SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET HERCEGOVINA

FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA

Kolegij; Uvodni psihologijski praktikum

Nositelj kolegija; prof. Andrea Šetka
Student; Mirjana Perković
Br. Indexa P-H- 216/22

Tema; Stilovi mišljenja kod prosvjetnih radnika

Mostar, lipanj 2023. god.

Uvod

Pojam „stil“ (od grč. i lat. „stylos“, „stilus“ – držalo, pisaljka) u psiholgiju je prema Sternbergu i
Zhangovoj (2006) prvi uveo Gordon V. Alllport 1937. godine u svome djelu „Ličnost: psihološka
interpretacija“. Kao psihologijski konstrukt „najvišeg reda“ (Radovanović i Kvaščev, 1976), stil
ima zadaću povezati različite elemente ličnosti, odnosno odgovoriti na pitanje međuovisnosti i
suodnosa kognitivnih, emocionalnih i motivacijskih procesa i ponašanja ličnosti na putu
spoznavanja svijeta, školskog učenja i postignuća općenito.
U svom istraživanju stilova mišljenja Sternberg kaže kako se stilovi mogu i mjeriti. Mnogi
psihološki i pedagoški konstrukti, koji realno egzistiraju, često ostaju empirijski i heuristički
nedorečeni jer njihovo mjerenje nije bilo dovoljno (umješno) operacionalizirano-tipični primjeri
su konstrukti znanja i inteligencije.

Kada je mjerenje stilova u pitanju, najčešći problem bila je njegova priroda i namjena - stilovi,
kako ćemo vidjeti, nisu niti sposobnosti niti osobine ličnosti, nego svojevrstan most koji ih
povezuje i integrira. I u mjerenju stilova, kao i drugih psiho-pedagoških konstrukata, bilo je
različitih pristupa (i rezultata). Sternberg navodi podjele stilova mišljenja i na interni i eksterni, a
ja ih spominjem u ovom istraživanju jer smatram da su usko povezani sa ciljanom grupom
istraživanja, jer rad u prosvjeti znači raditi sa drugima u prvom redu.

Interni stil; vole raditi sami, ”okrenuti” su unutra, biti samodovoljni, nezavisni od
drugih .Preferiraju samostalno raditi na različitim projektima.

Eksterni; vole raditi sa drugima, biti međuzavisni, ”okrenuti” su vani. Preferiraju zajednički rad
na projektima i saradnju sa ostalim članovima grupe. U teoriji postoje tri funkcije vlasti:
zakonodavna, izvršna i sudska, pa tako i tri stila mišljenja.

Osoba sa zakonodavnim stilom mišljenja pokazuje sklonosti prema zadacima i projektima koji

zahtijevaju planirane, unaprijed utvrđene ideje i strategije te svemu prilaze na kreativan način i

samostalno dolaze do rješenja. Uz to, takav tip ljudi pokazuje inicijativu i karakteristike vodstva,

ali ne vole slušati tuđe upute. S druge strane, osobe izvršnog stila uživaju u zadacima i

projektima koji pružaju strukturu i vole slijediti pravila koja koriste kao smjernice za mjerenje

napretka. Osobe izvršnog stila vole biti izvršitelji radnje, ali ne nužno donositi odluke

samostalno. U konačnici, osobe sudskog stila imaju sklonosti prema zadacima i projektima koji

zahtijevaju evaluaciju, analizu i prosudbu. Skloni su procjenjivati i osuđivati druge ljude.

Cilj
Cilj ovog istraživanja je prepoznati i opisati najčešće stilove mišljenja kod prosvjetnih radnika,
uključujući profesore, nastavnike i učitelje.

Problem istraživanja

Utvrđivanje najučestalijih stilova mišljenja kod prosvjetnih radnika.

Hipoteza

Zakonodavni stil je najzastupljeniji kod anketiranih prosvjetnih radnika.

Pribor

Za procjenu stilova mišljenja kod anketiranih ispitanika primijenjen je Upitnik stilova

mišljenja (Sternberg i Wagner, 1997). Korišteni upitnik se sastoji od 104 tvrdnje koje

predstavljaju 13 različitih stilova mišljenja, a zadatak ispitanika bio je da procijene u kojem ih

stupnju navedene tvrdnje opisuju. Prilikom procjene, korištena je ljestvica od 7 stupnjeva: 1-

nikako; 2-vrlo malo; 3-malo; 4-donekle; 5-dobro; 6-vrlo dobro; 7-izuzetno dobro. Ispitanici su

ispunili upitnik online, putem e-maila, ili u anketiranju uživo. Ispitanicima nije bilo ograničeno
vrijeme za popuniti upitnik.

Postupak

U ovom istraživanju sudjelovao je ukupno 21 ispitanik; 2 profesora hrvatskog jezika i

književnosti, 3 profesora matematike i fizike, 2 profesora engleskog jezika, 4 nastavnika
biologije, 2 nastavnika povijesti te još 8 učitelja. Od navedenog broja 9 je muških i 12 ženskih
ispitanika. Prosječna dob ispitanika je 42,5 godina starosti, te prosječno vrijeme rada u struci je
11 godina.

Na samom početku anketiranja date su precizne upute kako odgovarati na pitanja, te je

objašnjeno da trebaju dati odgovore na tvrdnje sukladno tome kako obično postupaju u

ponuđenim situacijama. Upitnik je proveden u lipnju 2023.

Rasprava

Unutar odgojno-obrazovnog procesa može se govoriti o stilovima učenja, stilovima poučavanja te

o kognitivnim stilovima, stilovima spoznavanja i stilovima Kognitivni ili spoznajni stilovi
predstavljaju vrijednosno neutralne, individualno različite načine ljudskog djelovanja na
misaonom području (u prihvaćanju i preradi informacija), a povezani su s kognitivnim i
konativnim (motivacijskim) osobinama ličnosti (Marentič Požarnik, Magajna, Peklaj, 1995;
Pastuović, 1999). Kognitivni stil je, dakle, u uskoj vezi sa stilom učenja, budući da učenje upravo
predstavlja unutrašnju preradu vanjske stvarnosti (Husarić, 2011).

Glavna pretpostavka ovog istraživanja bila je da prosvjetni radnici u najvećoj mjeri

pokazuju karakteristike zakonodavnog stila. Hipoteza je intuitivno postavljena obzirom

da osobe sa zakonodavnim stilom mišljenja pokazuju sklonosti prema zadacima i projektima, a

koje zahtijevaju planiranje te sklapanje ideja i strategija, a to je svakako zastupljeno i potrebno

u polju rada i samom pozivu prosvjetnih radnika. Hipoteza je potvrđena i dokazano je da 68%

ove ispitane populacije ima zakonodavni stil mišljenja. Dobivenim rezultatom može se zaključiti
da su prosvjetni radnici, različitih usmjerenja, skloni kritičkom mišljenju i analiziranju situacija, a
što je u skladu sa već gore navedenim istraživanjem.

Ipak su dobiveni rezultati ograničeni relativno malim brojem ispitanika. U cilju potvrde ovih

istraživanja i rezultata, idealno bi bilo povećati broj ispitanika.

Zaključak

Hipoteza ovog istraživanja je potvrđena i dokazano je da je najzastupljeniji stil mišljenja kod

prosvjetnih radnika zakonodavni stil.

Literatura

Babić A. i Erceg N. (2015) Uloga kognitivnih stilova u razumijevaju kognitivnog funkcioniranja

pojedinca. Suvremena psihologija 18 (2), 159-173. Preuzeto: https://hrcak.srce.hr/169814,

pristupljeno stranici 21.06.2023.

Marentič Požarnik, B., Magajna, L., Peklaj, C. (1995). Izazov učenja raznolikosti; stilovi
spoznavanja i mišljenja. Nova Gorica: Naklada Educa.
Pušina, A., Zuletović, D. I Katavić I. (2019), Intelektualni stilovi i školsko postignuće, Napredak,

160 (1-2=, 149-168. Preuzeto sa https://hrcak.srce.hr/224385, pristupljeno 27.06.2023.