

Armstrong (2006.) navodi neke oblike i vrste procjenjivanja: voenje biljeki, prikupljanje uradaka, audiosnimke, videosnimke, fotografija, ueniki dnevnici, uenike tabele, sociogrami, neformalni testovi, neformalna uporaba standardiziranih testova, razgovori s uenicima, procjenjivanje prema referentnom kriteriju, kontrolni popis, mapa uionice biljeenje na kalendaru, ispitivanje u kontekstu. Mape za viestruke inteligencije koje predlae Armstrong (2006.) koriste se barem na pet naina: slavljenje (kako bismo uenikovim radovima tijekom godine dali odreeno priznanje), spoznaja (o svojim radovima uenici razmiljaju pa tako i o svome radu), komunikacija (s napretkom uenika moemo na taj nain upoznati roditelje, uenike i ostale nastavnike), suradnja (mape omoguuju uvid u zajedniko stvaranje u grupnom radu te vrednovanje vlastitog rada) i kompetencija (kriteriji koji nam omoguuju da rad uenika usporedimo s radom drugih uenika). Prednosti za uenike: vrednovanje i njegovanje individualnih razlika, snaan napredak u miljenju, rjeavanju problema i pamenju, razvijanje samopouzdanja i pozitivne slike o sebi, priprema za ivot, rad i cjeloivotno uenje, uoavanje razlika izmeu uenika s obzirom na naine uenja. Prednosti za uitelje: rad u pozitivnom nastavnom ozraju, orijentacija na potrebe i mogunosti djeteta, oivljavanje osjeaja profesionalnosti Promjene u nastavi: osposobljavanje uenika samostalno uoavati svoje mogunosti u pojedinoj vrsti inteligencije, organizacija nastave s razliitim aktivnostima i sadrajima, tematsko planiranje koje obuhvaa sve vrste inteligencija, ureenje uionice tako da potie sve vrste inteligencija, planiranje nastavne jedinice vodei rauna o viestrukim inteligencijama. Weinstein (2008.) istie kako bi takav pristup u svakodnevnoj praksi mogao biti obeshrabrujui ako je nastavnik licem-u-lice s tridesetak razliitih uenika i s trideset razliitih stilova uenja. Izazov moe predstavljati i ocjenjivanje. Kako ocijeniti rad uenika koji pokazuje iznadprosjene rezultate u matematikoj inteligenciji, a ispodprosjene u lingvistikoj inteligenciji? 7. Zakljuak kole su esto traile naine kako pomoi uenicima razviti samopouzdanje i pozitivnu sliku o sebi. Ova Gardnerova taorija daje teorijske

61

Mirjana Posavec: Viestruke inteligencije u nastavi ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 55. 64.

temelje za prepoznavanje razliitih sposobnosti i talenata uenika. Ona djeca koja nisu verbalno ili matematiki nadarena imaju iskustvo u drugim podrujima, kao to su glazba, prostorni odnosi ili podruje meuljudskih znanja. Ovakvo procjenjivanje uenika koje uzima u obzir viestruke inteligencije individualizira nastavu i omoguuje svakom djetetu da bude uspjeno. Gardnerova teorija ima i kritiara pa tako Ormrod (2006., prema Peariso, 2008., str.6.) raspravlja kako su "nastavnici svesrdno prihvatili Gardnerovu teoriju viestrukih inteligencija zbog optimistinog pogleda na ljudski potencijal." Carson (2003.) mu je prigovorio kako njegova teorija ima velike slinosti s nekim teorijama glavnih strunih teorija, a koje je Gardner javno zanemarivao i odbacivao. Posebno je zanemarivao J. Hollandovu teoriju strunih tipova linosti, koje su prepoznate, barem povrno, kao snana slinost s njegovih (prvotnih) sedam inteligencija. No, ima i istraivanja koja pokazuju kako postoji razlog kako bi nastavnici i te kako trebali planirati nastavne strategije vodei rauna o viestrukim inteligencijama. Douglas i sur. (2008., str. 185.-187.) u svojoj su studiji ispitivali kako tehnike viestrukih inteligencija kao nastavne strategije, prema izravnim instrukcijama (tradicionalna metoda), utjeu na postignue studenata. Studija istrauje i ispituje koliko tehnike koje brinu o viestrukim inteligencijama i neposredne direktne instrukcije kao nastavne metode i strategije utjeu na ostvarene rezultate studentskog upisa u osmom razredu matematike klase. Rezultati sugeriraju kako sposobnosti postmatematikih procjena, za studente koji su bili izloeni nastavnim strategijama koje su poticale razvoj viestrukih inteligencija, pokazuju znatno poveanje u odnosu na one koji su poduavani izravnim uputama. Rezultati ove studije su u skladu s istraivanjem koje je proveo Howard Gardner u kojem je potreba bila "razumjeti i potaknuti uenje, razmiljanje i kreativnost u umjetnosti, kao i u humanistikim i drutvenim disciplinama, na individualnom i institucionalnom nivou." (Hoerr, 2002., prema Douglas i sur., 2008., str. 187.) Tijekom trajanja obavljenih ispitivanja mjerio se napredak u ponaanju i napredak u akademskom razvoju. Razvoj viestrukih inteligencija daje znaajna i karakteristina poveanja na nekoliko podruja koja su vana za socijalnu i emocionalnu dobrobit studenata. U ovom sam lanku pokuala "dotaknuti" neke pozitivne i negativne aspekte Gardnerove teorije. Miljenja sam kako samo na prvi pogled izgleda teko implementirati u nastavni proces tehnike i strategije koje potiu razvoj viestrukih inteligencija. Praksa je pokazala kako kreativni nastavnici uvijek pronalaze naine koji podiu kvalitetu nastave.

62

Mirjana Posavec: Viestruke inteligencije u nastavi ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 55. 64.

ini se kako je suvremenoj koli potreban raznolik pristup koji nee zahtijevati "uniformiranost" ve e nuditi pluralizam ideja koje e uenike voditi prema viim razinama kompetencije i razumijevanja. Literatura
1. Armstrong, T. (2006.), Viestruke inteligencije u razredu. Educa, Zagreb. 2. Armstrong, T. (2003.), Pametniji ste nego to mislite, Vodi za viestruke inteligencije za djecu. Ostvarenje, Lekenik. 3. Bognar, L. (2005.). Viestruke inteligencije, Slavonski Brod. http://mzu.sbnet.hr/files/mi-prirucnik.pdf (7.3.2009.) 4. Carson, A. D. (2003.). Why has Gardner's Theory of Multiple Intelligences had so little impact on vocational psychology? http://vocationalpsychology.com/essay_10_gardner.htm (11.5.2009.) 5. Conti, Holly. (2008.), Multiple Intelligences, Research Starters Education , p1-1, 12p; http://web.ebscohost.com/ehost/pdf?vid=10&hid=114&sid=7ad55f9c-478a4776-805e-663fd47caf69%40sessionmgr108 (7.3.2009.) 6. Douglas, O., Burton, K. S., Reese-Durham, N. (2008.), The Effects of the Multiple Intelligence Teaching Strategy on the Academic Achievement of Eighth Grade Math Student, Journal of Instructional Psychology, v35 n2 p182-187 http://web.ebscohost.com/ehost/pdf?vid=4&hid=103&sid=72a0db3c-66c5-4ccea86b-8099122cd604%40sessionmgr3 (9.5. 2009.) 7. Gardner, Howard, Mindy L. Kornhaber, Warren K. Wake (1999.), Inteligencija: razliita gledita, Naklada Slap, Jastrebarsko 8. Loori, Ali A. (2005.), Multiple intelligences: A comparative study between the preferences of males and females. Social Behavior and Personality:An International Journal, 33(1), 77.-88. Retrieved July 10, http://web.ebscohost.com/ehost/pdf?vid=6&hid=6&sid=048667b6-044b-45adbbf1-f1ce941366e9%40sessionmgr109 (7.3. 2009.) 9. McMahon, S., Rose, D., Parks, M.,(2004.). Multiple intelligences and reading achievement: An examination of the Teele Inventory of Multiple Intelligences, http://web.ebscohost.com/ehost/pdf?vid=28&hid=108&sid=d19d0606-a61b4c28-8eba-d9f4e2a7b562%40sessionmgr7 (7.3.2009.) 10. Nolen, Jennifer L., (2003.), Multiple Intelligences in the Classroom, Education; Fall2003, Vol. 124 Issue 1, p115-119, 5p http://web.ebscohost.com/ehost/pdf?vid=11&hid=108&sid=7ad55f9c-478a-4776805e-663fd47caf69%40sessionmgr108 (7.3.2009) 11. Peariso, J., F. (2008.). Multiple Intelligences or Multiply Misleading: The Critic's View of the Multiple Intelligences Theory, Online Submission. 26 pp. http://www.eric.ed.gov/ERICDocs/data/ericdocs2sql/content_storage_01/0000019 b/80/3d/2b/d4.pdf (9.5.2009.) 12. Weinstein, N. (2008.). Learning Styles, Research Starters Education: Learning Styles, 2008., p1-1, 11p http://web.ebscohost.com/ehost/pdf?vid=4&hid=105&sid=8d74168e-6bb2-4398bf9d-c141ea56c8b9%40sessionmgr3 (11.5.2009.)

63

Mirjana Posavec: Viestruke inteligencije u nastavi ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 55. 64.

MULTIPLE INTELLIGENCES IN CLASSES Summary: What is intelligence? How can we measure it? Being relatively new, theory of multiple intelligences differs from traditional theories. Howard Gardner believes that our cultural intelligence has been defined too narrow, for intelligence is a complex set of abilities, beyond those measured by traditional tests of intelligence. Consequently, he insists that teachers should be open to new reasoning and learning strategies. It seems that contemporary school needs a creative and flexible approach with different ideas and teaching strategies which will lead pupils to higher levels of understanding and competence. Key words: multiple intelligences, Gardner, problem solving ability, teaching, one-toone teaching, teaching strategies, evaluation types (Saetak na engleski prevela Dubravka Kuna, vii predava)

Author: Mirjana Posavec, dipl. u. razredne nastave i hrvatskoga jezika Osnovna kola Ivana Rangera, Kamenica Review: ivot i kola, br. 24 (2/2010.) god. 56., str. 55. 64. Title: Viestruke inteligencije u nastavi Categorisation: struni lanak Received on: 18. lipnja 2010. UDC: 159.955:37 Number of sign (with spaces) and pages: 22.045 (:1800) = 12.247 (:16) = 0,765

64